Prikazi i osvrti

Kranstvo i "New Age"

Papinsko vijee za kul turu - Papinsko vijee za meureligijski dijalog, Zsus Krist - donositelj vode ive. Kransko promiljanje o New Ageu, Verbum, Split, 2003. , 110 stranica.

U nizu dokumenata razliitih papinskih vijea, kojima se nastoji artikulirati stav Crkve prema suvremenim pitanjima i problemima, malo je koji - doim se pojavio - naiao na tako neposredan odjek u sredstvima javnog priopavanja. Razlog je tomu, zasigurno, aktualnost i intrigantnost teme o kojoj ovaj dokument govori. Stoga, a i jer se u neobino kratkom roku pojavio i u hrvatskom prijevodu, smatramo prikladnim prikazati ga u glavnim crtama.

Ponajprije, valja se podsjetiti da su dokumenti ovakve vrste redoviti nain tumaenja odnosa kranske vjere i razliitih pokreta koji su se pojavljivali i pojavljuju u drutvu, posebno na rubovima kranstva, a utjeu ne samo na kulturno ozraje nego i na duhovna usmjerenja i praktina djelovanja velikog broja ljudi. Prisjetimo se samo vremena modernizma i dekreta sv. Oficija Lamentabili i Pascendi iz 1907. godine kao znaajnog odgovora Crkve na te zablude. Ovaj dokument, premda nije sainjen na isti nain, na istoj je valnoj duini, to mu - osobno smatram - slui na ast. On je znak da Crkva ne previa znakove sadanjeg vremena.

Sam dokument, objavljen 8. veljae 2003., podijeljen je na devet dijelova. U Predgovoru (Premessa) istie se znaenje fenomena New Age, budui da on odgovara na duhovnu glad suvremenoga zapadnoga svijeta, i to: naglaavajui integraciju duhovne dimenzije u sveukupnost ljudskog ivota; potiui traenje smisla ivota i svijeta; izraavajui elju za osobnim i drutvenim promjenama; odbacujui racionalistiko i materijalistiko poimanje ivota. Da bi taj odgovor mogao ispravno vrednovati, potrebno ga je dobro upoznati. Ovaj (premda predoen samo kao "provizorni") dokument ponajprije je upoznavanje s fenomenom New Agea, a onda dosljedno tome i nacrt kranskog odgovora na nj.

1. Izazov New Agea

Veliki broj krana teko se snalazi pred duhovno-religioznim ponudama koje su vezane uz ono to se naziva New Age. Teko im je

302

Crkva u svijetu, 38 (2003), br. 2, 300-323

razluiti to u tom fenomenu nije, a to bi moglo biti u skladu s kranskom vjerom. Istodobno, i sami su pozvani onima koji u New Ageu trae smisao i spasenje "pruiti razlog nade koja je u nama" (1 Pt 3,15). Ali, zato ovaj dokument ba sada? Prema astrolokoj koncepciji vremena ovjeanstvo poetkom treeg tisuljea prelazi iz razdoblja Ribe (koja bi oznaavala kransko razdoblje) u razdoblje Vodenjaka (onoga koji donosi vodu!). Dok je prvo oznaeno sukobima, nadolazee bi trebalo biti razdoblje pomirenja, integracije, duhovnosti i napretka obiljeenog usklaivanjem materijalnoga i duhovnog svijeta.

