ŠKVERSKA BESIDASlužbeno glasilo - izlazi po potrebi.

Godina VII - broj 50 - Trogir, listopad 2010. godineRIJEČPREDSJEDNIKAUPRAVE

Poštovane kolegice i kolege,dragi škverani,

raduje naše nedavno porinuće.Ono jasno pokazuje i dokazuje ispravnost i opravdanost naše poslovne politike.Kvalitetan naručitelj - kvalitetan odnos prema radu - kvalitetan brod kao konačni rezultat.I realna mogućnost da se i u ovim nimalo laganim vremenima suradnja sa samim naručiteljem nastavi. Hvala na divnim riječima potpore.Razlog više da jasno i odvažno vidimo svjetlo na kraju tunela.U ime vlasnika za kojeg vjerujemo da će nam pomoći na tom dugom i nimalo laganom putu.I na kraju,čestitke svima,koji su svojim prilozima i napisima doprinijeli da u ovom broju obilježimo mali, ali itekako značajan jubilej – 50.-ti broj naše Beside.

Mateo Tramontana

www.brodotrogir.hr

Tradicionalnim zvukom sirene započelo je 16. listopada ove godine porinuće Novogradnje 322 u trogirskom brodogradilištu. Presjekavši vrpcu sa šampanjcem, kuma broda Rocio Cardenas, nadjenula je ime tankeru Corrido po meksičkoj pjesmi u tradiciji švedskog operatera brodova da su sva imena brodova u svojoj floti uglavnom povezana sa muzikom.

Suradnja od 1999. godine Ceremoniju je otvorila Vedrana Vukman, rukovoditeljica Službe prodaje,pozdravivši sve prisutne,posebice cijelu obitelj Laurin, njihove prijatelje, goste, bankare te prijatelje iz drugih švedskih brodarskih kompanija.Potom je dobrodošlicu svima zaželio Mateo Tramontana, predsjednik Uprave Brodotrogira, prisjetivši se 1999.godine,kada je i započela suradnja s kompanijom Laurin Maritime u čiji nastavak vjeruje i dalje.

Deveti tanker za švedskog naručitelja

HVALA NA PREKRASNOM BRODU

Zadovoljstvo je biti u ovom prekrasnom krajuMikael Laurin, predsjednik Uprave Laurin Maritime AB, nije krio svoje ushićenje : ‘’Ovo je deveti brod izgrađen u ovom brodogradilištu za našu kompaniju. Pričinjava mi uvijek iznova zadovoljstvo biti u ovom lijepom dijelu svijeta. Trogir je najljepše mjesto u kojem sam ikad bio’’. Naglasio je kako se raduje zajedničkoj suradnji i nakon ovog devetog broda zahvalivši svima na ovom prekrasnom brodu, posebice onima koji su sudjelovali u njegovoj gradnji.Uz naručitelja i njegove goste, svečanom činu porinuća prisustvovali su Damir Rilje, gradonačelnik grada Trogira sa svojim suradnicima i predstavnicima grada te brojni građani Trogira kao i predstavnici Uprave, Nadzornog odbora i radnika Brodotrogira. Corrido, nosivosti 46,000 tdw-a,kao i prethodni tankeri iz njegove serije, namijenjen je prijevozu kemijskih i naftnih proizvoda.Po porinuću na njegovo je upražnjeno mjesto postavljena kobilica za Novogradnju 323,slijedeći chemical tanker iz ove serije.

Imena brodovima po poznatim glazbenim djelima, pleso-vima i opernim arijamaNaručitelj broda je LION GATE MARITIME COMPANY LTD, a gradnjom i eksploatacijom broda upravlja švedska pomorska kompanija LAURIN MARITIME AB. Inače, za Šveđane je trogirski škver u razdoblju od 2002. do 2004.g. izgradio seriju od šest tankera čija su imena počinjala sa slovom T kao što su Tarantella, Tintomara, Tapatio, Toccata, Tosca i Tambourin po poznatim glazbenim djelima, plesovima i opernim arijama.

