BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BIHUNSKO-SANSKI KANTONJU GIMNAZIJA BIHA U BIHAU

Maturski rad iz historije :LADY DI

( DIANA SPENCER )

Mentor: Toromanovi MufidaUenik: Bori Maa hjhjjjhji

Biha, maj 2011.

SADRAJ

1. UVOD............................................................................................................................ 12. DJETINJSTVO.............................................................................................................. 23. MLADOST.................................................................................................................... 44. ZARUKE....................................................................................................................... 55. VJENANJE................................................................................................................. 76. DJECA........................................................................................................................... 87. BRAK......................................................................................................................... .. 128. RAZVOD..................................................................................................................... 159. HUMANOST............................................................................................................... 1810. DODI AL-FAYED....................................................................................................... 2011. NESREA I SMRT..................................................................................................... 2112. ZAKLJUAK.............................................................................................................. 23

1. UVOD

Figure ena iz paleolitskog perioda ukazuju na injenicu koja je potvrena od strane mnogihnaunika, a ta je da su prva drutva bila oboavaoci ena- boginja.Takva drutva se nazivajumatrijarhalna, bog dominacije ene.Vjerovanje da su ene prirodno slabije i podlonemukarcima dolazi od monoteistikih religija, tako je npr. u Bibliji Eva stvorena odAdamovog rebra to implicira na to da je mukarac bolji od ene; muslimanke su dune poerijatu sluati mua i udovoljavati mu u njegovim prohtjevima, u suprotnom je on moekazniti ili napustiti; Hindu obiaj kae da je mudra i vjeta ona ena koja oboava svogamua.Sudei po svemu u veini tradicionalnih drutava su sve ene u podreenom poloaju,te je njihovo obrazovanje ogranieno na obavljanje kuanskih poslova bez pristupa nekojpolitikoj poziciji ili prava na sudjelovanje u javnom ivotu.Tako je brak gotovo jedini nainna koji ena moe dobiti zatitu i sigurnost, a s tim i obavezu raanja djece, naroitomukih potomaka.Po rimskom pravu su mukarac i ena jednaki, ali je ena svojinamukarca, te nema pravo na novac, zemlju pa ak nema prava ni na djecu.U srednjem vijeku(feudalizam) zemlja se nasljeivala mukom linijom i samo je feud imao mo, to je enuopet inilo podlenom mukarcu.Ipak je bilo izuzetaka, tj. ena koje su bile neovisne. Ustarom Babilonu i Egiptu ene su imale jednaka prava kao i mukarci, ak su neke imale ivjerski autoritet (rimske sveenice).Povremeno su imale i politiku mo (egipatske i bizantskekraljice, nadstojnice srednjovjekovnih samostana...)

Postojao je niz ena koje su upravljale sudbinom naroda, ena koje su bile majke svojoj djeci isvom narodu kojim su vladale - Majka Tereza koja je osnovala red Misionarke milosra idobila Nobelovu nagradu za mir 1979. za svoj humanitarni rad, zbrinjavala siromane,bolesne, siroie i umirue ljude u Kalkuti, Indija ; Marie Curie, hemiarka, pionir ranog dobaradiologije i dvostruki dobitnik Nobelove nagrade (Nobelova nagrada za fiziku 1903.,Nobelova nagrada za kemiju 1911.); Indira Gandhi, indijska politiarka, premijerka Indije(1966.-1977.; 1980.-1984.) i jedna od vodeih linosti Pokreta nesvrstanih (pokret sefokusirao na nacionalne borbe za neovisnost, iskorjenjivanje siromatva, ekonomski razvoj isuprostavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu ); Rosa Parks , afro-amerikaaktivistica za ljudska prava i krojaica koju je ameriki Kongres proglasio majkommodernog Pokreta za ljudska prava, koja je postala poznata kada je 1. decembra 1955. godinena zahtjev vozaa autobusa odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku.ene su dioovjecanstva,dio njegove historije,a neke su tu historiju i stvarale.Neke su to inilezahvaljujui okolnostima u kojima su ivjele, neke su se istakle radom,svojim sposobnostima.

Bitno je da su iskoristile svoje potencijale i pokazale put milionima drugih kuda,kako i na kojinain krenuti.

Danas ene nisu samo lutke u staklenim kuama, nego su postale javno ravnopravnemukarcima. Veina njih nema skoro nikakav stvarni politiki uticaj na voenje dravnikihposlova, te se bave uglavnom dobrotvornim radom, kao to je to radila Lady Di (princeza odWalesa, prva supruga britanskog prijestolonasljednika, Charlesa, princa od Walesa).

2. DJETINJSTVOSve je bilo ve odavno spremno, svjee oprana plava odjea za bebu sloena u ormaru, otacJonn Althrop koji je drao Francesinu ruku i nadao se da e poroaj dobro proi.Dvije maledjevojice Sarah i Jane su takoe eljno oekivale svog novog malog brata, ali je prvi glasmale bebe bio popraen i razoarenjem rodila se jo jedna djevojica.

To je bilo roenje Diane.

Iako su njeni roditelji eljeli sina, nasljednika, Diana je bez obzira na to imala bezbrinodjetinjstvo, bila je zatiena, voljena i potivana.Tri godine kasnije se rodio tako dugooekivani sin, Charles.Obitelj je ivjela u veoma lijepoj velikoj kui koja se nalazila naprivatnom posjedu Kraljevske obitelji Sandringham, koja je ranije sluila kao kraljevski moteldok je nije unajmila Dianina porodica.Kua je imala deset spavaih soba, etiri prostranasalona, ukljuujui predivno dvorite koje je sluilo kao idealno igralie za djecu.Doseljenje utakav predio je sa sobom nosilo i obavezne sastanke sa lanovima Kraljevske obitelji.Tisastanci su bili neformalni, bez dvorske ceremonije, ali je bez obzira na to Dianin otac bioveoma strog kad je u pitanju bilo ponaanje i odgoj njegove djece, jer je i on sam, kaopotomak plemike obitelji Spencer, morao odravati visoku poziciju.Dijanina majka Frances,ki barona Fermonya, je bila visoko obrazovana dama, koja je grijala srca svoje etvero djecei svog mua.Meutim, nakon nekoliko godina naizgled idealan brak se poeo raspadati, izavrio rastavom koja je bila katastrofalna za Dianu, Charlesa, te sestre Sarah i Jane, zbogbitke oko skrbnitva Djeca su pala pod skrbnitvo oca, i veoma im je falila majka, pa jesedmogodinja Diana bila prinuena postati zamjenska majka.Na taj je nain pronala novu ulogu u obitelji, dajui drugima vjeru i ljubav kao potpuno zrelaosoba.Nakon dvije godine, otac je odluio poslati u privatnu kolu za djevojice vie klase -to je vizija uasa za devetogodinjakinju. Trebalo je dosta vremena prije nego se Dianapoela ugodno osjeati u novoj koli. Matematika, historija, francuski nisu bili interesantniDiani, radije bi se zatvarala u sobu i itala romane. Odraava se samo svojom dobrotom iljubaznou, to je spaava i podie u oima nastavnika. Ako je bilo problema izmeu

nastavnika i uenika, Diana je to rijeila; ako je netko od njezinih prijatelja imao problema,Diana bi bila idealno rame za plakanje i utjeha svakom.Takoe je voljela sport, balet, tenis iak je pobjeivala na mnogim turnirima u plivanju i dobila nagradu za susretljivost.