Meutim, New Age nije samo plod astrologije nego i dijete suvremene kulture, koja sve izriitije odbacuje bilo kakve izvanjske zahtjeve i istie "potpunu unutarnju slobodu", kojoj je vrhunac "pogled u sebe", ostvarenje unutar sebe, a ne izvan sebe. Pristup novim sadrajima i osobito duhovnim tehnikama, na dosad nevien nain omoguen Internetom i drugim oblicima masovne komunikacije, otvara vrata mijeanju religioznosti i ezoterije, darvinistikih evolucionistikih ideja s govorom o duhovnim moima ovjeka i prirode. To mijeanje nije vie proizvod jednog ili nekolicine umova, nego je "otvoren supermarket ideja i tehnika" u kojem je svakomu tko ue ponueno da na vlastiti nain skroji neku novu, osobnu religioznost, pogled na ivot i njegov smisao. To je ono po emu je New Age doista postmoderni fenomen. Dokument uz to istie da mu je "teren bio pripravljen razvojem i irenjem relativizma i nenaklonosti, odnosno ravnodunosti prema kranskoj vjeri" (str. 11).

Fenomen New Agea izriito se, u samom korijenu, protivi kranskoj vjeri, budui da u potpunosti odbija kransko shvaanje objave (objektivnu komunikaciju nadnaravnoga, koja vrijedi za sve ljude), a priklanja se gnostikom postupku "postupnog ulaska u dubinu duhovne stvarnosti", koji je iskljuivo sposobnost ljudskog duha, a temelji se na shvaanju daje sva stvarnost "produhovljena". S te strane, New Age zazire od kranske ideje Boga. Veli papa Ivan Pavao II.: "Ne moemo se zavaravati da on donosi obnovu religije. To je samo jedan novi nain prakticiranja gnoze, to jest onog stajalita duha to, u ime dubokog poznavanja Boga, na kraju preokree Njegovu rije i zamjenjuje rijeima koje su samo ljudske" (str. 12).

Ipak, kranima se je upitati odakle tolika zanesenost mnogim idejama New Agea? Nije li posrijedi i slabost kranskog svjedoenja i ivljenja, ponajprije autentinih oblika kranske duhovnosti? Nije li to izazov Crkvi? Prua li Crkva, na podruju duhovnosti - doista ono to ljudima treba, a to im Krist donosi?

303

Prikazi i osvrti

2. Duhovnost New Agea

Kad se govori o New Age-u, treba shvatiti da se radi o neem razliitom od dosadanjih religioznih pokreta, ega u takvom obliku vjerojatno nikad dosad nije bilo. New Age nije socijalni, kulturni, religiozni ili politiki pokret, on nije ni "kult", a nije ni "sekta"! Pa to je onda? Moda ga se najbolje moe usporediti s mreom. Ta mrea se uplee u najrazliitije fenomene: glazbe, filmova, studija, duhovnosti, terapija, parareligioznih aktivnosti, i tako ih oblikuje u osnovnim idejama da se iz njih onda mogu roditi razliiti pokreti i sekte. New Age je po sebi vie "ozraje", koje nastoji da postane globalno.

New Age, to je za krane vrlo znaajno uoiti, ne eli biti nikakva religija, nego vie "tip duhovnosti", dapae, tip duhovnosti otvoren svim alternativnim (i alteriranim!) oblicima. U emu je onda novost? Ta otvorena duhovnost ima svoju potku, a to je nova paradigma ivota, oslonjena na sljedee stupove: globalizaciju (politika i ekonomska, posredstvom komunikacije i novog tipa odgoja); sinkretizam svjetovnosti i ezoterije (osobito teozofije, spiritizma i antropozofije); upuenost na mijenjanje (od Nevvtonove mehanike prema neodreenosti kvantne fizike, od razuma k osjeajima, od iskustva k intuiciji, od "mukog" k dominaciji "enskog"). Thomas Kuhn veli da se radi o novoj paradigmi koja u drutvo unosi nove vrijednosti, vjerovanja i tehnike s tenjom da budu openito prihvaene, i to tako da i one suprotstavljene mogu mirno supostojati, bilo da se radi o podrujima religije, znanosti, medicine ili kulture. Da bi se uvidio doseg takvih nastojanja dovoljno je malo pomnije zaviriti u suvremenu angloameriku glazbu, hollywoodsku filmsku produkciju i TV-serije, kao i u produkciju edukacijskog materijala, bilo pisanog bilo slikovnog, upravljenog djeci i adolescentima.

