l

3od. lJ.

Naša uzdanica (Prilikom Dana ka1oličke om h• dine)

Juda Makabejac, kako nam pripo-vijeda , v. Pismo, kad je v dio, da je domovina napadnuta od Antioha, uze sa sobom najhrabrije Ojnike voje vojske. Izabrao ih je između najjače mladeži i s njima navalio na protiv-nički tabor pod ge Jorn: ,.Za Božju pobjedu!•

t_; novim borbama na obranu Bo-žjih pra a 11 vijetu na· a ,-eta kato-lička Crkva obnavlja u ovom ča u svoj poziv iza branim četama katoličke o-mladine. Svaka ča t i dika Kr i ž ar i m a i Križaricama, ovoj našoj po tenoj i idealnoj katoličkoj mladeži, koja se mladenačkim ž&rom odazvala pozivu svete ma1ke Crkve. Ova mladež dje-lima hoće da pokaže, kako e Crkva nije prevarila u svojim nadama.

U ovim teškim časov ima gruboga materijalizma i blatnoga, sebičnoga novog poganstva ona hoće da bude njezina utjeha. Zato ona mnogo pre-gara i radi s velikim oduševljenjem pod geslom: ,.Žrtva - Euharistija - Apostolat•. Živo na toji, da pre-ma ovom divnom program u odgo ji sebe i bližnjega te tako S\'Oj hrvatski narod i cijeJu Jugoslaviju preporodi u Kri tu. Euharistija joj je temelj vega rada, pobožnost sred tvo nutarnjega odgoja, učenjem postaje spo obna, da osvaja duše i pobija napadaje, a mladenačkim apostolatom svoga do-brog primjera po nauci Crkve širi u narodu i po svijetu socijalno kraljev-stvo Krista Kralja.

Ovoj mladeži, koja koraca pod za-stavom Križa, puna svetih ideala i nese-bičnoga kršćanskog junaštva, prilikom ovoga dana, njoj posvećena, želimo potpun uspjeh te je srdačno pozdravlja-mo gromkim: Bog živi l Da, Bog naš neka se povrati i živi u obiteljima na-~im, u školama našim, u društvima našim, posvuda, jer smo mi djeca Nje-gova i jer su bez Boga svuda samo ruševine i revolucija sa svim svojim grozotama.

a mladima ,·ij t o laje. Zato neka na't Krttari i Križarice ire duh Božji, duh evanđelja, duh ne;;ebične obno' e u dalla-njem modernom vi-jelu, koji ·e gu'i u via htom blatu, krivo mi leći, da e može živjeti i bez Kr i ta! Kad bi va na ' a mlad~ ž bila odlučna, da radi za Boaa. mje to da e podaje hiro' ima zabave i tra ti, ludo ti 'ije fa i udo b noga ž i\ ota, brzo bi nova zora bolje budućno ti -, anula na ~m narodu.

Radimo toga \i, o' ni,·a j mo ''uda nova katolička dru "t\a, nova Križar-s k a Br a t t\ a i tr i n t v a, eda preko njih pro"irimo kraljev tvo Božje na zemlji i dcčt.kamo bolje daue!

Framasunstvo (Slobodni zidari)

Frama un tvo je tajna medunarod-na protiv).ldr7avna i protivuvjer ka or-ganizacija, koja nažalost ima svojih pristaša u svim glavnim gradovima na'e drža e. Članovi se dijele u 33 stupnja, a medu obom se zovu .braćak (skraćeno br:.). Centralnu organizaciju u Parizu zovu eliki Orijent ( :. 0: .). Mje ne su organizacije l o ž e. Na čelu je lože veliki meštar, a članovi se ugla\nOm dijele u tri grupe: na-učnike, drugove i meštre. ole im-boličnost, i to trokut, čekić i nakovanj. Nauku, naredbe i urote drže u tajno ti za meštre, dok se pred neupućenima prikazuju kao patriotska pripomoćoo društvo. Njihova je za tava zelena, a glavna im je vrha: uništiti katoličku Crkvu. Latin ka framasunerija je mno-go borbenija u napadajima na vjeru, ćudoređe, Crkvu, Papu i svećenstvo negoli anglo-sakson ka, ali u svojoj bitnosti su jednake. Po cijelom svijetu u pojedinim državama oni nastupaju u svojim protivuvjerskim i protivusocijal-nim napadajima kao jedinstvena vojska

Broj 19

a jedin -tvenim metodama. o o tome u drugom članku.