Dvije godine kasnije otac je alje u drugu kolu u Kent, plaa 4000 po roku, s ciljem da sevie posveti predmetima nego baletu i stvarima koje joj u budunosti nee donijeti profit.Opetje dugo vremena prolo prije nego se Diana osjeala ugodno meu svojim kolegama. Imala jesamo jednu elju: da je tata vrati kui!koluje pohaala 5 godina, meutim nije prolaispite ni iz drugog pokuaja, zavrivi svojekolovanje sa esnaest godina.Samo joj jejedno preostajalo dobro se udati.Kad jeobitelj plemika i dobro poznata, a djevojkalijepa, ostalo i nije tako vano.

Po svom povratku kui Diana uvia da semnogo stvari promijenilo.Godine 1975.Dianin djed umire, a time njezin otac stievii status i nasljeuje Althorp House, nakonega eni po drugi put.Lady Raine nijevoljela Dianu, smatrala ju je samoblesavom djevojicom koja nije u stanjuproi niti jedan ispit na fakultetu.Diana jebila slomljena hladnoom i strogou svoje maehe.

3. MLADOST

Neto se moralo uraditi s Dianinim ivotom, pa je otac alje u vicarsku, u privatni internat zadjevojke, u kom dobijaju znanje iz vjetina kao to su ivanje, kuhanje, spremanje...U Novembru 1977., Dianina obitelj je bila pozvana na prijem poslije lova, kod kraljevskeobitelji, s kojom je njena sestra Sarah ve imala dobar odnos, odnosno prijateljski odnos sprincem Charlesom.Tokom prijema Diana je svojim armom oarala Charlesa, i poeo ju jegledati kao djevojku, a ne kao djevojicu koju zna jo od djetinjstva.Konano je pronaaodjevojku koja ga nije gledala kao dobru priliku i koja je bila sretna i puna strasti za ivotom.

Mjesec dana kasnije Diana zavrava studij u privatnom internatu za djevojke, te se seli uLondon k majci.Konano pravi ivot poinje za Dianu, bez pomisli da e ikad vie ii ukolu.Trebao joj je novac, pa je odluila da se zaposli, ali nije imala kvalifikacije za niti jedanposao, pa ju je majka uzdravala.ivot je provodila traajui s prijateljicama o mladimplemiima i hodajui po buticima.

Diana je bila malo bucmasta, pa je zbog toga probala razne dijete. Bila je uvjerena da e samoistinska ljepotica privui dostojnog mua.Nije imala dovoljno samopouzdanja i patila je odkompleksa manje vrijednosti, ali to je bivala nesigurnijom tim je vie jela.Kad je osjealamunine nakon prejedanja, legla bi u krevet i plakala, mislei kako e ostariti sama, jer jetakvu nitko nee htjeti.Takvo ponaanje joj je kasnije donijelo mnogo problema.

Kad joj je otac preminuo bila je prinuena da se zaposli, jer od majke nije dobijala dovoljnonovca.Tako je radila kao dadilja, i kao hostesa,ali nije htjela provesti cijeli ivot radei takveposlove. Novembra 1978. biva ponovopozvana na prijem kod kraljevske obiteljipovodom roendanske proslave princaCharlesa, koji je tad punio 30 godina. Dianinasestra Sarah je tad napravila veliku greku, kadje na pitanje novinara o njenoj vezi sCharlesom odgovorila da ga ne voli niti e se ikad udati za njega. Njihova veza je tad bilagotova, to je Charlesa inilo slobodnim da pridaje panju Diani.Prekretnica se dogodila na Dianin 18. roendan, kada je nasljedila 63,000 .Tim novcem jekupila stan u Londonu, i morala je raditi samo 3 dana u sedmici.Karijera je nije zanimala, samo je htjela biti slobodna, pa se uselila u stan sa svoje triprijateljice i kupila auto.Diana je imala nekoliko udvaraa, ali se nije htjela vezati ni za jednogmukarca, jer se uvala za svog princa iz snova, koji je naravno morao poticati iz visokeklase.Jula 1979. kraljica poziva Dianu u kotsku u dvorac Balmoral, na formalni prijem.

4. ZARUKE

Februara 1980. Diana provodi svoj prvi vikend u Sandringhamu u drutvu kraljevske obitelji.Bila je veoma uzbuena, ali nije ni slutila da e ona biti budua ena princa Charlesa.Nekoliko mjeseci kasnije Philip, Dianin prijatelj, poziva Dianu na rotilj kojem eprisustvovati i princ Charles, govorei da e mu se sigurno svidjeti.To je bio poetak njihovogprijateljstva.

Nedugo nakon njenog povratka kui, stie poziv princa Charlesa na izvedbu VerdievogRequiema u Albert Hallu. Njena.Idui poziv je stigao u augustu iste godine.Ovaj put je bilapozvana na jedrenje preko vikenda u Cowesu. Poetkom septembra Princ poziva Dianu naprodueni vikend, ali ovaj put u Balmoral.Dok su zajedno ribarili, fotografi su se prikrali iuslikali ih.To je bio kraj njenog privatnog ivota, a poetak javnog.

Novinari i fotografi su je pratili gdje god da jepola, pa ak i kad je boravila u stanu. Tad naivnaDiana nije znala kako da se odbrani od njih, pa jepopustila uz dogovor da je nee vie slijediti, iuslikala se s grupom djece ispredvrtia.Profesionalac e obeati sve samo da sedomogne dobre fotografije, kako je i bilo. Iskusnoih je postavio naprotiv sunca i uslikao svjetskipoznatu sliku na kojoj su se vidjele potpunoizloene Dijanine noge (slika.).Charles joj je tooprostio, uz opasku : Znao sam da ima dobrenoge, ali mora li ih ba svima pokazivati ?1. Tadje Dijana poela paziti s kim pria i tko je slika, ak

i kada je to bilo skoro nemogue.Nije mogla ni zamisliti da e ovo od sad biti njen normalan nain ivota.Prva neugodnasituacija se desila kad su mediji izdali lanak o Dianinoj provedenoj noi u Royalu.Postavilisu hipotetiku diskusiju o tome da li je Diana, ako je tad posjetila Charlesa, jo uvijek djevicaili ne. Oficijelno majka buduih nasljednika mora u brak ui kao djevica i svaka rasprava otome bi jako nakodila obitelji, tako da se moralo brzo djelovati.

Diana je Boi 1980. proslavila na Althorpu, a veer prije nove godine sa svojim prijateljimau zajednikom stanu u Londonu.Za Novu godinu Diana je posjetila Charlesa u Sandringhamu.Poslije ovog vikenda novinari nisu imali mira, i nagaalo se : da li je ona ta ? Charles jetrebao odluiti da li e se vjenati Dianom ili ne. To nije bilo pitanje ljubavi za Charlesa, aliDiana je posjedovala sve kvalitete koje bi njegova budua ena trebala posjedovati unjegovom drutvenom krugu.Princ Charles je u januaru otputovao na skijanje, a kad se vratiopozvao ju je u dvorac Winsdor 6. februara. Rekao je Diani koliko mu je falila i predloio jojbrak. Zbunjena Diana se poela histerino smijati, tek je neto poslije shvatila kako se ponaa,

1 Paul Burrell, (2003). A Royal Duty , London, str. 10-12.

pa je prihvatila njegovu ponudu ponavljajui mu koliko ga voli.Na to je Charles odgovorio :ta god ljubav znaila.2