to to nudi New Age? U prvom redu nudi postupke kojima se moe, vlastitim nastojanjem i pomou duhovnih bia (demoni, aneli, duhovne energije i sile) dosegnuti via razina postojanja. Stoga su "duhovne tehnike" u sreditu interesa. Ta nova razina postojanja nije "moralno" vrednovana, jer - prema razmiljanju New Agea - ne postoji dobro ni zlo, pa je stoga prihvatljiva u svakom sluaju, budui da prua unutarnje prosvjetljenje. U skladu s time, ne moe se govoriti o "demonskom zlu" ni "aneoskom dobru", nego samo o obliku aneoskog ili demonskog prosvjetljenja (koliko smo se puta zapitali odakle takva tolerancija neopoganskih i sotonistikih pokreta i grupa na Zapadu).

304

Crkva u svijetu, 38 (2003), br. 2, 300-323

Budui da nema dobra ni zla, emu onda teiti? New Age govori o "harmoniji" ivota. Ta je harmonija shvaena holistiki, u odnosu prema cjelini. Holizam, povezan s transpersonalnom psihologijom, upuuje na nove (a zapravo prastare) pristupe zdravlju, kao to su akupunktura, homeopatija, kineziterapija, indologija, biofeedback, razni oblici masae i "misaonog lijeenja". Znaajnu ulogu igra ideja o ljekovitoj snazi unutranje energije, bioenergije i kozmike energije. Ideja o ivotu je ciklika po kojoj vlada zakon karme, pa New Age objeruke prihvaa reinkarnaciju. Ostvarenje osobe, u skladu s vizijom ivota kao kozmikog procesa, zbiva se u nadilaenju svake podjele, pa tako i izmeu stvorenoga i stvoritelja, tvarnog i duhovnog svijeta, duha i materije.

New Age nudi, i to moramo priznati, svoj globalni odgovor u vremenu krize. Gubitak povjerenja u drutvene institucije, nastojanje da se nadiu razlike, nunost povratka prirodi i raanje ekoloke svijesti, gubitak kranskih temelja etike (Bog i njegov sud) i vrijednosnih sustava, irom su otvorili vrata novim duhovnim perspektivama i ponudama. Te su se ponude uobliile u novoj gnozi (uzdignue po dostizanju nove spoznaje, nove razine svijesti); potom u teozofiji (prakticiranje okultnih "znanosti" astrologije, ezoterizma i spiritizma), a moda najizrazitije u transpersonalnoj psihologiji koja je dosegnula razinu "posveene znanosti" (a vodi proirenju svijesti i samonadilaenju - autotranscendenciji). Kljune ideje su sljedee: Sav svijet je jedan organizam, proet energijom (dua ili duh svijeta). Svijest je "prostor kontakta s tom energijom" koja je posredovana po duhovnim biima na mnogobrojnim razinama, a za pristup potrebni su upueni voe (guru).

Ljudska osoba je, prema New Ageu sposobna za duhovno samousavravanje. Meutim, za to su joj potrebne duhovne tehnike. One mogu biti razliite, ali se uglavnom istiu simboliki ezoterijski, mistiki i okultni postupci. New Age prihvaa ak i ekstremni sotonistiki simbolizam kao oblik otpora ustaljenim pravilima, samo na agresivan, egoistiki i nasilan nain. Budui da svijet nije "antropocentrian", a ljudska je osoba u "razvoju", razumljivo je da su ne samo prihvatljivi nego i poeljni postupci koji mogu pridonijeti rastu i razvoju ljudskog bia. Tako su svi oblici eksperimentiranja s ovjekom i genetskog inenjeringa, tek postupci "ovjekova samo-usavravanja". Svrha ljudskog djelovanja na tom putu je "otvaranje vrata" produbljenje svijesti i psihiko-duhovno preoblikovanje, koje vodi cjelovitijem koritenju "vlastitih moi". Konano, put bi trebao zavriti u konanom samoostvarenju po stapanju vlastitog vieg ja, odnosno vlastite s opom, univerzalnom svijesti.