Bilo bi do ·tatno kon tatirati, da !obodni zidari imadu kod na- voj

lt ·t " eimar· i \'Oje lože u Zagrebu, Beogradu, O~ijeku Zemunu, Sarajevu,

plitu, Dubrovniku, a pri ta 'a imadu i u ibeniku, da e uvjerimo, kako jaka pogibao pn jeti vjeri na 'ih otaca u na-·em narodu. 0\•anae ·ti al je kucnuo, da e katolici probude 1z dubokoga na, te da e na ' narod - ~Predziđe

kr 'ćan t, a" - Č\f to okupi oko \'Ojih lu p nika u katoličkim dru 'tvima, pak da jedin ·tvenom organizacijom Ka to-ličke Akcije "to jače brani i obrani Božja pra\'a proti otro\·nom uplivu ove zelene zmtje, koja hoće da i u našem narodu "iri kralje\' tvo otone protiv kraljev-h a Kri ta Kralja 1 Bogorodice.

lobodm ·u z1d ri ,·je•ovatr>o u rednjem vijeku bili ceh ( indi '.at ) zi-

dara, koji u nuđaJi voj za t ~t 1 .,voj rad raznim umjetničkim gra

..

Strana 2

1 e gove zapovijedi, a još manje Crkvu, koju je Isu o novao na zemlji, već jedino drže do materijalnoga života

n a ovom svijetu i traže sreću na ovom svijetu. I ključuju prekogrobn i život. Bore se proti Crkvi Kristovoj tobože zato, da oslobode du ve od tiran tva svećenstva, a Papu ozlogla uju sv im mogućim klevetama. Bore e i protiv vjere i ćudoređa, kao ponizujućega praznovjerstva, te e rado u toj borbi združuju a S\ im bezvjercima. Obično se prikazuju kao prijatelji svake dina-stije, da ih samo povuku u svoju pro-tivuvjer ku kolotečinu, dok u e slo-bod ni zidari naprotiv vuda pokazali neprijateljima svakoga prijestolja, koji n ije ple ao po sviralama Velikog Ori-jenta, te su čak nazivali vecima ~ubojice kraljeva.

Tko zlo djeluje, boji se svijetla i radi u tami. Tako po lupaju i slobodn i zidari. Crkva ih je zato mnogo puta osudila, kao štetne vjeri, narodima i državama. Prvi Papa, koji je bacio na njih prokletstvo, bio je Klement XII., i to 28. aprila 1738. Zatim u to po-novili Benedikt ' JV., Lav XII., Pio Vlll. i IX. Lav XIII. svojom glasovitom en-ciklikom ,.Humanus genus" od 20. travnja 1884. ponovio je sve kazne svojih predšasnika. Jvfe

U duhu •. Rerum Novarum· .. Sve u Papine enciklike veoma

važne upute krvćanskom puku. No neke radi važno ti dotičnoga pitanja u izvanredne važno ti. Kao što je danas vrlo važna Papina enciklika o braku, tako je prije četrde et godina bila en -ciklika "Rerum Nova rum" : O radničkom pitanju.

U duhu "Rerum Novarum" tu ne-davno dao je pra 'ki nadbiskup K or-d a č neke izjave, koje su djelovale i izvan granica Čehoslovačke Republike. Socijalnim se pi tanjem on bavi i u svojim pastir kim pismima. Preuzv . Kordač je izjavio: "Mi živ imo u doba sebičnosti i dekadence. Ova sveopća propast plod je nećudorednoga kapi-talizma, koji neće da proizvađa .. : Sav onaj kapital, koji mirno leži, plod je ko-risnoga rada radničkih ruku i uma činovnika. Mjesto da služi napretku, posta je glav n im uzrokom osiromašen ja i propasti ... Htio bih, da kapital učini rad plod ono nim." Židov dr Emil San-deh u "Prager Borsen·Courier" je pi-sao, da je nadbiskup Kordač sa Pa-

pom Lavom Xlll., a Lav XIII. je s Crkvom.

o i djela katoličkih bi kupa u su-glasju su s ovim riječima. Bečki kar-dinal P if fl moli au tri j ke vlasti i ka-tolike, da u ovom trašnom ča u ne-zapamćenih ekonomsk ih kriza vrši svatko svoju dužnost. On sam nastoji, da organizira pomoć obiteljima, koje skapavaju .od gladi. Preko Kato! ičke Akcije organ tZifa ovu pomoć, a Carita verband dijeli pomo:. Naj-veću brigu po većuje mladeži, da vjer ki, moralno i fizičk i zauvijek ne propadne.