23. februara Diana se preselila iz svoga stana u Buckingham palau, gdje je trebala nauitineto vie o plemikom ivotu.Dobro informirani Times je 24.02.1981. slubeno objaviozaruke, te je par bio prinuen dati intervju za televiziju.Par je svoj oficijelni prijem nadobrotvornoj zabavi imao ve 9. marta u Londonskom Goldsmith Hallu. Diana se pojavila ucrnoj svilenoj haljini bez lea, to je novinarima bila druga prilika za sliku privlane Diane.Bila je u centru pozornosti i to ju je inilo veoma nesigurnom.Neto prije njihovog dolaskaCharles je rekao Diani da uope nije oaran njome i da se crno nosi samo kada je netko ualosti.Na balu joj je prila Princeza od Monaka, pohvalila njenu haljinu i sluala Dianinooajavanje, te joj rekla : Ne brini se, sve e biti jo puno gore.3

Diana, njene sestre i majka su pripremale vjenanje u BP, sastavljale popis gostiju i sve ostaloto je potrebno za tako znaajan dan. Izgled vjenanice se mnogo puta morao mijenjati zbogDianine uspjene dijete, jer dok je ivjela normalnim ivotom mogla je jesti kad god je htjela,ali u palai to nije bilo dozvoljeno.Dva dana prije vjenanja bio je organizovan bal u BuckHouseu, za Dianine buroaske prijatelje.5. VJENANJE

Vjenanje iz bajke je ve bilo nadohvat ruke.Diana je otila u krevet rano naveer u QueenMother's kuu.Zaruniki prsten vrijedan 30,000 s 14 dijamanata leao je na stolu poredkreveta.Razmiljala je kako e njen ivot izgledati i da li je donijela pravu odluku, ali za takvedvojbe je sad ve bilo kasno.im se probudila bila joj je pripremljena topla kupka, pored kojeju je na stolu doekao i velianstven doruak, te je pozvan njen najdrai make-up artist koji eje dotjerati.

Na njenom licu je primjenjeno samomalo minjke, da bi je doaralisvjeom i slatkom kad se pojavi predoltarom.Onda su doli David iElizabetha Emanuel, dizajnerivjenanice, i pomogli joj da jeobue.Bila je to velianstvena svilenahaljina koja je bila saivena odukupno sedam i pol metara svilene

2 Richard Buskin, (1997). Princess Diana: Her Life Story. London, str. 18.3 Paul Burrell, (2003). A Royal Duty , London, str. 12-14.

tkanine i ukraena s ak 10 hiljada bisera, volanima, ipkom, podsuknjama.Njihovo jevjenanje u katedrali St. Paul bilo poput bajke, a gledalo ga je 750 milijuna ljudi putem svojihTV prijemnika irom svijeta. Deseci hiljada ljudi kampirali su no prije na ulicama Londonada bi imali to bolji pogled na povorku od Buckinghamske palae do katedrale.Na sam danizricanja kraljevskog da milijun ljudi doputovalo je u London da bi bar nakratko ugledalobudueg kralja i njegovu mladenku. Par je bio veoma uzbuen, Diana je ak preokrenulaimena svog budueg supruga i nazvala ga Philip Charles Arthur George umjesto CharlesPhilip Arthur George, a Charles je njoj zauzvrat obeao da e s njom dijeliti sva njena dobraumjesto da e s njom dijeliti sva svoja ovozemaljska dobra.Na vjenanju su svirala triomiljena Charlesova orkestra - Orkestar kraljevske opere, Engleski komorni orkestar iFilharmonijski orkestar, a pjevala je novozelandska sopranistica Kiri Te Kanawa.Nakon inavjenanja par je iziao na balkon Buckinghamske palae i uao u povijest svojim poljupcempred masama.Charles isprva nije htio poljubiti Dianu pred toliko ljudi, ali mu je onaodgovorila: Zato ne bismo?4.Usprkos protokolu koji nalae suprotno, par je ipak spojio usne u poljupcu za koji su svimislili da e zavriti sretnim i dugovjenim brakom. Prvu branu no princ Charles i princezaDiana proveli su u dvorcu pokojnog lorda Mountbattena, u Broadlansu, i time odali poastkraljici Margareti i princu Phillipu, koji su ondje, u svoje doba, takoe prvi put prenoili. IzHampshirea, pokrajine u kojoj se nalazi Broadlans, mladenci su otili na kraljevski brod"Britannia".Diana i Charles su na toj velikoj jahti imali doslovno kraljevski tretman: 276lanova posade inili su sve da im medeni mjesec bude nezaboravan. To je krstarenje trebalobiti premijeran nastavak vjenanja iz bajke u Katedrali svetog Pavla.Zaista, sobar princaCharlesa, Stephen Barry, o tome je svjedoio: "Dvije su se sedmice Diana i Charles ponaalikao da su zaarani. Prvi put otkad radim u prinevoj slubi nisam ga mogao probuditi. "5Brodska je posada imala poseban zadatak da za mladi romantini par trai puste plae naobalama Sredozemlja.Sva su sjeanja svjedoka njihovog medenog mjeseca bila usaglaena i govorila su o beskrajnozaljubljenim mladencima koji se ni na trenutak nisu odvajali. inilo se da svoju sreuuspijevaju prenijeti i na okolinu, u kojoj su se kretali kao u snu.

6. DJECA

Strane glavobolje, bol u trbuhu, vrtoglavica, munina nakon svakog zalogaja.Zato enamora biti tako bolesna samo zato to je trudna? Diana nije mogla razumjeti. Bila je, ipak,sretna zbog bebe. Konano e imati zadatak koji joj potpuno odgovara, 5. novembra 1981.,4 Melissa Burdick Harmon (2002). Diana: The People's Princess. London, str. 25.5 Melissa Burdick Harmon (2002). Diana: The People's Princess. London, str. 30

samo etiri mjeseca nakon vjenanja, kraljica je slubeno potvrdila Dianinu trudnou.Tad jenjenom miru doao kraj.Bezbroj estitki je bilo poslano u palau." Cijeli svijet promatra mojstomak"6, poalila se Diana u to vrijeme.Medijski cirkus je rastao do nezamislivihrazmjera.Ljudi i kraljevstvo su htjeli sina, nasljednika i budueg kralja!

Diana nije slavila, osjeala se bolesnom! Kraljica se smilovala i znatno joj smanjila brojslubenih nastupa.To je bio vrlo strano vrijeme za princa Charlesa. Gledao je svoju enukako pati i nije znao kako joj pomoi.Nakon nekog vremena Diana se opet mogla ponaatinormalno u javnosti. Ulaz u St. Mary's bolnicu je danima vrvio od fotografa i promatraa.Pola svijeta je ekalo roenje djeteta, a novine nisu imale o emu drugom pisati ve o tomvelikom danu."Vjerujem da e cijela Engleska leati sa mnom tokom poroda"7, govorila jeDiana u to vrijeme.21. juna 1982. Diana je na svijet donijela zdravu bebu, djeaka Williama,nasljednika. Njena hotelska soba je bila puna cvijea. Diana je bila potpuno iscrpljena, alivrlo, vrlo sretna.Porod je bio teak i dugo je trajao, ali je patnja vrlo brzo zaboravljena.Sada jejedina stvar koja se broji slatka beba u njenom naruju. Nakon izlaska iz bolnice Charles iDiana su stajali pred vratima klinike drei bebu. Ljudi su se radovali, a netko je u alidobacio: "Uini to jo jednom, Charles"8 , na ta su se svi nasmijali. To je bio kraj drame,fotografi su ih uslikali i oni su mirno mogli krenuti kui.