305

Prikazi i osvrti

A stoje onda s Bogom? Boga se ne smije shvaati ni osobno ni transcendentalno. To nije ni slobodni stvoritelj ni dobri podravatelj postojanja, nego - ako se o tome uope moe govoriti - neosobna energija, imanentna svijetu, koja tvori "kozmiko jedinstvo". To je princip ivota, duh i dua svijeta u emu je sve jedno. Krist, jasno, ne moe biti nikakav utjelovljeni Bog, nego samo nositelj produbljene ili uzviene svijesti, a ona unutarnja, psihika energija u ovjeku bio bi "duh sveti".

Ve nam je iz poimanja ovjeka i Boga jasno da New Age ima vlastitu sliku svijeta. Bitno je shvatiti, vele promotori New Agea, da nema bitne razlike izmeu materije i duha. Ne postoji ili-ili, nego potpuna organika proetost tvari i duha u vjenom i samodostatnom postojanju. Tako je i svako ljudsko bie tek jedan "neuron u centralnom ivanom sustavu Zemlje" (J. Lovelock, Ipotesi Gaia). U ljudskom svijetu razlikuju se oni koji su dosegli vii stupanj svijesti, od onih koji su na niem stupnju. Ljudskim rodom bi stoga trebala upravljati "duhovna aristokracija", odnosno prosvijetljeni, to se oito poklapa s gnostikim elitarizmom i politikom globalizacijom. Eto kako se jedna monistiko-panteistika misao od traenja duhovnih tehnika za proirenje svijesti pretvara u svjetski politiki program!

Znakovit je brz i snaan proboj New Agea u suvremenu "popularnu" kulturu. Prvi korak je bio odbacivanje drutvenog angamana, budui da nema potrebe "mijenjati svijet - nego same sebe", stoje dovelo do neodgovornosti prema onome to se dogaa u svijetu, a to pak najvie odgovara onima koji tee za globalizacijom ekonomije i dominacijom u svjetskoj politici. Drugi korak je odbacivanje metafizike, budui da nema nekog "drugog" cilja, izvan ovog svijeta, to bi ga trebalo postii. S tim se odbacuju i pojmovi poput "grijeha" i "spasenja", a zamjenjuju neutralnim pojmovima, uglavnom s podruja psihologije. Trei korak je odbacivanje religioznih tradicija koje vode mudrosti i suosjeanju, a traenje postupaka koji vode unutarnjem produbljenju i vlastitom samozadovoljstvu. Tako, primjerice, New Age ne postavlja pitanje "kako pomoi potrebnima i nahraniti gladne", nego kako "smanjiti broj gladnih usta" da ne poremete ekoloku ravnoteu {te su ideje dominirale na nedavnim svjetskim konferencijama OUN-a o obitelji i o odrivom razvoju).

Konano, zato New Age ima toliko uspjeha? Strah pred budunou, politike i ekonomske nesigurnosti i klimatske promjene potiu na traenje alternative. U vremenu naglaavanja tolerancije i egzaltacije "razliitoga", normalnim se smatra odbacivanje

306

Crkva u svijetu, 38 (2003), br. 2, 300-323

apsolutnih normi. New Age nudi, naizgled, lagani izlaz u prividni optimizam. Osim toga, mnogi nisu svjesni da i samim prigodnim konzumiranjem New Age proizvoda, koji su im postali lako dostupni na Internetu i u sredstvima priopavanja, pridonose preoblikovanju drutva i kulture, budui da to znai prihvaanje nove ljestvice vrednota, a onda i nova zakonska regulativa. Premda se ne moe dokazati da iza New Agea stoji "precizni religijski ili politiki nacrt", nepobitno je da se radi o promoviranju jedne nove ideologije, uz koji ide "sloan napor mnogih ustanova da iznau globalnu etiku" (str. 48), uz koju idu i globalna kultura, ekonomija i politika.