OSOBNA KARTA CHEMICAL TANKERAKarakteristike m/v CorridoDuljina preko svega 182,90 mŠirina 32,20 mVisina 17,20 mNosivost na gazu od 12,2 m 46,000 tdwVolumen teretnih tankova 52,410 m3Volumen slop tankova 1,043 m3

Brod ima glavni pogonski stroj MAN B&W, tip 6S50MC, maksimalne snage 8200 kW kod 121 okr/min. Zajamčena brzina broda je 15,50 čvorova na gazu od 11,00 m i kod maksimalne snage glavnog motora od 8200 kW. Svaki od 3 diesel električna generatora ima snagu 1111 kWe pri 900 rpm te jedan generator za nuždu od 118 kW.Brod je IMO2 tanker, koji može istovremeno prevoziti 17 različitih kemikalija u 18 teretnih tankova plus 2 slop tanka ukupnog volumena 53,453 m3. Ima 20+2 uronjene hidraulički pogonjene pumpe. Čitava serija ovih brodova gradi se pod nadzorom klasifikacijskog društva Lloyds’ Register of Shipping.

Nagrade Tarantella je nagrađena dvjema međunarodnim nagradama za inovativni projekt godine - Significant Ship of 2002 i Top Ship 2002. Danas plovi između Houstona i Brazila. Tijekom prošle godine plovila je između zaljeva SAD-a, Meksika i Brazila.

Zadovoljstvo je vidjeti toliki broj ljudi ‘’Smatram da je porinuće i svečanost davanja imena brodu bio zaista sjajan događaj. Brodotrogirani su,kao i uvijek do sada, bili vrlo srdačni domaćini, iskazavši veliko gostoprimstvo prema nama, našim gostima te svima ostalima. Kao i uvijek, porinuće je bilo dobro isplanirano i provedeno. Uvijek je zadovoljstvo vidjeti toliko ljudi koji dođu podijeliti sa svima nama zadovoljstvo ove svečanosti ‘’, rekao je neposredno nakon porinuća Mikael Laurin, predsjednik Uprave Laurin Maritime.

Izdavač: Brodotrogir d.d., Put brodograditelja 16, 21220 Trogir

SORTA 2010. // IN MEMORIAM PROF. LEOPOLD SORTA // XIX. SIMPOZIJ TEORIJA I PRAKSA BRODOGRADNJE // 07.-09.10.2010. // SPLIT-LUMBARDA-KORČULA

OČUVATI TRADICIJUXIX. Simpozij « SORTA 2010 » održan je, kako je i planirano, u organizaciji FESB-a iz Splita u Gradu Korčuli (plenarna sjednica) i Općini Lumbardi (radni i društveni dio). Skup se priređuje u spomen na utemeljitelja hrvatske brodograđevne znanosti prof. Leopolda Sorte od 1974. god. svake druge godine uz sudjelovanje znanstvenika i gospodarstvenika iz područja domaće i svjetske brodogradnje. Na Simpoziju je sudjelovalo 168 sudionika, od čega 12 iz inozemstva. Iz Brodotrogira su na tom važnom skupu brodograditelja sudjelovali Anica Šuljak, Anamarija Škovrlj, Mario Piteša,Tugomir Biočić, Ivo Rožić, Mihovil Dekaris, Nenad Flesch i Dragan Sorić.

Tri dijela Nakon polaganja vijenaca na spomenik korčulanske brodogradnje,program je započeo svečanim otvaranjem u Centru za kulturu Korčule. Nakon pozdravnog govora prof.dr.sc. Roka Markovine, uslijedili su pozdravni govori organizatora, domaćina i predstavnika brodogradilišta. Ispred Brodotrogira d.d. prisutne je pozdravio Dragan Sorić,rukovoditelj Službe PKT-a, koji je ujedno i član Stalnog organizacijskog odbora SORTE. Simpozij se sastojao od tri dijela - plenarnog, radnog i društvenog. Na plenarnoj su sjednici svoja zapažena predavanja održali Ž.Sladoljev(FSB-Zagreb), D.Begonja (TF-Rijeka), A.Večerina(MACK-Rijeka), I.Grubišić i V. Žanić (FSB-Zagreb) i G.Šarić (Mediteranska plovidba-Korčula).

Tematska područja U radnom dijelu ukupno je prezentirano 39 znanstvenih i stručnih radova od čega 7 inozemnih iz sljedećih tematskih područja:- brodska hidrodinamika, pomorstvenost, upravljivost,- čvrstoća, vibracije i konstrukcija broda,- organizacija i ekonomija brodograđevne industrije, tehnologija, materijali, zaštita i održavanje.- osnivanje broda i posebnih plovnih objekata.