Diana je imala dosta vremena da se oporavi, dok se dadilja brinula za siunog Williama.Charles je bio toliko uzbuen zbog roenja sina da nije mogao skinuti pogled s njega.Poklonio je Diani dijamantnu ogrlicu kao znak njegove zahvalnosti i sree, ali joj nijepoklanjao potrebnu panju i ljubav.Diana je tada patila od stranih post-porodilnih depresija.Puno je plakala, ne znajui zato.Znala je esto provesti cijeli dan u krevetu u mranojspavaoj sobi.Osjeala se praznom i beskorisnom.Charles nije mogao razumjeti zato nije6 Paul Burrell, (2003). A Royal Duty. London, str. 24.7 Paul Burrell, (2003). A Royal Duty. London, str. 40.8 Richard Buskin, (1997). Princess Diana: Her Life Story. London, str. 31.

sretna i zadovoljna i ta joj nedostaje, pa je pozvao psihologe. Kad je kraljica ula ta sedogaa u Kensingtonu veoma se zabrinula.Nije joj bilo jasno kako ena koja ima sve topoeli moe biti tako nesretna. Nitko nije pokazivao razumijevanje za Dianu, ak ni vlastitimu, a ni ostatak kraljevske obitelji. Diani je bio potreban samo mir i strpljenje, pa se svremenom bolje osjeala, i napokon je mogla biti sretna zbog bebe. Princ Charles je takoerbio zaluen svojim sinom, pa su njih troje postali prava obitelj.Charles se jako dobro brinuo za bebu, ak su jednom slubenici izvijestili kraljevsku obitelj otome da su se Charles i njegov sin William zajedno kupali u toploj kupci.

Diana i Charles su morali napraviti dravni posjet Australiji u trajanju od 6 sedmica, noWilliam je bio star samo devet mjeseci i Diana je inzistirala da ga uzmu sa sobom. To jeobjasnila i kraljici, ali ona je naravno demantirala tu elju. Stoga je Diana rekla da e ostati uLondonu sa svojim sinom ako ga ve ne smije povesti. Ovo je bila nezgodna situacija zakraljicu Elizabetu, jer je znala da e Australci biti gorko razoarati ako se Charles pojavi sam,pa je bila primorana da odobri Dianinu elju. Posjet Australiji je bio potpuni uspjeh. Svi subilo iznimno uzbueni, ak se i na ulicama slavilo.Diana je tad uspjela svladati svoju

srameljivost, bez pritiska je prilazilastrancima i razgovarala s njima.Iste godine Diana je ponovnozatrudnila.Charles je bio veoma sretan iovaj je put htio da zna sve o trudnoi i obebama da ne bi dolo do problema odprolog puta.Ovaj put je jako htiodjevojicu, ali 15. septembra 1984. bioroen njegov drugi sin Harry, teak 2118grama. Diana je bila inspirativna majka

za svoje sinove Williama i Harrya.Oni su joj uvijek bili na prvom mjestu, jer ih je voljela vieod svega. Kao mala, Diana je eljela imati najmanje petero djece, kasnije, kao "kraljicasrdaca", Diana je eljela biti majka nacije, majka za siromane i bolesne u cijelom svijetu.Diana je preuzela ulogu majke s predanou i strau.eljela je da joj sinovi imaju normalnodjetinjstvo koliko god je vie mogue, ak i ako je to bilo teko postii.Kao i svaka mladamajka Diana se igrala sa sinovima i nije htjela da dadilja ima previe uticaja.Nakon nekogvremena je veseli Tiggy Legge Bourke preuzela posao dadilje i tim zapoeo pravudramu.William i Harry su uistinu voljeli Tiggy, a takoer i danas, nakon Dianine traginesmrti, ona je vrlo vana osoba u njihovom ivotu. Diana je eljela sinove samo za sebe, pa jeprovodila to vie vremena s njima.Nije bilo igre koju nije s njima igrala : rolanje kroz dugehodnike u Kensington Palaceu, natjecanja u hrani, imitiranje duhova kroz bijele plahte, itd.

Ponekad su i tajno iritirali poslugu skrivajui im neke predmete.Charles nije bionajzadovoljniji zbog igara u svojoj kui, ve je inzistirao da se njegovi sinovi trebaju poetiupoznavati s njihovim buduim dunostima to je prije mogue. To je ukljuivalo disciplinu,red, prvoklasna manire i trezvenosti.Williamu je to trebalo biti na prvom mjesu, jer ipak je onprvoroeni sin, nasljednik.

Iako je za ljude iz visokog drutva normalno slati djecu u internat, za Dianu je to ipak bilobolno.U uenikom domu juna 1991. Williama je sluajno udarila loptica za golf.Imao jeprijelom lubanje, teke kontuzije, te je morao biti odmah operiran. Diana je bila cijelo vrijemeuz njega, dok je Charles napustio bolnicu zbog obaveza.Diana nije razumjela kako otac moeostaviti svog sina samog u takvom trenutku.Operacija je trajala 75 minuta i kad se Williamprobudio ona je sjedila pored njega.Diana nije bila srameljiva kad je pokazivanje osjeajabilo u pitanju. Kada se Diana jednom zakljuala u toalet i plakala, William je gurnuopapirnatu maramicu ispod vrata i razgovarao s njom, te ju je gotovo uvijek uspio nagovoritida izae. Diana je izbjegavala kritizirati Charlesa, niti je spominjala njegovu aferu sCamillom, ali nije mogla sakriti suze od djece.Oni su sigurno primijetili majinu nesreu.Diana je patila zbog toga, jer je znala koliko djeca mogu biti nesretna kad im se roditeljisvaaju.Najvie se brinula za Harrya, jer je bio osjetljivo dijete, za razliku od Williama.Harrya je uvijek mazila, dok je William bio njen sugovornik i savjetnik.

Diana je bila odana majka, ali bilo bi posve pogreno pretpostaviti da je Charles bio lo otac.On je takoer volio svoje sinove, ali se odnosio prema njima na drugaiji nain. Charles imnije mogao dati istu njenost kao i Diana, a razlog je sigurno njegovo djetinjstvo, jer kao malidjeak nije smio pokazivati sve osjeaje.Iao je u lov i ribolov s njima i bio je ponosan kad biuhvatili zeca ili kad su imali dobre ocjene u sportu.Charles je potapao i namignuo Williamunakon to je bio uhvaen s bocom pjenuca u kolskom dvoritu s 14 godina. Provodio je diokolskih praznika sa svojim sinovima u kotskoj, uz duge etnje i prirodne ljepote.

Diana ih je radije vodila u daleke zemlje gdje su se djeca zabavljala s majkom: kupanje naKaribima, skijanje na vodi na Mediteranu, grudvanje u snijegu u vicarskoj. Tijekompraznika djeacima je bilo sve doputeno, ak i jesti hamburgere iz ambalae, itati stripove,igrati se s drugim djeacima u hotelu, a sve ovo znai puno, kad se radi o plemiima.Kod kue u Londonu, ili takoer u elitnom internatu Eton oni su morali nositi posebnenarukvice, pomou kojih bi ih, u sluaju otmice, mogli locirati.

