Korovi i Njihovo Suzbijanje

7/25/2019 Korovi i Njihovo Suzbijanje

1/22


2/22

Korov je veinom sastavni dio umske biocenoze.

Prema djelovanju prizemne flore na umu njene lanove moemo razvrstati na:korisnenevanetetne - KOROV - umske biljke koje smetaju rastu podmlatka umskog drvea i razvojuumskih kultura (velika veina prizemne flore, nisko grmlje i povijue i paprat) >> rastu i irenju korovapogoduju svijetla mjesta, velike progale i iste sjeine, toplo i vlano vrijeme...

* nevane biljke u odreenim okolnostima takoer mogu poprimiti znaajke korova ako se razviju u gustom sklopu i unepovoljno vrijeme.

korovto je?


3/22

temeljne karakteristike:

> sposobnost adaptacije (postaju jednogodinji, cvatnja prije konje, cvatnja prije listanja ume,prilagodba pai i gaenju, skrauju ivotni ciklus za 1-2 mjeseca)> vea otpornost prema nepovoljnim ivotnim uvjetima (sua, vlaga, hladnoa, vjetar i dr.), uodnosu na kulturne biljke te prema bolestima i tetnicima i prirodnim neprijateljima (trnje, otredlake i dr)> periodinost klijanja (kliju odmah po zrenju, drugi nakon perioda mirovanja, a neki nakon

vie godina mirovanja i to esto u vremenskim razmacima)> velika mo reprodukcije

! posebno se istiu dvije karakteristike korova, a to su njihovo razmnaanje i irenje

karakteristikekorova


4/22

Korovi koji se razmnoavaju iz sjemena mogu se veoma brzo razviti i donijeti sjeme u kratkovrijeme. Korovske vrste donose sjeme svake godine. Smatra se da na slabo zakorovljenoj povrinitreba raunati sa do 30 000 sjemenki po 1m2,a na jako zakorovljenoj i deset puta vie, odnosno po 1ha do trimilijarde sjemenki.

Za korovske sjeme je znaajno da podnosi niske temperature, ima visoku klijavost (i do 95%),klijavost zadrava mnogo godina (80 i vie godina), a prolaskom kroz probavni trakt ivotinjamnoge korovske vrste zadravaju klijavost.

Vegetativno se korovi razmnoavaju preko podzemnih organa (rizomi, lukovice, krtole, pupovi,na korijenu) i nadzemnih organa (izdanci, stabla, listovi).

Primjer irenja korova preko korijena je pirika (Agropyron repens). Ona po 1ha moe razviti 4 950 km

podzemnih organa i 26 000 rizomih pupoljaka po 1m2. Teina ovog korijenja po 1ha moe iznositi i do 20 000kg.

razmnoavanjekorova


5/22

Agropyron repens

pirika


6/22

Vlastitim mogunostima (autohorija) ire se pomou ureaja na plodu za izbacivanje sjemenki(kukolj, grahorica, lanilist)

Na druge naine (alohorija) mogu se iriti:> vjetrom (na sjemenu su ureaji za letenje-maslaak-zakorovljenje nije mogue sprijeiti)> vodom (slijevanjem kie na nie poloaje, kanalima i sl., poplavama-amorfa, zakoravljavanje se teko sprjeava)> ivotinjama (kroz probavni trakt, bodljama se privrste za tijelo, zaliha hrane-mravi)> ovjekom (nesvjesno i nepanjom, transportom sjemena i biljaka, oranjem-vegatativno irenje, odjeom, autom)

irenjekorova


7/22

Korovi se mogu podijeliti i grupirati na vie naina i po razliitim kriterijima. To je znaajno sastanovita suzbijanja. Tako razlikujemo:

> korove nastale iz sjemena i vegetativnim putem>jednogodinje, dvogodinje i viegodinje> one koji niu u proljee, ljeto i u jesen> uskolisne (jednosupnice)> irokolisne (dvosupnice) (zeljaste i drvenaste vrste)

> papratnjae

podjelakorova

1/3


8/22

Sa umarskog stanovita praktina je podjela na:1. korove umskih rasadnika2. korove uma, umskih sjeina i kultura

Sa stanovita suzbijanja u rasadnicima razlikuju se:>jednogodinji (lake se suzbijaju)> viegodinji korovi (tee se suzbijaju)

Sa istoga stanovita umski korovi se dijele na:> zeljasti> drvenasti

Poznavanje korova je potrebno zato to se za pojedine vrste primjenjuju razliite mjere suzbijanja.

