Click here to load reader

Kurikulum zdravstvenog odgoja - azoo.hr · PDF file2 SADRŽAJ 1. Uvod 3 2. Sugestije za učitelje, nastavnike i stručne suradnike 5 3. Prikaz modula/razred/broj sati u okviru sata

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Kurikulum zdravstvenog odgoja - azoo.hr · PDF file2 SADRŽAJ 1. Uvod 3 2. Sugestije za...

  • 1

    Kurikulum zdravstvenog odgoja

  • 2

    SADRAJ

    1. Uvod 3

    2. Sugestije za uitelje, nastavnike i strune suradnike 5

    3. Prikaz modula/razred/broj sati u okviru sata razrednika 7

    4. Prikaz planiranih nastavnih sadraja i oekivanih ishoda 8

    5. Preporuena literatura 38

  • 3

    Uvod

    Svrha zdravstvenog odgoja je uspjean razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspjene,

    samosvjesne i odgovorne osobe.

    Program Zdravstvenog odgoja temelji se na holistikom poimanju zdravlja, koje obuhvaa ouvanje

    zdravlja i kvalitete ivota, humane odnose meu spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju ovisnosti, kulturu

    drutvene komunikacije i prevenciju nasilnikog ponaanja.

    Program se zasniva na viedimenzionalnom modelu koji podrazumijeva povezanost tjelesnog, mentalnog,

    duhovnog, emocionalnog i socijalnog aspekta zdravlja, a ispunjenje i stabilnost u svakoj od navedenih

    dimenzija pridonosi cjelovitosti razvoja i poveanju kvalitete ivljenja svake osobe. Podjela programa

    Zdravstvenog odgoja u module (ivjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilnikog ponaanja te

    Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje) treba osigurati potrebnu ravnoteu meu

    sadrajima i primjerenu programsku zastupljenost razliitih aspekata zdravlja. Ipak, moduli nisu i ne trebaju

    biti strogo odijeljeni pa se mogu prepoznati srodni sadraji, odnosno ciljevi koji se isprepliu i proimaju.

    U rasporeivanju sadraja Zdravstvenog odgoja u module i razrede vodilo se rauna o specifinostima

    uenike razvojne dobi te o interesima koji se u odreenoj dobi pojavljuju kod veine uenika i o problemima

    koji ih zaokupljaju.

    Modul ivjeti zdravo u kojem e djeca uiti o pravilnoj prehrani, osobnoj higijeni, tjelesnoj aktivnosti i

    mentalnom zdravlju najvie je zastupljen u razrednoj nastavi, ali se njegovi sadraji proteu i u svim ostalim

    razredima do etvrtog razreda srednje kole. Sadrajima koje obuhvaa ovaj modul djeci se eli ukazati na

    vanost zdrave prehrane i stjecanje pozitivnih navika osobne higijene. Budui da je kod mladih u Hrvatskoj i

    svijetu oit porast prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, nuno je edukacijom djelovati preventivno kroz sve

    razine odgoja i obrazovanja djece i mladih. Nastavno na dio u kojemu se govori o zdravoj i uravnoteenoj

    prehrani nastoji se povezati dostupnost znanstveno utemeljenih informacija o prehrambenim namirnicama

    te djecu i mlade uputiti na preporuene prehrambene namirnice i na vanost provoenja redovite i umjerene

    tjelesne aktivnosti.

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podsjea nas da je zdravlje vie od tjelesnog, da ima mentalne i

    socijalne dimenzije koje je nemogue odvojiti. U osiguravanju zatite mentalnog zdravlja vano je pomoi

    uenicima prepoznati vrijednost njihovih osjeaja i miljenja jer jedino tako mogu razviti osjeaj vlastite

    vrijednosti. Rezultat provedbe zdravstvenog odgoja za promociju mentalnog zdravlja ukljuuje poticanje i

    razvoj samopouzdanja i razvijanje ivotnih vjetina od komunikacije do donoenja odluka.

    Prevencija ovisnosti je, kao i prevencija nasilnikog ponaanja, zastupljena kroz sve dobne skupine

    kolske djece i mladih. Osobita pozornost posveuje se i nekim novijim pojavama kao to su nasilje

    koritenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kockanje i klaenje adolescenata. Slijede problemi

    koji su sve vie prisutni s traginim posljedicama u prometu, a odnose se na prebrzu vonju, vonju pod

    utjecajem alkohola, droga itd.

  • 4

    Spolno/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje je modul kojim se uenicima ele dati

    znanstveno utemeljene informacije, ali i uvidi u razliita promiljanja te raznorodne vrijednosne perspektive.

    Cilj modula je omoguiti uenicima usvajanje vjetina potrebnih za donoenje odgovornih odluka vanih za

    ouvanje njihova fizikog i mentalnog zdravlja te im pomoi da kroz razumijevanje razliitosti i kritiko

    promiljanje izgrade pozitivan odnos prema sebi i drugima.

    Osposobljavanje za kritiko prosuivanje ivotnih situacija i vlastitih postupaka i za odgovorno donoenje

    odluka temeljni je cilj svih modula.

    Takoer, jednako vaan cilj svih modula je razvoj tolerancije, pri emu je vano pomoi svim uenicima

    razviti pozitivnu sliku o sebi, ali i usvojiti uvaavanje razliitosti meu ljudima kao temeljnu vrednotu.

    Zdravstveni odgoj treba pomoi razvoju sustava vrijednosti kod mladih osoba, potaknuti razvoj empatije i

    osjetljivosti za potrebe drugih, no istodobno treba ukazati na neprihvatljiva ponaanja i devijantne pojave

    koje se ne smiju tolerirati ili ignorirati.

