-
• l .
J .;J .") . [.:./' (, r o e :, , ,
NA U~ ' 1 J_,JC: K Poštarina plaćena u gotov m.
Izlazi svako~ petka večer.
POJEDINI BROJ 1.50 DIN.
Glas demokrata jeverne D lmac·je. Pređllrojba: godišnje D. 40
polugod. 20.
- Oglasi po cij niku. -
God. 2.
Uzroci l O predavanju slijepa juna-
ka kapetana Lov1ića izvije-~ćujemo na drugom mjestu. Nu kako je
to predavanje imalo ~a poslijedicu neke nemile incidente, to se
mo-ramo na njih potanje osvr-nuti, kao što moramo ispitati njihovu
uzročnu svezu. Ka-petan Lovrić kao oduševljen i svijestan
nacijonalni borac koji je na oltar domovine dao svoje najveće
blago, svoj očinji vid, podvrgao je medju ostalim oštroj kritici
takotljer i djelovanje kleri-kalnih elemenata. On j e ka-zao mnogu
gorku i žalosnu istinu u tom pogledu, pa se je dotaknuo i jedne
zabrane izdate od šibensk0g biskupa. Mnogo toga što je on kazao
opet nije nad svakom kriti-
·kom. Njegovi izvodi takodjer nijesu bili uvijek tačni i
lo-gični. On je često previ6e generalizirao i premda po vlastitoj
izjavi katolik, nije znao štediti katoličku crkvu
m .PODLISTAK. Iš Hipnotizam i telepatija. Bro jednom hipnotizer
u
nekom mjestu. Eksperimen-th·ao vrlo dobro. Gledalo do-
-sta svijeta. Ulaznica 10 Din. Svršila predstava.
Hipnotizor' broji novce i ljupko se smijeAi. Prihod oko 3000
Din. Prelijepa stvar. Pristupih k njerpu.
- Dede te mi Vašom tele-patskom moći štogod pri-čajte o načinu
kako su vla-snici novca, prije nego su ga večeras dali Vama došli,
do njega; a kad bi mogli i o onim vlasnicima, od -kojih su ga ovi
do bili.
- Ili bi V as to zanimalo? Ali to ne će biti ugodna stvar za Vas
niti laka stvar za. mene. Poslije m~o~o mo-ljakanja uze di mi
y_n& :
- Ova proa' desettiia (tako op. zov~ kom~d- od 10 Din.) bit(>
j'e ' u rukam a. ~inovnika.
. .~\lo .. j~. ~~ 1 po d',~a ~~\\~ ~'-Ji -A~~,o. se je,
v
Sibenik, l jula 1922.
posljedice. :.;;»"&&.~e~i.
kao takovu i razlikovnti nje-zino značenje od djelovanja mnogih
njezinih ncvaljalih službenika. To je naravski ipak jednom dobrom
dijelu publike godilo to polu -čivalo efekta. Zato če to . e je iz
publike -:ulo poklika, koji nijesu bili uvijek umje-
nL Bilo je jasno, da je je-dan dio publike bio zašao u
&vojem zanosu na krivi put ! Naši južnjački temperamenti uz naš
nepolitički neodgoj nepoznaju nikad prave mjere. U nas se u
onakovim pdgo-dama ne zna mirno i sabrano sačekati konac jednog
pre-davanja, pa onda izraziti odobravanje ili negodovanje. Za više
od po vijeka s-;ra naša politička djelatnost sa-stojala je u tome,
da vičemo živio ili doli ! I dan danas ne znamo se otresti tih
l'll-žnih navika. Bilo bi skrajno vrijeme, da se naša publika nauči
nekoj susprežl]i vosti te da se obikne više kritički
dok ju je dotični činovnik zaslužio. Pdje njega. bila je
vlasnica jeunoga trgovca. Onda je bila taho lagana, jer lako
zarađena, da nije predstavljala nikakovu vri-jednost po tegoći
radnje:
Trgovac knpio vagon gra-ha i dobio 10.000 Din. u pet-najst dana.
Ovo je jedna od onih što ih je dotični trgovac dobio.
prosudjivati političke ljude i prilike. Zato mi otvoreno
neodobravamo ovaj način po-litičkih borba pa niti one ispado ni
proti svećenstvu, ni proti bi kupu, a o udjll-jemo i one povik o
koj i su pali pod bi kupskoru pala-čom. Borbe političko treba vesti
u granice gradjan ke nošljivo. ti i druvt..-ene pri-
stojno ti, a kod toaa o mora bira,ti samo re tva koja do-likuju
kulturoim nar dima. U prvom rodu je tu ja na štampa koja uživa u
na"'oj državi potpunu lobodu, pa e stvarnoj i pristojnoj kritici ne
može niko oteti ocl kralja do zadnjeg siromaha. I mi smo danas u
neugodnom po-ložn.ju da e u svezi a tim predavanjem pozabavimo i sa
djelovanjem pre vijetlog D.r Milete biskupa vibens kog. .Premda
otvoreno kažemo, volili bi smo, da smo se mogli nap::-am njemn naći
uvijek u onom raspoloženju u kojem smo e nalazili u času njegovog
svečano po-zdravljenog dolaska u rodni mu grad, kada smo se od
njega ne samo u vjer-
Ovu t'reĆ'U dao je ua ulaza farmacist. Prilično lagana, jer
preteško nije zarađena. Niemu je došla iz ruke bo-lesne seljanke.
