14 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

LEXMIHIARS.

Umjetnost mi je zakon.

2 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

KAPA DO PODA

Poštedi nas kiša, kao da je čitala jučerašnji bilten. Cijeli dan su se oblaci gurkali iznad Bugojna.

Festival se vidi u gradu. Djeca se od dragosti vrte na obližnjem ringišpilu. (pa, dobro sad…)

Prvakinja Narodnog pozorišta RS, Slađana Zrnić, počela sa radionicama. Vidim zadovoljna lica mladića i djevojaka koji uče glumački zanat.

Okrugli stolovi su veoma zanimljivi. Dženita, Slađa i Sejfa hvale predstave, daju sugestije glumcima. Senad, onako šmekerski, vodi okrugle stolove. Ima se zaista šta čuti.

Sinoć mladi iz Zavidovića odigraše “Ifigeniju”. Vrlo ozbiljno odigraše. Mladi antički hor je oduševio prisutne.

Draga naša publiko, poštovanje. Kapa do poda. Vi ste ponos našeg Festivala.

Danas je toplije. Ugodno.

Večeras, Banjalučani. Provjerena ekipa.

Sretno!

Idemo dalje!

P.S. Drago mi je da su naši gosti veoma zadovoljni boravkom u hotelu Villa Grande.

34 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

MEDIJI O NAMA

Senad Milanović, moderator okruglog stola, zaželio je dobrodošlicu na drugi okrugli sto povodom 47. Teatarskog festivala Fedra. Podsjetio je da smo imali priliku gledati „Ifigeniju“, po motivima drame Lane Šarić koja je inspirisana antičkom tragedijom „Ifigenija“ grčkog tragičara Euripida. Kako je sam naveo to je tragedija i teška za gledati, ali i za igrati. Napomenuo je da rediteljice nisu prisutne zbog zdravstvenih razloga. Glumca Almira Omeraševića, koji je igrao Agamemnona, upitao je kako je bilo igrati ovu predstavu, budući da se radi o tragediji.

Almir Omerašević je rekao da je bilo zanimljivo, da su predstavu spremali dva mjeseca, tokom raspusta, a spremali su je za festival u Trebinju. Ovo im je šesnaesto izvođenje ove predstave. Njemu je najteže bilo u predstavi razlikovati odnos sa majkom i kćerkom.

Dženita Imamović Omerović, članica Stručnog žirija, zahvalila je selektoru Festivala što je doveo ovakve mlade ljude sa ovakvom predstavom jer festivali su prilike da upoznajemo jedni druge na ovaj način. Kako je rekla, imaju veliki aplauz od nje. Gledala ih je i zamišljala kako dolaze na probe, istražuju jedan ovakav materijal, budući da u današnjem vremenu društvene mreže mlade ljude „uzimaju šakom i kapom“. Mladi sve manje malo čitaju i istražuju ovako nešto... Grčka tragedija podrazumijeva dobru tehničku opremljenost, i u tom smislu imaju još posla, a posebno kada je u pitanju dikcija i artikulacija muškog dijela glumačke postave, ali vrlo hrabro u odnosu na njihove godine i zadatke koji su bili pred njima. Kod ženskog dijela ansambla, tehnička opremljenost je na većem nivou. Kada je u pitanju grčka tragedija, govorna radnja je u prvom planu. Jako su bitni intenzitet, dikcija i artikulacija. Sugerisala im je da se trebaju čuvati plačnog tona. Grčke tragedije podrazumijevaju mnogo tragedije i suza.

Okrugli sto

Ono što je pred nama uvijek je zadatak koji se treba sprovesti u djelo. Emocija se neminovno pojavljuje. Pohvalila je i mlade ljude i njihove voditeljice. Smatra da su sjajan posao napravili. Hor je izuzetan, scenski pokret također. Izuzetan je i izbor muzike osim Josipe Lisac koja je sjajna kompozicija, ali je malo bespotrebna. Ostali dio muzike prati dramsku radnju i potpomaže je. Svojom igrom smatra da su upravo govorili o svojoj mladosti.

Posebno je pohvalila mladog glumca Edvina Joldića koji je u predstavi igrao batlera. Smatra da ima izuzetnu harizmu. Također je rekla da se vidi da ima tehničkih problema, posebno se to vidi kroz dikciju, artikulaciju, snagu i intenzitet, ali ima neku pojavnost koja je nevjerovatna. Pohvalila je i mladu glumicu Iman Bubić te rekla da je sjajno tehnički opremljeno mlado biće, te da je izuzetna njena govorna radnja, artikulacija i snaga. Ponovila je da su zaslužili veliki aplauz.

Emir Sejfić, član Stručnog žirija, čestitao je na izvedbi predstave. Sugerisao je muškarcima iz predstave da više misle na to što govore bez plačljivog tona. Pohvalio je hor.

