Embed Size (px)
Citation preview
VODIČ 15 UPUTA ZA AKTIVNO ZDRAVO STARENJE
SR E Ć A
T R A N S F O R M AC I JA
AK T I V N O S T
R A D
OP T I M I Z A M
S L O B O DA
TR AJ N O S T
Služba za javnozdravstvenu gerontologiju – Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba http://www.stampar.hr/gerontologija
Grad ZagrebGradski ured za zdravstvoGradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom
Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a
STAROST TREBA AKTIVNO ZDRAVO ŽIVJETI, A NE PASIVNO PROŽIVLJAVATI!
2018.
LIBERTAS MEĐUNARODNO
SVEUČILIŠTE
Abeceda zabluda / istina o starosti i starenju
A. ZABLUDA: Starost podrazumijeva bolest
ISTINA: Starost nije bolest, pojava bolesti u starijih zahtjeva liječničku intervenciju
B. ZABLUDA: U starosti se ne mogu naučiti nove vještine
ISTINA: Starije osobe mogu naučiti nove vještine, postići i bolje rezultate od pojedinih osoba u mlađoj dobi. Zbog toga je nužno cjeloživotno učenje
C. ZABLUDA: U starijoj dobi se više miruje
ISTINA: Nema dobne granice za trajnu fizičku, psihičku i radno-okupacijsku aktivnost u ranijoj (65 -74 godine), srednjoj (75-84 godine) i dubokoj starosti (od 85 i više godina)
D. ZABLUDA: Dugovječnost je isključivo nasljedna
ISTINA: Nasljeđe je važan čimbenik dugovječnosti, ali osnove za zdravo aktivno starenje i očuvanje funkcionalne sposobnosti u dubokoj starosti počinju u mlađoj životnoj dobi pozitivnim i suodgovornim zdravstvenim ponašanjem
E. ZABLUDA: Kronološka dob istovjetna je biološkom starenju
ISTINA: Ne postoji istovjetnost kronološke i biološke starosti, već je starost uvjeto-vana nasljednom i tjelesnom osobnošću svakoga pojedinog čovjeka uz prevenciju rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja
F. ZABLUDA: Starije osobe su ovisne o tuđoj pomoći i gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi
ISTINA: Samo je svaka peta osoba starija od 65 godina ovisna o tuđoj pomoći. Veliki udio starijih ljudi samostalno obavlja sve svakodnevne aktivnosti, dok je bolesnim starijim osobama nužna gerijatrijska zdravstvena njega
G. ZABLUDA: Starenje nije normalna pojava i može se spriječiti
ISTINA: Starenje je prirodna, fiziološka pojava, nepovratni individualni proces koji napreduje različitom brzinom
H. ZABLUDA: Starija osoba je isključivo sama odgovorna za svoje zdravlje i funkcionalnu sposobnost
ISTINA: Starija osoba je suodgovorna za svoje zdravlje i funkcionalnu sposobnost uz suodgovornost svih interdisciplinarnih stručnjaka koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba od gerontologije, gerijatrije, gerijatrijske zdravstvene njege, psihogerijatrije, gerontostomatologije, zdravstva i socijalne skrbi, znanosti, obrazovanja, gerontoteh-nologije, gerodigitalizacije, gerontoantropologije, gerontopsihologije, gerontonutri-cionizma, gerontokineziologije, gerontofarmakoekonomike, gospodarstva, geronto-loško-javnozdravstvenog menadžmenta, zdravstvenog turizma za starije, arhitekture za starije, mirovinskih fondova, fonda za gerijatrijsku zdravstvenu njegu, privatnih i dopunskih osiguranja za starije, prava za starije, prometa za starije, medija, udruga i zaklada za starije, obitelji starijih do aktivne uloge starije osobe.