U Sjedinjenim Državama cjelokupni e episkopa! digao protiv kuge mo-

dernoga kapitalizma. J ako oni živu u centrumu kap ital izma, njihovo srce dobrih pa tira krva ri, gledaj ući neza-po'leno5t tolikih milijuna ljudi. 0 .1i se drZe čvf'to vj ... čne nauke pJpin.;ko-ga Rim a, pa O;Jeluju sa evanđeljem i a Lavom Xlii.: "Mi tralimo pravicu

i milo rd~!" K rdinal Haye3 pre{o velike rad io- tanice Weaf protumačio je vim građanima zvi j ezdane Rep u-blike namjere katoličkog epi'kopata, da e p mogne nezapa lenim1. Bi 'ku-pi na toj e, da bi e sakupilo 6 m ;li-juna dolara, eda dadu ne milostinju, već zaradu nezaposlenima, koji ne traže kruha, već zarade. U tim rad-njama biće zapo leni na osobiti nač in ocevi obitelji. Epi:.kopat nagovara ban-ke, da lave u promet voje mrtve kap itaL, te s njima stvore sred ' !va za-rade nastradalima. Katolička Crkva je jedina, koja se Jsvojom socijalnom na-ukom uvelike brine i u taje na obranu radnjčkoga svijeta! -------

Sto ie sloboda? Kad je slavn i Seg ur objelodanio

svoj mali pis "La revolution", nastala j e u literarnom svijetu že toka raspra, jer je po liberal izam ta kn jižica bila po-gibeljan udarac. Tu su s neobičnom ja noćom i vještinom bile raskrinkane njegove kobne namjere i označeno njegovo nepo'len o oružje, i ako za moderne prilike ta knjižica ne bi više dostajala. Velik uti ak je među inim učinilo o ' troumno razlaganje o pitanju: Što je prava sloboda? Čital a e lu sta ra kršćanska mudrost u modernom francuskom ruhu. Ujedno se bacila luč na gesla i fraze, kojima se liberalizam obično služi u borbi. Svima je ovima naime to zajedničko,

BroJ 18

da kra no i ugodno zvone u ušima. No značenje im je dvolično, tako te se površna svjetina dade lako prevlr riti i zavesti. Stoga je Pio IX. stvar u živac pogodio, kad je smjerajući na taktiku liberalizma rekao: "P o j m o v i-ma valja povratiti njihovo pravo značenje".

Što je dakle s I o b o d a? Što znači: biti slobodnim?

Uopće znači to: biti prostim ođ veza, od zapreke. Slobodan je dakle uopte on aj, koji nije vezan, nije za-priječen. Tako zovemo "slobodnim• n. pr. čovjeka, kojemu su se riješili Janci , ili ko ji je pušten iz zatvora ili iz ropstva. No tako zovemo "slobod-dnim " i bij esn oga, koji se izbavio iz utege, ili koji je pobjegao iz ludnice. Tako zove mo "slobodnom" pticu, što pjeva u lijepoj Bo žjoj prirodi, ali i tigra, što je utekao iz kobače u me-nažeriji, te napada po gradu na ljude i na životinje. Tako je "slobod1a" i lo-komotiva, što je skočila iz kolotečine, ili rijeka, što je provalila nasip, te će poplaviti zemlju.

Iz toga e vidi: Sloboda uopće mo že biti veliko dobro, a mot bit i i veliko zlo. Kada je loboda dobra? K~da nas o5lobada zapreke, koja toj i do br om u na putu. A kada je z l a? K 1da se slobodom od :>trani zapreka, k o j a b i n a i m a l a š t i ti ti o d z l a. O tome nema sumnje. Ne sa mo f1lo·of, nego i svaki čovjek, koji je pri pameti, tako će suditi. N :> kada se govori o .slobodi", onda ljudi o-bič i1o razumij u tu riječ u dobro n i najboljem misiu, a jerbo čovjek uvijek rado vjeruje, što želi, stoga svijet i drage volje prisluškuje slatkim riječima apo tola "slobode". · To su od vajkada znali svi demagozi i prevratnici. No i de polični su silnici često i lukavo na to rač un ali. Napoleon nije bio prvi, koji se drža o načela: "Što manje slo-bode kaniš dati narodu, t o m u m o~ ra š više govoriti o slobodi~.

Za to zna i liberalizam, pače u tome stoj i u glavnome i čita v a nj e-gova taktika. Stoga neprestana nje-gova bojna vika: Slo!> oda, 'slo b oda uvijek i svagdje, sloboda u svemu i svačemu l

Valja dakle da malko u pretres uzmemo glavne liberalne "slobode", te da razgledam o, jesu li to pr a v e slobode, i jesu li korisne rodu ljud-skome. No o tome više u slijedećim člancima .