Slađana Zrnić, članica Stručnog žirija, otkrila je da joj je večeras bio drugi put da gleda predstavu, budući da ju je prvi put gledala u Trebinju. Nedostajala joj je, kako kaže, energija, činilo joj se kao da su se uplašili zbog Festivala na koji su došli. Smatra da, iako su igrali kamerno, publici moraju dati ton, u zadatku, u radnji, moraju biti intenzivni. Smatra da trebaju obratiti pažnju da ne budu ispod tona. Rekla je da stoji iza svega što su rekle njene kolege. Dodala je i da se divi mladim glumcima, ali i njihovim voditeljicama. Disciplina koju imaju na sceni je jako značajna, i za njih privatno i u teatarskom smislu. Hor je predivan i jedan od boljih inscenacija hora u grčkoj tragediji. Pohvalila je Iman Bubić koja je igrala Ifigeniju, te rekla da je iznijela jednu jako lijepu emociju i stala „na loptu“. Bila je uvjerljiva, diskretna, onako kako bi Ifigenija požrtvovana trebala biti. Također je pohvalila vođenje svjetla i tona, što je izuzetno težak zadatak, te je rekla da je jako lijep dizajn svjetla i tona. Na kraju svog obraćanja im je poželjela sreću, te da ostanu u ovom sastavu u kojem jesu i da ovu predstavu vidi cijela Bosna i Hercegovina.

Senad Milanović, moderator okruglog stola, otkrio je da, budući da su svi pohvalili hor, u drami Lane Šarić, u njenoj „Ifigeniji“ hora nema, što je također kompliment za ovu predstavu u kojoj imamo hor.

Aldin Omerović, glumac Narodnog pozorišta Sarajevo citirao je dio iz Euripidove tragedije „Ifigenija“: „Gdje sažaljenja treba, gdje li ne, to znam i volim djecu svoju, ta nisam valjda lud i grozno mi je, ženo, krvav činit čin, no moram jer takav položaj mi hud.“

54 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

Otkrio je da je ovo govorio na trećoj godini studija kad su radili grčku tragediju. Dobro poznaje ovu dramu i ove scene i tematiku, ali nikada nije razmišljao na ovaj način, da može biti savremeno iz ove mladalačke vizure. Pohvalio je sposateljicu koja je napisala potpuno drugi tekst na istu tematiku i motive. Lijepo zvuči ono što je navedeno o predstavi: „Budući da pozorište svojim pričama dovedenim do krajnje konsekvence uvijek živo pokazuje i ukazuje na nas i naše živote, tako i Ifigenija upozorava na svijet u kojem je materijalizam potpuno potisnuo duhovnost i izvrnuo vrijednosni sistem do bolnih posljedica.“

On kao student glume koji se duboko bavio grčkim tragedijama nije razmišljao na ovaj način da je „Ifigenija“ i danas aktuelna i savremena i da Agamemnon iz materijalističkih i karijerističkih razloga bo prinuđen da žrtvuje svoje dijete. Rekao je da je on to doživljavao da su to uzvišeni i božanski motivi i da on mora da žrtvuje. Zahvalio je ansamblu što je imao priliku gledati ovu dramu. Otkrio je novu vizuru, osavremenjen je tekst i učinilo ga jako aktuelnim us mislu žrtvovanja mlade generacije onim stremljenjima koja danas pokoravaju i stare i mlade. Pohvalio je rediteljice i tu vrstu inscenacije kamernog jer je oživjela hor na fantastičan način, dala mu priliku iz raznih smjerova scenskih da nam doprinosi i podupire dramsku radnju. Ovo je primjer gdje treba da ide srednjoškolsko bavljenje teatrom.

Senad Milanović, moderator okruglog stola, rekao je da u originalnoj drami „Ifigenija“, ne završi tragično, već umjesto nje biva žrtvovana srna.Postavio je pitanje da li mladost danas, zaista, strada.

Senada Milanović, profesorica bosanskog jezika i književnosti je rekla da djeca stradaju zbog preambicioznih roditelja koji robuju materijalnim stvarima i insistiraju da djeca čine neke stvari i da budu ono što djeca ne žele. Kaže da ju je predstava koju je gledala oduševila jer odavno nije gledala bolju i kvalitetniju srednjoškolsku predstavu. Baviti se antičkim teatrom, bez obzira što je to savremeni tekst, zbilja je teško, budući da se u srednjoj školi uopće ne radi „Ifigenija“, već samo „Medeja“ od Euripida. Fascinantno joj je da su djevojčice tako dobro iznijele tekst, a nisu upoznate sa antičkom tragedijom, sa ovim tekstom, te je čestitala njihovim voditeljicama.

