KULTURA I CIVILIZACIJA HISPANSKOG SVIJETA

1. PREDAVANJE 21.10.'10. CIVILIZACIJA skup tehnikih i praktinih sredstava kojima se djeluje na prirodu. (materijalne vrijednosti, tehnika postignua)KULTURA normativna naela, vrijednosti, ideali, duh, svaki oblik duhovnog ivota. (duhovne vrijednosti)

OBILJEJA CIVILIZACIJE: Civilizacija ne postoji bez drutva Obiljeava ju drutvo, gospodarstvo, kolektivni mentaliteti, povijesni kontinuitet, geografski smjetaj (npr. Egipat, Mezopotamija, Rim, Grka) Hijerarhizirana drutva, drutvene napetosti i sukobi, politike baze, neprestani razvoj, postojanje grada, tehniki napredak Kolektivni mentalitet religija Povijesni kontinuitet prolost, drevne vrijednosti, vrijednost prema tome koliko se odrala na svjetskoj pozornici

KOLONIZACIJA podinjavanje jedne civilizacije drugoj. Na Iberskom poluotoku to su bile:1. Rimska kultura2. Arapska kultura3. Judeokranska civilizacijaKoje su utjecale na razvoj Iberskog poluotoka.

ROMANIJA umjetno stvoren termin, prostor na kojem se govore romanski jezici (2.pol.19.st.)Romanija je nekada bila prostor Rimskog Carstva (I.R.C. = gr., Z.R.C.=lat.)Romanija Nova prostor na koji su se proirili romanski jezici nakon geografskog otkria (15. I 16.st.)

HISPANOFONE CIVILIZACIJE podruja na koja je prodro panj. Jezik i zadrao se u uporabiIBEROROMANSKI odnosi se na Iberski poluotok (panjolska i Portugal) Ime je dobio po rijeci Iberus (Grci) Pennsula Iberica

POVRINA PANJOLSKE: (Kanarski otoci i Baleari) 504 000 km2BROJ STANOVNIKA: 46 000 000MESETA visoravan koja se dijeli na dva dijela SJEVERNI I JUNI dioNajvii vrh Iberskog poluotoka je u SIERRI NEVADI Mulhacen 3482 kmNajvii vrh u panjolskoj je na KANARIMA, otok TENERIFE Pico de Teide 3718 kmComunidades autnomas = 17 + Ceuta i MelillaSlubeni jezik u panjolskoj: panjolski (kasteljanski) gallego, basco, cataln, euscera valencijanski slian katalonskom (valenciano)

2. PREDAVANJE 28.10.'10.PIERRE VILARPoloaj panjolske je ekscentrian, margilaran poloaj, koji je podloan utjecaju Afrike.Postoje dva dijela panjolske, a to su: RUBNI(PRIMORSKI) dio i UNUTARNJI.panjolska je razlikuje od Francuske.Madrid postaje centrom tek u 16.st.FUZIJA mjeavina razliitih naroda.

Prije pola milijuna godina javlja se ovjek HOMO ANTCESSOR koji je ivio u sreditu Iberskog poluotoka Cllar-Baza i Atapuerca.

STARIJE KAMENO DOBA Paleoltico superior periodo MagdalenienseDijeli se na 3 djela:1. Paleoltico inferior 2 i pol milijuna god. STARIJE KAMENO DOBA2. Paleoltico medio 95 000 35 000 g.pr.n.e. SREDNJE KAMENO DOBA razdoblje lovaca3. Paleoltico superior 35 000 10 000 g.pr.n.e. MALI PALEOLITIK - zidne crtarije iz Altamire koje prikazuju bizone u smeoj, crnoj, oker i crvenoj bojiMESOLITICO od 10 000 6,500 g.pr.n.e.

NEOLITICO 6,5 000 3,5 000 g.pr.n.e. MLAE KAMENO DOBA ratari dolaze sa istoka i naseljavaju se, te prelaze iz nomadskog u sjedilaki nain ivota. Bave se poljoprivredom i pripitomljavaju ivotinje. Koriste se keramikom. Sa istoka dolaze i KOLONIZATORI koji trae metale i grade naselja u blizini rudnika bakra kako bi dobili broncu.

BRONANO DOBA ANDALUZIJA centar ljudskog napretkaIberi smatra se da su Iberi narod iz Afrike berberskog tipa (autokton narod iz sjevernog dijela Afrike). Specifian narod, izraena solidarnost (npr. Vojskovoa pogine vojnici rade samoubojstvo).Arheolozi i povjesniari prihvatili su 2. Tezu autoktoni narod sa Iberskog poluotoka koji se razvio iz prijanjih kultura.133.g. Numansia 20.g. odolijevao osvajanju Rima

IBERSKA UMJETNOST Dante oferente, Dama de elche, Dama de Boza uvaju se u areheolokom muzeju u Madridu

TARTERKA KULTURATarteani nastanjuju 1100.g.pr.n.e. Iberski poluotok gdje trguju i ratuju sa Fenianima. Podiu gradove na rijeci Guadiane. Grad TARSIS areheolozi nisu pronali.

KELTSKI ELEMENT znaajan je u Galiciji SZ dio poluotoka. 1 000 600 g.pr.n.e. SELIBEROS narod keltskog jezinog kruga koji prodire na Iberski poluotok iz dananje postojbine na Dunavu. Obiaji i danas ive (gajde), vjerovanje u vjetice i snagu prirode.Stalni doticaji sa mediteranskom kulturom i civilizacijom (fenianska i grka civilizacija).

FENIANI osnivaju grad CADZ, te Mlagu i Ebussus (Ibiza). U 6.st.pr.n.e. fenianski utjecaj slabi i dolazi do pada grada Tira koji pada u ruke asirskog kralja Nabukodonosora, te se centar moi Feniana seli u Kartagu.

600.g.pr.n.e. GRCI pristaju povremeno na istoku i zapadu Iberskog poluotoka, gdje osnivaju koloniju EMPORION i grad ROSAS. U naslijee su ostavili obrasce politike i teritorijalne organizacije (polis grad-drava), te urbane modele gradnje.Smatra se da su Grci i Feniani prvi donijeli alfabet.

Grci i Feniani nisu prodrijeli u unutranjost, nego samo na priobalje. RIVALITET borba izmeu Kartage i Rima. Izmeu Grka i Feniana nema veih ratova.RIMLJANI su preko Punskih ratova 219.g.pr.n.e. general Hanibal - razorio grad SAGUNT i postao saveznik Rima taj in je naveo Rimljane na osvajanje Iberskog poluotokaTek nakon 200.g. ratovanja Iberski poluotok se nalazi pod Rimom.FAZE:1. FAZA 206 g.pr.n.e. 197.g.pr.n.e. Rimljani osvojili sredozemnu obalu i dio dananje Andaluzije, te protjerali Kartaane iz Kartage i Cdiza. Hispanija se dijeli na dva dijela:a) HISPANIA CITERIORb) HISPANIA ULTERIOR2. FAZA 197.g.pr.n.e. 154.g.pr.n.e. Rimljani prodiru u unutranjost poluotoka dolinom rijele Ebro u smjeru SZ i rijeke Guadalquivir u smjeru S.3. FAZA 154.g.pr.n.e. 133.g.pr.n.e. pad visoravni Numancije. 123.g.pr.n.e. Rimljani osvajaju Baleare.4. FAZA 29.g.pr.n.e. 19.g.pr.n.e. Rimljani osvajaju Galiciju i kantabrijske obale.

1.rimski car iz Hispanije zvao se TRAJAN koji je vladao izmeu 1. I 2.st. Rimsko carstvo doivjelo je najvei teritorijalni opseg (osvaja Mezopotamiju). Nakon njega dolazi HADRIJAN koji naputa istone posjede i uvruje granice Carstva. Poslije HADRIJANA dolazi TEODOZIJE u 4.st. koji je ojaao crkvenu mo , proglasio kranstvo 391.g. slubenom religijom Carstva i zabranio poganski kult. Nakon njegove smrti Carstvo se dijeli na ISTONO (Bizant) I ZAPADNO 395.g. Marcijal satiriar, teoretiarLukan pjesnik iz Cordobe, a najznaajnije djelo mu je PharsaliaLucijo Seneka iz Cordobe, autor tragedija i Neuronov politiki savjetnik

Izmeu 295. I 313.g. odrava se 1. Crkveni kranski koncil (sabor) na kojem se sastaju crkveni uglednici (SINODE) u Iliberiusu i to 37 predstavnika kranskih zajednica u Hispaniji.

Kranstvo se iri rimskim carstvom i to u tajnosti, a Rimljani ih progone.311.g. Car GALERIJE objavljuje EDIKT O TOLERANCIJI u kojem odobrava vjeroispovijest krana, a 313.g. car Konstantin objavljuje MILANSKI EDIKT kako bi izjednaio kranstvo s ostalim vjerama u Rimskom Carstvu.391.g. kranstvo postaje slubenom religijom Carstva za to je zasluan TEODOZIJE, te zabranjuje svaki poganski kult.