2
procjena udjela stanovništva starijeg od 65 godina
procjena ukupnog stanovništva RH po županijama 2015. godine
Ukupno RH
Grad Zagreb
Međimurska
Dubrovačko-neretvanska
Istarska
Splitsko-dalmatinska
Vukovarsko-srijemska
Šibensko-kninska
Osječko-baranjska
Zadarska
Brodsko-posavska
Požeško-slavonska
Virovitičko-podravska
Ličko-senjska
Primorsko-goranska
Bjelovarsko-bilogorska
Koprivničko-križevačka
Varaždinska
Karlovačka
Sisačko-moslavačka
Krapinsko-zagorska
Zagrebačka
799.286 4.203.604
146.217 799.565
18.737 112.576
23.954 122.280
41.683 208.180
83.381 453.155
31.127 169.224
24.776 104.315
52.409 294.233
35.146 170.168
27.806 151.012
13.744 73.473
14.443 80.610
11.677 47.634
62.102 291.654
22.089 113.746
20.995 112.357
30.791 171.879
26.195 121.840
33.198 160.292
23.651 128.905
55.165 316.506
Slika 1. PROCJENA UKUPNOG STANOVNIŠTVA I STANOVNIŠTVA STARIJEG OD 65 g. PO ŽUPANIJAMA HRVATSKE I GRADA ZAGREBA (2015. g.)Izvor: DZS i RCMZRHZZSO-SJG NZJZ „Dr. Andrija Štampar“
Gerontološko-javnozdravstvenom analizom demografskih pokazatelja dobne strukture stanovništva Hrvatske po županijama za 2015. godinu (slika 1) uočljiv je izraziti porast sta-novništva starijeg od 65 godina koji iznosi N = 799.286. Najveći udio starijih živi na području Grada Zagreba (N = 146.217) te je procijenjeni udio starijeg stanovništva 18,29% u uku-pnom stanovništvu Grada Zagreba za promatranu godinu. Usporedi li se s popisnom 2011. godinom (kada je udio starijeg stanovništva iznosio 17,31%) vidljiva je tendencija porasta udjela starijeg pučanstva od 0,98% u Gradu Zagrebu. Porast udjela starijeg stanovništva vidljiv je i u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske, gdje je taj udio sa 17,70% popisne 2011. godine porastao na 19,01% po procjeni 2015. g.
3
Slika 2. STRUKTURA STARIJEG STANOVNIŠTVA HRVATSKE PO DOBNIM SKUPINAMA S TEŠKOĆAMA U OBAVLJANJU SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI I FIZIČKOJ POKRETLJIVOSTI (popisna 2011. godina)Izvor: DZS i RCMZRHZZSO-SJG NZJZ „Dr. Andrija Štampar“
Gerontološko-javnozdravstvena analiza kategorije funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba prema fizičkoj pokretljivosti i mogućnosti izvršavanja svakodnevnih aktivnosti za 2011. godinu upućuje na sljedeće:
• sasvim pokretnih osoba je najviše u ranijoj starosti (65-74 godine) 57,19% (N=93.585),
• ograničeno pokretnih osoba (pomoću štapa, štaka ili hodalice) najviše je u srednjoj starosti (75-84 godine) 51,47% (N=69.340),
• u srednjoj starosti (75-84 godine) najviše je trajno ograničeno pokretnih osoba pomoću invalidskih kolica 46,10% (N=2.926) i trajno nepokretnih 46,59% (N=6.282),
• u dubokoj starosti (85 i više godina) potpuno pokretnih osoba je 9.376, a trajno ogra-ničeno pokretnih osoba pomoću štapa, štaka i hodalice 23.302 (slika 2).
osoba 75-84 godina starosti
osoba 85 i više godina starosti
osoba 65-74 godina starosti
Potpuno pokretni Trajno ograničeno pokretni pomoću štapa, štaka ili
hodalice
Trajno ograničeno
pokretni pomoću invalidskih
kolica
Trajno nepokretni
Ostalo Nepoznato
100.000
90.000
80.000
70.000
60.000
50.000
40.000
30.000
20.000
10.000
0
93.5
85
60.6
65
9.37
6
42.0
89
69.3
40
23.3
02
2.07
3
2.92
61.
348
2.77
8
6.28
24.
424
18.2
75
13.0
222.
