1

Uvod Ovaj rad je kratko upoznavanje s krkim reljefom. Krki je reljef znaajno prisutan u Hrvatskoj, a dinarski kr po mnogim je pojavama jedinstven u svijetu. Stoga bismo mu trebali posvetiti veu panju. Rad promatra kr u pet glavnih dijelova: 1. Definicija krkog reljefa 2. Kemijski proces okravanja 3. Reljefni oblici na kru 4. Voda u kru 5. ivot ovjeka na kru Namjera rada je biti vodi, i to poeti od poetka, tako da je dostupan i ,,neznalicama, a onda izgraditi zgradu znanja i sposobnosti uoavanja krkih pojava i procesa u prostoru u kojem ivimo ili ga posjeujemo.

2

Krki reljef za neznalice Kr ne postoji samo u knjigama, prospektima, na stranicama interneta, na fotografijama dalekih egzotinih krajeva. Putujui na Jadran, esto prolazimo kraj krasnih i vrlo zornih krkih reljefnih oblika. Dio fotografija u ovome lanku snimljen je uz prometnice kojima putujemo. Uz malo truda nauit emo prepoznavati reljefne oblike u kru i znat emo osnovu njihove prie. Neki se od njih u meunarodnoj strunoj literaturi na engleskom jeziku nazivaju ,,uvalas'', ,,dolinas'', ,,poljes''... 1. to je kr? Kr je skup reljefnih oblika koji su produkt kemijskog troenja (korozije) stijena topivih u vodi (karbonatne stijene, gips, sol). Postoje razliiti oblici kra i moemo ih nai u raznim dijelovima svijeta: na gorju Apalachian, na Floridi, Yukatanu, Karibima, u sjevernoj Africi, Kini, Indiji, Indoneziji, Australiji, a u Europi u Alpama, Pirinejima, Karpatima, Apeninima, Kaledonidima u kotskoj, Hercinidima u Francuskoj i Njemakoj, Helenidima u Grkoj, u Dinaridima. Kr Dinarida nama je najzanimljiviji i on se donekle razlikuje od ostalih okrenih prostora u svijetu. Ovdje emo se baviti upravo njime dinarskim krem. Dinaridi su najveim dijelom graeni od karbonatnih stijena, njihovih dviju vrsta - vapnenca i dolomita. One su nastale taloenjem ljutura koljkaa u moru Tetys tijekom razdoblja mezozoika koje obuhvaa podrazdoblja trijas, juru i kredu (prije 230 66 milijuna godina). Zbog kalcijevog karbonata (CaCO3) u ljuturama koljkaa, koji je topiv u vodi, karbonatne stijene su topive u vodi pa je stoga proputaju. Ta se topivost ne ostvaruje trenutno, nego kroz dugi niz godina, a propusnost nije poput one koju imaju spuvaste tvari (karbonati nisu mekani), nego nagrizanjem nastaju pukotine zbog kojih stijena vie ne moe zadravati vodu.

Bijele stijene (Gorski kotar)

3

Uslojeni vapnenac na otoku Koruli

Visoka litica Ania kuk u NP ,,Paklenica'' izazov alpinistima Na karbonatnim stijenama nastaje vrlo tanko tlo zato to su one slabo lomljive, a tlo nastaje fizikim i kemijskim raspadanjem stijena. Na tlu tankome nekoliko centimetara nemogue je razviti ratarsku djelatnost.