4.st. primitivna kranska knjievnost, autori piu na latinskom jezikuOSIO kordobski biskup CREDO TRINITARIOPRUDENCIO CELEMENTE poema PSYCHOMACHIA borba izmeu poroka i vrlinePAOLO OROSIO 1 mislilac koji je smatrao da je Hispanija nacionalna jedinica5.st. barbarski narodi germanskog podrijetla 1. val Alani, Svevi i VandaliVandali AndaluciaZapadni Goti Vizigoti usvojili ARIJANIZAM uenje sveenika Arije, koji je proavanjem kranstva negirao boanski karakter Isusa Krista i postojanje svetog Trojstva. 410.g. Vizigoti potiskuju Alane i Vandale. Ostavili su sakralne graevine i nakit (zavjetne krune, nakit i krieve, te KONCEPT)- ENCOMENDEROS oblik podreivanja stanovnitva to su bili slobodni ljudi koji su dobili zemlju, za uzvrat su se morali boriti za njega = NAJAVA FEUDALIZMA476.g. germanski vojskovoa ODOAKAR svrgnuo je posljednjeg cara Zapadnog Rimskog Carstva ROMULA AUGUSTULA i ta godina se uzima za propast ZRC.587.g. REKARED vizigotski kralj prihvaa kranstvo i proglaava ga slubenom vjerom na 3. Koncilu u Toledu 589.g.

3. PREDAVANJE 04.11.'10.590 633.g. IZIDOR SEVILJSKI nadbiskup u Sevilli i panjolski pisac i uitelj presjedao je 4. Koncilom u Toledu, na kojem je odlueno da Crkva mora potvrditi odabrane kraljeve i svrgnuti ih, te je donesena odluka da se idovi moraju pokrstiti iako oni to ne ele, te da je svjetovni jezik vulgarni latisnkiDJELO IZIDORA SEVILJSKOG ETIMOLOGIJE (etimologias) sveobuhvatna enciklopedijaHISTORIA DE LOS GODOS Takoer je pisao i teoloke i znanstvene spise, te je veliao hispansku domovinu.Vizigotska je umjetnost nastavlja, tradicija. Vezana je uz religiju. est element je potkovasti luk.Vizigotska leturgija sauvana je meu Mozarapima krani koji su ivjeli na muslimanskom teritoriju, te preuzeli njihov nain ivota i kulturu.

654.g. nastaje civilni zakonik LIBER IUDICIORUM koji vrijedi za sve skupine na IP. Sastoji se od 12 knjiga prevedenih na romanski dijalekt sa vulgarnog latiniteta, te se jo naziva i FUERO JUZGO. Dozvoljava mijeane brakove izmeu stanovnitva germanskog i romanskog podrijetla, te se zabranjuje primjena rimskog prava. 700-g. koncil u Toledu VITIZ proglaen za kralja, naslijedio ga je sin AGILA koji je svrgnut na silu od strane RODRIGA koji je uzeo na silu za enu Julianovu ker, te kako bi mu se osvetio Julian je pomogao Tarik da ue na IP.710.g. 711.g. Arapi donose islam Dolazi TARIK na IP preko Gibraltarskih vrata, a alje ga MUZE BEN NUSAIRA (dinastija Umeja) upravitelj sjeverne AfrikeUlazak mu je osigurao ceutski vojskovoa i grof JULIAN.Tarik je porazio vizigotskog kralja RODRIGA.711.g. TARIK postao gospodarom IP712.g. MUZE BEN NUSAIRA je uo za Tarikove uspjehe i postao je ljubomoran, te je odluio doi sa svojom vojskom (sirijski arapi) i osvojiti ostale gradove koje je Tarik zaobiao prema sjeveruKUR'AN sveta knjiga muslimanaISLAM monoteistika vjera koja je nastala u Arabiji u 7.st. polunomadsko-politeistiko610.g. MUHAMEDu sepoinje javljati aneo Gabrijel koji mu prenosi poruke, te Muhamed poinje propovijedati o MekiZNAAJKE ISLAMA: Strog i radikalan monoteizam Poligamija mnogoenstvo ABA svetite DAR AL ISLAM zajednica vjernika koji pripadaju islamu 5 stupova islama: Moliti se 5 puta na dan Ispovijedati vjeru Otii jednom u ivotu u Meku Post Plaanje milorada (2,5% za siromane) Ravnaju se po lunarnom kalendaru, a godine broje od 622.g. kada je Muhamed preao iz Meke u Medinu (450 km) = HIDRA Glavni muslimanski blagdani: Ramazanski bajran i kurbanski bajran Kur'an se ne prevodi jer nema funkciju Boje volje Muslimani za krane kau da su oni NAROD KNJIGE idovi potuju STARI ZAVJET, a MUSLIMANI potuju BIBLIJU Za muslimane ISUS KRIST nije Sin BojiZa vrijeme Mehmeda islam se irio po cijelom arapskom poluotoku = socijalna religija (Sirija, Palestina, Egipat, sjeverna Afrika) a Osmanlije ga ire na Balkan i Maloaziju Islam je postojao 8.st., ali se nije uspio zadrati u panjolskoj KALIF nasljednik i zamjenik MUHAMEDAOkupacija IP zavrava u 7.g. zbog velikih razlika koje su vladale izmeu iberoromanskog stanovnitva i barbara. NAELO KONFERSIONALNOSTI sudi se prema vjeri (ispovijesti)IZNIKME: u sluaju da je musliman uinio vjerski pristup (ubojstvo) = VIA RAZINA sudio bi KADIJA - predstavnik islamske vjere

718.g. u pokrajini Asturiji u Covadongi vizigotski plemi PELAYO napada Arape i donosi pobjedu, te se taj dogaaj smatra kao simbolinim poetkom RECONQUISTE ponovno osvajanje IP. (koja traje sve do 1492.g.).732.g. Karlo Martel poraava Arape u bitci izmeu Torusa i Poitiersa, zatim kod Narbonne, a 759.g. su potisnuti s podruja sjeverno od Pirineja.

idovi i krani plaaju poreze GLAVARINE ili IZIJEHARA zemljoradnicaArapi ne plaaju poreze, ve milorad (2,5%)

756. 929.g. CORDOBIJSKI EMIRAT U Damasku dolazi do pobuna, te emir Abdurahman I. (ABD AL RAHMAN I.) dinastija Omejida, ide u Afriku, a zatim u panjolsku gdje osniva 756.g. u Cordobi omejidsku dinastiju, te se proglaava emirom Andaluzije. Osniva i CORDOBIJSKI EMIRAT kojim postaje neovisan. Prijestolnica mu se nalazi u Cordobi.929.g. ABD AL-RAHMAN III. Ima najveu mo, jer postaje 1-im panjolskim kalifom nezavisnim od BAGDADA. Stupio je na prijestolje sa 21.g. uguio je ustanke u Analuziji (sukobi izmeu etnikih grupa ARAPA I BERBERA). Gradio je palae, poticao poljoprivredu. Umro je u 33-oj godini ivota i prije smrti je rekao da je imao samo 14 sretnih dana u svom ivotu.Sjedite kalifata seli se iz Damaska u Bagdad.IP najbogatiji dio EuropeCordoba pola milijuna stanovnika poznata je po damijama (La mezquita de Cordoba)77 ak knjinica, kune biblioteke (400 000 knjiga, 300 javnih kupatila, kraljevska palaa 400 soba, graena od mramora, stupovi na bazenima ukraeni zlatnim kipovima donesenim iz Carigrada).

Naslijedio ga je sin AL HAKAN (961 966.g.) s 8 godina je proglaen kraljem, ali je vlast preuzeo tek sa 50.g. jer je bio slabog zdravlja. Poticao je razvoj obrazovanja. Naslijedio ga je sin HIAN II. Koji je poznat po tome to je bio VLADAR MARIONETA. Na vlast je doao sa 12. Godina, ali umjesto njega vladao je oev vazir IBEN ABIJ AMIR.1018.g. Berberi spaljuju Cordobu1031.g. raspada se KORDOBSKI KALIFAT. I kraj je dinastije Omejata.4. PREDAVANJE 11.11.'10.La mezquita de Cordoba MIRAB dio u damijama odreuje orijentaciju molitvaDamije su orijentirane prema jugu.11. st. Raspad Kordobskog kalifata, poinju nemiri unutar plemena ArapaDEKADENCIJA propastLOS REYES TAIFAS mala kraljevina, na ijem elu je dinastijski voaREINO DE GRANADAGRANADA poznata je po palai ALHAMBRA (crvena tvrava) (Algalif)U 15.st. Granada slabiALBONCENa je svrgnuo sin BOABDIL posljednji vladar Granade kojeg je opsjedao FERDINANDKastiljci uli u Granadu 2. Sijenja 1492.g. (iste godine i Kolumbovo putovanje)1492.g. pad Granade Mauri (idovi) su prognani sa Iberskog prostora ili se moraju pokrstitiIste godine je izdana 1. Gramatika panjolskog jezika, te su poeli progoni idova i njihovo pokrtavanje.Sultan 1492.g. izlazi iz ALHAMBRE - ljetnikovacGENERALIFE ljetnikovac pored palaeLEGENDA: u planinama u SIERRA NEVADI pogledao prema Granadi i rasplakao se.EL ULTIMO ESPIRO DE MORO.Quien no ha visto Granada, no hay visto nada.