7. BRAK

Dianin i Charlesov brak od poetka nije bio blagoslovljen dobrom sreom. Diana je uvijekimala osjeaj da Camilla igra suvie veliku ulogu u Charlesovom ivotu. Jednom je otvorilapoklon koji je nala kod Charlesa i vidjela zlatnu narukvicu s plavim privjeskom na kojem subili inicijali F & G, a znala je da su se Charles i Camilla ranije nazivali Fred i Gladys. Bila jestrano ljubomorna. Zabranila je Charlesu da poalje ovaj poklon Camilli, no on ga jesvejedno poslao.I prije vjenanja se predomiljala, no tad je bilo kasno za bilo ta.Charles seak slikao s Camillom na njegovom i Dianinom medenom mjesecu,to je Dianu jakopovrijedilo.Tad su poeli njeni problemi s bulimijom.Tokom trudnoe Diana je imala depresivne faze: bila je pod velikim pritiskom. Imala jeveoma veliku ulogu i htjela je da sve to radi bude savreno i ispravno. Ljudi su je voljeli, aliona je htjela osjetiti Charlesovu ljubav koju joj on nije nikad pokazao. Charles nije mogaoshvatiti Dianine probleme koje je imala tokom trudnoe i to jednostavno pogoralo situaciju,te dalo mjesto prepirkama.Kada su dobili djecu sve je postalo bolje, Charles se ak razvio usavrenog oca, te je napustio nekoliko slubenih dunosti, to je takoer pomoglo njihovombraku.Naalost, postojale su razlike u njihovim pristupima odgoja djece.Diana je htjelanormalan ivot za djecu, dok je Charles zahtjevao kraljevski odgoj koji je potpuno suprotan

Dianinom.Pojavio se jo jedan problem, a to je dasu ljudi uvijek vie voljeli Dianu, njenuljepotu, odjeu, osmijeh, i uvijek bivikali njeno ime zaboravivi naCharlesa.S vremenom mu je to poelosmetati, pa je koristio svaku priliku dakritikuje svoju suprugu.Charles joj jeuvijek govorio da ne zadovoljavakraljevske dunosti, te da jenezrela.Kritikovao je njen angaman zabolesne i siromane, osobito za rtveAIDS-a, ali ljudi su je slavili kaojunakinju, te kao model ljepote.Princ jepostajao sve vie ljubomoran to je

veoma loe uticalo na brak.Charles se sve vie udaljavao od Diane, a osim toga nisu nikad ni imali zajednikih interesa,to je bio jedan od uzroka raspada braka.Ona je mogla satima razgovarati o najnovijimmodnim trendovima, o filmova ili TV zvijezdama, ali te teme Charlesu nisu bile zanimljive i

smatrao ih je banalnim.Njega su zanimali knjievnost, historija, slikarstvo, arhitektura ifilozofija, dok Diana nije nikad htjela proitati niti jednu knjigu o tim temama. Jedina tema okojoj su mogli razgovarati su bila njihova djeca.

Postojala je jedna ena koja je potaknula Charlesov intelekt, to je bila Camilla (slika). Stupilisu u vezu dok su Charles i Dijana bili u braku, to je veoma uticalo na obitelj.Camilla nije bilalijepa, ali je bila pametna i duhovita ena, to je Charlesu mnogo znailo. Pomagala mu je kadje bio u problemu, a on je uvijek sluao njene savjete.Par se tajno sastajao u Highgroveu, toje bilo praktino, jer je Camilla ivjela u blizini. Osim toga, Diana je veoma rijetko dolazila uovu rezidenciju, jer je vie voljela biti u Londonu.U svakom sluaju, Charlesovi slubenici iprijatelji su vrlo dobro znali da prijestolonasljednik vara svoju suprugu, tovie, u istomkrevetu koji je Diana jednom bila izabrala!

Charles je samog sebe zavaravao ako je mislio da Diana nije bila svjesna njegove nevjere.Kada god bi se posvaali, Charles je odlazio u Highgrove.Jednom je doao nazad u jutarnjimsatima i ostatak dana prespavao na malom krevetu u svojoj svlaionici. Gdje je bio? Diana jenekoliko dana poslije toga iznenadila svog mua u Highgroveu. Jastuci su bili razbacaniispred kamina, krevet nespremljen, a posluga je samo posramljeno gledala u pod. Tad je

Diana napravila scenu, bjesnila, plakala ivritala, ali Charlesu je bilo svejedno.Nakontoga Diana je opet poela puno jesti i pala jeu depresiju. Godine 1985. u vrijeme kada jeCharles ponovno uspostavio svoj odnos sCamillom, Diana je poela muiti samu sebe.Pila je tablete za spavanje, nekoliko putapadala niz stepenice, te je patila od velikedepresije. To su bili signali da joj trebapomo, ali Charles i kraljevska obitelji nisu

shvatali ta eli i zato se tako ponaa.Diana, slavljena boica, ljepotica iz bajke, bila jepsihiki bolesna vie od pola desetljea.Njeno srce je bilo prazno i usamljeno, ali je jo uvijekimala elju za ivotom.Mlada ena sa svojih 26 godina ne moe ivjeti bez ljubavi i njenosti.Sve je poelo potpunobezopasno.Diana je traila instruktora za jahanje konja za svoje sinove Williama iHarrya.James Hewitt, njihov tjelohranitelj, ponudio je svoje usluge.Bio je armantan mladi isuosjeao je s Dianom, to joj je veoma godilo, pa se takoer odluila uzeti nekoliko sativonje.On je brzo primijetio da je Diana jako alosna i psihiki prilino nestabilna, pa jekraa njenog srce bila laka igra za njega.Postajali su sve blii prijatelji, ak su ga i William i

Harry voljeli.Ubrzo je shvatio da Diana nije samopouzdana boica kakvu je viao nateleviziji, ve je da je srameljiva i nesigurna.To je bila prava prilika za Jamesa Hewitta! Malauvjeravanja, prve zajednike tajne, poljubac za laku no - i fantazija je proradila.Diana mu se potpuno posvetila, jer je i on uvijek imao vremena za nju, sluao svaku njenurije.Osjeala se poeljnom i zanimljivom, napokon ju je netko gledao kao enu, a ne kaoprincezu. Diana nije eljela iznevjeriti svoju lojalnost braku s Charlesom, ali hladni odnos jeuinio svoje i doslovno otvorio vrata za Jamesa: Diana je postala nevjerna i imala je seksualniodnos sa svojim instruktorom .

8. RAZVOD

Koliko god se trudila, nije mogla sprijeiti raspad svoje obitelji. Tadanji britanski premijerJohn Major je izjavio u parlamentu 9. decembra 1992. kako se Diana i Charles razdvajaju, alise ne planiraju i razvesti. Nakon ovih rijei, svi su bili okirani. Naizgled bajkovita vezaDiane i Charlesa vie nije postojala.Par je nedugo nakon toga morao poslovno otputovati uKoreju.Nisu mogli ni gledati jedno u drugo, pa se taj dravni posjet pretvorio u pravi komar.Naravno kraljevska obitelj je eljela predstaviti Charlesa u najboljem moguem svjetlu.Izaudo samo par mjeseci prije Majorove najave razdvajanja suprunika, na svjetlo je izaao

snimljeni telefonski razgovor, koji je sadravao aputanja o ljubavi izmeu ovjeka koji sezove James Gilbey i Diane. To je bio takozvani razgovor "Hobotnica".Ovaj telefonskirazgovor se dogodio ak 1989. godine. Sluatelji funk radijske stanice su ga trebali samopotajno sluati, meutim dvije godine kasnije su ga prodali novinama, nakon ega se Dianainila krivom za raspad braka. Diana je pokuala objasniti da je to njen dugogodinji prijateljkoji joj je pomagao kada joj je bilo teko, meutim to nije sprijeilo izbijanje je velikogskandala, koji je bio idealan za Charlesa.HobotnicaDiana: Ne elim da zatrudnim.Gilbey: Draga, to se nee desiti, uredu ?Diana: Uredu.Gilbey: Ne smije tako razmiljati. Nita se nee dogoditi duo, nee zatrudniti.