4

Pogled s ceste Obrovac Prezid tlo je toliko tanko, da stijene ponegdje izbijaju na povrinu nemogua je ratarska djelatnost Ako slabim uvjetima ratarstva dodamo jo i nedostatak vode, shvatiti emo zato je prostor kra prostor siromatva i iseljavanja. Ovdje je mogu jedino uzgoj sitnozube stoke (ovaca i koza). Ondje gdje je tlo deblje (kaemo da je kr pokriveniji), ondje su uvjeti ivota donekle bolji (npr. u Lici u odnosu na dio Dalmacije). Neke su stijene zbog svog kemijskog sastava podlonije mrvljenju (tako se dolomit mrvi mnogo vie od vapnenca) pa stoga na njima nastaje deblje tlo. Bitan initelj nastanka tla jo je i klima. Kr u Hrvatskoj Gdje u Hrvatskoj ima kra? Planinski sustav Dinaridi najveim je dijelom okren pa kra u Hrvatskoj ima u njezinom dinarskom dijelu. Moemo rei da je grad Karlovac ,,granini kamen'' koji dijeli krke prostore Hrvatske od nekrkih. Ve su karlovaka juna predgraa smjetena na breuljkastom prostoru, a ti su breuljci graeni od karbonatnih stijena i pripadaju tektonskoj jedinici Dinarida. Dakle, gotovo sav dio Hrvatske juno od Karlovca je krki, a onaj sjeverno od toga grada nije, premda izoliranoga kra ima i u Panonskoj nizini (na slavonskim gorama, Medvednici, umberku). Grad Karlovac je uzet za granicu jer je on najvee naselje na graninom

5

pojasu krkog i nekrkoga dijela nae zemlje. No krkih reljefnih oblika ima i u slovenskom, bosanskohercegovakom i srpsko-crnogorskom dijelu Dinarida. 2. Kemijski procesi Glavnu ulogu u oblikovanju krkoga reljefa imaju kemijski procesi. Dakako da se tu jo ukljuuju tektonika i mehaniki procesi, ali bez kemijskih procesa ne bismo govorili o krkome reljefu. Krki je reljef rezultat kemijskoga troenja stijena Najvaniji uvjet za odvijanje procesa okravanja jest topivost karbonatnih stijena u vodi. Te stijene dodue izgledaju vrlo vrsto i otporno, ali voda ih nagriza. To se nagrozanje (kemijsko troenje, korozija) ne dogaa na oigled, nego tijekom dugog niza godina. Kemijska jednadba krkoga procesa glasi:

CaCO3 + H2O + CO2 Ca2+ + 2HCO32- To znai da je kalcijev karbonat (CaCO3) u dodiru s vodom (H2O) i ugljik-dioksidom (CO2) raspada na ione kalcija (Ca2+) i hidrogen-karbonata (HCO32-). Tako se karbonatne stijene tope, a moemo rei da ,,stijena nestaje''.

Voda je nagrizla karbonatnu stijenu dok je tekla niz nju (NP ,,Paklenica'')

6

Rezultat kemijskog troenja na stijenama s podruja NP ,,Paklenica'' priroda je vrlo kreativna

Tulove grade na Velebitu (neposredno iznad tunela ,,Sveti Rok'') rezultat kemijskog troenja (korozije) vapnenca Zbog korozije u kru ima vrlo mnogo upljina. Proupljenost je jedno od glavnih obiljeja stijena krkih prostora. Tako nastaju brojne spilje, jame i drugi oblici.

7

Medvjea spilja na otoku Bievo (neposredno uz uvenu Modru spilju)

Spilja upljara u NP ,,Plitvika jezera'' No, reakcija krkoga procesa je reverzibilna, to jest, mogu je i obratnti smjer: u odreenim uvjetima ponovo e se izluivati kalcijev karbonat, rekli bismo ,,stijena e rasti''. Nastajat e nakupine tvari koju zovemo sedra (traventin) te ,,spiljski nakit'' (stakaltiti i stalagmiti) u spiljama. To se dogaa ili djelovanjem nekih biljaka (sedrotvorci) ili mehanikim udarom (kapanje u spiljama).

Glavni fenomen Plitvikih jezera je nastajenje sedre koja pregrauje rijeku Koranu tako da nastaju jezera. Sedra se taloi na biljke sedrotvorce.U prvom planu na fotografiji je sedra koja se hvata oko biljaka sedrotvoraca.

8

3. Reljefni oblici u kru krape i kamenice to sve nastaje topljenjem karbonatnih stijena u vodi, odnosno o kojim je reljefnim oblicima u kru rije? Vrlo oigledan rezultat nagrizanja karbonatne stijene od strane vode su krape. One su ljebovi nastali teenjem kinice i snijenice (vode nastale otapanjem snijega) po stijeni.

krape na Bijelim stijenema vrlo su velike

9

krape (Konalve) Voda moe otapati (nagrizati) karbonatnu stijenu i dok stoji na njoj u obliku lokve. esto ovdje jo trune lie to pojaava nagrizanje (koroziju). Taka nastaje kamenica iroko i plitko udubljenje u okrenoj stijeni.