Sredinom 8.st. i po. 13.st. obnavlja se stara nauka-FILOZOFIJA, koja je dopunjena i pripremljena za dolazak renesanse u Europu.ARAPI pridodaju veliku vanost obrazovanju bogatiji graani posjeduju knjinice donijeli su papir na zapadGlavna uilita su u Cordobi, Sevilli, Malagi i GranadiNema interakcija izmeu uenika i uiteljaARHITEKTURA I KALIGRAFIJA Vana je dekorativna umjetnost geometrijski motivi apstrakcije = plava, uta, zelena, crvena

ARAPSKA UMJETNOST NA IP vanost dekorativne umjetnosti Figurativni prikazi u islamskoj umjetnostiKUR'AN kae da je stvaranje slika Boja zadaa Ne zabranjuje eksplicitno figurativnu umjetnost, ve samo savjetuje da se izbjegava figurativno prikazivanje Alah se nikad ne prikazuje na slikama ili skulpturama Sakralni prostori, tj. Damije se ne ukraavaju figurativnim prikazom Gradovi su nastajali planski oko damije, obrambene zidine, javne kupelji, sustav navodnjavanja, trniceISLAM naslijedio je elemente Bizanta Davanje milorada omoguilo je stvaranje bolnica Javne zgrade su bile okrenute prema unutraMUDEJAR stil u arhitekturi, specifian za IP Kombinacija dekorativnih i konstruktivnih elemenata arapskog i europskog prostora Mijeanje arapskog i iberskog stanovnitva je utjecalo na razvoj umjetnosti (romanika crkva, dekoracija arapska)Arapski arhitekti gradili su crkve iji elementi su bili arapski.ARTE MUDEJAR - Muslimansko stanovnitvo koje je ostalo ivjeti na kranskom teritoriju nakon Reconquiste. Bili su izdvojeni u naseljima ALLAMAS ili MORERAS.1. Iglesia de Sahagn2. San Salvado u Toledu3. Santiago del Arrabal u Toledu4. Santa Mara la Blanca u Toledu

KNJIEVNOST1. KUR'AN vrhunski primjer arapskog jezika, pisan saetim stilom2. PREDISLAMSKA POEZIJA je u poetku bila usmena, a u 9.st. je sakupljena i postoji u pisanom obliku.ARAPSKA PUKA KNJIEVNOST 1001 noLik: EHEREZADA Srednjovjekovna arapska pria iz 9.st. MISE EN ABYME (MIZANABIM) tehnika prie u prii Pripada usmenoj oralnoj tradiciji Sultan je razoaran zbog prijevare ene i ubija ju, te tako kasnije i ostale ene s kojima je bio. No, eherezada kerka njegova vezira, pria mu prie kako bi spasila djevojke od ubojstva, te mu je 1001 no priala prie (Aladin, Ali Baba, Simbad, 14 hajduka) PRETPOSTAVKA PRIA O eherezadi dodana u 14.st. Sinbad, Aadin, Alibaba i 40 hajduka Romanca o Antari, Romanca o Aleksandru Velikom

IBN ZAYDUN (1003-1071) pjesnik ljubavne lirike Neplatonska koncepcija ljubavi + tjelesnost ljubavi Ljubav kao religija ena nedostina dama kojoj on tei Uvodi u poeziju motiv prirode koja sudjeluje u pjesnikovim osjeajima Ljubavnik VALADE ker posljednjeg Kordobskog kalifata (1031.g.) AL-MUSTAFKE VALADE je osnovala salon gdje su se okupljali knjievnici

ARAPSKA POEZIJA razvija nove, metike forme andaluzijski arapi koristili su klasian jezik, te vulgaran arapski jezikMOAXAJA pjesma pisana na klasinom arapskom jeziku sa zavrnom kiticom na vulgarnom arapskom jezikuJARCHA razliiti broj slogova i raznolik raspored rima pisana je u mosarapskom dijalektu mijeavina romanskog i arapskog jezika 1. LIRSKA MANIFESTACIJA na romanskom na Iberskom prostoru Tema: ljubavna bol djevojke zbog odlaska svoga dragogaZEJEL vrsta MOAXAJA pisana u varijanti vulgarnog arapskogOboje se zasnivaju na refrenu i izvode se uz glazbu. Postoje dvije teze kako je nastala:1. PJESNIK MOKADEN izmeu 9. I 10.st. slijepi pjesnik koji je pjevao te pjesme2. Nastala kasnije kraj 11.st.Aa,bbba,aa,ccca Obrauje lake teme

IBN-QUZMAN (1078 - 1160) rodio se i umro u Cordobi Najpoznatiji i najoriginalinij andaluzijski srednjovjekovni pjesnik Podie ZEJEL na knjievnu razinu Putuje od grada do grada i pjeva u slavu velikaa On je arapski trubadur

VILIANCICOS razvio se iz ZEJELA narodna tradicijska pjesma koja danas predstavlja boine pjesmePJESNITVO je izuzetno vano kod ARAPA

FILOZOFIJAAVICEBRON (1021 - 1058) idovski filozof ivio na prostoru Andaluza Napisao je ANAK hebrejska gramatika pisana u stihovima (400 stihova podijeljenih na 10 dijelova) IZVOR IVOTA filozofijski dijalog uenika i profesora Bog, materija i oblik (svijet) i voljaNADBISKUP RAIMUNDO iz Toleda, dao je prevesti IZVOR IVOTA sa arapskog na latinski jezik

AVERROES (1126 - 1198) roen u Cordobi, umro u Maroku Racionalist Osniva sekularnih misli duhovni otac Europe Bavio se svim znanostima u to vrijeme Komentirao je djela Platona i Aristotela Napisao OPI ZAKONI MEDICINE

IBU MEJMUN (MAIMONIDES) (1135 - 1204) - pokuao pomiriti vjeru s razumom Pisao je svoja djela na arapskom, ali i na hebrejskom pismu Utjecao je na mnoge zapadne filozofe (Spinoza, Kant) Napisao je AFORIZMI O MEDICINI KOMENTAR MISHVE

5. PREDAVANJE 18.11.'10.ABENJALDN (1332. 1406.) Povjesniar, sociolog, filozof, demograf Utemeljitelj suvremene upovijesti, sociologije, filozofije, povijesti, te drutvenih znanostiDJELA:1. MUQUADDIME2. HISTORIA DE LOS RABES

ARAPI: Donijeli su astronomiju, algebru, geometriju, idd. Brojaki sustav (arapski) Veliki broj leksikih jedinica na panj. Dolazi iz arapskog

Grupacije stanovnitva: MUDEHARES MOZARABESHISPANOMOZARABE vizigotska liturgija, preivjela u Toledu idove Vizigoti ele na silu pokrstiti ALLAMAS naselja u kojima su Mudehari ivjeli JUDERIAS naselja u kojima su idovi ivjeli YEHUDA HA-LEVI Prevoditelji: idovi jer su znali arapski Sveenici jer su znali latinski ( u Toledskoj koli) 1. Se prevodi na narodni, pa zatim na latinski jezikIDOVI visokoobrazovani, u dobrom odnosu sa kraljem, ali ne sa pukom

LUTERANSKI KONCIL donesena odluka o odcjepljenju idova u posebna naselja13st. Kralj EDWARD progoni idoveOXFORSKO VIJEE idovi moraju nositi utu zvijezu na odijeiCASTILLA idovi pod zatitom krune (Alfonso X. Mudri)Za vrijeme Petra I. Okrutnog idovi zatieni1.st. 1348.g. kuga pripisivala se idovim vradbinamaidovi u panjolskoj imaju vane poloajePrognani su za vrijeme Isabele i Ferdinanda koji su htjeli vjersko jedinstvo

RECONQUISTA nakon arapskog pokorenja IP Bitka kod COVADONGE (Asturias) 718. 722.g. Pelayo preivio bitku kod GUADALETE pripadnik sitnog plemstva, koji se pojavio na saboru, formirao jedinicu i dobio sljedbenike AL KAMA poslan da se suprotstavi PELAYU 722.g. bitka, krani pobijedili Arape Arapi protjerani sa Asturie PELAYO izgradio dvor na CALGAZ de ONIZU 1. Asturijski kralj

1085.g. osloboen Toledo, Alfons VI., kralj Castille i Leona, njegov vazal Cid 1212.g. bitka kod Las Nawas de Tolosa, vojski Alfonsa VIII. Pridruuju se kriari i upuuju se na jug blizu Seville, gdje ih eka maurski vojskovoa (MIRAMAMOLN) Krani iznenadili Maure i porazili ih Kraljevi kranskih kraljevstava potpisuju mir, koncentracija na rekonkvistu borba protiv Arapa 1227.g. osvojen Caceres 1236.g. pad Cordobe aragonski kralj FERDINAND i kastiljski velikai IBN-HUD bjei MAURSKA UPORITA kraljevstvo SEVILLE I GRANADE 1248.g. pad SEVILLE dozvoljeno da Mauri napuste grad Na kraljevsku palau izvjeena zastava Castille 1250.g. zaustavljena REKONKVISTA zbog dinastijskih sukoba GRANADSKO KRALJEVSTVO PADA 1492.g.