Budući da one nisu bile prisutne, upitala je djevojčice koje još nisu u srednjoj školi, a imale su ulogu hora, šta su im voditeljice rekle da trebaju raditi. Ena Ordagić je rekla da su oni došli do rješenja tako što su istraživale, ništa im nije bilo nametnuto. Pokušavale su se ubacivati u razne uloge naroda i tih nekih misli kralja i tog nekog ko se slaže s kraljem ili sa majkom. Istraživanjem su došle do toga da bi najbolje rješenje bilo da predstavljaju narod i kraljeve misli. Narod, zapravo, upravlja kraljem.

Adna Marušić je dodala da su htjeli pokazati da su mladi ljudi ili subjekat ili objekat današnjice.

6 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

Senada Milanović, profesorica bosanskog jezika i književnosti, pohvalila je djevojku koja je igrala kraljicu, jer je bila energična, te je upitala da li planira upisati glumu.

Iman Bubić je rekla da planira upisati glumu, te joj je poručila da samo slijedi svoje snove.

Tidža Čaušević, članica Žirija publike, rekla je kako poznaje jednu od voditeljica, Sanelu Ahmić, pa ju nije iznenadilo ova predstava i djeca koja su njeni učenici. Čestitala je na izvedbi predstave i rekla da joj je bitno da joj predstava potakne emocije, da postane dio predstave, što su postigli i zahvalila im je na tome.

Sead Đulić, selektor Festivala, podsjetio je da je davne 1919. godine Bertolt Breht iznio jednu bitnu misao: „Diletantizam je oponašanje profesionalaca, a amaterizam mora izgraditi svoju umjetnost.“ Ova predstava je prema njegovom mišljenju na tragu toga. Smatra da su oni gradili svoj izraz, svoju umjetnost, svoju poetiku te da su oni jedni od reprenzenata novog vala bosanskohercegovačkog amaterizma kojima se trebaju širom otvoriti vrata.

Đorđa Grgić je čestitala na izvedbi i pohvalila njihov timski rad, te rekla da joj se posebno svidjelo što su glumci prema svakome imali dobar odnos.

Senada Milanović, profesorica bosanskog jezika i književnosti, upitala je koliko dugo rade.

Aldin Hasić je rekao da su 2017. godine krenuli sa glumom. Naveo je da je predstava proizišla iz škole glume. Ovo je treća predstava koju su radili, a do sada su radili „Slučaj Lane S“ (po motivima Lane Šarić), koja problematizira vršnjačko nasilje, „Život između“, splet nekoliko prič u kojoj se konstantno mijenjaju scene koje budu spojene u cjelinu. Za festival u Trebinju, kako je otkrio, pripremaju novu predstavu.

Senada Milanović je na kraju rekla da je činjenica da ponekad nedostaje tekst podoban za mlade, te je izrazila želju da ih u budućnosti vidi u nekoj razigranijoj predstavi, gdje se u potpunosti otvore i gdje ne moraju da ulaze u proces ozbiljnih tema. Na kraju je moderator zahvalio svima na učešću na okruglom stolu i još jednom čestitao glumcima na izvedbi, te rekao da se nada da se vidimo i sljedeće godine.

74 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

8 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

DRUGI DAN DRUŽENJA

94 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

KNJIGA UTISAKAJU CENTAR ZA KULTURU ZAVIDOVIĆI"IFIGENIJA"

Predstava je bila super, toliko da se naježi publika kad gleda. Kamerni teatar daje bolji utisak publici. Najbolja glumica za mene je Iman Bubić. David

Zaista moćna predstava, koju želim preporučiti svima. Sve pohvale za cijeli kolektiv, posebno glumici koja je tumačila lik majke. Emociju se prenjeli od-lično. Amila Rustempašić

Predstava Ifigenija mi se jako svidjela, glumca ne mogu da izdvojim, jer je svaki glumac imao nešto posebno. Kamerni teatar je inače za mene nešto posebno, daje bliskost sa publikom, tako da sam oduševljena. ( Lejla Jusuf-begović)

Predstava odiše posebnom energijom. Scena vrlo moćna. Do sada nisam imala priliku gledati ovaj tip predstave. Od početka do kraja naprosto sam uživala. D.Z.

114 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

GLAS PUBLIKEJU CENTAR ZA KULTURU ZAVIDOVIĆI"IFIGENIJA" Predstava je predivna. Ajdin

Odlična gluma. Snažna emocija. Otkud Ahileju puška? Uživala sam - izuzetno dobra predstava. Dunja

Sva mitološka pitanja, teme i ideje su aktuelne i danas. Zato su svevremene!!! Ifigenija današnjice Mladost me oduševila. H.Z. Predstava je bila fenomenalna! Izvanredni glumci, tekst… Prosto, sve je bilo fantastično. F.T.