3. New Age i kranska duhovnost

New Age se predstavlja kao nova duhovnost, za razliku od stare, kranske, od koje se eli razlikovati na metafizikoj i psiholokoj razini. Metafiziki, ta nova duhovnost odbija svaku odijeljenot, na primjer razliitost Boga i svijeta, svijeta i ovjeka, i eli biti "kozmika mistika" utemeljena na teozofijskim i ezoterijskim poimanjima, koje na razini ope energije i univerzalne svetosti ivota trae "transcen-dentno jedinstvo" svih religija (stoga i moe tvrditi da i kranstvo ima u New Ageu svoje mjesto, jer nita ne iskljuuje). Psiholoki, nova duhovnost se predstavlja kao postupak transformacije duha i ljudske psihe, poglavito metodama produbljenja i promjene svijesti, na principima transpersonalne psihologije. Na praktinoj razini ti postupci vode ponajprije "duhovnoj narcisoidnosti", koja okuplja svakovrsne sljedbenike ezoterije, magije, spiritizma, tajnih uenja, joge i duhovnog lijeenja, pa do objavitelja izvanzemaljskih UFO-poruka i posrednika sa svijetom anela i demona.

to rei o pokuajima da se, makar na mala vrata, duh New Agea uvede u kranstvo? Ovaj dokument inzistira na pravom razumijevanju sadraja kranske vjere. Krist Isus nije produkt nekog ljudskog traenja boanskog duha, nego je osobno Boje traenje ovjeka. Za kranina Bog je Trojstvo Osoba, koji je stvorio ovjeka da mu daruje dionitvo u svojem ivotu. Stoga je kranska duhovnost utemeljena u istini da Bog nas trai. Dok je za New Age "kozmiki Krist" model koji se moe ponoviti u svakoj osobi, na svakom mjestu i vremenu - kao ostvarenje unutarnjeg duhovnog potencijala - dotle je za kranina Krist donositelj Duha, milosti, jedini posrednik, jedini most k Ocu, jednostavno reeno, Spasitelj. Kranska duhovnost nije ni fuzija sa svim ni konfuzija svega, nego je duhovnost osobnoga susreta u kojem se ne briu granice i

307

Prikazi i osvrti

vlastitosti osoba, nego se povezuju i preobraavaju snagom ljubavi. Stoga, kranski gledano, mjera autentine mistike nije neko produbljenje svijesti, nego mjera ljubavi!

Zanimljivo je da u New Ageu nema mjesta za molitvu! Nije li znakovito da u mnogim "duhovnim tehnikama" koje se preporuuju i kranima sve to manje ima mjesta za kransku molitvu? Nije li to podilaenje New Age duhovnosti i njegovoj sve rairenijoj globalnoj kulturi?

4. Suprotstavljenost New Agea i kranske vjere Ovaj dokument u etvrtom dijelu iznosi, vrlo pregledno, deset

kljunih elemenata u kojima se jasno oituje razliitost i inkopatibilnost kranske vjere i New Agea. elimo ih ukratko izloiti, imajui na pameti tvrdnju: "Nuno je upozoriti na pokuaj da se religioznost New Agea stavi na istu razinu s kranskom vjerom, prikazivanjem kako je razlika izmeu vjere i uvjerenja relativna, jer kod neopreznih stvara veliku pomutnju" (str. 59).

1. Bog. Za New Age to je nejasan, irok pojam koji oznaava neosobnu energiju, ivotnu snagu, samu kozmiku svijest kao i unutranjost naega vlastitog ja. Kranstvo, naprotiv, ima Jasan pojam Boga, kao Jednog i Trojedinog - Oca, Sina i Duha Svetoga, osobnog i stvoritelja, razliitog od stvorenja, onog koji se objavljuje ljudima, koji se komunicira i daruje u Ljubavi.