KNJIEVNOSTPANJOLSKO SREDNJOVJEKOVLJE (5 15.st.)Srednji vijek najezda barbarskih plemenaZavretak srednjeg vijeka djelom La Celestina

LA EDAD MEDIA ili MEDIOEVO ALTA EDAD MEDIA rani srednji vijek (5. 12.st.) BAJA EDAD MEDIA kasni srednji vijek (12. 15.st.) Zaeci knjievnosti na dvorima i u samostanima Samostalne biblioteke sveenici i redovnici Seljaci nepismeni Zemlje pod kranstvom ruralne, zaostale, siromaneKULTURA AUSTRIE I LENA prouavanje Biblije, prevode se znanstvena djela sa arapskog na latinski12. 13.st. novi drutveni sloj, razvoj gradova graanska klasa:BURGESES bave se trgovinom i obrtomAristrokrati su na dvorovima

CRKVENA KULTURA seli se iz sela u grad (samostani sveuilita upoznavanje antike)Romanski dijalekt varijanta vulgarnog latinskogSupstrati jezici koji su Rimljani zatekli na ovim prostorima (baskijski)Superstrati jezik koji e poslije utjecati na latinski (germanski, arapski utjee na kastiljski)Adstrat na njega utjeu supstrati i superstrati Knjievnost je na latinskom P. ROSSIO Puk ne razumije latinski potreba narodnog jezika u liturgiji 1. Pisani spomenik na pukom jeziku GLOSAS EMILIANENSES pronaene u samostanu San Milln de la Cogolla (kraj X/po. XI.st.) 100-ak komentara na romanskom dijalektu i nekoliko na baskijskom CANTARES DE GESTA Srednjovjekovne epske koje govore o junakim poduhvatima, povijesnim vanim linostima i dogaanjima vanima za cijelu kransku zajednicu, pisane u tzv. TIRADA DE VERSOS stihovi nisu u strofama Pisane narodnim jezikom la lengua romance Ubrajaju se u tzv. MESTER DE JUGLARA Stihovi su monorimni, rima je asonantska Ametrinost anisosilabismo stihovi razliite duljine Broj slogova je nejednak (14 - 16)

JUNAKI SPJEVOVI: EL CICLO DE LOS CONDES DE CASTILLA: Cantar de los Siete Infantes de Lara Cantar de Fernn Gonzales EL CICLO DEL CID Cantar de Mio Cid autor obrazovna osoba koja je poznavala kastiljske zakone 1. Poznati pisani spomenik Las Mocedades de Rodrigo EL CICLO FRANCS Cantar de Bernardo del Carpio Cantar de Roncesvalles

6. PREDAVANJE 25.11.'10.PJESAN O CIDU R.D. de Vivar simbol vrlina, kralj Filip II apelirao ga da se proglasi svetim, ostao vjeran Alfonsu VI. Kralj je prognao Cida jer su mu plemii rekli da je pritajio dio poreza 1. Poznati pisani spomenik Izvorno: nema naslova no dao ga je Menendez Pidal i podijelio ga u 3. Pjevanja Ima 3730 stihova (1140 1236.g.) Sauvan u rukopisu PEDRA ABATA 1207.g. Smatra se da je prijepis iz 1307.g. (rukopis iz 14.st.) Autor MOSARAPIN ili kranin meu Arapima koji poznaje arapske i kranske obiaje Utjecaj franc. Epike1. Pjevanje lik junak hrabar koji pobjeuje, plae ne skriva osjeaje Narodna poezija je nabijena osjeajima U cjelosti ouvan osim 1. Str. Ima 3. Pjevanja Progon O vjenanju Uvreda, sramota Vrijeme REKONKVISTE, vrijeme mijena, puno bitaka za stvaranje junake pobjede 2 mala kraljevstva: CEVILLA (Alfonso VI.) i GRANADA (Almandafar) Alfonso VI. Odluuje napasti sa grofom Cid pie pisma da ih odgovori Cid uspio opustoiti sa kranskim i maurskim vojnicima, te poraziti Almadafara i dijeli bogatstvo meu vojnicima CID COMPEADOR to znai GOSPODIN BORAC Kralj progna Cida Odnos meu idovima angaira ih se kada treba novac (lihvari, najmodavci) Autor se sprda sa idovima opisuje teke trenutke Cidova ivota2. Pjevanje Autor opisuje niz Cidovih pobjeda Kulminacija osvajanje Seville Ratuje srednji (nii) sloj plemstva (najbolji) koji je ekonomski motiviran

U panjolskoj knjievnosti iz epova nastaju KRONIKE (u franc. Romani) CANTAR DE RONCESUALLES CANTAR DE RODRIGO Tema arapsko osvajanje IP omiljena tema u srednjovjekovnim epovima TEME: Gubitak panjolske; grijesi kralja Rodriga (krivica) oteo ker grofa Juliana iz Ceute i doao na prijestolje na silu REMENDADORES bave se mimikom, pamtomimom

SREDNJOVJEKOVNA LIRIKAMester de Clereca srednjovjekovna pjesma Ministerium - lat. umjenost, sluba, obavljanje posla Clerus lat. Sveenstvo Ueno srednjovjekovno pjesnitvo Djela nastala u XIII. I XIV. Stoljeu Pjesme narativnog karaktera didaktiki obrauju teme moralnog ili religioznog sadraja Pisane u obliku Cuaderna va kompozicija od 4 stiha, s istom konsonantskom rimom (aaaa), stih ima 14 slogova (aleksandrinac), nakon 7 stiha je pauza ili cesura Pisalo ju je sveenstvo, nastala je na samostanima i sveuilitima

1. Sveuilite u PALENSISALAMANCA najstarije i najuglednije sveuilite u panjolskoj Djela su pisana na narodnom jeziku14. lateranski koncil 1215.g. Juan Ruiz, Arcipreste de Hita: Libro de buen amor Gonzalo de Berceo: Vida de San Milln Vida de Santo Domingo de Silos Milagros de Nuestra Seora Nepoznati autor: Libro de Alexandre uena tema Canciller de Ayala: Rimado de Palacio posljednje djelo napisano oblikom CUADERNA VIACUADERNA VIA proizlazi iz poetne knjige o AleksandruMester trayo fermoso, non es de joglera mester es sin pecado, qua es de clereca fablar curso rimado por la quaderna va a sillauas cuntadas, qua es grant maestra...

30

MESTER DE JUGLARA Broj slogova: varira Rima: asonantska Teme: junaki podviziKarakteristike jezika: -velika sintaktika sloboda-jezine konstrukcije iz kolokvijalnog jezika (nabrajanje i ponavljanje)-anarhija u uporabi glagolskih vremena-pripovijedanje ponekad iznenada prelazi u dijalog-epska poezija proeta iskrenim osjeajima MESTER DE CLERECAStih: grupiran u strofe od 4 stiha (tetrastih)Broj slogova: etrnaest (7+7)Rima: konsonantskaTeme: uene i religiozne, npr. opisuju ivote svetaca i esto ukljuuju poune epizode

Karakteristike jezika:-esti citati iz klasine starine-velik broj uenih rijei-sloenija sintaksa

GALJEKO PORTUGALSKA LIRIKA traje od 2.pol. 12.st. 1. etvrtine 14.st. Pisci piu tu vrstu poezije koja je postojala u oralnom obliku potjee iz naroda Vezana je uz trubadursko pjesnitvo PROVANSA kult udvorne ljubavi 12.st. vrijeme obnavljanja antike kulture; dolazi do osloboditeljske snage individualizma OKCITANIJA regija s puno gradova-drava Moan graanski stale Primjenjuju se rimski zakoni Istie se enska nadmoRICHARD TAILOR matrijaharna tendencija Trubadurizam reakcija na crkvu Romantizam na vladarski apsolutizamSREDINJA TEMA LJUBAV koja poprima viteka obiljeja Vitez treba poznavati i potivati pravila (stupnjeve ljubavi) ena se stavlja na prijstolje nedodirljiva je izvor svih vrlina U trubaduru ena je nositelj ljubavnih vrlina AMOR tjelesna ljubav CARITAS duhovna ljubavSTUPNJEVI SLUENJA DAMI1. FENHEDOR lat. Fiugure hiniti, skriva osjeaje, pati2. PRECADOR molitelj upuuje molbe traei odgovore3. ENTENDEOR priznati ljubavnik4. DRUT germanskog podrijetla (TRUT) dragi ili ljubavnik voljeni ima pravo na nagradu Dama ne moe biti slobodna, mora biti udana (doa, domina) Nema prave osobnosti Vjenanja plemia dogovorena Dama ima pravo pokloniti ljubav trubaduru; on ne smije iznijeti ime dame O tome su pisali trubaduri TRUBADURI skladatelji glazbe, ali nisu je smjeli izvoditi, imali su za to plaenog onglera5. SEGREL dvorski ongler profesionalni trubadur koji ide od dvora do dvora6. MENESTREL ongler viegrada vezan za odreeni dvorac7. SOLUDADEIRA enski ongler, pjevaica, plesaica