Kako li se je njezin čovjek teško mučio dok ju je zaradio kopajući
vazdan u vinogradu nekog posjednika za tu desetaču i za još 2 Din.
uz nešto sm:.I-ćane bevande. Onda je bila i te kako vrijedna!
Če tm· ta desetai!a pala j e iz Ova druga bila je u ruka- ruku
fine dame. Ne ću Vam
ma kćeri jedne pensionerke. reći kako je zarađena. Da Kad bi sv.
Mihail ovu bankno- imate razvijeno šesto čulo, tu mjerio, na svome
kantaru osjetili bi iz nje zadah amra-tekar bi on znao
njezinujteži- da. nu po težini rada uložena Prvi njezin vlasnik
dobio d?k ju ie njez~na _majka do- ju je od oca, a otac da
ško-~lla. kao pomllovmu za ra~ luje sina prodao je komad 1 na~or
svoga ~ok. ~uža Čl- zemlje svoga oca, i ta je ne-novruka. Ona Je
taJ novac - kad bila desetača zlatne vri-primila na. porezno~
uredu. jednost;, Na. porezru ured tu Je desa- - Peta duetalJa došla
je ruke taču uz ostale. novce predao malog trgovca. ,/• od nje
Avercer,. ogloblJen za nedoz- vrijedi a 11 ne bi vrijedila
-voljen o krioru~arel\ie. za ništa. · • U ru~~~tma ~verc~ra bila
je Ali č\}jto sad - i njegove
tako ne;vr'ij~gnal 4~ je Čak oči pos'ta.do§e ko u divlje bjld
PlOZirna i krv~va. mačke, a. lice zaprepa§ćeno.
Br. 22.
skom nego i narodnom po-gledu amo dobro nadali.
Na žalost biskup Mileta nas je već kroz ovo kratko doba
razočarao i mi lim o, da ne prctjeravamo, ako u tvrd!uw, ela jo on
razo-čarao i rm aj clio nj ego vo g v eć ostva , ko,j jo naro-
dno o~ijeća. Bi'lkup Mileta je proživio i jeli \Oj vijek n
tucljinskorn Rimu i nije čudo, ela on nemrt. . mi .. la za m no()'a
naša naroclna pita-nj a. Bi kup Mileta regbi kao da pošto poto hoće
tupati krivim putem a možda ide sa Ll\ O zato, j r on stalno ne
pita za avjet svoJ nnjbli-že avjetnike medju koji-ma ima još
uzornih svećenika i narodnih ljudi. Bi kup Mileta zabranio je
glagol ku misu u šibenskoj katetlrali prigodom VH:!.ovdnnskc
..-e-čano ti. Biskup llileta ~abranio je gla~oljati u o pće u
ibeniku ! Bisi.up Mileta ne žaca e otvoreno izja..-lji- l vati, da
katolički episkopat mora da državnim vlastima pravi pasivnu
rezistenciju.
Biskup Mileta zato obu_ stavlj
-
pnika, jer bi limali polagati zakonom odredjenu zakletvu. Bis k
u p Mileta drži da naro-dua drža va mora plaćati i njega i župnike,
ali od njih ne smije zahtjevati niti onu prisegu vjernosti, koju su
tudjinskoj Austriji bez oko-lišanja polagali. Nu zato bi-skup
Mileta gladi i mazi o-nu sačicu mjesnih Talijana, koji se hoće ćak
srestvom nekog crkvenog Sl3paratizma na ovoj našoj obali
afirmi-rati.
Zato biskup Mileta za nji-'hovu djecu upriličuje jednu posebnu
pričest i krizmu u svojoj palači, kao da bi oni bili izabrani i
bolji dio vJer-nika, koji se nesmije gurati i ti kati s ostalim
mnoštvom slavenskih vjernika u šiben-skoj katreJali. Zato biskup
Mileta, kako se i to čuje, ide za tim da jednu šiben-~ku crkvu
udesi za potrebe odnosno aspiracije taUjan-skc.
Jeli ovo san? Ilije ovo zbilja, da mi nakon oslobo-djenja
doživljujemo sve ovo sa strani našeg pastira Sla-vena i
Šibenčanina? Mi smo nani~ali nekoliko golih činjenica, koje nas
svojom te-žinom oslobadjaju S' akog komenta. Ali morat će nam
priznati, da pri ovakovom bi-skupovom krivudanju nasmi-ju
i:t.nenadjivati nikakavi i-spadi, ni mkakove demo-stracije, koje mi
još jedan- l put zalimo i osudjujemo. To
činimo i u nadi da će zdra-va narodna svijest preva-gnuti nad
rimskim obzirima, koji sa pravom vjerom ne-maju nikakvog posla
!
Tko denuncira. .,Narodna Straža" oštro pri-
govara našem uredništvu, što je u prošlom broju "Demo-krata"
uvrstio dopis iz Ro-goznice u kojemu je bio oži-gosan sudac
Blažević radi nekih izraza u komunističkom boljševičkom duhu
iz-rečenih pred narodom u par-tajske svrhe. Taj dopis na-zivlje "N.
S." denuncijom i prema tom~ mi bi demokrati bili denuncijanti.
