Harrington, W., Uvod u Bibliju, Zagreb, 1987.Beltz, Biblijska mitologija, Zagreb, 1979.Aristotel, O pjesničkom umijeću, Zagreb, 1983.Dukat, Z., Grčka tragedija, Zagreb, 1996.Graves, R., Grčki mitovi, Beograd, 1987.Solar., M., Edipova braća i sinovi. Predavanja o mitu, mitskoj svijesti i mitskom jeziku, Zagreb, 1998.Sironić, M., Rasprave o helenskoj književnosti, Zagreb, 1995.Zamarovský, V., Junaci antičkih mitova. Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb, 1985. Curtius, E. R., Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1971.Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb, 1994.Huizinga, J., Jesen srednjega vijeka, Zagreb, 1987.Čale, F., Petrarca i petrarkizam, Zagreb, 1971.Kot., J., Rozalindin spol, Zagreb, 1987.Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1991.Hocke, G.R., Manirizam u književnosti, Zagreb, 1984.Boileau, N., Pjesničko umijeće, Zagreb, 1999.Gluščević, Z., Romantizam, Cetinje, 1967.Hergešić, I., Shakespeare, Moliére, Goethe, Zagreb, 1978.Stamać, A., Pogovor Faustu, Zagreb, 1970.Flaker, A., Ruski klasici XIX. stoljeća, Zagreb, 1965.Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb, 1986.Žmegač, V., Istina fikcije, Zagreb, 1982.Friedrich, H., Struktura moderne lirike, Zagreb, 1969.Hassan, I., Komadanje Orfeja, Zagreb, 1992.Pavletić, V., Baudelaireovi "Cvjetovi zla", Zagreb, 1993.Slabinac, G., Zavođenje ironijom, Zagreb, 1996.Solar., M., Ideja i priča, Zagreb, 1980.Solar., M., Laka i teška književnost, Zagreb, 1995. Solar., M., Suvremena svjetska književnost, Zagreb, 1997.Žmegač, V., Bečka moderna, portret jedne kulture, Zagreb, 1998.Auerbach, E., Mimesis. Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti. Beograd, 1968..Solar, M., Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003.

Književna djela:1. Gilgameš2. Biblija (Knjiga o Jobu)3. Homer, Ilijada 4. Euripid, Medeja5. Roman o Tristanu i Izoldi6. Dante, Božanstvena komedija7. Boccaccio, Dekameron 8. Cervantes, Don Quijote9. Barca, Život je san10. Moliere, Tartuffe11. Racine, Fedra12. Goethe, Faust13. Balzac, Otac Goriot14. Baudelaire, Cvjetovi zla 15. Kafka, Proces 16. Ionesco, Stolice 17. Beckett, U očekivanju Godota18. Borges, Aleph19. Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik

Teme:

12. 10. 1. Gilgameš - poetika razdoblja: drevni Istok- prikaz glinenih pločica u stripu ili crtežu- rasprava: Potraga za besmrtnošću - Frye, Northrop, Anatomija kritike- Solar, Milivoj, Edipova braća i sinovi. Predavanja o mitu, mitskoj svijesti i mitskom jeziku- Jolles, Andre, Jednostavni oblici- Višić, Marko, Književnost drevnog Bliskog istoka

2. Knjiga o Jobu- pregled Biblije- rasprava: Krivnja i kazna- Harrington, W., Uvod u Bibliju- Beltz, Walter, Biblijska mitologija

19. 10.3. Homer, Ilijada - poetika razdoblja: grčka i rimska književnost - pregled grčkih i rimskih bogova- rasprava: Slika Homerovih bogovi u epu- Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti- Schein, Seth L., Smrtni junak: uvod u Homerovu Ilijadu

4. Euripid, Medeja- postaviti teze na pitanje: Zašto Medeja ubija djecu?- Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti

- Lesky, A. Povijest grčke književnosti- Auerbach, E. Mimeza. - Zamarovsky, V. Bogovi i junaci antičkih mitova: leksikon grčke i rimske mitologije- provjera znanja

26. 10.5. Tristan i Izolda- poetika razdoblja: srednji vijek- film Tristan i Izolda (usporedba)- rasprava: Tristan i Izolda – arhetipi ljubavnika srednjeg vijeka- Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij 2. 11.6. Dante, Pakao- slikovni prikaz pakla - rasprava: Dante u transcendenciji srednjeg vijeka- Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje (Dante)- Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij- Huinziga, J. Jesen srednjeg vijeka