Odlična predstava, glumci su bili malo pretili u nekim momentima, tema aktuelna i zanimljiva, sve pohvale! T.T.

Muze su bile usklađene. Bilo je lijepo. Odlično su prikazali Euripidovu Ifigeniju. Samo nastavite! S.D. Vladar ili otac? Vladar ili suprug? Država ili obitelj? Vlast je vatrena košulja ili, ako ju znaš nositi, čuvat će te, ako ne znaš, spalit će te! Kamernim kazalištem, ne samo fizički, nego i vremenski, a i duhovno su nas približili liku Ifigenije, te prikazali kako se do danas ništa nije promijenilo. Ifigenija… rajska ptica zatečena u zlatnom kavezu, u trenutku svog leta, nažalost, odana državi, pala je za čast i slavu svog oca. Miroslav

Izvrsna predstava koja pored prikazane grčke mitologije govori o životu i iskušenjima koja nas mogu snaći. Nejla Kadrić

Drugi dan Festivala Fedra protekao je u znaku Ifigenije. Sudbinu Ifigenije su nam na teatarske daske donijeli mladi iz Zavidovića organizovani u teatarsku grupu pri JU Centar za kulturu Zavidovići. Pošto rediteljica ove predstave, iz opravdanih razloga, nije prisustvovala našem Festivalu razgovarali smo sa Aldinom Hasićem, koordinatorom sektora kulturno – umjetničkih djelatnosti pri JU Centar za kulturu Zavidovići. Pošto ste po prvi put u Bugojnu kažite nam neke svoje impresije o Festivalu.Zaista sam oduševljen prijemom, od prvog kontakta, prvog mejla pa sve do sada. Posebno se želim zahvaliti bugojanskoj publici koja nas je toplo i lijepo dočekala. Na okruglom stolu smo također dobili jako lijepe kritike i sugestije tako da smo se zaista osjećali lijepo u vašem gradu. Organizacija je na vrhunskom nivou, sve funkcioniše kako treba i zaista je Festival za primjer drugima kako se ovakvi događaji trebaju organizovati.Kažite nam nešto o nastanku same predstave.Predstava je prvenstveno bila namijenjena za Festival pod nazivom „Agon“ koji se po prvi put održavao u Trebinju 2018. godine, Dobili smo poziv da učestvujemo na tom Festivalu. Rad na predstavi je počeo početkom juna prošle godine, a Festival je bio u augustu. Predstavu su radili maladi ljudi, mladi glumci, četvero njih su još u osnovnoj školi dok su ostali srednjoškolci. Režiju je radila Alma Osmančević nastavnica iz Zavidovića pri čemu je imala pomoć profesorice Sanele Ahmić.Kakvi su planovi za budućnost?Sa ovom predstavom imamo u planu da prisustvujemo, također po prvi put, na Festivalu „Juventa fest“ u Sarajevu. Imamo u plani i da za Trebinje odnosno drugi Festival „Agon“ pripremimo novu predstavu tako da se nadamo da ćemo i sa tom novom predstavom sljedeće godine ponovo biti u Bugojnu.

RAZGOVOR SA...Aldinom Hasićem

Ime i prezime?Iman Bubić

Kada i gdje ste rođeni?01.01.2001. godine u Zenici.

Kada ste se počeli baviti glumom?Glumom se bavim od 2008. godine.

Volim istraživati i oživljavati likove koji su mi dati na papiru, osmišljavati ih...

Koliko ste predstava odigrali do sada?

Otprilike desetak.Šta planirate upisati?

Voljela bih upisati Akademiju scenskih umjetnosti u Tuzli.

Imate li simpatiju?Komplikovano je. 😂

Kakvu muziku slušate?Najčešće slušam Queen, Nirvanu,

Daughter, Cavetown...Koji je Vaš životni moto?

Ja fakat želim da glumim Catwoman!

Predstavljamo vam...Ime i prezime?

Edvin JoldićKada i gdje ste rođeni?

06.07.2001. godine u Zenici.Kada ste se počeli baviti

glumom?2008. godine sam se počeo baviti glumom, ali int Senada Milanović,

profesorica bosanskog jezika i književnosti, pohvalila je djevojku koja je igrala kraljicu, jer je bila

energična, te je upitala da li planira upisati glumu. enzivno tek prije dvije godine. Na glumu sam se odlučio zbog emocija, gluma mi

pruža slobodu.Koliko ste predstava odigrali do

sada?Otprilike deset predstava.

Šta planirate upisati?Plan je Akademija scenskih

umjetnosti.Imate li simpatiju?

Trenutno ne i zahvalan sam sebi na tome.

Kakvu muziku slušate?Sve zavisi od raspoloženja, ali

najčešće stranu.Koji je Vaš životni moto?Svi trebaju biti jednaki, pa i

životinje. Neke životinje su bolje od ljudi.