Kamenica (Konavle)

10

krape i kamenice na karbonatnoj stijeni u okolici Komie (otok Vis) rjeit primjer kemijskog troenja (nagrizanja) Pobra, humlja i zaravni u kru Pobre oznaava breuljkast reljef. Pobra u kru su breuljksati prostori u topivim stijenama, u ovom sluaju karbonatnim. Nastala su difercijalnim (razliitim) otapanjem karbonatnih stijena zbog njihove nehomogenosti (nejednolikosti).

Krko pobre (snimljeno kod slapa Kri kraj Knina) Hum je usamljeno uzvienje. esto se nalazi u polju u kru te je rije o zaostalim neotopljenim dijelovima (neotopljeni zbog svog kemijskog sastava).

Hum Promina u Petrovom polju

11

Ponegdje postoje i zaravnjeni dijelovi u kru, kod kojih tektonika nije igrala veu ulogu, nego su oblikovani vanjskim procesima. To su zaravni u kru. Takve su zaravan zapadna Istra i dio sjeverne Dalmacije.

Sjevernodalmatinska zaravan u kru u okolici Knina (pogled s ceste Graac - Knin) Polja u kru U kru su uglavnom vrlo loi uvjeti za razvoj poljoprivrede. Uzrok je ve naveden nedostatak tla. No, postoje odreeni dijelovi dinarskoga kra koji su graeni od sipkih, rastresitih stijena pa na njima onda nastaje i deblje tlo. Rije je o poljima u kru prostranim udubljenjima, najveim oblicima u kru (jedna os im je dugaka nekoliko desetaka limometara, a najee je dua od druge). Dno polja grade rastresite stijene, dok polje okruuju uzvienja graena od karbonatnih stijena. Krka polja su mjesta najrazvijenije poljoprivrede te zbog toga i najgue naseljenosti u kru. Najvea polja u kru Hrvatske su: Gacko, Liko, Krbavsko, Kninsko, Kosovo, Petrovo, Imotsko, Sinjsko, Vrgorako, a postoje i vrlo velika polja i u drugim dravama koje zahvaaju Dinaridi: Postojnsko i Cerkniko u Sloveniji, u Bosni i Hercegovini Livanjsko, Grahovo, Glamoko, Kupreko, Duvanjsko, Popovo, Nevesinjsko, Gatako (kljuni dio radnje epa ,,Smrt Smail-age engia'' odvija se u njemu) te polja u tim i drugim dravama.

Imotsko polje prostrana udubina okruena karbonatnim uzvienjima

12

Liko polje izmeu Velebita i Likog sredogorja (u pozadini)

Livanjsko polje (BiH) izmeu obronaka planine Cincara (ije karbonatne stijene izbijaju na povrinu) i Dinare (u pozadini) iza ijih je vrhova Republika Hrvatska; I Dinara, i Livanjsko polje i Cincar imaju dinarski pravac pruanja (SZ-JI) koji je nastao naguravanjem Jadranske mikroploe na Euroazijsku u smjeru sjeveroistoka)

Ratarska djelatnost u Sinjskome polju

13

Kninsko polje oaza ratarsvtva u kru

Krbavsko polje iako postoje izvrsni uvjeti za poljoprivredu, neka polja nisu obraena zbog nedostatka stanovnitva Nastanak polja u kru jo je dijelom nepoznat. Zna se da im je temelje udarila tektonika, a onda je uslijedilo kemijsko troenje stijena od strane vode, proces okravanja. Kroz veinu polja tee tekuica koja je svojim radom stvorila ljunak i pijesak koji se nalaze u njegovom dnu i na kojima nastaje debelo i kvalitetno tlo.