7. Boccaccio, Dekameron - rasprava: Kanonizacija novele - poetika razdoblja: renesansa- Solar, M., Ideja i priča- Duda, D., Predgovor, u Dekameron- Karlovi, Roman, Je li Dekameron feminističko djelo?- provjera znanja

9. 11.8. Cervantes, Don Quijote- crtić- rasprava: Svijet kao igra - Auerbach, E., Mimesis, Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti- Zbornik radova o Cervantesu- Solar, Ideja i priča- Žmegač, V., Povijesna poetika romana

16. 11. 9. Barca, Život je san- poetika razdoblja: barok- rasprava: Život je san?- Miličićević, N., Predgovor, u Život je san - Hocke, Gustav Rene, Svijet kao labirint

23. 11.10. Moliere, Tartuffe 11. Racine, Fed

Ivan Beuc, “Osnovni oblici evropske srednjevjekovne države”, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4 /1981, 391-423.

. EUROPA I SREDOZEMLJE U SREDNJEM VIJEKUAutor: Borislav Grgin, Ivo Goldstein

Pirenne H. Povijest Evrope od seobe naroda do XV stoljeća, Zagreb 1956.

Srednji vijek trajao je do otkrića Amerike, kada počinje razdoblje koje nazivamo novi vijek. Razvijeni srednji vijek obilježilo je približavanje novovjekom načinu života te razvoj novih državnih struktura i financijskih praksa. Razdoblje je to ustanaka i društvenih previranja, kao i Stogodišnjeg rata između Francuske i Engleske. Iako se često naziva mračnim dobom, u srednjem vijeku ipak dolazi do napretka u medicini, poboljšavaju se higijenski uvjeti, produžava se prosječna životna dob ljudi. Izumom tiska nastaju prve novine, brojna geografska otkrića mijenjaju zemljopisnu kartu, a uz razvoj pomorstva razvijaju se i trgovački putevi, a samim time i trgovina među zemljama. Posljednja dva desetljeća 14. stoljeća i prva polovica 15. stoljeća za Europu su bila razdoblje velike krize. To se nije odnosilo samo na ekonomsku i političku sferu života, nego i na dvije najveće institucije koje su bile temelj srednjovjekovnog društva: carstvo i papinsku kuriju. Tijekom razdoblja krize oslabile su srednjovjekovne političke i ekonomske strukture, a počeo je razvoj moderne Europe.

Pojam i predmet istorijeIstorija je nauka koja proucava proslost ljudskog drustva od njegovog nastanka dodanas.Potice od grcke rijeci„historia“ sto znaci provjerena vijest,odnosno saznanje o pojavama idogadjajima iz proslosti.Isttorija je nastala u vrijeme kad se pojavila teznja covjeka da zabiljezi vazne dogadjaje. Prveistorijske podatke zapisali su narodi starog Istoka ,u kamenu,kostima,papirusu i bakarnimplocama. Stari Grci i Rimljani prvi su poceli sistematski da biljeze dogadjaje i upisuju ih u kalendarhronoloskim redom.Vazniji dogadjaji su upisivani i u hronologije(ljetopise) . To su bila prvasamostalna istorijska dijela. Skoro svi narodi pisali su svoje hronike,koje su ujedno znacile ipocetak njihove istorograije.!snivacem istorije smatra se grcki naucnikHerodot" #. vijek P.$.%.& .!n je takodje nazvan i 'ocemistorije(.Tukudid ue uveo istoriju u red nauka. Grcki i rimski istoricari tumacili su istoriju kaodijelo bogova i heroja,a skoro svi su pisali o vladajuceoj klasi i branili trenutni poredak. Tacit seprvi trudio da pise bez mrznje i pristrasnosti.Srpska istoriografija dozivljava uspon u )#. vijeku kada su napisane biograije mnogih vladara ioriginalna knjizevna dijela.Istorija moze biti !)"psta#)TeritorijalnaIstorija kao naukaIstorija je nauka jer ima predmet istrazivanja i naucne metode po kojima trazi uzroke i otkrivazakonitosti razvitka ljudskog drustva. Predmet istrazivanja istorije jecovjek kao drustveno bice ikao dio ljudske zajednice. Istorija je drustvena nauka jer se bavi prosloscu ljudskih drustava.Pojam 'istorija( je mijenjao svoje znacenje kroz vijekove. Tek u doba ranackog cara *arla Velikogobnovljen je rad na pisanju istorijskih dijela. + vrijeme humanizma i renesanse pocinju se koristitipisani i materijalni izvori. Tek u -. vijeku istorija je konstruisana kao nauka odvojena odknjizevnosti.