PROVENCIJALSKA POEZIJA na IP dola enidbenim vezama zbog susreta u prostenitima Camino de Santiago R. Jacobea najvanije hodoako mjesto Po. 9.st. (Alfonso II.)1. Teorija Apostol sv. Jakov pokrtava Kelte (pogubljen u Jeruzalemu, tijelo preneseno u Galiciju)2. Teorija Pastir PELAYO ugledao je svijetlo na nebu koje mu je pokazalo grob sv. Jakova na tom su mjestu sagraene kapelice sveeniki red benediktinaca organizirao hodoae u Camino de Santiago (uz Jeruzalem i Rim najvanije svetite) Utjecaj trubadurizmaMAESTRO MATEO prtico de la Gloria gradio luk u crkvi = 24 staraca, 4. EvanelistaBOTAFUMERIO kadionica, 65m dugaka, 40 kg tajmana, ugljena, pokree ga 8 ljudi

7. PREDAVANJE 02.12.'10.

VRSTE SREDNJOVJEKOVNE LIRSKE POEZIJE1. Cantigas o centares de amigo- o prijatelju, ljubavniku2. Cantigas o centares de amor-ljubavne pjesme3. Cantigas o centare de escurio e malditer-pjesme rugalice i ogovaralice Pisano na galjeko-portugalskom jezikuTEZE:1. LIRSKO-ARAPSKE POEZIJE2. FOLKLORNE TEZE razvile se iz poganskih svibanjskih sveanosti3. LITURGIJSKA TEZA postojanje vezuje uz pjesme posveene Djevici Mariji4. SREDNJOVJEKOUVNO-LATINSKA TEZA

1. CANTIGAS O CENTARES DE AMIGO pjesme o prijatelju, ljubavniku Specifina djevojka govori u 1. Licu i obraa se majci, sestri ili prijateljici, a vrlo esto prirodi (iznosi ljubavne jade), oituje se senimentalna drama djevojke zbog odsustva svog dragog Autoritet majka

PODVRSTE: CANTIGAS DE ROMANIA O PEREGRIO HODOAE Djevojka odlazi moliti sveca da joj vrati dragog, kako bi ga vidjela ili kako bi ga uvao BAILIAS O CANTIGAS DE MAYO pjesme potjeu od primitivnih pjesama na poganskim ritualima plodnosi, djevojka plee u prirodi i govori o ljubavnim bolima BARCAROLAS O MARINHAS odraz pomorske tradicije ovih prostora govore o moru, ljubavi i imaju religijski motiv ALBAS O SERENAS JUTARNJE PJESME ili ZORNICE TENES spor, preprema izmeu dva pjesnika, svaaju se oko moralne, ljubavne teme, pjesme su simetrine (1. Osoba odgovara 1. Kiticu, 2. Osoba 2. Kiticu) PASTOREALES pjesmu zapoinje mukarac koji izjavljuje ljubav pastirici, te ona odgovara, tj. Preuzima rije

2. CANTIGAS O CENTARES DE AMOR u njima govori mukarac, obraa se dragoj ili joj govori Izraen je okcitanski lirizam i koncept dvorske ljubavi Pjesma se sastoji od 3 kitice sa 5 stihova, rima monorimna CANTIGA DE MESTRAPostoje 2. Tipa:1. ATAFINDA (opkoroenje) strofe ostaju krnje2. LEIA-PREN (pjesniki postupak ) pjesnik novu strofu zapoinje sa stihom prethodne i mijenja zadnje dvije rijei SANDOSIZAM tuga, nostalgija Ljubav na bojaljivost Uimanje u nesretnoj ljubavi Pobuna protiv fatalne strasti Kre kodeks vjere

3. CANTIGAS O CENTARES DE ESCURIO E MALDITER bave se egzistencijalnim problemima ongleri zarauju zabavljajui publiku, pleui Svaa izmeu trabadura i huglara Huglari ele sami pisati pjesme, ali im drutvo to ne doputa Mogu obraivati i povijesne i aktualne teme u drutvu Politiki ili moralni cerventes ironija, satira, autor je bezobrazan Groteska ena usporeena sa ivotinjama Escurnio de amor ismijava topose trubadurske lirike

PREDSTAVNICI: JAO ZORRO (13.st.) - Najistiji liriar srednjovjekovlja Sauvano 11 pjesama sa istom pukom realistikomMARTIN CODAX (13.st.) sauvano 7 proslavljenikih pjesama, pronaena i glazbaPRO MEOGO (13.st.) umjetniki najzreliji pjesnik

ALFONSO X. EL SABIO (1221. 1284.g.) Djed Don Divisa Roen u Toledu Otac Ferdinand II. (sveti) zasluan za osvajanje Crdobe, Seville, Murcie i ___________ Majka Beatri de Suavia Potjee iz dinastije HOHSCHAUFEN Zainteresiran je za kulturu (ah, knjige, glazba, lov) 1. Vojni pohod sa ocem pripojenje MURCIE Sam nije imao vojnih uspjeha 1244.g. se eni princezom VIOLANTE taj brak je bio sklopljen zbog interesa Prava ljubav mu je bila dvorska dama 1252.g. stupio na prijestolje, tj. Kada je imao 32.g. 13.st. jaaju gradovi i drutvene skupine U njegovo vrijeme grade se velike katedrale, otvaraju se sveuilita 1. Sveuilite u PALENSIJI (filozofija, aritmetika, crkveno pravo, zakoni) nastalo 1208. 1214.g., a osnovao u je ALFONSO VIII. 1218.g. ALFONSO IX. U SALAMANCI osnovao sveuilite 1255.g. BULA SALAMANCI priznaju unverz. Vrijednost 1292.g. osnovano sveuilite u VALLADOLIDU 1288.g. osnovano sveuilite u LISABONU VANO: ALCALA DE _ENARES osnovao kardinal SISNEROS sveuilite COMPLUTENSE 1499.g. 20.g. svog ivota uloio u postajanje carem sv. Rimskog Carstva njemake narodnosti (1256. 1275.g.) Dvor imao meunarodni karakter (muziki, znanstveni) 1256.g. u Toledo doli veleposlanici koji su ga smatrali najsjajnijim vladarom svijeta Prigrlio je ideju o kriarskim ratovima to mu je podiglo ugled u kranskom svijetu Zadnji car R.C.Njem.narodnosti FRIDRICH II. (1252.g. umro) Carstvo zahvatila kriza nizozemski kralj WILLIAM sjeda na prijestolje, iako su bila 2 kandidata (RICHARD od CORNWELLA koji umire i ALFONSO X.) RUDOLF HABSBURKI dolazi na prijestolje Cijene rastu, a kralj propada

DON DIVIS (1261. 1325.g.) napisao 138 cantiga 1. Kralj koji je dokumente potpisivao punim imenom i prezimenom Zavretak tendencije pisanja galjeko-portugalskom lirikom Nazivali su ga jo i kraljem poljoprivrednika, trubadurom, pjesnikom Zadnji meu pjesnicima galjeko-portugalske lirike

8. PREDAVANJE 09.12.'10.ALFONSO X. MUDRI Kult djelovanja prema MENEUDESU PIDALU:Postoje 2. Faze:1. FAZA 1250. 1269.g. pridruuje intenzivno politiko djelovanje Prevode se djela sa arapskog i hebrejskog na kastiljski, jer je Alfonso X. Bio zabavljen rekonquistom, preuzima Gilblatar eli postati carem Rimskog Carstva Njemakog Naroda CASTILLA sukob plemstva i kralja2. FAZA 1270. 1284.g. vrijeme sinkretikog djelovanja Kralj angairan oko prevoenja Kontrolira ih, bavi se jezikom da bude to ii, posveuje se panja jeziku TOLEDSKU PREVODITELJSKU KOLU osnovao nadbiskup RAIMUNDO I. ~ 1135.g. (1135 1284.g. - djelovala) u kojoj je radilo oko 70% idova koji su poznavali arapski, hebrejski i kastiljski Prevodilo se na kastiljski, te na latinski, jer je kastiljsko sveenstvo slabo stajalo sa latinskimHERMAN DALMATIN (1110.g.) Prevoditelj hrvatskog podrijetla iz istre, putovao arapskim zemljama, nije znao kastiljski Elitist jer je prevodio izravno na latinski jezik Na inicijativu PETRA VENERABILISa benediktinac u KLIMIJU (sjeverno od Lena) benediktinski samostan Smatra da arape treba upoznati da bi se protiv njih borilo; prevesti islam knjige; preveo Ku'ran na latinski pisao izvorne originalne knjige temeljene na arapskom 1. Promicatelj islamskih studija u Europi i uspostavi dijaloga CLIMIJSKI RED 11.st. Castilla je bila aktivna, pokrtavali su stanovnitvoDOCTRINA MAHUMED jedno od najvanijih djela, koje se bavi pojmom islama Sastavljen je na temelju arapskih legendi u obliku dijaloga Lik: MUHAMED, idovski mudraci, komentator = didaktiki nain Poluoriginalno djelo, izmiljotina Prijevod: QUADRIPATITUP I ALMAGEST EUKCIODOVE ELEMENTE I ALKVALIZMIREVE ASTRONOMSKE ZABLICEAlfonso X. Je djelovao poslije Hermana Dalmatina Okupio je brojne prevoditelje na svom dvoru, pa tako i slikare i muziare elio je sakupiti svu znanost tog vremena (astrologija,pravo) GENERAL ESTORIA enciklopedija povijesti Ukljuuje pripovijedne epizode o Troji Proza funkcionalna zaetak pripovijetke Koristi puki jezik kastiljski DJELO: POVIJEST SVIJETA La general e grande historia / Estoria de Espanna Pravna znanost: FUERO REAL EL ESPCULO LA SIETE PARTIDAS Bavio se astronomijom, te su ga zbog toga nazivali ESTRELLERO DJELO: TABLLAS ALFONSIES KNJIGE: LOS LIBROS DE SABER DE ASTRONOMIA planetarni sustav KNJIGA o IGRAMA LIBROS DE AJEDREZ, DADOS Y TABLAS nastale na temelju arapskog jezika LA PRIDARIO (drago kamenje i osobine) posveene alkemiji i astrologijiTOLEDSKA PREVODITELJSKA KOLA:MICHAEL SCOTTROBERT IZ CHESTERJUAN HISPALENSEADELARD IZ BATHADOMINGO GUDISALVOGERARDO DE CREMONA