544
535
509
174
4
Vodič – 15 uputa za aktivno i zdravo starenje
Starost nije bolest!Starost je fiziološka pojava i sigurna budućnost svakog čovjeka ovisna o genomu starenja i primjeni pozitivnog zdravstvenog ponašanja tijekom starenja, a odnosi se na sljedeće:
1. Stalna tjelesna aktivnost do duboke starosti od 85 i više godina (vježbe disanja i vježbe mišića dna zdjelice);
2. Stalna psihička aktivnost i u dubokoj starosti (85 do 94 g.) te u dugovječnih od 95 i više godina, cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina i znanja;
3. Smjernice pravilne prehrane za starije od 65 godina, utvrđivanje stanja uhra-njenosti (debljina/pothranjenost) - web servis NRS 2002/panel GeroS/CEZIH
4. Pravilna prehrana za starije od 65 godina, dnevni unos do 1500 kcal te do 2 litre nezaslađene tekućine, koja uključuje juhu i varivo; smanjiti unos „5B“ (bijelo brašno, bijeli šećer, bijela riža, sol, mast); sezonsko povrće i voće, plava riba, bijelo meso bez kožice; hranu pripremati lešo, bez zaprške; izbjegavati pohanu i prženu hranu, uz glavni obrok do 1 dcl crnog vina;
5. Spriječiti debljinu/šećernu bolest u ranijoj starosti (65 do 74 godine) i osobito pothranjenost u dubokoj starosti (85 i više godina);
6. Nepušenje i neovisnost o lijekovima, alkoholu, opijatima, crnoj kavi i drugim sredstvima ovisnosti od mladosti do duboke starosti;
7. Stalna radna aktivnost/produljenje rada ovisno o funkcionalnoj sposobnosti i specifičnosti zanimanja;
8. Prijenos znanja, vještina, radnog i životnog iskustva na mlađe i druge starije/stariji za starije/mladi za starije/stariji za mlade;
9. Seksualna aktivnost ne poznaje dobnu granicu;
10. Stalna aktivna socijalna uključenost, prilagodba na stresne događaje, učenje o samozaštitnoj i suzaštitnoj suodgovornosti za vlastito zdravlje/gerontološki centri/geročuvalice/gerontodomaćice/gerontonjegovatelji;
5
11. Svakodnevna osobna i okolišna higijena, redovita higijena i sanacija zubi i zubala, obrezivanje noktiju na rukama i nogama, uklanjanje barijera, kliznih i mokrih površina u kući i okolišu uz osvjetljavanje prostora, primjerena obuća zbog sprječavanja padova i ozljeda;
12. Neprihvaćanje predrasuda i neznanja o starenju i starosti kao bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima/trajna edukacija iz gerontologije stručnjaka različitog profila u skrbi za starije;
13. Primjena uputa liječenja i kontrolirano uzimanje lijekova pod nadzorom liječnika/ sprječavanje geroprofilaktičkih bolesti i gerijatrijskog domino-efekta „5 N” (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontrolirano mokrenje, negativan ishod liječenja s polipragmazijom) (www.stampar.hr/gerontologija);
14. Primjena preporučenih mjera zbog vrućina/hladnoća/elementarnih nepogoda (poplava, oluja, potres i sl.);
15. Aktivno zdravo starenje od mladosti do duboke starosti!
Funkcionalna sposobnost aktivnog 70-godišnjaka može biti toliko očuvana
da se ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 55-godišnjaka!
6
Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe kod izlaganja visokim temperaturama zraka iznad 30°C
1. Starije osobe u pravilu se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 11 do 16 sati, osobito srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti, uključujući i Alzheimerovu bolest i druge demencije.
2. Pri izlasku iz prebivališta, starija osoba mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom te nositi laganiju prozračnu odjeću i obuću.
3. Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine – 8 čaša negazirane vode ili u obliku juha, variva ili čajeva – te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimati sezonsko voće i povrće, pridržavajući se pritom smjernica pravilne prehrane za starije osobe.
4. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.
5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće usta i kože znak su uzbune, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se stariji bolesnik mora hitno javiti izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.
6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci trebaju učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta.
7. Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe.
8. Neophodno je održavati redovitu svakodnevnu čistoću tijela starijeg čovjeka i njego-vog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova.