2. Isus Krist. New Age eli rastaviti povijesnog Isusa od "kozmikog Krista", neosobnog i vjenog. Priklanja se apokrifima i ezoterijskoj egzegezi koja iskljuuje realnost trpljenja. Kranstvo pak ispovijeda daje Isus Krist pravi Bog i pravi ovjek, sin Marijin i Sin Boji, objavitelj Oca i Spasitelj svijeta, da je raspet pod Poncijem Pilatom, umro i pokopan, trei dan uskrsnuo od mrtvih, uzaao na nebo.

3. ovjek. Prema New Ageu, ovjek je materijal koji se samom sebi otkriva kao duhovan, a cilj mu je ne dosegnue pune osobnosti, nego razvoj vlastite boanske svijesti sve do stapanja sa svim postojeim. Kranska antropologija u ovjeku prepoznaje sliku i priliku Boju. Otajstvo ovjeka je potpuno objavljeno u Kristu, a u potpunosti se ostvaruje milou Bojom, to jest odnosom s Kristom u Duhu.

4. Spasenje. New Age zamjenjuje kranski pojam spasenja pojmovima samoispunjenja, samoostvarenja i samootkupljenja

308

Crkva u svijetu, 38 (2003), br. 2, 300-323

[auto-compimento; auto-realizzazione; auto-redenzione). ovjek je sam svoj spasitelj. S druge strane, za kransku vjeru spasenje je ponajprije dar Boji u Isusu Kristu, ija muka, smrt i uskrsnue otvaraju pristup Ocu. Stoga osobno spasenje ovisi o zajednitvu s Kristom koje se ne postie nekom tajnom tehnikom ni produbljenjem svijesti, nego odvajanjem od zla i grijeha te aktivnom suradnjom s darom Boje ljubavi.

5. Istina. Moda je New Age najvie sljedbenika pridobio tezom da "svatko ima svoju istinu", to znai svoje vibracije, vlastite harmonije i vlastita ugodna iskustva, koja nije duan usklaivati s nekakvom objektivnom istinom. Kranska vjera je na ovom podruju jasna i radikalna: Isus Krist je "Put, Istina i ivot", on je mjera i kriterij subjektivne istine za svakoga ovjeka, kao i oitovanje objektivne istine o Bogu, svijetu i ovjeku.

6. Molitva i meditacija. Budui da, prema New Ageu, u pravom smislu Boga i nema, nemamo se komu ni za to moliti. Sve to ostaje samo je tehnika okretanja sebi i vlastitoj duhovnoj nutrini da bi se zadovoljile vlastite elje i potrebe, koje nemaju ogranienja. Za kranstvo molitva je bitno dijalog s Bogom, put mojega ja do susreta s Bojim Ti, koji mi se daruje u Kristu, po Duhu Svetom. Taj dijalog nije iskljuiv, nego ukljuuje svakog blinjeg, osobito one s kojima smo povezani u otajstvu Crkve.

7. Grijeh. O grijehu New Age ne govori. Jedino veli da postoji "nesavrena, odnosno nedovrena svijest", te da treba traiti putove njezina usavravanja. Ako se to ne ostvari u ovom ivotu, moda e se ostvariti u sljedeem. Eto razloga i za prihvaanje reinkarnacije i za odbacivanje krivnje i odgovornosti. Kranstvo pak ispovijeda, u svjetlu Objave, da je grijeh vrlo odreena stvarnost od samog poetka ljudskog roda. Poimanje ljudskog grijeha kao izopacenja slobode i odbacivanja ljubavi povezano je sa spoznajom Boga koji poziva u ivot i koji je konani kriterij razlikovanja dobra i zla.