Pored toga obavljene su i stručne posjete korčulanskim brodogradilištima Montmontaža-Greben iz Vela Luke, Radež iz Blata i Leda iz Korčule.

Prigodne izložbe i manifestacijeZa sudionike simpozija na samom je početku upriličena i viteška igra Moreška. Tijekom simpozija otvorene su dvije izložbe - ‘’Naši brodograditelji’’ (lumbardski brodograditelji u drvu te korčulanski inženjeri i profesori brodogradnje) u galeriji ‘’3 volta’’ u Lumbardi i ‘’Stara korčulanska brodogradilišta’’ u Gradskom muzeju Korčule. U spomen Dana neovisnosti i Simpozija SORTA 2010 održan je i koncert ‘’Priča o Lumbardi ‘’u izvođenju KUD-a ‘’Ivo Lozica’’ ( narodna glazba, folklorna skupina i klapa ‘’Pročulić ‘’). Na završnom skupu donesena je i Deklaracija Skupštine XIX. simpozija.Posebno je istaknut veliki doprinos prof.dr.sc. Roka Markovine, općine Lumbarda, Grada Korčule i brodogradilišta na otoku Korčuli te brojnih sponzora bez čijih se pomoći simpozij ne bi održao.

NOVOSTI IZ SEKTORABRODOREMONTAMv Leopard Mv Leopard, u vlasništvu danskog brodara Nordane Shipping, dužine 67m i širine 19,20m,izgrađen1989.g. u Danskoj,obavio je remont krajem rujna. Dokovanje i remontni radovi na trupu, u stroju te na poklopcima skladišta trajali su nešto više od dva tjedna.

Sveti LiberanNa remont uskoro stiže i trajekt Sveti Liberan (ex Zamošće), dug 39 i širok 11 metara. Ovaj brod, sad u vlasništvu građevinske tvrtke Obši-vač d.o.o. iz Metkovića, bio je već remontiran u trogirskom škveru više puta i to gotovo svake godine za bivšeg vlasnika - Mediteransku plovidbu d.d. iz Korčule. U okviru redovitog remonta planiraju se raznovrsni radovi na trupu (AKZ, tankovi, čelik) te u strojarnici (čišće-nje, remont strojeva, pumpi, ventila). |

Povratak Novogradnje 321 s Malte

Nakon produženog dokiranja s Malte se vratila Novogradnja 321, gdje se boravak odužio zbog problema u krmenom ležaju. Dan nakon povratka koji se zbio u nedjelju, 17.listopada ove godine, obavljena je probna vožnja u trogirskom akvatoriju. Slijede posljednje pripreme na finalizaciji broda zbog primopredaje, koja se očekuje u studenom ove godine. |

Predloženi organizatori XX. SORTE 2012Za organizatora jubilarnog XX. simpozija SORTA 2012 predloženi su Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Brodarski institut u Zagrebu. U ime organizatora obvezu su prihvatili prof.dr.sc. Izvor Grubišić (FSB) i Zdenko Barišić (BI). Simpozij je završio tradicionalnim izletom, a organizator je ove godine organizirao obilazak znamenitosti te korčulanskog gradskog muzeja s vodičima. U konačnici, jedinstveno mišljenje svih je bilo da je u potpunosti ispunio svoju znanstvenu, stručnu i društvenu zadaću. Općina Lumbarda i Grad Korčula su se tom prilikom iskazali kao istinski domaćini otvorivši svim sudionicima svoje veliko i plemenito srce. Iskrene čestitke organizatoru!

Tekst pripremio: Dragan Sorić, dipl.ing.

OD SORTE DO – MUZEJA Simpozij nosi ime po legendarnom inženjeru i prvom hrvatskom profesoru brodogradnje Leopoldu Sorti, koji se početkom 20. stoljeća školovao na sušačkoj gimnaziji, Visokoj tehničkoj školi u Munchenu i Brodograđevnom fakultetu u Berlinu. Kao inžinjer, Leopold Sorta je svoju karijeru počeo u ratnoj mornarici Austrougarske monarhije u vrijeme 1. svjetskog rata gdje je radio na lakim brzim ratnim brodovima i podmornicama. Sudjelovao je i u projektu dotad najvećeg i najuspješnijeg pothvata brodogradilišta Ganz-Danubius – gradnji bojnog broda Szent Istvan za mornaricu KuK.