134 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

Budući da ste prvi put u žiriju našeg Festivala, koji su vaši prvi utisci?Želim izraziti sve pohvale za Organizacioni odbor Festivala, na čelu sa direktorom Mirzom Idrizovićem. Sve odiše izuzetnim profesionalizmom i ljubavlju za ovaj Festival. Možete biti primjer mnogim teatarskim Festivalima iz reda profesionalnih produkcija.Budite ponosni na to, i čuvajte vaš i naš Festival.Na okruglom stolu ste spominjali značaj ovog Festivala, pa nam recite koja je uloga Teatarskog festivala Fedra u afirmaciji amaterskih pozorišta u BiH i regiji, uopće?Pozorišni festivali su odlična prilika da se pogledaju predstave koje nemate priliku ili mogućnost inače gledati. Samim tim su i mogućnost da uporedite gdje ste vi kada je u pitanju pozorišna umjetnost. Kojim temama se bave vaše kolege, na koji način. Poređenjem se jača i motiv za napredovanjem. S druge strane, to je sjajna prilika za rađanje novih ideja, koprodukcija itd. U tom smislu, uloga vašeg Festivala je ogromna. Vi ste zaista svijetli primjer za poticaj amaterskih pozorišta u BiH i regiji. Posljednje dvije godine Festival je doživio sjajan preporod u svakom smislu. Sigurna sam da se iza ovakvog rezultata krije ogroman entuzijazam i trud. Zato opet pohvale timu koji je zaslužan za ovakav kvalitet Festivala.Budući da radite na Akademiji scenskih umjetnosti, kao docent na predmetu Gluma, zanima nas koliko su mladi ljudi zainteresovani za glumu i kako vidite njihovu perspektivu u Bosni i Hercegovini?Zainteresovanost za studij glume postoji. Veliki broj mladih ljudi iz BiH i iz regiona dolazi na prijemni ispit. Čini mi se da je kod njih osnovni motiv potreba da se time bave i da ne razmišljaju previše o tome sta poslije studija.A sto se tiče perspektive, S.A.R.S. ima odličnu pjesmu s tim naslovom. Složila bih se s njima "...živimo od muzike, samo nek' se svira..."Igrat ćete u predstavi „Slavna Florens“ koja je predviđena za zatvorenje teatarskog Festivala, što nam je posebno drago, pa nam otkrijte na čemu trenutno radite, koji su vaši planovi na profesionalnom polju? Trenutno uživam u predstavama na vašem Festivalu. Jako se radujem što će bugojanska publika imati priliku pogledati predstavu „Slavna Florens“ koja je u profesionalnom smislu moj najdraži projekat. Onda slijedi zasluženi godišnji odmor.

Intervju s članicom stručnog žirija Dženitom Imamović Omerović

VEČERAS...Pozorišna dvorana 20, 30 sati

DIS- Pozorište mladih Banja Luka"Zakon za Gulivera"

Autor, scenografija i scenska rješenja: Ognjen BogdanovićSvjetlo-Slaviša Borojević

Ton- Marko Bojić

Igraju:Put- Dušan Urošević

U- Ognjen BogdanovićLil- MIlica Drakulić

Put- Milan Bogdanović

154 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

O pozorištuDIS - Pozorište mladih je urbano, nezavisno, savremeno pozorište smješteno u prostor Doma omladine u samom srcu Banjaluke. Još od osnivanja 1991. godine, ideja „DIS teatra“ bila je širenje pozorišne kulture u okviru koje smo otkrivali nesputanu kreativnost i razvijali nove pozorišne tendencije u našoj sredini. Osnaživali smo i pružali prostor mladim umjetnicima čiji rad predstavlja iskorak iz tradicionalnih i utvrđenih granica scenskog izraza. Do sada smo realizovali više od 120 pozorišnih projekata sa više od 2000 repriznih izvođenja. Uz prepoznatljiv i osebujan stil postali smo pozorište mladih umjetnika i kreativaca, stvaraoca, istraživača, pozorište eksperimenta, pozorište koje živi u aktuelnom trenutku i ne skriva se iza dominatnih kulturnih modela. Pozorište DIS danas je pozorište mladih intelektualaca, scena koja okuplja umjetnike svih profila i umjetničke grupe dajući im produkcijske usluge, prostor za igru, rad i umjetničko usavršavanje. Osim produciranja predstava, pružamo i mogućnost edukacije kroz različite vidove dramskog obrazovanja (seminare, radionice i tribine). Zato je „DIS teatar“ pozorište koje neprestano raste, otvoreno ka najrazličitijim vrstama novog, svježeg, hrabrog i drugačijeg scenskog poimanja. DIS Teatar nije samo pozorište. DIS je „način života“.