Diana: Danas sam gledala East Enders. Jedna od glumica je rodila bebu. Mislila je da jeto dijete njenog mua, ali se ispostavilo da je drugi mukarac otac djeteta.

Gilbey: Moja mala hobotnice, poljubi me. Boe. Nije li ovaj osjeaj divan ? Da li se itebi svia ?Diana: Da, mnogo.

Ipak, Charles i njegovi ljudi su poeli prerano slaviti. Ti isti sluatelji, nisu samo slualiDianine pozive, ve i Charlesove. Jedan od njih je zabiljeio erotski telefonski razgovor snjegovom dugogodinjom ljubavnicom Camillom, u kojem je Charles rekao da bi najvieelio da se pretvori u tampon, tako da uvijek moe biti s njom. Smijeh je obasuo svijet nakonotkria tog razgovora. Charles je bio osramoen, dok je Diana prola potpuno neozljeenakroz sve skandale, ak i obavila nekoliko slubenih posjeta.Bila je u Zimbabveu etiri danakako bi posjetila svoje dobrotvorne organizacije, a na ljeto je bila u Bergen-Hhneu(Njemaka) kao poasni gost.

Konano poetkom augusta, dobili su posljednju ansu za izmirenje. Par se sastao u St. JamesPalaceu.Jedini Dianin zahtjev je bio da Charles okona sve kontakte s Camillom, ali je on toodbio i sastanak je proao bezuspjeno.

Dana 3. decembra 1993. oito povrijeena Diana je na svom dobrotvornom dogaaju uLondonu najavila da e se povui iz javnog ivota, a prije svega sebe posvetiti odgoju svojihsinova. Emocionalni govor je uzburkao cijelu naciju i Dianine simpatizere irom svijeta.

U aprilu 1994. Diana je imenovana specijalnim veleposlanikom britanskog Crvenog kria iprvi put je bila snimljena nakon dueg odsustva. U augustu 1994. Diana je bila optuena zaometanje Olivera Hoarea, zajednikog prijatelja nje i Charlesa, nakon ega je Dianaobavijestila novinare da ona nema veze s tim,jer nije bila prisutna u vrijeme poziva, te jeoptuila Charlesa za urotu. Kasnije se zaista pokazalo da Diana nije mogla obaviti tetelefonske pozive, nakon ega je Charlesova stopa popularnosti potonula jo nie.

Mediji su sve vie bili na Dianinoj strani, idolizirali su njen izgled, tako se kasnije pojavilaknjiga autora Jamesa Hewitta Zaljubljena princeza, inae Dianinog biveg tjelohranitelja iinstruktora jahanja. U knjizi je bila opisana njihova veza, ne samo prijateljska, ve i intimna.Pisao je razne stvari, pa je ak rekao da je svaki mukarac iz Dianinog ivota zavrio kaonjen ljubavnik. Bila je optuena krivcem za okonanje braka. Samo se selila iz jednognavodnog seks skandala u drugi. Diana je bila pred slomom ivaca.To je bio veliki ok zajavnost, nisu znali ta je istina, a ta la. U palai su se sve vie nadali da e se par pomiriti,barem da se smanji uinjena teta, pa su Charles i Diana zajedno objavili da ne razmiljaju orazvodu.

Godinu dana kasnije, novembra 1995. na godinjicu vjenanja Elizabete II i princa Philipa,BBC je emitirao intervju s Dianom, u kojem je priznala aferu s Hewittom bila je u depresijii eljela se osjeati voljenom. Ljudi su je simpatizirali i ponovo su stali na njenu stranu.etiridana kasnije, na upitniku krivca za razvod nacija je izglasala za Charlesa.Kraljica je ponovno morala ograniiti tetu poslavi dva odvojena pisma Charlesu i Diani, ukojima je bio dogovoren njihov razvod.

28. februara 1996. Diana je morala pristati na razvod.15. jula 1996. razvod je bio predstavljen pred Visokim sudom.28. augusta u 10:27 brak je bio poniten.

U toku su bili pregovori o novcu koji e dobiti, ali ne samo to - ona se borila kao lavica zasvoju djecu. Naravno znala je da e kraljica Engleske uvijek imati glas u njihovom odgoju, aliona im je ipak majka i ima pravo sudjelovati u njihovom odgoju. Rezultat nije zadovoljioDianu, ali se vie nije moglo postii: doputeno joj je provesti 57 dana u godini nasamo sadjecom.Prema ugovoru Diana je morala imati suglasnost kraljice za svaku javnu aktivnost,nije joj bilo dozvoljeno preseliti se u inozemstvo, te je morala je imati suglasnost kraljice ivlade za sva putovanja.

Diana je bila ograniena vie nego ikadaprije, te je izgubila mnogeprivilegije.Nije vie bila dio kraljevskeobitelji, te se teoretski morala slubenonakloniti pred Charlesom, pa ak i predsvojom djecom. Vie joj nije bilodozvoljeno da predstavlja Englesku uinozemstvu i mogla je da sudjeluje nadogaajima od nacionalne vanostisamo ako bi je pozvali. Kraljevskaobitelj joj je isplatila 33 miliona .Bilo joj je dozvoljeno uzeti nakit idarove koje je dobila, te je mogla ivjetiu Kenisington Palaceu sve doWilliamove i Harryevepunoljetnosti.Kraljevska obitelj jetakoe morala svake godine uplatiti

300,000 u njen ured za dobrotvorni rad. Diani je bilo dozvoljen i dalje koristiti naziv"Princess of Wales".

9. HUMANOST

Diana je bila predsjednica u preko 100 socijalnih ustanova i dobrotvornih organizacija. Svojuulogu zatitnika engleskog National Balleta, misije Lepra i britanske AIDS Help organizacijeshvatala je ozbiljno.Svoj uticajni status koristila je kako bi smanjila diskriminaciju osobaoboljelih od AIDS-a.Kada je bilo uvrijeeno miljenje da se AIDS prenosi dodirom, Diana je,meu prvim slavnim osobama, javno sjela na krevet bolesnika i drala ga za ruku.Njenompodvigu divio se i tadanji predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava, Bill Clinton.Uz oveorganizacije, takoe je bila predsjednica djeije bolnice Great Ormond Street, a i bolniceRoyal Marsden.Diana je za svoju humanost dobila nagradu poasnog graaninaNorthamptona (1989.) i "Nagradu za ovjeanstvo ".

Poevi od 1980. godine,Diana je uestvovala uhumanitarnimakcijama.Poela jeposjeivati bolnice i njegovatibolesnike kao dio svoje ulogeprinceze od Walesa, azanimanje za unesreene jeodrala do kraja ivota.Imalaje dosta javnih nastupa ipoklanjala joj se velikamedijska panja, ali nije bilo

dogaaja na kojem Diana nije sprovela svoj cilj: dobiti novac za nezbrinutu djecu, te novac zaljude koji nita vie nisu oekivali od ivota.

lanovi kraljevske obitelji su uvijek bili sudionici dobrotvornih organizacija, otvarali sudomove i bolnice, ali nikad nisu osobno sudjelovali u akcijama.To je zadivilo ljude, i time jeDiana dobila potovanje koje nikad nije imala u obitelji Windsor.