14

Spilje i jame Podzemlje kra obiluje upljinama to su spilje i jame. Znanstvane disciplina koja ih prouava, naziva se speleologija. Spilje su podzemne upljine koje su razvijene na vodoravnom pravcu (do 45 u odnosu na ravninu Zemljine povrine), a jame su podzemne upljine koje su razvijene na okomitom pravcu (45- 90). Hrvatska ima oko 1 500 spilja, jednostavnih, razgranatih, spiljskih sustava, a najpopularnije su Cerovake Peine kraj Graaca, Vrelo i Lokvarka kraj Lokava u Gorskome kotaru. U bliem inozemstvu to su Postojnska jama i kocjanske jame u Sloveniji (slovenska rije za spilju je ,,jama''). Od jama u Hrvatskoj je najdublja Lukina (u Velebitu), a ima ih oko 3 600. Najee je rije o sustavu pukotina gdje se izmjenjuju one ue (prolazi) i ire (dvorane). Tim sustavima esto tee i voda tekuica ponornica. U spiljama i jamama zbog ponovnog stvaranja kalcijevog karbonata iz vode nastaje spiljski nakit sige, stupovi, saljevi i drugi oblici to ih priroda udesno oblikuje kroz dugi niz godina upornim kapanjem i teenjem vode bogate otopljenim kalcijevim karbonatom.

Cerovake spilje

Spiljski nakit (stalaktiti) u Baraevim spiljama

15

4. Voda u kru Kanjoni Zbog korozivnog djelovanja tekuice na putu kojim ona tee, oblikuje se kanjon. U Hrvatskoj su poznati kanjoni veih rijeka Zrmanje, Krke, Cetine, a slikoviti su i kanjoni dviju rijeka iz Nacionalnog parka ,,Paklenica'' kanjon Velike i kanjon Male Paklenice.

Kanjon Velike Paklenice u NP ,,Paklenica''

Kanjon jednoga od pritoka Zrmanje pogled s ceste Obrovac - Prezid

16

Kanjon Zrmanje kraj Obrovca Ponori i vrela Za kr je karakteristina slijedea pojava mnogo vode u podzemlju, a malo na povrini. Geografija postavlja pitanje ,,Zato?'' i nastoji ovu pojavu objasniti. Ako su klimatski uvjeti u krkom prostoru takvi da ima mnogo padalina (kao npr. u Lici), oblikovat e se brojne tekuice. Ako tekuica tee po karbonatnim stijenama, koje su topive u vodi, nastat e na odreenom mjestu otvor u kojega e se tekuica uliti to je ponor. Tekuica koja ponire, naziva se ponornica. U prostoru s vodonepropusnim stijenama, kakva je npr. Panonska nizina, manja tekuica se ulijeva u veu, a ova na kraju u more ili jezero gdje sve tekuice zavravaju svoj tok. No, iako je tekuicama Dinarida more vrlo blizu, mnoge od njih ne uspiju stii do njega na putu stvore ponor u kojega poniru. Njihova voda tada tee kroz podzemlje te na drugom mjestu, na dodiru s vodonepropusnim stijenama, npr. s fliom (slijed lapora i pjeenjaka) vraa se na povrinu to su vrela. Vrela su krki izvori koji su obino vrlo bogati vodom pa se tako nazivaju. Zanimljiva je sluaj estavela otvora na povrini koji su povremeno vrela, a povremeno ponori, ovisno o razni podzemne vode.

ulin ponor u sreditu Ogulina rijeka Dobra (ula) ponire da bi nakon 10-15 kilometara toka kroz podzemlje opet izbila na povrinu s istim nazivom - Dobra esto jedan ponor daje vie vrela ponornica se u podzemlju podijelila na vie tokova. Ponekad je teko odrediti koji ponor odgovara kojemu vrelu, no to se rjeava ulijevanjem boje u tok pa se na vrelima eka izviranje obojene vode. Tekui kroz podzemlje koje je u kru bogato upljinama zbog topivosti stijena, voda se obogauje mnogim tvarima pa je zato voda iz kra vrlo kvalitetna. To je jedna od

17

strateki najvanijih potencijala Hrvatske. Danas se izmeu ostaloga moe dobro iskoristiti u turizmu koji bi uvelike oivio tradicionalno nerazvijeni krki prostoru.

