Križni put, Pođi za mnom. Tomislav Ivančić . pdf

Embed Size (px)

Text of Križni put, Pođi za mnom. Tomislav Ivančić . pdf

u

v

o

D

Evanaelie nije navjestaj Isusa Krista sarno za prva stoljeea Crkve nego za sva razdoblja povijesti do kraja svijeta. Isus Krist jueer i danas isti je - i uvijeke (Heb 13,8). Isus je s nama u sve dane do svrsetka svijeta (usp. Mt 28, 20). Isusa, dakle, Ijudi mogu susresti danas slicno kao prije dvadeset stoljeca. On nije smrCu otisao s ovoga svijeta, negoie svojim uskrsnucem i uzasascem na nebo ostao jos snainije prisutan u svijetu. On meau nama iivi u svom uskrslom i proslavljenom eovjestvu. To proslavlieno eovjestvo ima kvalitete duha i stoga je istodobno svugdje, ali na odreaenim mjestima ima svoju, na neki naein, zgusnutu prisutnosl. Zata se na nekim mjestima moze posebno susresti. Takvo je mjesto zajednica Crkve, jer je ona njegovo misticno tijeJo: Takvo je mjesto susreta i euharistija, zatim svecenik koji dijeli sakramente, dvojica iIi trojica sabrana u Isusovo ime, rijeei Svetog pisma. Slusam Ii Isusovu rijec, ulazim u podrueje njegove prisutnosti. Blaguiem Ii s vjerom euharistijski kruh, dolazim u prislltnost njega kao osobe. Zivim Ii s vjerom zajednistvo Crkve, u sebi nosim Isusa Krista i iivim u njemu. Gledam Ii s vjerom svecenika koji dijeli sakramente, otkrivam da je tu Isus Krist koji preko svecenika dijeli sakramente. U podrueje Isusove prisutnosti ulazi se po vjeri paradoksalnom stazom smrti i uskrsnuca. Covjek je grijehom prezreo Boije gospodstvo nad samim sobom j uzeo sudbinu u svoje ruke, te tako prekinuo komunikaciju s Bogol11. Na taj je nacin usao u podrueje sl11ni. Odsjeeen od transcendencije on je prepusten imanenciji, a to znaei sud bini materije oko sebe. Zata njegov iivot vodi k smni. Sveti nas Pavao upozorava: Teinja je tijela smn, a teinja Duha iivot i mir (Rim 8, 6). Zeli Ii eovjek susresti Boga, mba odustati od otpora i suprotstavljanja Bogu. Mora ponovno uspostaviti komunikaciju s Bogom. To je moguce ukoliko umre oholosti, pokusajima da sam bez Boga zivi svoju sudbinu. Put prema Bogu vodi preko odreaene smni. Ta smn nije kraj, nego7

p

R

E

D

G

o

v

0

R

Ova je knjiiiea bila kao cestitka pod naslovom Kriini Pllt lImnoienJ i poslana za Uskrs 1987. godine. 5 raznih Sll nam strana dolazile molbe da je tiskamo kao knjiiiell i tako omogllCimo vecem brojll ljLldi da je dobije 1I ruke. Da bi bila korisnija, doda]i smo joj lIvodne misli i crteie. Dna ieli lIsmjeriti na evanaeoske vizije nasih svagda11jih kriieva. Te vizIje je nemogllce adekvatno rijdima izreCi. One Sll sjaj nekog drugog, nadnaravnog 5 \ojetla. RijeCi ove knjiiiee zato zVllce paradoksalno i cesto Sll nwea11je lllnjesto govora. Uvjereni sma da ce ih Citalae ispravno shvatiti, jer je to ielja i nada prireaivaea knjiiiee. Prihvaeanje kriieva nije bijeg od iivotne zallzctosti. Naprotiv! 011im pawieima kojima je odu7.eta i posljednja mogllcnost da rade, ono daje nlltarnje energije Z,1 novog covjeka i novi sVljet. One koji bi 11ajradIJ'e pobjegli od iivotnih problema, borbi i stvaranja, on vrac'a 11a vjernost iivljenja do zadnjih mogllcnosti za zemljll i covjeka. Ovakav krii11i Pllt se doimlje POPllt sllsreta Petra 5 ISllsom na APIjskoj eesti. Legenda kaie, da je Petar pokllsao pabjeCi od 1lJlIceniike smrti 1I Rimll. Na ApIjskoj cesti vidi ISllSa pod teretom kriia kako mll dolazi lISllsret, prema Rimll. "QlIO vadis, Domine? - Kamo ideS, Gospodine? pita ga Petar. "Idem da ponovna lImrem za tebe i svijet - odgovara ISlls. Petar je shvatio. Vratio se 1I Rim i dao se raspeti na svoj krii. Svaki je od nas cesto 1I bIjegll od svagdanjeg kriia. ISlls nas vraea 1I grad, 1I selo, 1I obitelj, 1I dom, na radno mjesto 1I svoj iivot da dokraja vjerno iivimo, kako bi 1I nama izgorjelo sve smrt11o, a ostalo besmrtno. Zahvaljlljemo svima koji Sll savjetom iIi djelom pomogli da ova k11jiiiea lIgleda s\ojetlo dana.Zagreb, na Svijec'nicli 1988. godine Alitor