Prisustvovala je na mnogim balovima gdje bi gospoda plaala ak i po 7000 za ulaz kako bije samo jednom mogli zaplesati s Dianom.Na jednoj aukciji prodala je svoju najljepu inajskuplju haljinu, a novac je dala organizaciji za ljude oboljele od raka.Bila je jedna odnajaktivnijih ljudi u prikupljanju novca, a Crveni kri joj je bio vie zahvalan nego to je tobilo mogue izraziti poklonima i rijeima.Razgovarala je i tjeila bezbrojne bolesnike isiromane.Diana se takoer zanimala za uklanjanje mina iz ratom pogoenih zemalja. Njeneslike na kojima hoda kroz minsko polje u Angoli obile su svijet.Britanski konzervativciodmah su je proglasili ludom, te je optuivali da se mijea u politiku.U augustu, tek nekolikodana pred pogibiju, posjetila je Bosnu i Hercegovinu, gdje se sastala sa rtvama mina.Dvadana nakon njene smrti odrala se konferencija na kojoj su tema bile mine i njihove straneposljedice za civile.Ovaj meunarodni kongres je zapoeo minutom utnje za Dianu.

Nakon konane rastave odprinca Charlesa, Diana jenajavila da se vie nee bavitidobrotvornim radom, ali jeubrzo shvatila da je, unatoosobnim potrebama,siromanim i bolesnim ucijelom svijetu oajnikitrebala pomo.Postoje ljudikoji su ve jednostavno izdraliprevie bijede i nesree u svomivotu da bi sebi dopustili da

budu samo ukrasna figura.Takva osoba je bila Majka Tereza s kojom je Diana bila veomabliska.

Sljedee prie iz Dianinog ivota same govore o njenoj dobroti.

Jedne zime 1994. Diana se vozila ulicama Londona, ugledala je nekolicinu beskunika iovisnika koji su spavali pod mostom.To su bile skitnice koje su drutvu predstavljale teretizbaen na obalu, ali Diana im je dala novac i pruila im pomo. Ona nije samo prisustvovalaslubenim sastancima, ve je stvarno bila s ljudima i osobno im pomagala.Kroz svoj rad upoznala je baletana koji je bio zaraen HIV-om, smrt je bila neizbjena, to jeDiana veoma dobro znala. Pratila ga je kroz njegovu borbu s okrutnom bolesti, i zamolila gaje da joj telefonira kada osjeti da je kraj blizu.Dva dana i tri noi je drala ruku bolesnika, svedok nije izdahnuo.Diana je pokazala svoju brigu za ljude i zbog toga je bila voljena.

Njena poznata reenica i danas daje inspiraciju mnogima :

"The worst illness of our time isthat so many people have to suffer from

not ever being loved."

(Najgora bolest naeg vremena je ta da puno ljudi boluje od toga da ih nikad nisu voljeli)

10. DODI AL-FAYED

Diana je jo uvijek bila tako mlada, tako puna vitalnosti i ivota.Najvaniji joj je bio njendobrotvorni rad, ali je ona takoer bila ena s potrebama i eljom da bude voljena. ivot sa 36godina jo nije gotov, posve suprotno.Upoznavanje novih ljudi joj je jo uvijek bio velikiproblem, ali ipak se na ljeto 1997. ponovno zaljubila. Njen izbor je bio Dodi Al Fayed. Imaoje 41 godinu, poput nje, bio je razveden. Diana i Dodi su imali mnogo slinosti: oboje nisubili marljivi u koli, jer su proizali iz razorenih domova, oboje su ostavili svoje majke kaodjeca i odrasli s oevima.Njihove financijske situacije su takoer bile sline, oboje su imalipristup milijunskom bogatstvu.U skladu s tim ak su njihovi luksuzni stilovi ivota bili slini.To je za Dianu bilo vano, jer je samo na taj nain mogla biti sigurna da ovjek kojeg voli nijes njom samo zbog novca. Godine 1997. Dodi je pozvao Dianu i njenu djecu na krstarenjeMediteranom na njegovoj luksuznoj jahti.

Dani su im bili puni zabave i ljubavi, jer je Dodi bioizuzetno armantan i paljiv ovjek.Ispunjavao je svakuDianinu elju, zasipao je komplimentima i poklanjao jojpuno panje.Konano se opet mogla osjeati kao voljenai potivana ena.Dodi je osvojio njeno srce vrlo lagano ibez urbe. Dvije sedmice kasnije, Dodi i Diana suotputovali na jo jedno estodnevno putovanje u vilu uSt. Tropezu, koja je bila u vlasnitvu Dodievog oca,Mohameda. Novinari, naravno, nisu ostali u Engleskoj,oni su takoer otputovali na jug Francuske.

Diana je primijetila fotografe, bila je uznemirena, jer je znala da e se uskoro pojaviti unovinama, meutim, nije htjela dopustiti da joj to uniti dobro raspoloenje.Nije htjela sjeditiu vili, ve je slobodno hodala po jahti i kupala se u bazenu. Fotografije Diane i Dodia su bileobjavljene irom svijeta, nakon ega je par otiao na jo jedno krstarenje i potajno se zaruio.Dodi je izabrao najskuplji dijamantni prsten na kojem je pisalo reci mi da. Zlatar koji jenapravio prsten je kasnije izjavio da je Dodi pri kupnju prstena rekao : "Ovaj prsten je zaljubav mog ivota".9 Diana je poklonila Dodiu starinske manete koje je naslijedila od oca.Predstavljale su joj veliku sentimentalnu vrijednost i taj poklon je smatrala iskazom svojeljubavi. Osim toga, poklonila mu je i zlatnu tabakeru s natpisom " od Diane, s ljubavlju".

11. NESREA I SMRT

9 Melissa Burdick Harmon (2002). Diana: The People's Princess. London, str. 150.

Bila je subota, 30. august 1997., prekrasan dan u Sardiniji, ali Diana i Dodi su odluili da jeodmoru doao kraj, ali prije nego to odu kui eljeli su provesti par dana u Parizu.Dodievotac je dao svoj privatni avion na raspolaganje, pa im to kratko zaustavljanje izmeu odreditanije bilo problem. Sletjeli su u grad ljubavi u 15:15h, gdje su ih ve bili doekali novinari igomila bljetavih fotoaparata. Par se odvezao u Al-Fayedovu privatnu vilu na pie i kratkiodmor.Htjeli su provesti vikend potpuno leerno i intimno.Naveer su se odvezli do ChampsElysees, jer je Diana eljela vidjeti prekrasnu ulicu prepunu prodavnica.Zatim su etaliulicom, potpuno oputeni.Ona je nosila hlae svijetle boje i tamnu sportsku jaknu, a on je biou trapericama i koulji.Izgledali su kao dva obina turista, pa im nitko nije pridavao velikupozornost.Kasnije su odluili veerati u hotelu Ritz, koji je pripadao Dodievom ocu, u kojemje uvijek jedan apartman bio rezervisan za obitelj, pa se par mogao osvjeiti prije veere. Nisubili veoma gladni, pa su naruili ribu i vino. Htjeli su nazad u vilu i znali su da e ih novinaripratiti, pa je Dodi poslao svog ofera da vozi limuzinu iz glavnog ulaza da odvrati pozornost.Tako je i bilo, novinari su krenuli za pogrenim autom, a Diana i Dodi su krenuli drugimautom, koje je vozio Henry Paul. Tjelohranitelj Trevor Rees-Jones je sjedio na prednjemsjedalu, a Dodi i Diana na zadnjem. Paparazzi su ih ipak uspjeli uoiti, pa je voza odluio daim pobjegne. Nagazio je na gas i vozio sve bre. Vozio je preicom u luku rijeke Seine, azatim je skrenuo u tunel ispod Place de Alma.Ogranienje brzine je bilo 80, ali je on voziopunih 180. Ubrzo nakon ulazka u tunel potpuno je izgubio kontrolu, te se automobil velikombrzinom zabio u trinaesti betonski stub i eksplodirao. Voza je bio mrtav na licu mjesta.Tjelohranitelj je bio bez svijesti, ali iv. Dodi je kao i Henri Paul, izgubio ivot na licu mjesta,a Diana je jo uvijek disala, nije imala skoro ni jednu otvorenu ranu. U autu u suprotnoj tracise naao doktor koji je vidio nesreu i potrao da im pomogne.Prvo je pomo pruiotjelohranitelju, pa Diani.Stavio joj je masku s kisikom preko usta, jer nije primala dovoljnokisika to je zakljuio po njenim pokretima ruku.Trebalo je skoro sat vremena dok su ihizvadili iz olupine koju su predhodno morali rasjei. Hitna je Dianu dovezla u bolnicu LaPiti-Salptrire na hitnu operaciju. Kirurzi su joj otvorili prsni ko i otkrili rastrgnutu venu.Masivno unutarnje krvarenje! Uspjeli su zatvoriti venu, ali tad joj se iznenada zaustavilo srce.Borba za ivot je trajala sve do malo prije etiri sata ujutro.Tada su se doktori morali sloitida su izgubili borbu. Diana je mrtva.