Vrelo na rubu Likoga polja na kojemu izvore voda koja je tekla u podzemlju Velebita

Vrelo Une (video)

18

Vrelo na rubu Likoga polja na kojemu izvore voda koja je tekla u podzemlju Velebita Sustavi kanala kojima tee voda u krkom podzemlju, vrlo su sloeni. Zbog tih podzemnih tokova ponekad je vrlo teko odrediti porjeje neke tekuice. Tako je nakon brojnih istraivanja utvreno da vode koje poniru u Livanjskome, Duvanjskome, Glamokome pa ak i Kuprekome polju, na kraju zavravaju u Cetini. Hidroloko porjeje Cetine nekoliko je puta vee od topografskoga (prostor s kojega se voda povrinom slijeva u rijeku). Stoga kod tekuica u vodopropusnim stijenama (stijenama topivima u vodi) treba raunati na prihranjivanje tekuice ne samo s povrine, nego i iz podzemlja, to jest da je njihovo pravo porjeje (hidroloko) vee od povrinskoga (topografskoga) (vidi eura, 2000. str. 61. i Rianovi, 1993. str.189.). Ako nakon toka kroz podzemlje slatka voda izbija pod morem, nastaje vrulja.

Vrulja Dupci ili Vrulja (pogled s ceste Sinj Makarska) ovdje izbija dio vode iz zalea, koji ne ulazi u Cetinu

19

5. ivot u kru Zbog oskudice kvalitetnim tlom i vodom, ivot u kru tradicionalno je siromaan. Ako itko zna cijeniti obradivo tlo i pitku vodu, onda je to stanovnitvo krkih prostora. Kue se grade uglavnom na rubu polja i uzvienja da se ne bi potroilo obradivo tlo. Najvea naseljenost je u poljima u kru zbog obilja tla i vrela pitke vode te oko uvala i dolaca. Stanovnitvo kra stoljeima je ivjelo ,,s kamenom'', okrueno karbonatnim stijenama tako da su one postale neodvojiv dio njegovoga ivota. One se koriste, ali mnogo vie u prolosti nego danas, za gradnju kua, staja, suhozida i drugih pa se tako ini da je krki ovjek srastao s kamenom, s karbonatnim stijenama. Od njih su graene kuice seljaka do velebnih palaa.

Kamena kua i zid dvorita u Karlobagu

Kaun objekt za spremanje poljodjelskog orua i sl. u Istri (NP ,,Brijuni'')

20

Pulski amfiteatar graen od vapnenca nastalog u razdoblju krede, dovezenog iz oblinjeg kamenoloma ,,Vinkuran''

Dubrovake zidine vrsto su uglavljene u uslojeni vapnenaciz razdoblja krede

21

Kamenolom u Zveaju (snimljeno s pruge Zagreb Otarije)

Kamenolom u Puiima na Brau proslavio je ovaj otok irom svijeta. Krki prostor ima jedno bitno obiljeje ekoloki je vrlo osjetljiv., treba jako paziti na isputanje otpadnih tvari jer one zbog propusnosti stijena mogu dospjeti do pitke vode. Svaka tekuina izlivena na povrini procjeuje se kroz propusne stijene sve do vode koja e se koristiti u prehrani i o kojoj ovisi ekoloka ravnotea prostora.

Nezbrinuti tekui organski otpad i karbonatne stijene katastrofalan spoj Zbog slabe naseljenosti i male gospodarske aktivnosti (nerazvijenosti) krki prostor ima znatno ouvan okoli to je ogroman potencijal u dananje vrijeme, a moe se iskoristiti kroz proizvodnju zdrave hrane i turizam. Proizvodnja zdrave hrane i turistika usluga (proizvod) ne mogu biti velikoga opsega (tada bi dokinuli sami sebe), ali zato mogu biti vrhunske kvalitete, ba onakve kakva se izuzetno trai na domaem i inozemnom tritu.

Tekst i fotografije: mr.sc. Marijan Biru