    Rukovodei se spoznajom o tome kako u aktualnim nastavnim programima ve postoje brojni sadraji, a

    u kolskoj praksi uvrijeene brojne aktivnosti u funkciji Zdravstvenog odgoja, program je oblikovan na nain

    koji uvaava sve ono to ve postoji i pokazalo se dobrim, a kao dodatne sadraje istie ono emu valja

    posvetiti jo vie vremena. To dodatno vrijeme pronaeno je u satima razrednika do 12 sati godinje. Dio

    predvienih tema ostvarit e razrednici, a u njihovoj pripremi pomoi e im struni suradnici, pedagozi,

    psiholozi, socijalni pedagozi i drugi.

    U programu je navedena preporuka o broju nastavnih sati sata razrednika na kojima e se ostvarivati

    dodatne teme zdravstvenoga odgoja. Redoslijed provedbe sadraja odredit e razrednik u dogovoru s ostalim

    odgojno-obrazovnim radnicima u koli i vanjskim suradnicima (kolska medicina). Navedeni ishodi u okviru

    svakog modula, omoguit e procjenu kvalitete programa samovrednovanjem kola i vanjskim

    vrednovanjem.

    Dio programa Zdravstvenog odgoja koji propisuje sadraje integrirane u nastavne programe predmeta,

    sate razrednika, kolske projekte i druge kolske aktivnosti pridonosi cjelovitom sagledavanju zdravstvenog

    odgoja i obrazovanja te mu je cilj olakati kroskurikularnu provedbu. kole koje imaju dobre programe

    prevencije ovisnosti i nasilnikog ponaanja, dobre programe promicanja zdrave prehrane i zdravih stilova

    ivljenja nastavit e ih ostvarivati i unapreivati prema svojim najboljim iskustvima. Nastava Prirode i

    drutva, Prirode, Biologije, Tjelesne i zdravstvene kulture te drugih nastavnih predmeta i nadalje e

    ostvarivati ciljeve u funkciji zdravstvenog odgoja, uz dodatnu pozornost na definirane ishode u podruju

    Zdravstvenog odgoja. U dijelu sadraja integriranih u ve postojee programe i aktivnosti navedene su i neke

    teme (s ishodima) koje nisu propisane programima na razini drave, ali se uspjeno ostvaruju u mnogim

    kolama te ih se preporuuje integrirati u predmetne sadraje ili sate razrednika. Neki sadraji, poput

    prevencije nasilnikog ponaanja, razvijanje odgovornosti za vlastite postupke, primjenjivanje uljudbenog

    ponaanja i uvaavanja razliitosti, briga o zdravom i istom okoliu te urednom radnom okruenju, zadaa

    su svih nastavnih predmeta i ostalih aktivnosti u koli. U veini kola ovi aspekti zdravstvenog odgoja

    ugraeni su u kolske dokumente i u mnogima su dio kolske kulture. Koliko se sve ono to je zacrtano zaista

    i provodi te koliko se uspjeno odraava na razini pojedinca, trebalo bi biti kljuno pitanje samoevaluacije

    kole u smislu pripreme za ciljano, smisleno i uinkovito ugraivanje Zdravstvenog odgoja u kolski

    kurikulum.

  • 5

    Rezultati Zdravstvenog odgoja pokazat e se za nekoliko godina. Oekuje se da e sustavna i dosljedna

    provedba programa popraviti, prema novijim pokazateljima, zabrinjavajuu zdravstvenu sliku populacije

    djece i mladih u Republici Hrvatskoj. Stoga je tijekom provedbe potrebno provoditi evaluaciju programa te

    ga nadograivati i mijenjati sukladno primjerima dobre prakse.

    U pripremi i provedbi predloenog modula Zdravstvenog odgoja preporuuje se koritenje razliitih

    oblika i metoda rada i pouavanja koji e omoguiti uenicima aktivno sudjelovanje u primjeni predloenih

    aktivnosti:

    o rad u parovima i malim skupinama

    o organiziranje predavanja s diskusijama i panel-raspravama

    o pedagoka radionica

    o igranje uloga

    o oluja ideja

    o razvoj stavova u raspravi i debati

    o analiza sluajeva

    o koritenje dostupnih i primjerenih sadraja sa internetskih stranica i koritenje informacijsko-

    komunikacijskih tehnologija

    o priprema i organiziranje lokalnih preventivnih aktivnosti (izlobe, obiljeavanje prigodnih

    datuma).

    1. Sugestije za uitelje, nastavnike i strune suradnike

    o materijale predstavljene u okviru eksperimentalnog programa prilagodite, integrirajte i

    nadopunite u skladu sa svojim znanjima, vjetinama i kreativnim potencijalima

    o aktivnosti koje planirate ostvariti u okviru sati razrednika pripremite u suradnji s kolegama iz

    drugih nastavnih podruja, strunim suradnicima i ostalim strunjacima izvan kole (npr.

    lijenici, soc. radnici, profesori sa sveuilita)

    o prije primjene programa upoznajte roditelje o aktivnostima koje planirate provesti i zatraite

    njihovu podrku

    o pripremite u suradnji s kolegama plan aktivnosti koji e pratiti, podrati i pojaati sadraje koje

    ste prezentirali uenicima u okviru sata razrednika

  • 6

    o organizirajte struno usavravanje u koli prema potrebama odgojno-obrazovnih radnika

    o pripremite plan auriranja informacija u koji ete ukljuiti i uenike; pripremite materijale koji e

    vam pomoi u kvalitetnoj primjeni programskih aktivnosti (prirunici, informacije s mrenih

    stranica i dr.)

    U cilju to kvalitetnije pripreme za planiranje i provedbu ku