9. Za stariju osobu važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, nužno je redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.
10. Razlika temperature prostorije koja se postiže korištenjem klima uređaja i vanj-ske temperature ne bi smjela biti veća od 7ºC jer se stariji organizam u kratkom vremenu ne može prilagoditi na naglu promjenu temperature. Klima-uređaje je potrebno redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija zraka mikroorga-nizmima (bakterije, plijesni) i drugim zagađivačima koji uzrokuju iritaciju sluznica s mogućim alergijskim reakcijama i infekcije dišnih puteva.
7
VO
DIČ
15
UPUT
A ZA
AK
TIVN
O ZD
RAVO
STA
REN
JE
Slu
žba
za ja
vno
zdra
vstv
enu
ger
ont
olo
giju
–
Ref
eren
tni c
enta
r M
inis
tars
tva
zdra
vstv
a R
H z
a za
štit
u zd
ravl
ja s
tari
jih o
sob
a ht
tp:/
/ww
w.s
tam
par
.hr/
gero
ntol
ogija
Gra
d Z
agre
bG
rad
ski u
red
za
zdra
vstv
oG
rad
ski u
red
za
soci
jaln
u za
štit
u i o
sob
e s
inva
lidit
eto
m
Hrv
atsk
o d
rušt
vo z
a g
ero
nto
log
iju i
ger
ijatr
iju H
LZ-a
Star
ost t
reba
akt
ivno
zdr
avo
živj
eti,
a
ne p
asiv
no p
roži
vlja
vati!
STAR
OST
NIJE
BOL
EST!
1 St
alna
tjel
esna
akt
ivno
st
do d
ubok
e sta
rost
i od
85
i više
god
ina
(vje
žbe d
isanj
a i
vjež
be m
išića
dna
zdje
lice)
;
2 St
alna
psih
ička
akt
ivno
st i
u du
boko
j sta
rost
i (85
do
94 g
.) te
u d
ugov
ječn
ih o
d 95
i vi
še g
odin
a, cj
elož
ivot
no u
čenj
e i
stje
canj
e nov
ih v
ješt
ina
i zna
nja;
3 Sm
jern
ice p
ravi
lne p
rehr
ane z
a st
arije
od
65 g
odin
a, u
tvrđ
ivan
je
stan
ja u
hran
jeno
sti (
debl
jina/
poth
ranj
enos
t) –
web
serv
is N
RS
2002
/pan
el G
eroS
/CEZ
IH
4 Pr
aviln
a pr
ehra
na za
star
ije
od 6
5 go
dina
, dne
vni u
nos d
o 15
00 k
cal t
e do
2 lit
re n
ezas
lađe
ne
teku
ćine
, koj
a uk
ljuču
je ju
hu i
variv
o; sm
anjit
i uno
s „5B
“ (bi
jelo
br
ašno
, bije
li še
ćer,
bije
la ri
ža, s
ol,
mas
t); s
ezon
sko
povr
će i
voće
, pl
ava
riba,
bije
lo m
eso
bez k
ožic
e;
hran
u pr
ipre
mat
i leš
o, b
ez za
pršk
e;
izbj
egav
ati p
ohan
u i p
ržen
u hr
anu,
uz
gla
vni o
brok
do
1 dc
l crn
og v
ina;
5 Sp
riječ
iti d
eblji
nu/š
ećer
nu
bole
st u
rani
joj s
taro
sti (
65 d
o
74 g
odin
e) i
osob
ito p
othr
anje
nost
u
dubo
koj s
taro
sti (
85 i
više
god
ina)
;
6 N
epuš
enje
i ne
ovisn
ost
o lij
ekov
ima,
alk
ohol
u,
opija
tima,
crno
j kav
i i d
rugi
m
sred
stvi
ma
ovisn
osti
od