smatra se autorom 30. Pjesama koje su pisane na galjeko-portugalskom jeziku koji se smatrao jedinim dostojnim jezikom 2 ZBORNIKA: CANCONIERE DE VATICANA CANCONIERE DE LA BIBLIOTECA NACIONAL ZBIRKA PJESAMA posveena Djevici Mariji (427 pjesama) u 4 razliita kodeksa CANTIGAS DE SANTA MARIA nije originalna Nalazi se i notni zapis Posluio se zbornicima francuskih autora Pjesme su mu bile vrlo vane U nasljee je ostavio sve materijalno, te je traio da sve knjige budu sahranjene gdje i on

14.st.Drutvo dolazi do promjena, to utjee na individualizam Pojavljuju se urbana sredita Dolazi do razvoja ekonomije BURGESES ispod sveenstva CRKVENI RASKOL poznat po velikim krizama Jaanje malih sveenikih redova Franjevaki red zastupao siromatvo STOLJEE DRUTVENIH NEMIRA (100-i rat 1337 1453) Englezi proterani sa europskog teritorija Pojava KUGE idovska nazonost na europskom prostoru crkva pripisala krivnju idovima Aragn jaa, postaje snana kraljevina = EKSPANZIJA SREDOZEMLJA Razvoj knjievnosti veze sa Italijom, sa Zapadom Razvoj knjievnosti donosi na IP viteki duh, novi tip senzaliteta Knjievnost nastaje kao produkt 3 elementa CASTILLA krani, mauri (mudelheri) i idovi idovi su zasluni za poseban ekonomski, ali i drugi uspjeh CUADERNA VIA poinju ju koristiti LAICI piu o svjetskim temama Dolazi do fragmentiranja epskih spjevova broj slogova varira (16)

DON JUAN MANUEL (1282. 1349.g.) Plemi, borio se protiv maura Bio je upravitelj/regent Castille Zlorabio je svoj poloaj, bavio se i spletkario protiv kralja Pa se priklonio kralju Pisao je djela informet didaktikog karakteraDJELA: LIBRO DE CABALLERO Y EL ESCUDERO LIBRO DE LOS ESTADOS

Najpoznatije djelo: EL CONDE LUCANOR - skup realistikih pripovjedaka koje imaju psiholoku karakterizaciju likova, utjecaj orijentalnih pria i Ezopovih basni Mlad plemi koji od uitelja trai savjete Odgovara mu kroz priice (basne) Ima pitanja i odgovore Autor je djelo gradio promiljenim reenicama14.st. 1001 NO arapska knjievnost vri utjecaj na panjolski jezik DECAMERON utjecaj u panjolskoj, arapska proza Nema ljubavi u njegovim knjigama Njegov ton je orijentalan, odrava se duh idova, knjiga mudrosti

9. PREDAVANJE 16.12.'10.VELIKA IMENA PANJOLSKE SREDNJOVJEKOVNE KNJIEVNOSTI (XIV. XV.st.) 14.st. pisci izlaze iz auominuiteta, afirmirali su se Stil ispoliran; elegancija reenica

DON JUAN MANUEL (1284. 1349.g.)DJELA: EL CONDE LUCANOR - Utjecaj islamske i orijentalne knjievnosti, te idovskih knjiga mudrosti, pisan u obliku pitanja i odgovora, koristi basnu kao instrument Novitet vrsta bibliografije popis svih svojih knjiga LIBRO DEL CABALLERO Y EL ESCUDERO LIBRO DE LOS ESTADOS Svjestan umjetnikog poziva i okupiran jezinim izriajem = NOVINA kod pisaca 14.st. Djela su mu liena ljubavi Povijesna uloga: plemi visokog roda, regent Castille (Alfonso XI.)

CANCILLER PEDRO LPEZ DE AYALA (1332. 1407.g.)DJELA: RIMADO DE PALACIO Daje najbolji pregled panjolskog drutva Razmilja o sudbini, vjeri Azteko-mistika kola San Juan de la Cruz, Santa Teresa Predstavnik aristokracije njegov stav je u opreci u djelu _________ de amor

CRNICAS SOBRE:1. Pedro I.2. Enrique II.3. Juan I.4. Enrique III.

PEDRO I. Pedro Okrutni U vladavini Pedra I. ivio je Canciller Pedro Lpez de Ayala Pedro I. Je za saveznike imao engleze 1369.g. HENRIK ubija Pedra i stupa na prijestolje kao Henrik II. 1385.g. panjolci su se sukobili sa Portugalcima koji su ih porazili kod AFUMBARROTE Sudjelovao je Juan I. Koji je zatvoren u kavez i tamo su ga Portugalci drali nekoliko mjeseci Dobio je titulu kancelara Castille 1. Kronike suvremenika osjeti se talijanski utjecaj Boccacia CAIDA DE LOS PRINCIPES po uzoru na BOCCACIA poetak talijanskog utjecaja na panjolsku knjievnost

DON IIGO LPEZ DE MENDOZA MARQUS DE SANTLLANA (1398 1458) Pripadao kastiljskoj plemenitakoj obiteljiDJELO: EL PROEMIO E CARTA AL CONDESTABLE DON PEDRO DE PORTUGAL Pie lirsku poeziju, pripovjednu prozu, sonete, poeziju moralnog tona i politikog i religioznog sadraja Meu prvima pisao sonete na kastiljskomNAJVANIJA DJELA:1. INFIERNO DE LOS ENAMORADOS2. COMEDIETA DE PONZA3. 42 SONETOS FECHOS AL ITLICO MODO

JUAN DE MENA (1411. 1456.) Najpoznatije djelo: alegorijska pjesma EL LABERINTO DE LA FORTUNA (1444) Epska pjesma koja sadri 297 strofa i ima 12 slogova Stihovi se rimuju po obrascu ABBAACCA (rima konsonantska) Posvetio ju je kralju Don Juanu II Tema je utjecaj Fortune ili Providnosti na ivot ljudi

JORGE MANRIQUE (1440. 1479.) COPLAS POR/A LA MUERE DE SU PADRE napisao ju je u povodu smrti Don Rodriga Manriquea Tema je smrt koju Manrique promatra na miran i pomirljiv nain Obrauje motiv slave koji je preuzet iz Antike Knjievni kritiari podijelili su ovo djelo na 3 dijela:1. ivot i smrt openito2. Konkretni primjeri smrti iz bliske povijesti3. Moralni profil svog oca Don Rodriga

JUAN RUIZ-ARCIPRESTE DE HITA (1283. 1350.g.) Najvaniji autor ovog vremenaDJELO: LIBRO DE BUEN AMOR sastoji se od narativnih pjesama pisanih u formi CUADERNA VIA, ali obiluje pjesmama s lirskom metaforom Vrsta autobiografije, kompleksna knjiga Ima aluzije na klasinu knjievnost Prolog u prozi, sve ostalo pjesme Jedno od posljednjih djela iz MESTER DE CLERECA