Princeza od Walesa je umrla 31. augusta1997. u 03:57h. Nakon poetnog okazbog tragine smrti Diane, poela su sepostavljati mnoga pitanja. Kako je moglodoi do nesree, ta je uzrok ? Krivili sufotografe koji su ih proganjali, ali glavnikrivac je bio ofer koji je bio potpuno

pijan! Imao je tano 1,75 mililitara alkohola u krvi, to je isto kao i oko osamwhiskeya.Takoer su pronali tragove droge u krvi. Opet su se postavljala pitanja. Kako jemogue da tjelohranitelj nije primjetio da je ofer pijan ? Nakon nesree jedan od novinara jeizavio da im je ofer Henri Paul rekao: " Vi nas neete uhvatiti veeras.".10 Da li je Henryelio organizirati utrku, ili moda ak impresionirati Dianu ? Takoer je udno da je samotjelohranitelj nosio sigurnosni pojas. Dugo vremena se nagaalo da je nesrea bilaisplanirana, meutim u novembru 1998. sud je donio presudu - Dianina smrt je bila samotragina nesrea!Diana, svojevremeno princeza od Welsa i ena od koje se oekivalo dapostane kraljica, sahranjena je 6. septembra na otoiu usred jezera Round Oval. Jezerom idanas su plivaju etiri crna labuda i krase ga i bijeli lopoi. Putem do njenog groba raste 36hrastova; svaki od njih obiljeava po jednu godinu princezina ivota.Sahranjena je u crnojhaljini koju je naruila nekoliko sedmica pred smrt, sa krunicom u rukama.Krunica je bilapoklon Majke Tereze, koja je umrla sedmicu dana nakon Diane.Dianinu sahranu pratile su 2,5milijarde ljudi.12. ZAKLJUAK

Stidljiva devetnaesetogodinja djevojka Diana Spencer u trenu kad je 1980. obznanjeno da epostati ena princa Charlesa, nakon to je raanjem dva sina obezbijedila kontuinuitetbritanske kraljevske loze, postala je pobunjenik protiv hladne izvjetaene dvorske atmosferei licemjerja nametnutog braka. Razbijala je konvencije dvorskog ponaanja, da bi na krajuizazvala skandal dajui javnosti do znanja da je njen brak s nasljednikom britanske krune la iformalnost, da bi se 1996. i razvela, duboko uzdrmavi tradicije kraljevske porodice.Pomagala je ljudima kako u svojoj zemlji tako i u drugim zemljama irom svijeta. Bila je prvaslavna osoba koja se 1987. godine fotografirala kako dodiruje oboljelog od side, zbog ega semoe smatrati pionirkom svih kampanja za podizanje svijesti o toj bolesti. Vojska fotografapratila ju je po svjetskim ratnim aritima i prenosila istinu o uasu koji ostavljajuprotupjeake mine, to je bila Dianina glavna preokupacija posljednjih godina ivota.

Naalost, njena smrt je cijeli svijet ostavila u oku. Dodiev otac, Mohamed al-Fayed tvrdi daje njena i Dodieva smrt bila urota da se ubije Diana, te da je ubojstvo naredila britanskakraljevska obitelj, kako bi bili poteeni sramote koja bi neizostavno uslijedila udajom bivesupruge prestolonasljednika za tamnoputog muslimana. Dianina smrt bi, osim toga,omoguila princu Charlesu da se ponovno oeni u crkvi. Postoji jo jedna sumnjiva okolnost,a ta je da obitelj poginulog ofera tvrdi da on uope nije pio, a i na snimci nadzorne kamere izRitza neposredno prije sudara Paul ne djeluje nimalo pijano ili drogirano, zbog ega mnogismatraju da su uzorci krvi zamijenjeni. Upitno je i zato Dianu satima nakon sudara nisu10 Melissa Burdick Harmon (2002). Diana: The People's Princess. London, str. 151.

prebacili u bolnicu. Michael Mansfield, advokat koji je zastupao Mohammeda Al Fayeda, usvojim memoarima 'Memoirs of a Radical Lawyer' takoer govori da postoji jo nizneodgovorenih pitanja oko tragine nesree koja se dogodila, unato opsenom procesuistrage pri Visokom sudu.

Meutim, Diana nastavlja initi dobro i nakon smrti. Njena humanitarna organizacijaprikupila je desetke miliona dolara za pomo bolesnima i siromanima. Njeni sinovi William iHarry nastavljaju majinim stopama, pa su tako 1. jula 2007. godine, kad bi Diana napunila46 godina, organizirali spektakularan humanitarni koncert na Londonskom Wembleyu.

Princ William je izjavio: ''Obojica smo eljeli da to obiljeimo. elimo da to uradimo na nainna koji bi naa majka to uradila. Zbog toga crkvena sluba nije dovoljna. elimo da se odriovaj veliki koncert pun energije, zabave i sree, jer znamo da bi to ona eljela''.11 Dianin radje cijenio ak i papa Ivan Pavao II.Iako je Diana zahvaljujui svom dobrom poloaju bila umogunosti initi dobra djela, to ne osporava njena zalaganja za ljude i elju da uini svijetboljim.Ostat e zauvijek voljena, o tom svjedoi i nadimak koji joj je narod pripisao Princeza srca.

11 Matt Lauer, (2007). NBC News. Today

LITERATURA

Matt Lauer, (2007). NBC News. TodayMelissa Burdick Harmon, (2002). Diana: The People's Princess. London : METRPaul Burrell, (2003). A Royal Duty. London: Michael Joseph LtdRichard Buskin, (1997). Princess Diana: Her Life Story. London : Publications International

Komisija u sastavu :

1._________________________________, mentor2._________________________________,lan3._________________________________,lan

Ocijenila je ovaj rad ocjenom _______________________ ( )Obrazloenje ocjene rada :

Pitanja za odbranu rada :1._____________________________________________2._____________________________________________3._____________________________________________Ocjena ___________________________ ( )

Biha, _______________ 2011.godine