mla
dost
i do
dubo
ke st
aros
ti;
7 St
alna
radn
a ak
tivno
st/
prod
ulje
nje r
ada
ovisn
o o
funk
cion
alno
j spo
sobn
osti
i spe
cifič
nost
i zan
iman
ja;
8 Pr
ijeno
s zna
nja,
vje
štin
a, ra
dnog
i ž
ivot
nog
iskus
tva
na m
lađe
i d
ruge
star
ije/s
tarij
i za
star
ije/
mla
di za
star
ije/s
tarij
i za
mla
de;
9 Se
ksua
lna
aktiv
nost
ne
pozn
aje d
obnu
gra
nicu
;
10 St
alna
akt
ivna
soci
jaln
a uk
ljuče
nost
, pri
lago
dbu
na st
resn
e dog
ađaj
e, u
čenj
e o
sam
ozaš
titno
j i su
zašt
itnoj
su
odgo
vorn
osti
za v
last
ito
zdra
vlje
/ger
onto
lošk
i cen
tri/
gero
čuva
lice/
gero
ntod
omać
ice/
gero
nton
jego
vate
lji;
11 Sv
akod
nevn
a os
obna
i ok
olišn
a hi
gije
na, r
edov
ita
higi
jena
i sa
naci
ja zu
bi i
zuba
la,
obre
ziva
nje n
oktij
u na
ruka
ma
i nog
ama,
ukl
anja
nje b
arije
ra,
kliz
nih
i mok
rih
povr
šina
u ku
ći i
okol
išu u
z osv
jetlj
avan
je
pros
tora
, pri
mje
rena
obu
ća zb
og
sprj
ečav
anja
pad
ova
i ozl
jeda
;
12 N
epri
hvać
anje
pre
dras
uda
i ne
znan
ja o
star
enju
i st
aros
ti ka
o bo
lest
i, ne
moć
i i o
visn
osti
o dr
ugim
a/tr
ajna
eduk
acija
iz
gero
ntol
ogije
stru
čnja
ka ra
zlič
itog
profi
la u
skrb
i za
star
ije;
13 Pr
imje
na u
puta
lije
čenj
a i k
ontr
olira
no u
zim
anje
lij
ekov
a po
d na
dzor
om li
ječn
ika/
sprj
ečav
anje
ger
opro
filak
tički
h bo
lest
i i g
erija
trijs
kog
dom
ino-
efek
ta „5
N” (
nepo
kret
nost
, ne
sam
osta
lnos
t, ne
stab
ilnos
t, ne
kont
rolir
ano
mok
renj
e, n
egat
ivan
ish
od li
ječe
nja
s pol
ipra
gmaz
ijom
) (w
ww.
stam
par.h
r/ge
ront
olog
ija);
14 Pr
imje
na p
repo
ruče
nih
mje
ra zb
og v
rući
na/
hlad
noća
/ele
men
tarn
ih n
epog
oda
(pop
lava
, olu
ja, p
otre
s i sl
.);
15 A
ktiv
no zd
ravo
star
enje
od
mla
dost
i do
dubo
ke st
aros
ti!
LIB
ER
TAS
M
EĐ
UN
AR
OD
NO
S
VE
UČ
ILIŠ
TE
1 St
alna
tjel
esna
akt
ivno
st
do d
ubok
e sta
rost
i od
85
i više
god
ina
(vje
žbe d
isanj
a i
vjež
be m
išića
dna
zdje
lice)
;
2 St
alna
psih
ička
akt
ivno
st i
u du
boko
j sta
rost
i (85
do
94 g
.) te
u d
ugov
ječn
ih o
d 95
i vi
še g
odin
a, cj
elož
ivot
no u
čenj
e i
stje
canj
e nov
ih v
ješt
ina
i zna
nja;
3 Sm
jern
ice p
ravi
lne p
rehr
ane z
a st
arije
od
65 g
odin
a, u
tvrđ
ivan
je
stan
ja u
hran
jeno
sti (
debl
jina/
poth
ranj
enos
t) –
web
serv
is N
RS
2002
/pan
el G
eroS
/CEZ
IH
4 Pr
aviln
a pr
ehra
na za
star
ije
od 6
5 go
dina
, dne
vni u
nos d
o 15
00 k
cal t
e do