O predstavi

Zakon za Gulivera (Predstava se nekad zvala Pravda za Gulivera, ali iz nerazumljivih razloga je promjenila ime).Riječ je o farsi, kao podvrsta pozorišne igre je scenska fantazmagorija. Autorski projekat Ognjena Bogdanovića, zasnovan je na knjizi “Guliverova putovanja” Džonatana Svifta, primjenjenoj na balkansko područje i vrijeme u kojem živimo. Predstava je rađena za odraslu i svjesnu publiku i igra se na jezicima liliputanskog naroda i jezicima naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine. Originalnim autorskim čitanjem poznatog djela, sarkazmom i glumački vještim načinom, predstava “Zakon za Gulivera” (Put U Lili Put) , aktuelizuje društvene teme, kritikujući odnose vlasti i naroda, pojedinca i društva. Predstava isijava mladalačkom vedrinom i energijom.

16 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

174 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

O režiseruOgnjen Bogdanović

Ognjen Bogdanović, rođen je 1996. godine u Banjoj Luci. Student je Akademije umjetnosti u Banjoj Luci, smjer dramaturgija. Autor je tekstova: „Put u Liliput“, „Tragovi Olimpa“, „Palata smijeha“.Koautor je filma „Luzeri 1,01“ i urednik je portala Kultura. Za rediteljske kreacije nagrađen je na festivalima u Smederevu, Postojni, Svilajncu, Banjaluci, Subotici i Višegradu. Direktor je DIS- Pozorišta mladih Banja Luka.

SUTRA Mala sala11,00 sati

Dječije pozorište Eko Art Bugono"Žabac i stranac"

Voditeljice procesa/mentorice: Azra Huskić, Sanja Krnjajić

Igraju:Zara DuvnjakDanijela IvošSelma Huskić

Ines FukaHana Tiro

Lejla JusufbegovićLjubica Ištuk

Kroz dramske radionice smo tražili odgovor na pitanje: ko je zapravo stranac?I šta je za nas strano? Da li je strano strašno ili samo... nepoznato?Prekrasnu priču nizozemskog pisca Max Velthjuisa koristimo kao okosnicu, i prema njoj gradimo lijepo seoce na rubu šume, u kojem životinje žive u miru i slozi. Sve dok se na sam rub šume ne doseli... stranac! To donosi nemir, a kad smo nemirni može nam se desiti i da se počnemo loše ponašati, pričati neistine ili čak biti i grubi!Ali, zbog strančevog dobrog ponašanja i njegove pomoći, mišljenje o njemu se mijenja. Iako ova priča liči na bajku, ponekad nam bajke pomognu da bolje razumijemo šta nam to u stvarnosti nedostaje: malo više ljubavi i dobrote, ljubaznosti prema svim strancima koje sretnemo.

18 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

194 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

Iz ugla Obrada KisićaDa je pored pozorišta, po čemu je odavno prepoznatljivo, Bugojno ostavilo neizbrisiv trag i u filmskom svijetu malo je poznato, naročito mlađim generacijama. Naime, na prostorima naše općine u jesen 1967. godine počelo je snimanje filma „Bitka na Neretvi“, jednog od najvećih ostvarenja jugoslovenske kinematografije.

Tema filma je Četvrta neprijateljska ofanziva u Drugom svjetskom ratu. Njemačke i talijanske snage, potpomognute ustaškim, četničkim i domobranskim jedinicama, od januara do aprila 1943. godine, pokušale su uništiti partizansku komandu i glavnu bolnicu sa nekoliko hiljada ranjenika.

Linija fronta protezala se od središnje Hrvatske, preko Bosanske krajine, Bugojna, Gornjeg Vakufa i Prozora, sve do Jablanice, filmska ekipa, na čelu sa režiserom Veljkom Bulajićem, odlučila je da skrati ovu liniju i snimanje obavi na vertikali Bugojno-Jablanica.

Prve scene filma snimale su, početkom oktobra, na bugojanskoj željezničkoj stanici. U pauzama snimanja odvijao se redovni željeznički saobraćaj. Kada bi vozovi stizali, negdje iza podneva, neupućeni putnici bi u čudu stali i zbunjeno gledali kako glumci i statisti u partizanskoj, ustaškoj i četničkoj uniformi sjede za zajedničkim stolom i ručaju.

Filmska ekipa je ostala u Bugojnu više od dva mjeseca. Bugojanci su se pokazali kao pravi domaćini. Bili su strpljivi i u svakom momentu na usluzi Veljku Bulajiću i njegovoj ekipi. Nisu im smetale ni česte blokade saobraćaja, u vrijeme snimanja, kada se nije moglo ući i izaći iz grada.