5

psihickom smislu. Kril je prihvaeanje sebe i zivota onakvim kakav jest. Kriz je prilwaboje drugih Ijudi i kad su nesimpaticni, protiv nasih ocekivanja i kad nisu nasih nazora. Kriz je kad se treba odreci svojih uvjerenja protivnih uvjerenju Bozje rijeci. Kriz je izlazenje iz nase logike i ulazenje u Bozju logiku. Nasa je logika: Blago bogatasima: imaju od cega zivjeti i radovati se. Medutim, Bozja je logika: "Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! (Mt 5, 3). Nasa je logika: "Blago onima koji se smiju i raduju. Bozja je logika: "Blago oialoscenima: oni ce se utjesiti! (Mt 5, 4). Kriz, dakle, krila, negira nasu logiku i dovodi Bozju logiku u nas zivor. Krii je zato izlazenje iz smrtonosnog tijela i ulazenje u zivotvornog Duha. Kriz je izlazak iz smrti i ulazak u iivot, izlazak iz besmisla i ulazak u smisao, izlazak iz covjekove smrtnosti i ulazak u Bozju besmrtnost, izlazak iz bolesti i ulazak u zdravlje, izlazak iz ljudskog kraljevstva i ulazak u Bozje kraljevstvo. o tome govore brojni tekstovi Svetog pisma. Isus kaze: "Dodite k meni svi koji ste izmoreni i optereceni i ja cu vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, ucite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naci cete spokoj dusama svojim. Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako (Mt 11, 28-30). Izlazenje iz naseg i ulazenje u Bozji svijet donosi ne smrt nego zivor. Tko god ostavi kuce, iIi bracu, iii sestre, ili oca, iii majku, iIi zenu, iii djecu, iJi polja poradi imena mojega, stastruko ce primiti i zivot vjecni bastiniti (Mt 19,29). Kriz je prenosenje citavog naseg zivota u besmrtni, bozanski zivot. On je radost, a ne tuga. Isus upozorava jeruzalemske zene da ne placu nad njim, nego nad svojom djecom, koja ne shvaeaju velicinu njegova kriza i onoga sto doJazi - uskrsnub. Isus je zata i Petru grubo rekao: "Nosi se od mene, sotono! Sablazan si mi jer ti nije na pameti sto je Bozje, nego sta je ljudsko! (Mt 16, 23). Petal' nije razumio sto je uskrsnuce. U krizu je vazno i uskrsnuce, a ne samo umiranje. Isus zata trazi da se radujemo krizu: "Blago vama kad vas zbog mene - pogrde i prognaju i sve zlo slazu protiv vas! Radujte se i kliCite: velika je plab vasa na nebesima 1 (Mt 5, 11-12a). UCenici i apostaJi uvidjeli su kasnije da je krii ulazak u uskrsnuce. Sveti je Pavao napisao da uziva u progonima, krizevima, tjeskobama, jer kad je slab, onda je jak (usp. 2 Kor 12, 10). Sveti Jakov pise: "Pravom radoscu smatrajte, braco moja, kad upadnete u razne kusnje, znajuCi da prokusanost vase vjere rada postojanoscu (Jak 1, 2-3).