Nakon rata dolazi u Zagreb gdje počinje njegov dugotrajni rad na stvaranju brodograđevnog studija i znanstvenih ustanova u matičnoj zemlji i paralelno podizanju niza generacija hrvatskih inženjera brodogradnje. Gotovo da nije bilo brodograđevnog kolegija na kojem profesor Sorta nije držao predavanja i ispite. Može se reći da je težinu brodograđevnog studija i posebnost života njegovih studenata u Hrvatskoj odredio upravo - profesor Sorta.

Brodogradnja – nositelj razvoja otoka Korčule Korčula je otok iznimne ljepote. Od kada je čovjek na njemu nastanjen,brodogradnja i poljoprivreda su temeljne djelatnosti. Većina obitelji i danas svoju egzistenciju temelji na kombiniranom radu na oba dva područja. Bez obzira na atraktivnost otoka, turizam nikada do sada nije pružao dominantnu potporu napretku ove otočne zajednice. Brodogradnja je, kroz čitavu povijest , a posebno kroz prošlo stoljeće, bila nositelj razvoja. Korčula je donedavno bila najnaseljeniji i najrazvijeniji hrvatski otok. Početkom rata i tranzicijom koja je uslijedila, kao i negativnim trendovima u domaćoj brodograđevnoj industriji kojoj su Korčulani tradicionalno bili kooperanti, dolazi do velike krize. Rezultat je bio u povijesti već viđeno iseljavanje stanovništva. Sa blizu 20 tisuća stanovnika temeljem predratnog popisa, otok Korčula danas broji negdje oko 16 tisuća ljudi.

Uspješan napor prof. Markovine Brodogradilišta Leda i Greben polako povećavaju svoju zaposlenost, dok Radež sa zebnjom gleda na poslove velikih hrvatskih brodogradilišta, boreći se u međuvremenu za poslove na međunarodnom tržištu direktno. I ne samo to. Plan prof. Markovine je ponovno pokrenuti srednju brodograđevnu školu u Korčuli. Zgrada te škole je veličine obje trogirske srednje škole, a ideja je da mladi iz svih hrvatskih sredina dolaze živjeti u Korčulu u internat i izučavati to znanje. Slični tip škola danas djeluje na otoku Braču. Tamo se izučava kamenoklesarski zanat, koji je u Hrvatskoj bio gotovo izumro. Danas mladi kamenoklesari u Hrvatskoj imaju pune ruke posla.

Korčulanska povijest brodogradnje u gradskom muzejuA Korčulani imaju zaista čemu učiti mlade iz vještina brodogradnje. Cjelok-upno znanje o tom zanatu, stare alate, slike, nacrte, upisnike novoizgrađenih brodova, popise obitelji, koje su se bavile tim zanatom i imale male škverove, Korčulani su pohranili i tako sačuvali u svom gradskom muzeju.Korčula, Trogir, Betina i Mali Lošinj su gradovi koji su imali kvalitetnu malu brodogradnju. Potom je Trogir napustio malu i prešao na veliku brodograd-nju. Korčulani su svoju baštinu očuvali. Mi Trogirani, zasad po tom pitanju nismo napravili gotovo ništa. Stoga, možda nešto naučimo i od manjih gradova.Korčulani su se u uvjetima kakve imaju, uspjeli, barem za sada, i poslovno konsolidirati. Hoće li i kada nadoknaditi izgubljenih 4000 stanovnika, tek treba vidjeti. Neka pametni uče na tuđim greškama.

Tekst pripremio: Mihovil Dekaris, dipl.ing

Iako smo mi Trogirani poznati ka vrhunska grintala i injoranti ekstra klase, mora se kadikad priznat kako naš lipi mali grad deboto svakoga dana u svakom pogledu sve više napreduje. Evo, dovoljno je napravit samo jedan đir po gradu i odma će vam bit jasno da smo postali ka mala Švicarska. Kako to?