2 lit
re n
ezas
lađe
ne
teku
ćine
, koj
a uk
ljuču
je ju
hu i
variv
o; sm
anjit
i uno
s „5B
“ (bi
jelo
br
ašno
, bije
li še
ćer,
bije
la ri
ža, s
ol,
mas
t); s
ezon
sko
povr
će i
voće
, pl
ava
riba,
bije
lo m
eso
bez k
ožic
e;
hran
u pr
ipre
mat
i leš
o, b
ez za
pršk
e;
izbj
egav
ati p
ohan
u i p
ržen
u hr
anu,
uz
gla
vni o
brok
do
1 dc
l crn
og v
ina;
5 Sp
riječ
iti d
eblji
nu/š
ećer
nu
bole
st u
rani
joj s
taro
sti (
65 d
o
74 g
odin
e) i
osob
ito p
othr
anje
nost
u
dubo
koj s
taro
sti (
85 i
više
god
ina)
;
6 N
epuš
enje
i ne
ovisn
ost
o lij
ekov
ima,
alk
ohol
u,
opija
tima,
crno
j kav
i i d
rugi
m
sred
stvi
ma
ovisn
osti
od
mla
dost
i do
dubo
ke st
aros
ti;
7 St
alna
radn
a ak
tivno
st/
prod
ulje
nje r
ada
ovisn
o o
funk
cion
alno
j spo
sobn
osti
i spe
cifič
nost
i zan
iman
ja;
8 Pr
ijeno
s zna
nja,
vje
štin
a, ra
dnog
i ž
ivot
nog
iskus
tva
na m
lađe
i d
ruge
star
ije/s
tarij
i za
star
ije/
mla
di za
star
ije/s
tarij
i za
mla
de;
9 Se
ksua
lna
aktiv
nost
ne
pozn
aje d
obnu
gra
nicu
;
10 St
alna
akt
ivna
soci
jaln
a uk
ljuče
nost
, pri
lago
dbu
na st
resn
e dog
ađaj
e, u
čenj
e o
sam
ozaš
titno
j i su
zašt
itnoj
su
odgo
vorn
osti
za v
last
ito
zdra
vlje
/ger
onto
lošk
i cen
tri/
gero
čuva
lice/
gero
ntod
omać
ice/
gero
nton
jego
vate
lji;
11 Sv
akod
nevn
a os
obna
i ok
olišn
a hi
gije
na, r
edov
ita
higi
jena
i sa
naci
ja zu
bi i
zuba
la,
obre
ziva
nje n
oktij
u na
ruka
ma
i nog
ama,
ukl
anja
nje b
arije
ra,
kliz
nih
i mok
rih
povr
šina
u ku
ći i
okol
išu u
z osv
jetlj
avan
je
pros
tora
, pri
mje
rena
obu
ća zb
og
sprj
ečav
anja
pad
ova
i ozl
jeda
;
12 N
epri
hvać
anje
pre
dras
uda
i ne
znan
ja o
star
enju
i st
aros
ti ka
o bo
lest
i, ne
moć
i i o
visn
osti
o dr
ugim
a/tr
ajna
eduk
acija
iz
gero
ntol
ogije
stru
čnja
ka ra
zlič
itog
profi
la u
skrb
i za
star
ije;
13 Pr
imje
na u
puta
lije
čenj
a i k
ontr
olira
no u
zim
anje
lij
ekov
a po
d na
dzor
om li
ječn
ika/
sprj
ečav
anje
ger
opro
filak
tički
h bo
lest
i i g
erija
trijs
kog
dom
ino-
efek
ta „5
N” (
nepo
kret
nost
, ne
sam
osta
lnos
t, ne
stab
ilnos
t, ne
kont
rolir
ano
mok
renj
e, n
egat
ivan
ish
od li
ječe
nja
s pol
ipra
gmaz
ijom
) (w
ww.
stam
par.h
r/ge
ront
olog
ija);
14 Pr
imje
na p
repo
ruče
nih
mje
ra zb
og v
rući
na/
hlad
noća
/ele
men
tarn
ih n
epog
oda
(pop
lava
, olu
ja, p
otre
s i sl
.);
15 A
ktiv
no zd
ravo
star
enje
od
mla
dost
i do
dubo
ke st
aros
ti!