podjelakorova

2/3


9/22

Najei korovi u rasadnicima pripadaju rodovima:Agropyron,Cynodon, Digitaria,Echinochloa, Poa, Setaria, Amaranthus, Crisium, Erigeron, Galinsoga, Gphalium,

Senecio, Sonchus, Taraxacum, Capsella, Raphanus, Rorippa, Sinapis, Cerastium,

Sagina, Scteranthus, Sperqula, Stellria, Chenapodium, Convolvulus, Galeopsis,

Lamium, Mentha, Stachys, Plantago, Polygonum, Rumex, Ranunculus, Ptentilla,

Linaria, Veronica, Urtica, Ambrosia i dr.

Znaajne umske vrste korova pripadaju rodovima:Agrostis, Calamagrostis, Holcus,

Deschampsia, Festuca, Molinia, Carex, Juncus, Eupatorium, Solidago, Euphorbia, Stachys,Corylus, Amorpha, Crataegus, Prunus, Rosa, Rubus i dr.

podjelakorova

3/3


10/22

> oduzimaju ivotni prostor drugim biljkama i gue ih, pogotovo biljke svjetla (bor, hrast)> troe velike koliine vlage hranjiva; prostrano su i hranidbeno konkurenti uzgojnim biljkama> transpiracijom isuuju zemljita i zasjenjuju ga; time snizuju temperaturu tla i poveavaju mogunost pojave mraza> za mokra vremena sprjeavaju isuivanje tla, pa sprjeavaju disanje korijena, a zimi omogue stvaranje golomrazice> smanjuju postotak primanja, prirast i kvalitetu sadnica

> poslije jakih kia pritiu podmladak uzrokujui lom i deformacije> tetno utjeu na pomlaivanje> gustim pokrovom sprjeavaju prodiranje sjemena do zemlje> suhi korovi pogoduju nastanku prizemnog poara> mogu biti sklonite sitnim glodavcima> esto su arita za biljne bolesti i tetne kukce

> neke vrste zakiseljavaju tlo> mogu inhibitorno djelovati na razvoj korijenovog sustava drugih biljaka> korijen sadnice mogu toliko splesti da nastanu mehanika oteenja> poveavaju trokove poumljavanja (cijena unitavanja korova kod pripreme tla za poumljavanja) i zatite (unitenje korovaprije tretiranja hrastovih biljaka protiv pepelnice)> uzronici su alergija i trovanja ljudi> naruavaju estetski izgled okolia...

teteod korova


11/22

- zatiuju podmladak i biljke u rasadniku od sunca, vjetra i mraza- slue kao hrana ivotinjama (ispaa, plodovi)- neki su ljekoviti- neki slue kao zainske biljke- plodovi nekih su jestivi, kao i same biljke- neki slue u dekorativne svrhe- u suhom stanju neki slue kao prostirka za stoku- korovi duboka korijena kao drenaa odvode vodu i sprjeavaju nastanak golomrazice

- slue kao sklonite ivotinjama- mjesta su za gnijeenje pticama...

koristiod korova


12/22

Suzbijanje korova jedan je od najskupljih poslova u biljnoj proizvodnji (osobito u rasadnicima!).U umama se korovi unitavaju prema potrebi.

Mjere suzbijanja korova mogu se svrstati u etiri grupe:> preventivne> mehanike> bioloke> kemijske

suzbijanjekorova

1/6


13/22

Na odreenoj povrini treba sprijeiti pojavu korova.

umsko-uzgojnim mjerama u sastojini treba podravati koliinu (intenzitet) svjetla koliko jepotrebno za rast podmlatka. Viak svjetla omoguava pojaan rast korova.

Reguliranje svjetla postie se:> zasjenjivanjem zemljita kronjama starih stabala> poumljavanjem progala, istina sl. i to prije nego se razvio korov

> sadnjom biljaka koje potiskuju korov> mijenjanjem ekolokih uvjeta korovskim biljkama...

* u rasadniku koristiti zreo stajnjak (u nezrelom se nalazi klijavo sjeme korovskih biljaka), maliranjem i sl.

preventive mjeresuzbijanja korova

2/6


14/22

Korovi se mehaniki unitavaju:> obradom zemljita (duboko jesensko oranje, frezanje, kultiviranje, kopanje, okopavanje,> kosidbom (dobro ju je provoditi prije osjemenjivanja)> sasijecanjem (kosom, srpom, kosirom, sjekirom, pilom, karama)> plijevljenjem> vruom parom (u staklenicima i plastenicima) i vatrom (kontroliranim poarom)

mehanike mjeresuzbijanja korova

3/6


15/22

Svaki organizam koji korove ometa u razvoju ili razmnoavaju moe sluiti kao biolokosredstvo suzbijanja. U tome veliku ulogu imaju gljive i kukci, ovisno o intenzitetu napada. Vano

je da parazitski organizmi ne napada poeljne biljke.