A lipo!U Banića - banka!U Bobisa - banka!!U Radovana - banka!!!U Stipe Palca - banka!!!!

Hrvatske banke u stranom vlasništvu u eri sve-opće krize i da prostite - recesije, niču na svakome kantunu ka gljive posli kiše. Očito da im odgovara naša klima ali kako onda virovat ovome neskri-knjome svitu koji uvik, baš uvik plače da nima pinez niti za pokrit misec, a kamo li nešto uštedit.

Umisto vonja njoki, gulaši, pašta fažola, krafni i krempita, danas nas na svakome kantunu doče-kuju strogi zaštitari s kuburom oko pasa, kamere

u kantunima zvirkaju okolo ka jednooki Kiklopi, alarmi žmigaju crveno, astigospe, imaš osjećaj ne da ‘odaš po gradu nego ka da prolaziš kroz rend-gen na Malariju! U stvari, to je sasvim logično bilo za očekivat, jer ako nam banke i dalje budu ‘vako napredovale, pretvorit ćemo se u golu kost i kožu.

Ipak, nisu banke jedine financijske institucije šta su u našem gradu doživile svojih pet minuti slave. Eto, na mistima di smo nekad nalazili brijače, postolare, marangune i ostale meštre od svoga za-nata, danas imamo kladionice! Čudo jedno koliko se volimo kladit. Nije bitno je li prva liga baluna, druga liga košarke ili treća županijska u pikadu, naši se ljudi u sve razumu, di god se makneš, koji god razgovor slušaš, svi su stručnjaci, ma ke struč-njaci, doktori znanosti. Evo, baš sam jutros trevija na hodniku Tonča Fergazera iz Pripreme, ja njemu dobro jutro a on meni - benti Kuznjecova!

Kojega Kuznjecova, je li onoga inspektora iz Loyda?

Ma nije iz Loyda nego iz Gornyaka! Aaaaa, to iz Vinišća?Ma kojega Vinišća, iz Gornyaka bome, ho-

kejaškoga kluba iz Kazahstana, tipova sam na iznenađenje kontra Torpeda i ovi papan Kuznjecov je prokocka stopostotnu priliku u zadnjoj minuti!

Otkad ti navijaš za Gornjake? Ma da prostiš, *ebe mi se za Gornjake nego sam

osta bez osamsto kuna radi toga cukuna!Stvarno, uvik se nađu neki cukuni koji nam pro-

mrsu račune, a to je obično tako kad se zaželimo kruva svr’ pogače.

Lipo su znali reć naši stari - najgore je kad se čovik kruvom opije!

U takvom pijanstvu uvik nastojimo pronać neki brži i lakši put do cilja, prečicama tražimo sriću, a onda najčešće ne znamo pripoznat vridnost onoga šta imamo.

Kad smo već kod ovih zemalja na Š, sinoć sam gleda jednu repor-tažu sa otočja Orkney, na sjeveru Škotske. Otoci izgubljeni skoro na kraj svita, mrak, vlaga, studen, nema sunca, jednoličan pejzaž za ispalit, njanci jednoga grmička a kamo li stabla, srića njihova da ludi Atila nije nikad prolazija tim kra-jevima pa im za utjehu barem raste lipa zelena trava. Donedavno su se otočani uglavnom

bavili lovom na jastoge i uzgojem stoke sitnoga zuba. Živilo se mižerjasto, ljudi su bižali ća, a onda su se u nika doba dositili da bi mogli pokušat proizvodit energiju.

Posadili su puste vjetrenjače po otoku, počeli is-korištavat snagu vitra, mora, valova, plime i oseke i već nakon nekoliko godina sami proizvode struju i toplu vodu za grijanje ne samo za svoje potribe nego višak čak i prodaju! Kolo sriće se skroz okrenilo, danas na otok dolazi sve više mladih ljudi, puni su poleta, novih ideja, donili su novi zamah.

I sad, pogledajte kombinacije - Škoti i škojari u isto vrime, a zamislite čuda, mogu lipo živit čak i bez iti jedne banke!

E, ma znam, lako je njima gori na sjevernome Atlantiku! Da mi ih je vidit di bi uopće našli makar trunčice prirodne energije u ovakvim surovim uvjetima kakve imamo mi u Dalmaciji...