Pojam denuncije je lično-stima okolo "N. s.u odviše dobro
poznat, a da bi se moglo posumnjati da su oni iz u vj ere nj a na
nas tu grd-nu osvadu nabacili; oni zna-du, da to nije denuncija,
kao što ne bi bila denuncija, kad bi n. pr. don Ante Radić javio
nekoga državnom od-vjetništvu, da ga je vidio kako krade ili kako
ubija. On bi time počinio jednu dužnost, kao što je i naš dopisnik
iz Rogoznice po dužnosti napao čeljade, koje je na neumjestan način
pred prostiru pukom sijalo ideje, koje zavađaju i ruše temelje
države, na~e narod~e države. Mi demokrati hoćemo ovu državu onakovu
kakovu jest; ne ćemo klasnih borba, ne
jes>. Kod ovog običnog rad- vrijedila. Otac prodao imanje
nika bila je 100°/0 vrijedna i na početku rata misleći da je puna
suza, tuge i mržnje na učinio dobar posao. A sin svijet što je
nepravedno ova- te vrijedne novce tako lako ko uređen. gubi na
igri, kao da su pro-
Sedma desetalJa. Data iz ru- ata hartija od zamotavanja. ke
fabrikanta. Deveta desetalfa. Pogledajte
Razvi je telepat pram svi- ovu. U očima njegovim, vi-ječi,
pogleda i reče: Ona je clio sam gnjev i tugu. vrijedna za 10% po
njezinom - Kako je gadno i lako pravom vlasniku, a za 50% dobivena
ova desetača. Ova-po radu težaka i radnika; a kovi ljudi imaju
najgadniju
. težaka što je sirovinu prodao dušu. Došla je od Odbora a
radnika što je sirovinu za propagandu iz strane dr-obradio. Ostatak
od 40°f0 ne- žave, da se amo buni narod, ma vrijednosti, jer je to
fa. da se sije mržnje, smut~e, brikant zaračunao dobitak. nered i
nemiri. Koliko su Fabrikantu je došla iz ruku ona i njezine sestre
pustoga banke. Kako je smradna bi- zla počinila u na~oj državi?! la
dok je bila na banci u A znate odakle je tom od-rukama (i
vlasnosti) direkto- boru došla? Iz Rusije, od ra, koji je tu
desetaču do- orobljenih i poubijanib kon-bio su još njizib nekoliko
hi- trarevolucionaraca. ljada na izmjeni dolara i li- - O svijete,
svijete, ga ..
. ra u samih osam dana l dni svijete l . Onda nijo imala
.nikakove - Deseta. Predao ju je
težine ni vrijednosti jer. je krčmar. Ona je relativno vri-bez
i~a~ova •truda zarađena. jedna 50 °/0 , ali da znate
Osma deseW!a. D~la iz ruku samo koliko je zla · učinio ip~a. :Ne
vrijejli. .ništa .. Ali je . njezin vlasnik prodavtJući kod prvoga
vlasnika mnogo rakiju i vino. Vi je ne bi
ćemo republikanstva, ne ćemo komunizma, ne ćemo klerl-kalizma.
Sve je to otrov koji rastvara ovu krvavo skalup-ljenu Jugoslaviju,
koju mi ljubimo i za koju ćorno, baš za to, i"itupit vazda proti
sva-kome koji se usudi da zlob-no ili nesvijestno govori pred
narodom na način pogibeljan i štetan za drža vu.
Denuncije su nešto drugo, eto dobro znadu ličnosti oko
Narodne Straže". Neka za-" vire u svoju roditeljsku "Hr-vatsku
Misao" iz ratnog do-ba, tu će naći mmsnoga cvije ća te vrsti na
pune pre-gl š ti. . .
Evo im samo nekohko pn-mjeraka sakupljenih na brzu ruku iz malo
brojeva "Hr-vatske Misli" iz prvih mje-seci rata i onih dana od
Vi-dovdana do objave rata, iz groznoga vremena, kad se radi
denuncija apsilo, taočilo, interniralo, vješalo. Evo kako se onda
pisalo pod Au-strijom.
U "Hrv. Misli" 15 srpnja 1914, na raznim mjestima piše ovako:
nKrstelj i Drin-ković hoće da Šibenikom za-gospoduju Srbi".
"Krstelj u službi srpstva''. "U miri se Pavle Roca, nosi se odavle
tamo u vašu Srbiju, o njoj uvijek zvačeš, pa hajde". -"Skoče i
drugi Srbi trgovci skočili su da Šibenikom za-vlada srbstvo". U
uvodniku od 18 srpnja iste "Hrvatske Misli" ima. i ova rečenica
:
uzeli da Vam je mukte da-ju. Krčmaru je tu desetaču dala jedna
seljanka.
Vidite ovoga slučaja reče on meni - i du,bok uzdah iziđe mu iz
grudi.
Imala majka jedinca sina. Muž joj bio gazda., ali u ra-tu
poginuo. Ona mlada i zdrava, nečiste krvi po ro-du svome, preuda se
za je-dnoga seoskoga krčmarčića. Krčmarčić kojekako kuburio .
Nagovori svoju ~enu, maj-ku djeteta, da dijete truju rakijom i
vinom dok ne u-mre. Tako .i bi. Majka na-slijedi sve imanje. R
.sproda ga i novac preda svome mu- · žu krčmaru, da dalje truje
ostalu mladost i eiše joj krv i zdravlje.