Broj 19

Potvrda osude starokatolika Kako doznajemo, \'i::i Zemalj ki

Sud u Splitu potvrdio je u cijelo-ti pre·udu mje nog Okružnog Su-

da, kojom e: Antu;1 Ratković, umir. učitelj štampar • ikoJa Čikata, dr Dra-gutin Tomac, biv i kapucin, a ada od,•jetnik u Zagrebu, Niko P e tri ć, bh• "(t rimokalolički \'ećenik, :! ada konsultor tarokatoličke bi·kupije i starokatolički župnik u Splitu, te Mi-lan Dobrovoljac rečeni Žmiaa,·ec, bh·~i rimo atolički S\'ećenik, a sada

· starokatolički svećenik i načelnik Du-gog Sela, o·:.tđuju na eda m dan a zat\·ora i 100 dinara aJobe, uvjet-no na dvije godine dana.

Mislimo, da će ovaj najnoviji tu~ ohladiti neku go podu i poučiti ih, kako imaju govoriti i p· ·ati o pred-stavniku naj\·eće moralne ·iJe na •i -jelu i \'jer ko:n poglavici 310 milijuna katolika.

Utješljiva pojava Mi \'idimo dne\·no, kako ljudi, ro-

đeni i odrasli izva.1 katoličoUvljen 13. no\·embra 19'29. U zgradi je sun 7..a 4 c:Uka, a u la vo oj d\ oran i una mj sta u l 000 sjedala. lnidjati\a u O\'U katoličku un!-\·erzu l de učenom kita j kom litera'u 'ink 'llng-u, koji se rodJo kao poganin, a n Je _ obratio na katolidum. Po želji \. tolice ameri-kan ·ka benediktin ka opau ja ·. \m ·a u Pen-.il\·aniji preuzela je gradnju i od_ \'O te ·eJe-\ ažne k-atoličke uni\ er ze, a Papa Pio Xl. pn l je dao voj dar od 300.000 dinara. ,\\ini --

vo pr \"jete dalo Je o\•oj katoličkoj umverzl pra\ o ja\TIO.sti. KraJ um\·erze Bened1 ill n d su sagradili gimnaziju, koju pohađa O\ e odine 431 dak.

Razne vijesti ZLA r.\1 JLBILEJ TR \. ·1Ć"-"E GL'\. 'AZIJE.

U mleo adu ,..,_ 1932. nanšiče se punih pede"et g· .dina ot ·ako je u Tra miku o. OYana \elika nadbiskup.ka imnazija ~ .jen:eni,."nim i'1temat m. Tkogod je pratio kulturne pr' r";e b-1 r · -hercego,·ačkih Hnata kroz tih pede-set g dr03, zna dobro, kako je odličnu ulogu zauzimao O\"aj U\'od u kulturnom pridiuoju i buden ju rodoljubne -,i jOli Katolika-H n ata u oYim kroz \ ijeko,·e ispaćenim oa,im zemljama. Bio je to več i po 'remenu, u koje je na tao, uz

raje\· ku drža\·nu gimnaziju, pn i rcd:1ji u -\" od, ~o je iza oljetno a .na nikao u Herceg-Bosni, a po H>Mj odgojrwj i '1aučnoj tradiciji

·oji h učitelja iz Družbe L· e i po izrazito hna kom nacionalnom "arak em postao je on odmah i !;amim kullumim žari'tem Hn·ats \'a u Herceg-Bosni. toga je, po nh~em meljenju,

·eta dužn h n· a :e jamo:ti, a nara\ no u pn•om redu Yih bi\'Š h daka tra\Tiičke gin:na-zije, da prigodom Zlatn TJ Juhi eja O\'OD'a lam o h n atsko Ateneja i u ja nosti podignu

u nj g•a uh\ aJnoga priznsnja i doprinesu YOj obol u o. ·guranje njego\·e budućno i. . li lj . mo, da bi n3ša ja\ no naJljep e odužila o-\"Oj ·\·o joj d\ o truli oj dulnosti , kad bi .e tom prilikom poduzela jedna jača n ·čana akdja u konst O\'ih sirom3Šilih kat " čkih hn t· ih d.1ka. :-ia)a\·e i noYci ~alju _e na: , ·a d b i k u p k i Ordinarijat \'rhbo an. ·1 ,u nad-bi·kup ku gimnaziju u Tramii-.u•)- araje\'o, Kreko\·a 7.

..

~trana 4 . JtATOUK

Iz ~atoličkoga Šibenika PETA EDJEUA PO USKRS je u ne-

djelju 10. svibnja. Kršćan tvo valja da zavlada č J ta v i m čo vj e lwJn . Praktičn i l