Istorija kao nastavni predmet$astavnim predmetom istorija ucenici sticu istorijske predstave,pojmove,uocavaju zakonitosti,izgradjuju istorijske poglede na svijet i opste poglede na zivot. !snovni zadatak nastave istorije jepoznavanje proslosti,razumjevanje sadasnjosti,i u granicama moguceg  predvidjanje buducnosti.!na za cilj ima da razvja kriticko misljenje,patriotizam, odanost svom narodu ,vjeri i tradiciji. "dnos istorije prema drugim naukama/edju drustvenim naukama historija zauzima znacajno mjesto. Sve drustvene nauke moraju seoslanjati na istoriju.Istorija je usko povezana sa 0 politickom ekonomijeom,sociologijom ,politologijom,geograijom idr.Pomocne istorijske nauke su 0 arheologija,hronologija, numizmatika i sl.IST"$I%S&I I'"$IIstorijski izvori su dokumentipredmeti i sve na osnovu cega se dolazi do saznanja odogadjajima ljudima i ljudskim zajednicama*+ijele se na ).,isane 0 povelje,akti,propisi,naredbe,literarna dijela,natpisi,pisma,slike i zapisi iz proslosti.Sadrze najvise podataka na osnovu kojih se saznaje razvoj ljudskog drustva.-aterijalne0 ostaci materijalne kulture i djelatnosti ljudi" oruzje,orudje,gradjevine,novac,nakit ,odjeca,posudje itd.&1.Tradicija ili usmeno predanje 0 price,legende,anegdote,poslovice ,epske pjesme i drugi.2.Sredstva javnog informisanja  mediji 0 internet,televizija i sl.Istorijska nauka ima zadatak da utvrdi tacnost podataka koje daju istorijski izvori*Pisana dokumenta i akti cuvaju se uarhivama.3a izucavanje juznoslovenske istorije vazne su arhive u4zbrovniku,5eogradu,Istambulu,5udimpesti i manastiru 6ilandar.Stari spomenici,slike,novac,oruzje oru7e i slicno ,cuvaju se umuzejima.$./01.1%2 $2-21.$auka o racunanju vremena naziva sehronologija. 4ogadjaje iz daleke proslosti je tesko tacnodatirati jer si stari narodi racunali vrijeme na razlicite nacine. Skoro kod svih naroda pocetakere jeoznacavao neki bitan,veliki dogadjaj. Savremen svijet racuna vrijeme po erama a stari narodi su racunali vreme prema odre3enimgodinama 1. Egipćani - prema godini vladavine faraona 2. Grci -od 766. god. pre nove ere prema prvoj olimpijadi 3. Rimljani - od 753. god. pre nove ere od legendarnog nastanka grada Rima . !"slimani - od 622. god. nove ere kada je !"#amed pre$ao i% !eke " !edin"5 .&r i $ćan i - od ro ' e n ja ( s " s a &r i s t aGotovo svi stari narodi imali su svoj kalenar. Stari egipcani su imalilunarni kalenar i vrijemeracunali prema mjesecevim mjenama. Stari grcki kalendar bio jesolarni.

$eformu julijanskog kalendara koga je sastavio %ulije /ezar i koji je bio u upotrebi do predkraj !4* vijeka izvrsio je 5rgur 6III *,eriodizacija istorije Podijela istorije na duze vremenske pediode naziva seperiodizacija.Istorija se dijeli na! * p r a i s t o r i j u # * i s t o r i j u 0 !7* vijeku izvrsena je podijela istorije na !* I s t or i ju a n t i ke 8  do 9* v i j ek a#*Istoriju srednjeg doba : do pada /arigrada !9;<* godine< * I s t o r i j u   n o v uSavremena istorija pocinje od 5eckog kongresa )8)#. godine. Istoriju mozemo podijeliti i na : !* stari vijek:robovlasničko društvo od prve dr=ave do veka (9>4* godina : pad zapadnog$imskog carstva) #* srednji vijek :feudalizam od veka do 6I veka : prve bur=oaske revolucije <* novi vijek :kapitalizam od 6I veka do !?!>* godine ("ktobarska revolucija u $usiji) 9* savremeno doba : socijalizam od !?!>* god* do danas