- Dosta, dosta rekoh ja . . - J oii o8taje ova · jedna i
onda prestajem. J edanaesf4 cksetaća. Predao
ju je gazda · ~ovjek bez ika. kova zani~anja i slnžbe. Do novca
je mukte do~ao. K() u. pleć• kad_ vidite ta-man oblak, tako i u
oToj
1 "Marko Stojić u pismu na-šem uredniku ističe srbstvo i srbskog
Kralja Petra". Ma-lo dana iza toga pisanja, čim je buknuo rat, bili
su uap-šeni radi srbofilstva i Kr-atelj i Drinlwvić i Roca i
Stojić, a trgovcima srpskim bile su razoreni dućani i ku-će. Eto,
to su bile denuncije. Ajmo dalje. U .. Hrvat, Misli• od 22 srpnja
1914, denunci-ra se ovako: "Svoj govor završio je Stvjić riječima,
ako ne možemo biti Hrvat~ bit ćemo Srbi, ako ne mo-žemo pobijediti
k".O Hrvati, pobijedit ćemo kao ·srbi". A na drugome mjestu istog
broja, pod naslovom: "Uap-šenja i premetačine, jedna veleizdajnička
afera", nakon što se nabraja tko je bio uapšen, a tko prometnut,
nastavlja se: "Povod uapše-njima i premetačinama ta se, ali se
čini, da bi uapše-nje Bartulovića moglo biti u savezu s atentatom u
Sara-jevu, a ostalo u savezu sa događajima na. Kosovu pri-godom
Vidovdanska slave". U broju "Hrvatske Mislil( od 24 srpnja 1914,
dva dana prije same objave rata, mi jednako čitamo: "Andrija
Ju-rišič pok. Jose sinoć je u 9 sati u krčmi Nikole Zlatana. pred
prisutnim gostima po-grdno se izražavao o Austriji a Srbiju
slavio".
U broju od 19. kolovoza 1914., u punom jeku rata u, pozoruje se
austrijska vlast
desetači vidi se tamna sa-vjest toga čovjeka. Imao on strica
vrlo bogata. Stric umrao i ostavio pusto . ima-nje drugome. Ali on
čovjek bez rada i poštenja, pod~ini dušu đavolu, ukrade i raspara
oporuku, a unajmi za skupe pare 3 svjedoka da se krivo zakunu i on
naslijedi sve to imanje i proda ga varoškom kamata-ru, koji je
uvijek uzimao dobitak od 100°/0 i tako lu-peškim načinom došao do
pustog novca da je mogao kupiti to cijelo imanje. , Kakvu
vrijednost može i-
mati tako zarađen,i novac ? Nikakovu. On · s~mo moie da donese
prokletstvo, jer je na njemu mnogo i pre .. mnogo kletve, suza . i
bola.
Ovakp mi je prijatelj na 'povratku ''fz ' Lj~bljane
ispri-povijedao svoj razgovor aa hipnotizerom. .
. . · Skwrlj.
SYlt l Ja a os1a y'ea ~~Grabiti et.
· JUOOSLAv. MATrce
-
••
f
pod naslovom "Značajno" ela so na pravoslavnoj crkvi ne vije
više srpski batjak kako se prije vijao , da ne bi vla t zaboravila
kako se na toj cr-kvi vijala prije srpska · zasta-va. U "Hrv.
Misli" od 4. rujna 1917, u istoj u kojoj se veseli porazu Rusa u
Polj-skoj i izboru pape Benedikta X V. u jednom članku pod
naslovom: "Gjevrske opona-šaju Vrliku" denuncira se paroha da je
zaboravio vi. ianje austrijske zastave. "Hr-vatskoj Misli" je onda
bilo čak i pokrajinsko školsko vi-jeće premalo austrijsko, jer u
broju iste od 26. listopada 1914. pod naslovom "Uki-nuće ćirilice u
Dalmaciji"'( tuži se, da je školsko vijeće irak donekle dozvolilo
ćiri licu u srednjim školama i zaključuje sa: n Ne znamo, čemu ta
iznimka. Takovom iznimkom ukinuće ćirilice u pučkim i građanskim
škola-ma biva iluzorno. Ovim se školsko vij eće denunciralo· bečkim
vla tima.
Zaključujemo i mi sa cita· tima, jer za sad nemamo pri ruci
drugih brojeva slavne "Hrvatske Misli u. Držimo da je ovo za suda
na odgovor dosta. Ustreba li, potrudit ćemo se da ih obilatije
po-služimo.
Obmanjivanje. Nije istina, da je poslanik D.r
Ante Dulibić, pri raspravi o podje-li državp na oblasti, iznio
prijedlog da se D•lmacija podijeli na šiben-sku i splitsku oblast,
kako to smje-lo tvrdi "Narodna Straža". To je obmanjivanje i
zavaravanje, u svr-hu da se prikaže zaslužnim D.r Dulibića za nešlo
šlo je on morao učiniti, a nije učinio samo radi p1rtajskrh
interesa svoga klerikal-noga kluba. Mi smo u ovom poslu dobro
informirani i možemo najsi-gurnije ustvrditi, da bi Sibenik bio
sigurne• dobio svoju oblast, da se poslanik Dulibić u pravo i
zgodno vrijeme za to z~uzeo. On to nije učinio, već je ostao pri
autono-maškom stanovištu svoje stranke koja hoće da stvori države u
drža-vi. Ono što je on, koji je bio poz-van, u pravo doba grij ešna
propu-stio, uznastojati su privatni rodo-ljubni građani da sami
poprave i zato su i pošli u Beograd. Kako smo već javili, cijelo je
pitanjP, dobro postavljeno i velike ima na-de u uspjeh, i ako je
teško, da se sada ispravi ono, što je svojom krivicom propustio D.r
Dulibić. Neka ga 8 Nar. Straža" ne hvali-kad ne zaslužuje.