EUXIEMPLOS basne, zbirka lirske poezije Didaktike rasprave o svjetovnom i kanonskom pravu pisane u parodijskom kljuu Alegorijska parodija na temu borbe poroka i vrlina Parafraza lat. Komedije pamplilus de amore 12.st. Prolog u kojem autor objanjava svoju namjeru i svrhu djela govori o zavoenju mlade djevojke koje zavrava brakom 1330.g.1. i 2. Rukopis 1343.g. 3. Rukopis razlikuje se od 1. Dva ima dodatak pjesma u kojoj moli Boga daga oslobodi iz zatovra, pisana je nakon tog iskustva15.st. Dolazi do promjene u panjolskom drutvu Skolastika gubi na svojoj vanosti, koja je do Europe stigla preko Arapa Skolastiki pokret doivljava vrhunac u 13.st. Dolazi do gaenja srednjovjekovlja Nestaje ueni sveenik, a dolaze najbogatiji pojedinci koji se obrazuju uenjak, humanist IVAN II. HENRIKA IV. Produhovljuju se sukobi Crkva dobiva niz kritika iz redova same crkve Dolazi do reformacija rezultat raskol crkve Intimnija religija vrhunac u djelima RAZNOR DORTEMSKOG nije doao do IP Dolazi do tansformacije jezika Nastaje 1. Gramatika panjolskog jezika koja zaostaje standardizirati forme ELIO ANTONIO DE LEBRIA 1492.g. ARTE DE LA LENGUA CASTELLANA na vulgarnom jeziku Jezik poezije postaje castellanski Galjeani poinju pisati na castillskom Na 5 poglavlja/knjiga: ORTOGRAFIJA, PROZODIJA, ETIMOLOGIJA, SINTAKSA, METODOLOGIJA JEZIKA NEBRIJA prirunik latinskog jezika na poticaj Elizabete INTRODUCTION DE LATINA CANGONEROS zbirke ili zbornici srednjovjekovne uene poezije dvorskog karaktera poznatih autora tih vremena 2. SKUPINE: LIRIKA (ljubavna 8 slogova) NARATIVNE PJESME (elegina ili satirina poezija)

CANCIONERO DE BAENACANCIONERO DE STGACANCIONERO DE PALACIOCANCIONERO GENERAL moralnog karaktera, 12 slogova, konsonantska rima

ROMANCEROS zbirke animiranih romanci, tj. Tradicionalne poezijePODJELA: HISTORICOS panjoska, grka, latinska povijest NOVELESCOS fikcionalne dogovorene pripovjetke ljubavnog sadraja DE CICLO BRETN kralj Arthur i vitezovi okruglog stola DE CICLO CAROLINGIO Karlo Veliki LRICOS lirske, nemaju radnje, kratke FRONTERIZOS podvrsta povijesne romance, radnja se odvija na gradnici podruja krana i arapa MORISCOS s maurskog gledita, lik hrabrog i uglaenog maura

10. PREDAVANJE 13.01.'11.PANJOLSKA INKVIZICIJA 1478 1834.g.BISKUPSKA INKVIZICIJA ILI SREDNJOVJEKOVNA 1184.g. osnovana za borbu protiv hereze (kao to je dualizam koji se poinje iriti po Europi)PAPINSKA ILI SVETA INKVIZICIJA 1231.g. ili 1232.g. osnovana je s ciljem suzbijanja irenja hereza ALBIGENZA I KATARA (protivnici pape i crkve) (pripadnici dualistike sljedbe)MLETAKA INKVIZICIJA osnovana u 13.st.PANJOLSKA INKVIZICIJA 1478.g. osnovana radi obrane drutvenih, kulturnih i vjerskih vrijednosti katolicizma u vrijeme prevoenja REKONKVISTE kralju RIMSKA INKVIZICIJA 1542.g. osnovana s ciljem borbe protiv protestantizma, javljaju se reakcije na katoliku crkvu

BULA papinski dokument, PAPA SIKSTO IV. 1488.g. daje dozvolu kralju da moe imenovati inkvizitore

INKVIZICIJSKI POSTUPAK pravni termin, kazneni postupakOptuuje, progoni, vodi postupak, kanjava na kraju

CRISTIANOS NUELOS obraenici ili novi kraniCONVERSOS ili JUDEOCONVERSOSANUSIM hebrejskiMARRANOS pogrdan naziv za obraenika

IP i ekonomske/idovske slike1492.g. DEKRETidovi su se bavili novanim poslovima (lihvarenje), obrtnikim poslovima, bili su bogati, obrazovani ljudi, lijeniciCOLUMBOVO putovanje financirano je od strane obraenika, LUIS DE SANTANGEL I GABRIEL SANCHEZ1499. FERNAND DIAZ DE TOLEDO INSTRUCCION- sve vane loze u Castilli imaju obraenike i idovskekrvi- odabiru teoloki studij obraenika djelca tako mogu napredovati na ljestvici drutvenogLIBRO VERDE DE ARAGON 16.st. autor je jedan slubenik inkvizicije iz ZaragozeTIZON DE LA NOBLEZA DE ESPANA 1560.g. napisao ju je kardinal Francisco de Mendoza i BabadillaTOMAS DE TARQUEMADA 1. Inkvizitor

ALONSO DE ESPINA pisao djela obiljeena antisemitskim tonom idovi izdajice, trovai, homoseksualci...SETENCIA ESTATUTO iskljuuju se obraenici/idoviPAPA izdaje BULU MIROSLAV V ili NICOLAS V. ???Uglavnom, HUMANOS GENUS INIMAIS i pokuava sprijeiti iskljuivanje obraenika iz drutvaPELIGRO CONVERSO razmiljanje da obraenici idovi i dalje potajno prakticiraju judaizam

ISABELA I FERDINAND papa alje BULU koako bi mogli imenovati inkvizitore, tj. 2 3 sveenika starija od 40.g., te kako bi financijski pomagali opsjedanje GRANADEPANJOLSKA INKVIZICIJA slobodna institucija koja slobodno odluuje mimo stolice1. INKVIZICIJSKI SUDOVI MEDINA DEL CAMPO 1480.DIEGO DE SUSAN otac prelijepe SUSANE poznata kao ljepoticaKad se osjetio ugroenim, pokuao se pobuniti, no Susana je otkrila njegovu urotu jer se bojala za svog starokranskog dragogDolazi do AUTO DE FE javni in vjere morali su javno potvrditi da su oni pravi vjerniciOsueno je i spaljeno 6 obraenika, a Susana je poalila, te se povukla u samostan, a kasnije postala prostakua po ulici.Traila je da se njezina lubanja objesi na vrata njene kue kao pouka o izdajici.OTVORENI SUDOVI:1482. Cordoba1483. Ciudad Real, Jaen1485. Toledo

INKVIZICIJSKI SUD U SEVILLI dao spaliti 700 ljudi, a 1483.g. osnovano je vrhovno vijee inkvizivije LA SUPREMA consejo de la Suprema y General Inquiscion ine ga tri predstavnika i vrhovni inkvizitor TOMAS DE TORQUEMADAStanovnitvo prua otpor inkviziciji 1484.g., inkvizicijski sud alje dva inkvizitora, no gradska uprava ih ne puta u gradIsabela i Fernando se ene i spajaju kraljevstva (Aragon i Castilla)ZARAGOZA inkviziciju predstavlja ARBUES koji je ubijen dok je molio u crkvi. Ljudi koji su ga ubili su kasnije ubijeni, a on je postao svecem.

EDICTO DE GRACIA ukaz o oprostu. Proglas, objava ili ukaz oprosta. Omoguava da se prijestupnici sami predaju Inkviziciji i pokaju za svoje grijehe. (cijeli niz prijestupa koji nisu samo vjerskog karaktera- praznovjerje, obiaji poganskog podrijetla, vjetice)

16.st. inkvizcioni postupci postaju tajni1816.g. papa zabranjuje muenje u svim sudovima koji su vezano za sv. Stolicu LA GARRUCHA, LA TORTURA DEL AGUA O LA TOCA, EL POTRO

UKIDANJE PANJOLSKE INKVIZICIJE1813.g. dekretom izglasano ukidanje INKVIZICIJE, zakljueno je da ona nije u skladu s novim Ustavom1814.g. po novoj uspostavi monarhije vraa se i inkvizicija15.07.1834.g. dekretom konano ukinuta INKVIZICIJA

1756.g. u panjolskoj postoji indeks zabranjenih knjiha nala su se sva djela Russoa, Dideroa...1810.g. Napoleon vri inavaziju na IP, kralj Ferdinand VII. Bjei iz zemlje u Cadizu zasjedanje parlamenta svih predstavnika panjolske na kojem je zakljueno da inkvizicija nije nuna u 19.st., no crkva ima vanu ulogu i panjolskoj 90 glasova za, 60 protiv1814.g. Ferdinand VII. Se vraa i Inkvizicija s njimDEIZAM uenje da postoji Bog koji je stvorio svijet, ali se svijet poslije razvijao po znanstvenim spoznajama

11. PREDAVANJE 20.01.'11.

HABSBURZI NA PANJOLSKOM PRIJESTOLJU 1516. 1700.g.KARLO I. (pa) ili V. (Njem)Sin Filip II. Period najvee teritorijalne ekspanzije u Europi i Americi Nazivaju se LOS AUSTRIAS MAYORES Zatim slijedi naziv LOS AUSTRIAS MENORES Felipe III. Felipe IV. I Carlos II. (1598. 1700.) period dekadencije i krize velikog panjolskog imperija

Prije dolaska na vlast (kraj 15.st.)1468.g. HENRIK IV. kralj kastilje priznaje svoju sestru Izabelu (ker Juana nije bila njegova)1469.g. Izabela Kastiljska udaje se potajno za Ferdinanda aragonskog te ju brat odluuje razbatiniti (postavlja ker na prijestolje) 1474.g. poinje krvavi graanski rat za prijestolje 1476.g. Izabela odnosi pobjedu u bitci kod TORA1479.g. Ferdinand naslijeuje oca na prijestolju katalonsko aragonske federacije, te se dinastiki ujedinjuje Kastilja i Aragon- dolazi do sporazuma u ALCACOUASU gdje se priznaje Izabela kao kraljica Castille1512.g. Navarra pripojena kraljevstvuVANJSKA POLITIKA VLADARSKOG PARA podrali su Columbovo putovanje za Indiju, odrekli se afrike obale i Napulj je pod aragonskom kult.