8. Patnja i smrt. Budui da se New Age priklanja ideji reinkarnacije kao elementu duhovnog "rasta", patnja i smrt su posve relativizirane na razinu negativne "karme" koja zaprjeuje potpuno ostvarenje duhovnih moi. Patnja je tek usputni problem, a smrt je u stvari samo privid, odnosno prijelaz na novu razinu postojanja. Kranstvo, nasuprot tome, na temelju objave inzistira najedinca-tosti ljudskog ivota, na njegovu dostojanstvu, te slobodi i najvioj mjeri odgovornosti, kako za vlastito spasenje, tako i za spasenje drugih i samu budunost svijeta. Patnja, u kontekstu zajednitva s Kristom nije beznaajna, nego ima otkupiteljski karakter.

309

Prikazi i osvrti

9. Drutvena zauzetost. Prema New Ageu, najbitnija je vlastita promocija u duhovnoj sferi. Duhovne tehnike i prakse trebaju biti samo usklaene s kozmikom harmonijom. Kranstvo, naprotiv, obvezu drutvene zauzetosti tretira kao jednu od osnovnih zadaa svakog ovjeka, jer jedinstvo (unione) ne moe biti drugo doli zajednitvo (comunione) u solidarnosti i meusobnoj odgovornosti.

10. Budunost. New Age smatra da je budunost ve dana, upisana u kozmikim prirodnim zakonima, kojima se treba prilagoditi "svjetski red" i "globalna religija". Za kranstvo je osnovna eshatoloka odrednica Boja budunost, koja se izgrauje i naom ljudskom slobodnom suradnjom s poticajima i darovima Duha Svetoga. Konana budunost je zajednitvo Bojega kraljevstva, a ne neko nedefinirano stapanje svijesti u Jedno.

Iz svih ovih deset toaka jasno proizlazi da se suprotstavljenost kranstva i New Agea ne odnosi na neka sporedna razmiljanja nego na temeljne postavke, te da se radi o dva meusobno nepomirljiva pogleda na stvarnost.

5. Isus Krist nam daje vodu ivota U vrlo kratkom, petom dijelu, dokument se naas okree

evaneoskom izvjetaju o susretu Isusa i Samarijanke na Jakovljevu zdencu (usp. Iv 4). Susret s Kristom susret je sa ivotom, i on je onaj izvor "vode koja struji u ivot vjeni". Iskreno traenje mnogih osoba - veli ovaj dokument - iskoriteno je da im se poture ideje Vodenjaka (Aauario), a krani su pozvani da im pomognu da se susretnu s Isusom Kristom, te u susretu i razgovoru s njim otkriju pravi "Put, Istinu i ivot". Doista je teta da u ovom dokumentu, koji je po ovom evaneoskom tekstu dobio i naslov, nije dublje izloeno tumaenje ovog evaneoskog odlomka.

6. Vane napomene

Ba kako veli Evanelje, "nitko ne moe sluiti dvojici Gospodara" (Lk 16,13), pa tako ne moe slijediti Krista i "Vodenjaka", tim vie to su mnogi pokreti unutar New Agea izriito antikrscanski. Nema mjesta ni za kakvu fuziju kranstva i New Agea. Oni koji o tome govore zapravo ele stvoriti konfuziju u glavama ljudi. A na konfuziji mnogi dobro zarauju! New Age ostavlja dojam da "stvara vlastitu stvarnost", koja je fascinantna, ali

310

Crkva u svijetu, 38 (2003), br. 2, 300-323

je i iluzorna, ponajprije pred stvarnostima trpljenja i smrti, jer ih ne rjeava, nego odgaa za neko drugo vrijeme.