Protu~rlavno zava~JanJe seiJa~a u sinJstoJ kraJini. - Drlauna 1
naci-
Jonalna svijest u Splitu. B Rij e č" )vlja: Jučer se po po-
dn e doznal o u Splilu, da su bl -kaši polplalili 15 seljaka iz
sinj-ske krajine, da prisuJlvuju zboru radićevske zadr·u gc u
Z1grebu. Ta se vij est raznij ela po gradu nešlo prije odlaska
parobroda, koj im su li seljaci im li d\ krenu. U gradu se svijet
na tu vijes t uzbunio, a uzrujanost je narasla dotle, da se seljaci
moraju iskrcati iz parobroda. Ovi su to i učin i li, jer je
ogorčenje građanstva doseglo vrhunac . Kad se do znalo, da dr.
Sokol, ko-
G Lična vijest. U četvrtak popodne
bio je parobrodom na p rolasku za Bakar poznali naci onalni
organiza-tor i radenik g. Milan Prib ičević nar. poslanik i ugledn
i čl an naše stranke.
YJđonlnnska proslnva. Državni praznik Vidovdan , ove je godine
proslJ.vljm kao praznik narodnog prosvj e ć i vanja, osobito po
svim mjesnim školama . Uoči Vidovdana, posebni je od bor prodavao l
jepc značke u korist funda za narodno prosvj E ćivanj c , a iz toga
fo nda iz-dava se časop i s za narod , drže se predavanja,
nabavljaju knj ige i sredstva za širenje pučke pro!,vjele. Po
tradicijunalnom t:b i~aju, SJben-čan i su priredili izlcl na Kosovo
kod Knina. U 9 sali bil e su službe božje u stolnoj i pravoslavnoj
cr-kvi, kao pomen izginulim borcim a Zil vj eru i otadžb inu. Uveče
r pri-ređe na je vrlo uspjela sokolska akademija.
Odlična posjeto. U utorak prij e podne, stigao je u nas grad na
mint. nosco "Sokol", komandant pr-ve armije u Novom Sadu general g.
Ljuba Mil i ć sa g.dom, a u prat-nji obalnog zapovjednika g.
Stan-kovića i J rugih mornaričnih t i-novnika. S i mpatični gosp.
genera Mtlić -poznat mnogim i mno gim našim građanima, dok je za
vrije-mc oku pacije boravio u Spli! u, bio je svugdje susretao
pažnjom i po-čitanjem. Razgledao je sve nase vojničke objekte u
Mandalini i oke-lici, a zatim i znamelosli grads. Tom prilikom
posjetio je na~u O): -ćinu i poilavarslvo. Na op ćini zn.-dr·lao se
oko pola sata. te je u prijatnom razgovoru izjavio g. D.r Rajeviću
kao predstavniku općine osobitu zahvalnost S i benčanim a, koji ga
lani počastiš e pozivom, dn svojim prisuslvom veliča ono ve-lebno
slavlje, se Šibenik oslobodio od Talijana i ujedin io sa braćom u
Ju~oslavlji, Pn budući da radi sluzbenih razlo ga nija mogao da
ozme učešća onom pri~odom , sma-trao je zato dužnim , da pri prvom
pohodu a Dalmaciju, osobno zah-vali Sibe11iku na pozivu, česti ta
na doživjeloj sreći i podjedno taželi najbolju sreću i
napredak.
ji pred vodi seljake, posjeduje do -kum nle sa prot udržavnim
sadr-žaj~'m , dr. kol se sakri u paro· brouu bojeć i se narodnoga
gnjeva, ali ga prClnacijoše, lc e morao i on iskrcali . P olicij je
zaplijen ila ko včeg, u kojem su nad jeni doku-m~nli o si lnoj
prctudržavnoj agi-taciji i propagandi ji. Red arstv u je jPdva
uspjelo d .\ sudrž i građan· stvo od ekscesa i napadoja na
pla-~enih. S vi h 15 s ljaka je uha-pšenCl, a dr. okol je f>lav
lj .. n pod policaj ni nadzor. Policija je smj csla o svemu
obavijes ti la mi -nistarstvo unutrašnj ih dj ela. Blo-kašku stvas
vode u Splitu profe-sor drzavn e gimnazije Bulat advokat dr.
Sokol.
U'-krugu brojnih p rijatelja i što-''a.telja, g. general Milić
proveo je u~:~odn u večer u Hotel Kosovo. Iste noć i povratio se u
Split, kam o ja provađa ljelne praznih.
Na dan pro lave god1 ~njice O· slob o donj~t primio jo iz Drnišl
g općinski upt:a'l"ilelj brzojavnu ćcslilku, koja je u zadnj:lm
broju nchoteć izostala j Od svel{a srca če~litam go išnjicu
oslobcđrnja i pridružujem se slav lju i veselj1t ro-doljubnih
ibenćana, kojim kličem: živeli ! Pukovuik Kuzmanović.