Posebnu pažnju Bugojanaca privlačila su popularna glumačka imena poput Ljubiše Samardžića, Borisa Dvornika, Milene Dravić, Bate Živojinovića, Faruka Begolija, Silve Košćine, Orsona Velsa, Jula Brinera, Sergeja Bondarčuka, Olega Vidova...Kroz film je prošlo 7000 statista, 3000 vojnika i 4000 civila. Preko 700 statista je bilo iz Bugojna. Mnogi od njih danas sa sjetom danas pričaju o tom vremenu. Za svoj posao su dobijali dobre honorare koji su im na vrijeme isplaćivani.

Film je bio u općem interesu tadašnje države. Nakon 18 mjeseci, snimanje filma je završeno u proljeće 1969. godine u Jablanici. Premijera je održana iste godine, 29. novembra, na Dan republike, u Sarajevu. Prisustvovao je kompletan državni vrh na čelu sa predsjednikom Josipom Brozom Titom koji je u goste pozvao najpopularnije glumce tog vremena, Sofiju Loren i Omara Šarifa.

Film „Bitka na Neretvi“ je 1970. godine bio u najužoj konkurenciji za dodjelu prestižne filmske nagrade Oscar. U prvim godinama prikazivanja vidjelo ga je čak preko 300 miliona gledalaca širom svijeta. Zanimljivo je da je plakat za ovaj film uradio veliki Pablo Pikaso.

U novije vrijeme na prostorima bugojanske općine sniman je i film "Nafaka" u režiji našeg Bugojanca Jasmina Durakovića, što je tema za neku drugu priču.

20 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

PLAKAT FILMA "BITKA NA NERETVI"- PABLO PICASSO (PABLO PIKASO)

214 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

KLOŠARENILO

22 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

EDO VON KORJENIĆ, VON OVO VON ONO

SHEAKESPEARE U PODMORNICI

“Biti je plovitine biti je tonuti”

MUZIKA MLADOSTI

Muzika mladostiima samo jednu notu

radostikoja sluša samu sebe

kao vodopadzapjenušane buke

bez strahaod tišine starosti

TUŽAN DAN ZA SUNČANE SONATE

Kad nekom ujutropružiš rame za plakanje

do večerise

ugušišu svojim suzama

RAZGOVOR ŽIVOTA I SMRTI

Pitao život smrtšto ti vidiš lijepo

u životutebe

pitala smrt životšto ti vidiš lijepo

u životusebe

RAZGOVOR ŽIVOTA I SMRTI

Pitao život smrtšto ti vidiš lijepo

u životutebe

pitala smrt životšto ti vidiš lijepo

u životusebe

PRIČA O NOSTRADAMUSU

S darom prorokaiz zodijaka riba

kažusjedio je jedne večeri

ispred svoje kuće godine 1500 i neke

čekajući da se na obzorju pojave zvijezdekad pored njega prođe

mlada djevojkai on joj uzvrati pozdravdobro večer gospođice

Sutra ujutroopet je sjedio ispred

svoje kućekada ga ista djevojka s poštovanjem pozdravia on joj s osmijehom

uzvratidobro jutro mlada

gospođoDjevojka se u licu zacrveni kao bulka

i nastavi putpitajući se u sebi

kako je saznao njenu tajnu

da je noćas prvi putprovela noć

u zagrljaju dragog svog

VRT LOSOSA

Ono što se crnim mastilom napiše

kapljice vode mogu da izbrišu

u duši zapisano uzalud će trajati

nikad ničim neće izbrisati”

Ima jedan vrt u kojem višeništa ne raste

i za njegasvaki prolaznik

reći ćebio je to vrt lotosa

dostojani na ovom svijetu

prave ljubavičovjeka

SUTRA JE NAJGORI DAN ZA BUĐENJE

Ponedjeljak se samo zove

TUGA JE VAL ZA VALOM

I ovog jutraza kuće na obali mora

sa dna moraveslom od crne tinte

piše val za valom note nevesele

bez tračka nadeza sutra

IZDAJA

Nije svaka predajaizdaja

samo jetrenutak

i lijek

234 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

VIC DANAŠetaju dva psa gradom.Kaže jedan:-Postavili su neke stubove za rasvjetu.Kaže drugi:-E, to moramo zaliti.

UPUTSTVO ZA (NE)PRAVILNO RAZUMIJEVANJE VICA DANA

Gdje god kreneš šuma. I, uvijek iza šume ima neki proplanak. Onaj jedan iz sela zabasao u šumi. Gdje god krene, vrati se na isto mjesto. Dodijalo njemu. Pomisli da broji stabla. Brojao, brojao, brojao…Dodijalo mu i brojanje. Sunce se podizalo sve više. I sunce će zaći, puta neću naći. Vidi mene, isto pjesnik. Od dragosti se zatrča prema jednom drvetu i taman kad je trebao udariti u njega, naglo skrenu. Da udarim drvo, to bih mogo prvo. Evo, opet rima. U takvim mislima ukaza mu se proplanak. Sjede u travu i zagleda se u plavo nebo. Nešto zašuška.On skoči, naježi mu se svaka dlaka na tijelu. Vrisnu i trčećim korakom nesta u šumi.