9

je sniiavanje covjeka na razinu materijalnog i tjelesnog. Otkidanje covjeka od svega onoga sto je duh, sto je njegova ve1icina, cime neizmjerno nadvisuje sall10ga sebe. Pozuda OL:ljU jest covjekov stay u kojem vjeruje sarno u ono sto vidi. Sveti Pavao kaze da je nevidljivo vjecno, a vidljivo privremeno (usp. 2 Kor 4, 18). Pozuda oCiju nijece duha j sve ono sto je plemenito i sveto u covjeku. Ona zapravo nijece samoga Boga. OhoJost zivota jest u tome da se covjek postavlja iznad Boga, da sebe smatra bogom i misli da 'ima sudbinu u svojim rukama te da moze sam rijesiti sve probleme svijeta. Oholost zivota jest odbijanje Boga kao suradnika, kao prijatelja i Oea. To je bijeg iz ocinske kuce sa svom bastinom koju je Otae podijelio svojoj djeci. To je unistavanje blaga koje namje Otae povjerio. Oholost je zato razaranje zivota i svega sto covjek ima. Ohol je covjek nerazuman i nerealan, jer ne priznaje svoju nemoc ni Bozju svemoc. Poniznost je priznavanje stvari kakve jesu. Stoga je poniznost ulazenje u prijateljevanje s Bogom i istinsko rjeSavanje problema svijeta. Ovaj kriZni put zeli nam pomoci da iziaemo iz zlog svijeta i uaemo u Bozji. On nas hoce potaknuti da na sebe uzmell10 prirodu i liudsku povijest i s njill1a uaemo u Kristovu smrt i uskrsnuce. Za prihvaeanje kriza trazi se obracenje. Obracenje je odluka da prekidamo s bijegom pred Bogom i ulazill10 u Bozje kraljevstvo. To je obrat, zaokret od svoga prell1a Bozjem zivotu. Obracenje je okretanje prema Kristovu uskrsnucu. Obracenje i prihvaeanje krizeva uvjeti su da bi molitve bite uslisane i da bismo mogli iskusiti Bozju prisutnost. Kriz je put do iskustva Duha Svetoga. Crkva je slijedom erkvene godine pokazala taj put: Veliki petak, Uskrs, Uzasasce, Duhovi. Silu Duha Svetog mozemo primiti kad smo prihvatili Ve1iki petak, nakon njega uskrsnuli i priznali Isusa gospodarom svega. Bez Duha Svetoga nas je vjerski zivot mrtav, nas odnos prema Bogu nemoguc, a nase snage sarno na covjecjoj razini. Kao sto je ljudsko tijelo bez duse mrtvo, tako je Crkva kao Tije10 Kristovo bez Duha Svetoga mrtva. Plod Isusove smrti i uskrsnuea jest izlijevanje Duba Svetoga. Duh Sveti je Ijubav Oea i Sina. Silinom i privlacnoscu kojoll1 se Ijube Otae i Sin mozemo Ijubiti Boga i jedni druge. Duh Sveti ie najveea sila svemira i povijesti.

"

K A K 0

:vI 0

L [ T I

0

V A

J

K R I

'2

NIP

U T'

Molitva je razgovor s Bogom. OiJa je vise slusanje Boga, a manje govor Bogu. Ovaj nas krizni put uvodi u molitveni stav slusallja. Zato Je napisan u takvom obliku da !susa slusamo kako nam govori 0 svomu kriznom putu. Taj krizni put najbolje cemo moliti ako i'ita;uci slusamo i pustamo da nas pogodi rijei' koju i'itamo, ako pustimo da nas natopi kao kisa zedllu zemlju, da 11 llama nikne novi iivot. U sl1tnji cemo dozivjeti da je !susov krizni put nasa situacija koja se u njemu preobrazava. Ovaj krizni put Ilije zamisljen samo za korizmu. On je svagdasnji hod. Dobra ga je jedno vrijeme moliti tako da ga svaki dan i'itamo, slusamo i pralazimo. Tako ce nas ispunjati, uvjeravati i preobrazavati. Da bismo ga mogli lako slijediti, potreban Je tih ! miran prostor 11 kojem molimo. Moze to biti u crkvi iduci od postaje do postaje, moze biti u kuci, u prirodi, na putu. Vazllo je da se u nama stvara prastor slusanja. Slusanje nas otvara Bogu koji dolazi. Prvi korak u molitvi ovoga kriinog puta Jest odlui'iti se za molitvu i odrediti si slobodno vrijeme sut