Zaln .. Ia tbcnilm. Ovih je da-n l na ša općina prilnil.l Oll
Morna-ri čnog Oci Jenj.l 1 ministarstva voj-nog i mornarice ovaj
dopis :
Goip . načeln iku grada - ibenika.
K(mandant mi non osca "GaleL" izvj ost io je Minislan,tvo Vojno
i Mornari ce, Odelenje za Mornaricu o sj ajnom i srdačnom dočeku,
ko-j rg je pučanstvo Vašeg.1 grada priredilo povodom dolaska "Gt~
leba" u Vašu luku j nadaljE' da su tom priliko m razna udruženja
o-bradovala daro vima brodsk u po-sadu.
Dozvolj avam ~go sp. aće l n i če, da Vama kao preds tavniku
grad u iz-razim osobitu blagodarnost Mor-narično6 Odelenja
Ministars l va Voj-nog i Mornarice, za simpatij u, ko-jom je pu
čanstvo Vašega grada dočekalo prvu posjetu jednog od nM ih ,raznih
brodova, lc V J.S mo-lim, da prednje izvol ite s.1 općit i pučan
tvu Vašeg dj elokruga, a na-račilo i našu. zahvalnost svim da-rovat
elji ma.
Izvolite prim i ti ~ gosp. Načalniče izru mog osobitog
pošlov:mja. .
Nače l nik Odtlenja za Mornaricu
Konlradmiral Vic. M. Vikerha 11 ser v. r.
Uvjereni smo, da će naše gra-đanstvo bili u~odno dirnulo ovom
zahvalom, kao što je uvijek odu-ševlj eno sa preds tavnicima nalle
pomorske snage, koj i su nam po-nos i veselh naš snaga i moć na
moru , ~_le jaki dokaz, da nema si le, koja bi mogla da pQmakne
naše uj edinjenje - stvoreno krvlju nebroj enih junaka i mučenik
a.
Predavanj e g. L. LoVl'lća. P ro-šle n tl je Ije, Štheni k j e
imao sreću da primi u svoju sredinu g. Ka-petana Luju Lovrića,
junaka i bor-ca, kuji je u ratu za oslobođenje i narodno ujed inj
nj~ - izgubio oba oka. Nacijonaln je omladina htj ela, da ga doli
čnim slavljem pri čeka, al i je g. L ovri ć do§ao ne-čujno i svako
ga iznenadio. Zivim se interesom bavio sa raz vojem na ijonalnog ~
i vo t a u nallem gra-du.
večer održao je pre . avanje u areni Hotel Kosovo, pred
ogro-mnom masom naroda. Razvij ao je lemu : n o našem
nacijonalizmu, obzirom na današnje prilike".
Predav ač je ocrtao po, ijest raln ih pouv iga srpske voj ke i
jugosl. legija. U svojem krasnom preda-vanju osvijetlio je sve gla
v nije momente na.šc u utrasnjc polilikP, osuđujući zatorn i rad
javnih sepa-ratista i pritaje. ih defet;sta, te je snažnim r i j
ečima apelir:to, da o-čuvamo veli ke tekovine stečene kr'l"lju
slobode. Zanosnim i čuvstvenim riječima govorio je o za-dacima
sokolstva i .Jug. Matice" , te o m dusobnom upoznavanju i
podupiraJ,ju. Svoje lijepo preda-vanje znnšio je tvrdim uvjerenj
em, da će nadoći vrijeme, kad ćemo i još ncspašo 10 braću pri \es
li u kolo Jugo lavije, ako sigmnim korac1ma stupimo na. pozitivan
rad za velJka nacijonalna podu-zeća . - Cijelo predavanje kap.
Lo-vrića b1lo je prodahnulo jakim csjećajem i jakom logikom, pa je
bio prek1dan i nagrađen dugotraj -nim p:jeskanjem i klicanjem.
Su-tradan krenuo je g. Lovrić n S plit, olpr::.ć~n šibenskom
glazbom i lijepim brojem nacij onalne omla-d;ne, koja je zanosnom
pjesmom i pokl icima mani fes tira la za jugosla-venstvo.
Svečani zavre tak škol ke go· din o kod srednjih škola. Na
Vi-dovda n 28. o. mj. završena je ova škobka god ina ko d velike
gimna-zije i n fo rm ne realne ~imoaz ije svečanom· službom božjom
u crkvi zavoda. Za vrijeme sl užbe profe-sor don Rudolf Pian
izrekao je svečano VtdO\'dansko slovo na po-men junaka, kt Jji su
poginuli u borb i za vjeru i otadžbinu od tragičnoga Kosova sve do
oslobo-tlenja, kad je slavna i herojska srpska voj ka nas pasila i
oslo-bodila i tim zas lužila našu zuhval-nosl Govor se duboko
dojmio l nasla v nika i učen ika . Pozdravio je· na kraju govora
učenike , koji o-stav ljoju zavod bodr ći ih na rad i patriotizam.
· N akon posebnog blagoslova za osobu Njr g va Ve-l ičanstva našega
Kralja i nakon himne • Bože pravde• , koju su svi učenici zavoda
nnjoduševlj enija ispjevati , svečanost je bila zaklju-čena .
U l t sali došli su učenici u za-vo d, gdje su primi li god
išnja svje-do čans tva.
· ~oučno puto \'anj o. Momčad mor-narične podofteirske škole u
Man-dalin i, otpu tovala je u četvrtak popodne na ratnim lađama .