U nas se posebno ne oslanjamo na ovaj nain suzbijanja korova.

Korove u biolokom smislu unitava i domaa stoka za vrijeme ispae isto kao i divlja.

bioloke mjeresuzbijanja korova

4/6


16/22

Kemijska sredstva kojima se suzbijaju korovi nazivaju se herbicidi (lat.herba- trava i cedere-ubiti, unititi). Herbicidi mogu djelovati na korovske i uzgajane biljke. Za njihovu primjenu nuno

je poznavati sastav, biologiju i ekologiju korisnih i uzgojnih biljaka, zemljite, klimatske uvjete,mehanizam djelovanja i itav niz drugih karakteristika.Herbicidi su nezaobilazni u biljnoj proizvodnji, pa tako i u sastojinama i u rasadnicima.

3 vee grupe herbicida:1. herbicidi na osnovi mehanizma djelovanja > u biljke dospijevaju putem lista ili korijena. Na mjestu

molekularnog djelovanja sposobni su zaustaviti ili usporiti ivotno presudne funkcije biljaka zbog ega dolazi do njihovaugibanja. Podijeljeni su u 12 skupina.

2. herbicidi na osnovi kemijske pripadnosti > a toj osnovi postoji 28 skupina herbicida. Podjela je bazirana nagrai, strukturi i zajednikim svojstvima bez obzira na njihov mehanizam djelovanja, vrijeme i nain primjene.

3. herbicidi prema vremenu i nainu primjene > dijele se na totalne i selektivne.

kemijske mjeresuzbijanja korova

5/6


17/22

Prema nainu djelovanja govori se o:> kontaktnim >izazivaju oteenja onog dijela biljke na koji dospiju> translokacijskim ili sisteminim >ulaze u cijelu biljku i unitavaju

je> zemljinim > unose se u tlo, a u biljku dospijevaju preko korijena iunitavaju je

Vano je znati da pojedini herbicidi mogu biti ujedno sistemini i

zemljini. Za unitavanje drvenastih biljaka primjenjuju se herbicidikoji se zovu arboricidi.

U umarstvu je najea primjena slijedeih herbicida: glifosat,

parakvat, pikloram i sulfosat.

kemijske mjeresuzbijanja korova

6/6


18/22


19/22

Koristi se za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih zeljastih i drvenastih korova. Ima vrloiroku primjenu,a dozacija ovisi o vrsti korova, mjestu primjene i koliini vode po ha. Uumarstvu se koristi slino kao i Cidokor u rasadnicima i mladim kulturama. Tretirane povrinene smiju se obraivati 2 tjedna (jednogodinji korovi), odnosno 3 - 4 tjedna (viegodinji korovi).

U umarstvu se koristi pripravak Touch-down 4LC SL, 48%, LD50 748 , 0 III

sulfosfattranslokacijski, neselektivni herbicid

iz grupe aminofosfonata


20/22

Koristi se za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova. Djeluje brzo ikratkotrajno, u tlu se brzo razgradi. Pogodan je primjenu u rasadnicima.

Ubraja se u najopasnija sredstva. Nije dozvoljena prodaja pojedincima.

Pripravak je Grenoxone SL, LD50 157

parakvatkontaktni herbicid

iz grupe bipiridilina


21/22

Koristi se za suzbijanje drvenastih i trajnih irokolisnih korova(osim paprati). Rezistentan je, lako se ispire, pa nije pogodan zakina podruja. Utroak je 10-15 l/ha. Primjenjuje se u vrijemenajintenzivnijeg rasta drvenastih korova, a do suenja dolazi za 3mjeseca. S obzirom na postojanost na mjestu primjene ne smijese uzgajati bilo koja kultura 18 mjeseci.

U umarstvu se koristi pripravak Tordon 22K, SL, 24,5%, LD50

2000 - 4000

pikloramsintetini totalni herbicid-arborcid

iz grupe piridin - karbonske kiseline


22/22

hvala na strpljenju

Documents

Korovi i Njihovo Suzbijanje