SPORAZUM IZ TORDESILLASA 1494.g. potpisan pod arbitraom pape Aleksandra VI. - linija razranienja izmeu portugalskih i panjolskih interesa: 370 liga zapadno od Zelemortskog otoja (Cabo Verde)Podruja istono od te imaginarne razdjelnice pripadaju Portugalu, a zapadno Kastilji1. MODERNI SPORAZUM u svjetskoj povijesti osim diplomata sudjelovali i strunjaci (geografi, kozmografi, astronomi...)

JUANA LA LOCA (IVANA) udala se z Filipa I. Habsburkog sina njemakog cara Maksimilijana (Filip Lijepi)1516.g. umire Ferdinand i kruna pripada Carlu I. Habsburkom koji naslijeuje:Od djeda Maksimilijana habsburki teritorij u Njemakoj i AustrijiOd bake Marije Nizozemsku, Belgiju, francuske grofovijeOd katalunskog vladajueg para najvei dio IP i sredozemne teritorije i prekomorske teritorije Osvojio je MILANSKO POTKRALJEVSTVO

1517.g. stie Carlos na IP iako ne govori panjolski kardinal CICNEROS upravlja panjolskom, jer Juana la Loca nije bila u mogunosti dolazi do pobune na IP po njegovom dolasku diu se ustanci HERMANIAS vrsta bratstva i cehova koji se diu u Aragonu COMUNEROSI diu ustanak u Castilli Pobune prerastaju u graanski rat Carlo alje visoke iznose u Njemaku

1519.g. Carlo postaje carem sv. Imperija i dobiva titulu Carla V. (njem)- naputa panjolsku i ostavlja biskupa JADRIJANA OD UTREHTA ustanci se pokreu (kastiljski gradovi se bune, dolazi do neuspjeha)BURGOS ima vrste veze sa sjev. Europom1520.g. visoko plemstvo prelazi na Carlovu stranu1521.g. voe JUAN DE PADILLA (pred. Toleda), JUAN BRAVO (Segobija) i Francisco Mandbla (Salamanca), iste godine je uguen ustanak

3.CILJA PANJOLSKE MONARHIJE1. borba s Francuskom za kontrolu nad Apeninskim poluotokom i Navarrom2. suzbijanje turskog napredovanja na Sredozemlju i Balkanu3. intervencija u vjerskim sukobima u sreditu Europe

1521.g. Francuzi upadaju u Navarru, no panjolci ih odbijaju BITKA KOD PAVIJE francuski kralj Franjo I. Zrobljen i prisiljen potpisati madridski mir morao se odrei teritorija aspiracija Francuski dvor osniva LIGA DE KONJAK savez Francuza, pape, Engleske Carlova vojska 1527.g. pljaka Rim i opustoava ga o tome pie didaktiki pisac ALFONSO DELVALDES koji je branio Carlovu politiku, jer je smatrao da sv. Stolicu treba kazniti zbog rastronosti Franjo I. Priznaje poraz

BALKAN I SREDOZEMLJE Carlo ratovao 1532.g. Be centar moi habsburke monarhije panjolska zaustavlja Turce, turski admiral Barbarossa je napadao trgovake brodove i pljakao panjolske i talijanske obale 1535.g. panjolsko talijanska vojska iskrcala se u Tunisu i zarobila taj grad, te oslobodila krane Carlo doivljava poraz

TRIDENTSKI SABOR/KONCIL Italiji 1535. 1563.g. Zasjedao 3 puta Uspostavljena naela KONTRAREFORME protiv kojih bi se crkve trebale boriti1555.g. Carlo umireFilip II. Stupa na prijestolje 1555. I vlada do 1598.g. Najpoznatiji panjolski kralj u povijesti Mudar i razborit kralj (el rey prudente) La leyenda rosa ruiasta legenda gleda ga kao iskrenog katolika, velikog borca, potenog i mudrog

Poetak 16.st.MADRID prijestolnica panjolske (Filip II)Gl. Grad Castille TOLEDO

FILIP II. Nastavlja sukobe NIZOZEMSKA prihvaa protestantizam, nalazi se u tekoj ekonomskoj krizi MARGARETA OD PARME uspostavlja nepopularnu politiku podie poreze, uspostavlja panjolske vojne odredbe Ustanak na sjev. Nizozemske ribari se udruuju sa engleskom kraljicom 1572.g. izgubljeni su priobalni teritoriji na sredozemlju Ponovni sukob nizozemaca i panjolaca 1581.g. proglaena neovisnost panjolske koju panjolci ne prihvaaju

PORTUGAL nije samostalan1578.g. kralj Sebastian je nestao u pohodu na Sjev. Afirku protiv muslimana- jedini nasljednik mu je kardinal (koji je umro)- Filip II. Polae pravo na nasljedstvoVojska ulazi u Portugal i postaje njegovim kraljem i u Aziji i u AfriciPortugal ostaje do 1640.g. pod vlau panjolske

BITKA KOD LEPANTA 1568.g. Mauri se na IP bune protiv politike i vjerske reperesije Filipova reimaTurci su aktivni na Sredozemlju, te osvajaju Tunis koji je bio pod panjolskomPapa PIO V. potie osnivanje sv. Saveza protiv Turaka, ulazi Venecija, Genova, panjolska i Vatikan1571.g. sukobljavaju se u vodama LEPANTSKOG ZALJEVA, te Ivan Austrijski odnosi pobjedu, te okonava tursku dominaciju u Sredozemlju raspada se nakon pobjede

PORAZ NEPOBIJEDIVE ARMADE osnovao ju je Filip II.1588.g. uputila se prema sjeveru do Flandrije u napad na EngleskuU La Manchu ih je iznenadila engleska fronta, te su oluje i daljnji napadi unitili panjolsku armadu = veliki udarac za panjolsku Filip II. Vodi obrambenu politiku, te 1598.g. potpisuje mir izmeu panjolske i Francuske, te umire

1571.g. LEPANTSKA BITKA1580.g. FILIP II. Stupa na portugalsko prijestolje1588.g. poraz nepobijedive armade1598.g. smrt Filipa II.

Marija Tudor Filipova ena, te je Filip zbog nje imao pravo na eng prijestolje Osniva se anglikanska crkva 1553.g. 1558.g. umire mu ena, koja mu nije uspjela dati nasljednika Traila je od Isabele I. Da zadri katolianstvo, no to se nije ispunilo nastaje anglikanska crkva

12. PREDAVANJE 27.01.'11.

HUMANIZAM I RENESANSA1472.g. tiskarski stroj je uveden na IP1. knjiga koja je tiskana bila je Biblija na 1272 folia/str.Po. 16.st. sveuilite u Alcalademaresu nasljednik je Complutense osnovao Cisneros 1509.g.

RAZMOR ROTERDAMSKI dobio exkluzivno pravo izdavanja na grkom jezikuNije mogao objaviti Biblije sve dok to papa nije odobrioVITEKI ROMAN 1508.g. AMADIZ DE GANDAKAZALITE fuzija srednjovjekovnih farsi, klasine komedije i talijanske renesanske drameNajpoznatije djelo: Tragina komedija CELESTINA s kojom se zavrava srednjovjekovlje U panjolskoj se javlja protestantizamHUMANIZAM pod sumnjom hereze iri ih ROTERDAMSKIPosljednje knjievno djelo LA ZARILL DE TORMES pikarski roman iz 1549.g. koji je objavljen anonimno Obiluje kritikom crkve, autor se nije usudio potpisati, jer bi zavrio na suduARHITEKTURAEL PATERNESCO platereskni stilP. MACHUCA najpoznatiji arhitektESCORIAL samostan i kraljevska palaa koju je dao izgraditi Filip II. REAL MONASTERIO DE SAN LORENZO gradio se 21.g. 1563. 1584.g. u njemu je smjeten panteon kraljevska grobnica

PEDRO BERUGETE najpoznatiji slikarDOMENICOS TEOTOCOPUTOSA marinizamEL GRECO najznaajniji, hladne boje, snani kontrasti, udni poloaji tijelaJUAN DE JUANES, LUIS DE VARGAS I JUAN COREA DE VIVAR Osnivaju se sveuilita

DESIDERIUS humanistDjelo: ANTIBARBARUSSA