Ga-leb" i nSokol" za Bokokotorsku u naučne svrhe.
-
RatH p6manjkanjo. prostora mo-rali smo izostavili mnoGe sastavke
i dopise, tako i dopis iz Rogozni-e, koji nas obavj e~ć uj e o po j
lu
poglavica zemljoradničke stranke iz 8ibenika, o kojem smo već
izvije-stili u prošlom broju. Tako isto dopis iz Vodica, Tijesnoia
i l. d. Preporučamo dopisnicima da hudn sto kraći.
U nared nim brojevima po zabavit ćemo s o zemljoradnićkom
pila-nju kao i o nacrtu zakona o likvi-vaciji agrarnih odnošaja u
Dalma-ciji.
Dva pučka prosvj m prebivaju .jene naših heroj:~ , lj pšc od
mirskih bogova. A grlj god jo l11kvog hrama, ln se nn slavni
Vi-dovdan uzdiže misao i oc;jcćaj k našim div-junacima i k djelu
nji-hovu, kojo nam darova slnvnu pro-šlost i lijepe i7.gledc na
sretnu bu-dućnost.
Sokolsko društvo naše, ostajući ove godine, da med n nama
prosla-vi spomen junačk i, pozvalo j e - u svojstvu sv ćen ika
vidovdanska? - hrama - sav narod, da prisu-
sl\'llje akademiji, koju je za laJ clan lijepo pripremilo u
areni ho -lein .Kosovo•.
Program je akademije bio raz-nolik i bogal. Ur. pratnju šibenske
gl azbe istupio je Sokol u više la-caka svojim ćlanslvom,
naraštajem i dj ecom. Muška su djeca svojim vježbama sa ~lopovima
pobrala li-jep za lu ženi aplauz; tako isto i ženski namcštaj znao
je svojim li-jepim kretnjama, u kojima s t~ ogle-da gracijn i
snaga, da učvrsti već stečene simpatij .
Članstvo je na prcči i ručama pružilo glcda.ocima uživanje, šlo
ga umije da probuui snaga mišicn, elegancija kretnja i disciplina
so-kolske mladosti.
Program je i skićen bio JOš i dvi-jema šazivim dramatskim
komadi-mn, koje su naši diletanli svojom sprelno§ću, razumijevanjem
i nada sve ljubavlju da pruže publici u-žitku, lijepo iznijeli i
zabavili gle-daoce. Drugi komad "8-ktJiski nad-zornik" Trifkovićev
dio je izveden veoma p hvalno za naše dilelanle.
A što se najvi~e dojmilo i dalo 11c ~al akad cm i j i, bila je
živa lika. l\la uzvišenju u pozad ini simboli-čno je od g.dce
Vtlaliani prikazana Jugoslavija u blistavoj bjelini sa štitom 11
lijevoj ruci, na kojem si-jaju grbovi troimenog naroda, dok joj u
desni
-
Tvrdka utemeljena 1906.
JOSIP JADRONJA ~mENIK :-: (DALMACIJA)
agentumi, komislonatni, otpremnlčki i pomorski posao,
poveljeni trgovačko-pomorski mešetar.
Brzojavi: Agentur Jadronja - Šibenik. Telef. interurb. br.
3.
Zastupstvo i skladište najboljih ekspertnih tvrdka i
tvornica;
sve kolonijalne robe, pšeničnog brašna boljeg domaćeg mlina,
kao i mekinja, kukuruza, zobi itd. - Likera, Siropa, finih
vina
i šampanjca. - Izravni uvoz iz inozemstva: sira Parmižana
menthalera, te Estrata konserve pomidora, Mortadele, Ruskog
originalnog čaja, Modre galice, sumpol'a itd. - Sardine u
ulju
i u bačvicama slane srdjele najveće dalmatinske tvornice. -
Karbid tvornice jajce (Bosna) koji sadržaje ~00-300 litara _
acetilena, mnogo korisniji nego dalmatinski te prema tomu
mnogo jeftiniji pri uporabi. NadaliP je čist i daje krasno
jedno-
ično svjetlo) bez ikakvog neugodnog mirisa. - Petroulje u
sanducima i bačvama izvrstno rafirniano. - Domaće
rafinerije,
benzin i mineralna ulja svih vrsta najfinije rafinirano, o:xigen
u
tehničke, medicinske i znanstvene svrhe, kiselina za
akumulator€'. , X Uzorci, ponude i razjašnjenja na zahtjev Š badava
i tranko. - Prima se naručbe X svakovrsnih pečata o o i tabla uz _
tvorničk~ ~
CIJene. )(
Zastupstvo za špedlterske poslove u svim većim mje- ~ stima
cijel r g svijeta. X
. X XXXXXXXXXXXXXXIXXXXXXXXXX';;/
TRA.NSPORTHO I OTPREMHICKO PODUZECE
TE~~!-!~20. ~· j
-
e
JADRA 'SKA BANKA-A. D. U BEOGRADU~
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII II II II IIIIIIIIIIIIII
IIIIIIIIIIIIIIIIIIII
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII
II IIIII IIIIItniiiiiiii iii
iiHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJIIIIJIIIIIJIIIIIIIJIIJIIIIIIIJIIHW
III. emisija deoniea. Jadranske Banke a. d. u Beogradu.
Izvršujući zakliučak redovite glavne skupštine deoničara od 27.
maja 1922., potpisani Upravni odbor
objavljuje povišenje deoničke glavnice od Din. 30,000.000.-
na Din. 60,000.000.-izdanjem novih nom. Din. 30,000.000.-, t. j.