Na pastoralnoj razini valja imati na pameti da se mnogi, osobito mladi ljudi, utjeu idejama New Agea jer su gladni smisla i vjere. Mnogi se uputaju u razliite terapijske i religijske, pa i okultne prakse, nemajui pojma odakle izviru i ne znajui kamo e ih odvesti. Potrebno je, stoga, da Crkva osniva i potie rad pastoralnih centara, kulturnih sredita i mjesta duhovnosti, ali ne tek kao prostor diskusije o fenomenu New Agea, iako je i to vrlo znaajno, nego kao mjesta autentine kranske duhovnosti. Ovaj je poziv osobito upravljen kranskim redovnikim zajednicama koje batine autentine forme kranske duhovnosti, koja ima to ponuditi i dananjim ljudima, osobito u molitvi i meditaciji. Kranstvo je pozvano da na temeljima Objave razvije autentinu ekoloku svijest, kroz ispravno vrednovanje stvorenoga u ljubavi prema Stvoritelju. Konano, New Age, na poetku treeg tisuljea, moe postati i pravi kairos za evangelizaciju, budui da se otvara prostor za jasnu prezentaciju Kristove radosne vijesti. To je izraeno zanimljivom zavrnom slikom, posuenom od nekih predstavnika New Agea, koji su kranstvo i "tradicionalne religije" usporedili s monumentalnim katedralama, a sam New Age sa "svjetskim velesajmom". To znai da se ipak, koliko god bila jaka buka i galama znatieljnika, niti na tom velesajmu ne smije propustiti prilika da se navijesti jedinoga Spasitelja, Krista Gospodina, s pouzdanjem u Boju dobrotu, milosre i milost u munim trenucima povijesti svijeta.

7. Dodatci

Dokumentu je prikljueno i nekoliko vrlo korisnih dodataka, to e koristiti svima koji se budu vie zanimali za ovu problematiku. To su Kratki izriaji misli New Agea, iz pera W. Blooma, J. Tarchera i D. Spanglera (7.1); zatim Rjenik izabranih pojmova u kojem je objanjeno 35 kljunih New Age pojmova (7.2); te Kljuna mjesta New Agea {Esalen, Findhorn i Monte Verita) u kojima se krojila i kroji ideologija Novog doba.

U osmom i devetom dijelu izneseni su najprije Dokumenti uciteljstva Katolike crkve (8.1) i kranske studije (8.2) o New Ageu. Valja zapaziti, meu njima i izvatke iz nekoliko dokumenata Meunarodne teoloke komisije (o eshatologiji i otkupljenju), te radove kardinala G. Daneelsa i Ch. von Schoenborna. Potom je u

311

Prikazi i osvrti

Bibliografiji donesen izbor iz osnovne literature o New Ageu (9.1), kao i iz povijesnih, opisnih i analitikih djela o New Ageu (9.2).

8. to na kraju rei? Ponajprije treba rei hvala onima koji su s punom svijeu

eklezijalne odgovornosti i na produbljen nain pristupili problematici New Agea, te je jasno i kvalificirano izloili, smatrajui da je bitno vjernike, i ne samo njih, upozoriti na inkopatibilnost New Agea i kranske vjere. Takoer hvala svima koji su se potrudili da se ovaj prijevod pojavi ovako brzo, a za pohvaliti je i vrlo tean i teoloki struan prijevod Branka Jozia, kao i trud da se u biljekama navedu i hrvatski prijevodi crkvenih dokumenata gdje se na njih poziva. Jedino moda teta da njim nije otvoren novi niz izdavaa Verbum.

Sigurno e i ovaj dokument naii na protivljenje, ne samo od zagovornika New Age-a, (im je objavljen u medijima je estoko kritiziran), nego po svoj prilici i od nekih teologa i teolokih struja, koji nastoje relativizirati jedincatost osobe Isusa Krista i njegova spasenja. Nama pak preostaje oi svoje i srce svoje upraviti upravo njemu, naem Gospodinu, jer "nema, uistinu, pod nebom drugog imena dana ljudima po kojemu se moemo spasiti" (Dj 4,12).

Ante Mateljan