24 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

OBAZIRANJA

FEDRO: Kako starim, sve se više pitanja otvara.FEDRINICA: Mislila sam da ćeš reći, kako stariš sve me više voliš.

FEDRO: Prestat ću da vjerujem u ljubav.FEDRINICA: Zašto, šta se to dešava u tvom mentalnom sklopu?

FEDRO: Vidjela si sinoć onu, sve zavodi, čak i Ahileja. FEDRINICA: Nisu sve žene iste.

FEDRO: Nisu, fizički nisu, ali vjetar im misli raznosi.FEDRINICA: A onaj što je htio dat kćerku za rat, za zemlju?

FEDRO: On nije normalan.FEDRINICA: Nek sam iz tvojih usta čula nešto protiv muškadije.

FEDRO: Ja sam uvijek pravedno zborio.FEDRINICA: Ona dječica u horu su mi super.

FEDRO: Jesu, mogli su, vala, i neku sevdalinku otpjevat.FEDRINICA: Dragi Fedro, ne uklapa se sevdalinka u antičke teme.

FEDRO: Uklapa, sevdalinka se uklapa u sve situacije u koje nas surova svakodnevnica baca.FEDRINICA: Agamemnon, Ifigenija i sevdalinka, upitno mi je tvoje zdravorazumsko promišljanje.

FEDRO: Imam osjećaj da mi razgovorno protivrječiš.FEDRINICA: Nastavi pravedno misliti, jer kako sada govoriš, doći ćeš do mislenog labirinta iz kojega izlaz teško ćeš naći.

FEDRO: Priomoran sam povući konstataciju o muškarcima u negativnom kontekstu.FEDRINICA: Kod nas se kaže- Nema Hate napovrate.

FEDRO: Eto, gora si od mene, jer u priču o antici, ti Hatu uvede… Hehehe, žene nepromišljene, lakomislene, brzoplete sve su redom.FEDRINICA: E, nisi u pravu, žene su ž… Ah, kad prije izađe…

254 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 3

DIREKTOR FESTIVALA:Mirza IdrizovićORGANIZATOR KUL-TURNIH AKTIVNOSTI: Vahid Duraković

IZVRŠNI PRODUCENT FESTIVALA:Senada Milanović

PR FESTIVALA:Edna Supur

REDAKCIJA BILTENA:Nedžad Milanović, urednikAnes Telbiz, tehnički urednikVedrana Kisić-AlagićSuad Velagić

FOTOGRAF FESTIVALA:Edin Ćatić Bato

SARADNICI:Almir MujagićErmina MusićEmina SijamijaAjla KurtovićMelisa MekićHamira Sultanović Karadža Amina Terzić Amar Velagić Sajra Talargić Ajna KaltakAdna RizvanImran FerizovićNeira Mušić

TEHNIČKA EKIPA:Senad Imamović Struja

Edin Ćatić Bato

Azem Duraković

Mahmut Ždralović

Jusuf Hozić Caci

ŽIRI PUBLIKE:Tidža Čaušević

Senad Jusić

Sead Karadža

Edin Korjenić

Lamija Mlaćo

Selma Rustempašić

Sanja Krnjajić

Eneida Alibegović

Ermina Musić

Samira Merdžanić

Saliha Hajrić

DIZAJN-PLAKAT-NASLOVNICA:

Antonio Džolan

SELEKTOR:Sead Đulić

STRUČNI ŽIRI:Slađana Zrnić

Emir SejfićDženita Imamović Omerović

MODERATOR OKRUGLIH STOLOVA:

Senad Milanović

ORGANIZACIONI ODBOR:Hasan Ajkunić

Senada MilanovićNedžad Milanović

Suad VelagićEdin Ćatić Bato

Ermina MusićDženana Abdalajbegović

Antonio DžolanVahid Duraković

Vedrana Kisić-AlagićHamira Sultanović Karadža

Tidža ČauševićSaliha Hajrić

Elma Idrizović

UREDNIK I INTERNET STRANICE:

Edin Ćatić Bato

VANJSKI SARADNICI:Maida May

Edo KorjenićObrad Kisić

VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:POLICIJA 122– VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ-124 PORTIRNICA KSC-a 030/509-722– AUTOBUSNA STANICA

030/251-789-HOTEL VILLA GRANDE 062/500-577-DIREKTOR FESTIVALA 030/509-720-UREDNIK BILTENA 061/796-877Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a)