300.000 komada deonica po nom. Din. 100·-
s pravom na dividendu za godinu 1922.
Emisija novih deonica provesti će so pod sledećima uslovima: l.
Deoničari imaju pravo, da na svaku staru deonicu optiraju po jednu
deonicu III. emiSIJe po tečaju od
Din. 160.- više 50 / 0~kamata od l. januara do 30. juna 1922.
(Din. 4·-) po komad\1, plativa prigodom upisa. 2. Sa deonicama,
koje po starim deouičarim:t ne budu ':lptirane, raspolagati će
Upravni odbor na taj način, da
će ih ustupiti u prvomu redu deoničarima, koji će htjeti odbiti
dalnje deonice preko prava prvenstva a zatim i nedeoničarima. Cena
je neoptiranim deonicama ustanovljena sa Din. 190•- više 5 °/0
kamata od l. ja·uuaaa do 30. juna 1922.
(Dirr. 4.75) po komadu, a ima se uplatiti prigodom prijave. što
se preko broja neoptiranih deonica bude potpisalo i uplatilo, biti
će repartirano, a suviše položene uplate
biti će vraćene. 3. Deoničari, koji žele izvršiti svoje pravo
opcije, dužni su predložiti svoje stare deonice na prebiljegovanje
u
razdoblju od 15. do 30. juna 1922. na blagajnama: a) jadranske
Banke a. d. u Beogradu ili njenih po ru~n i ca u Cavtatn, Celju,
Dubrovniku, Ercegnovom, jelsi, Korčuli, Kotoru
Kranju, Ljubljani, Mariboru, Metkoviću, Sarajevu, Splitu,
ŠIBENIKU i Zagrebu; , b) jadranske banke d. d. u Trstu ili njenih
podružnica u Beču, Opatiji i Zadru; e) Banke i štedionice z~
Primorje đ. d. na Sušaku ili njenih podružnica na Rijeci i u Bakru
; d) Frank Saks er, State Bank, New-York ; e) Banco Yugoslavo de
Chile, Valparaiso, Antofagasta, Punta Arenas, Puerto Natales,
Porvenir.
Ista mjesta primaju i prijave izvan opcija. 4. Razlika izmedju
nominalne vredno ti i emisionih tečajeva novih deonica pripasti će,
po odbitku troškova.
emisije, redovitom rezervnom fondu banke. 5. Deoničar, koji ne
bude u propisanom roku prijavio pravo opcije i izvršio uplatu, gubi
opcijska pravo. U svrhu osiguranja III. emisije osnovan je posebni
simlikat. Člano~ sindikata može da postane pod ustanovljenim
uvetima svaki deoničar, koji poseduje ili zastupa najma-
nje 1000 deomca. Tko želi sindikatu pristupiti, neka se obrati
Upravi Sindikata kod Centralnoga ureda Jadranske banke
u Ljubljani, odakle će primiti detaljno uslove zC~ . pri tup. U
Beogradu, dne 14. juna 1922
AKTIVA
Blagajna: a) gotovina b) žiro račun kod Narodn e B. nke e)
kuponi
Valute. . M enice . . . . . . . . . Devize . • • . . • •
Vlastite hartije od vrednosti . Konsorcijalni poslovi • • • •
Dužnici:
a) novčani zavodi . . b) ostali du~nici
Dužnici za garancije • Nepokretnosti • • Inventar • • . • •
-
. .
•
. . . . --
Presednik Upravnog odbora: franjo Duboković v. r.
Ć l STA
Dinara
22,792.073 6,100.695
9.133
74.304.156 245,649.896
~ l
-~l. DECE~IBBA
ll
621
58 77
03 71
Dinara
28,901.902 97
l ,838.478 07 85,401.267 02 1,~01 912 26
61,243 790 :86 1,591.939 58
319,954-.052 74 19,203 889 85
6,158.290 -l=
5':!5,495,524,35
l ll ,-Direktor:
ć. Kamenarović v. r. član Upro.mog odbora.
Sravnjena sa knjigama i prilozima [e pronadjeno u red n:
NADZORNI ODĐOR: janko Jovan v. r. ' Oustav P~rc v. r.
- Dr. OtokU ~Art v. ~. '
Upravni odbor Jadranske banke a. d. u Beogradu.
BILAN SA GOD. l92i
Akcijonarska glavnica Redovni rezervni fond Ulozi
a) na knjižicama . . . b} po tekućim raćunima .
Verovnici: a) reeskompt kod Narodne banke b) ostali verovnici
.
Garancije • • • Prelazne stavke • • • • Čisti dobitak god. 1921.
. .
Dinara
63,430.998 192,286,007
2,090.000 194,805.937
PASIVA
Dinara
30,000.000 15,000.000
41 60 255,717.006 01
Ot 196,805.937 Ot 19,~03.889 85 4,245.705 34 4,522.986 1
U BEOGRADU, 31. decembra 19!1.
z, knjiaov~a,lT(I : l'rokurista j . Sko)i't v. r. OTiattenii ·A.
Peial' Y; r.
IMG_0113IMG_0114IMG_0115IMG_0116IMG_0117IMG_0118