NA
ML
AD
IMA
SV
IJE
T O
STA
JE, A
NA
ST
AR
IJIM
A O
PST
AJE
!
Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe zbog hladnoće/niskih temperatura zraka
1. Starije osobe uslijed sniženog bazalnog metabolizma i promjena u organima i organskim sustavima tijekom fiziološkog starenja te nedostatne fizičke aktivnosti pripadaju u rizičnu skupinu pučanstva, osobito osjetljivu na hladnoću.
2. Izbjegavati izlaganje hladnoći, posebice u ranojutarnjim i večernjim/noćnim satima, osobito gerijatrijski bolesnici oboljeli od srčanih, respiratornih, endokrinih bolesti te oboljeli od Alzheimerove bolesti i drugih demencija.
3. Odjeća treba biti slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu, po mogućnosti odjeća od vune, polipropilena i svile, koja zadržava više topline, te komotna obuća otporna na vlagu bez visokih peta zbog sprečavanja padova i ozljeda.
4. Izlazak po hladnoći treba izbjegavati; prilikom izlaska zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama te obavezno prekriti usta šalom zbog prevencije direktnog udisanja hladnog zraka.
5. Ukoliko je povećano znojenje, potrebno je presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline te se osloboditi suvišne odjeće.
6. U slučaju drhtavice zbog predugog izlaganja hladnoći, potrebno je vratiti se u unutrašnji topli prostor.
7. Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom te aktivnosti koje mogu uzrokovati ubrzano disanje na hladnoći (osobito se to odnosi na čišćenje snijega kao najučestalijeg rizika nagle smrti starijih u odnosu na srednju dob).
8. Izbjegavati hodanje po zaleđenoj površini zbog prevencije padova i ozljeda.
9. Nužno je u organizam unijeti dovoljno tekućine, posebice u obliku toplih čajeva ili juha, te izbjegavati alkoholna pića i više od dvije šalice kave dnevno.
10. Starije osobe tijekom starenja gube mogućnost osjeta promjena temperatura te se preporučuje pratiti vremensku prognozu i imati termostat u kući (temperatura prostora u kojem boravi starija osoba ne smije biti niža od 18°C).
11. U slučaju pojave simptoma poput trnjenja prstiju te gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju izrazitog crvenila kože, potrebno je kontaktirati izabranog liječnika opće/obiteljske medicine
12. U vrijeme hladnih mjeseci nužno je učestalije kontaktirati stariju osobu, koja mora uvijek uz sebe imati osobne podatke, ime i prezime, godinu rođenja, adresu sta-novanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može javiti.
10
Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba
Imenovan Centar za zdravstvenu gerontologiju Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” (od 2002. g.), rješenjem Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske u trećem petogodišnjem mandatnom razdoblju, od 5. studenog 2013. g. (Klasa: UP/I-510-01/13-01/13, Ur.br.: 534-10-1-1-2/5-13-12), za najsloženije poslove i zadaće redovita četiri područja gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti.
Gerontološko-javnozdravstvena djelatnost obuhvaća:
Prati, proučava, evaluira, planira te izvješćuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u ranijoj (65-74 g.), srednjoj (75-84 g.) i dubokoj starosti (85 i više g.); Projekt GeroS/CEZIH za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških i gerijatrij-
skih osiguranika vođenjem Registra s Podregistrom stogodišnjaka i Podregistrom oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih demencija te gerontološko-javnozdravstve-na analiza praćenja pothranjenosti u dubokoj starosti putem web servisa NRS 2002 (www.stampar.hr/gerontologija);
Koordinacija, stručno-metodološka pomoć, instruktaža, edukacija i ree-dukacija provoditelja/suprovoditelja zaštite zdravlja i zdravstvene zaštite starijih u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije; trajna edukacija iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege putem gerontološ-
kih tribina, gerontoloških tečajeva, škola, radionica, stvaraonica, kongresa i simpozija interdisciplinarnim gerontološkim pristupom stručnjaka različitih profila koji se bave zaštitom zdravlja starijih. Sunositelji i partneri u provedbi znanstvenih gerontoloških hrvatskih i europskih projekata iz gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti.
Izradba, evaluacija, planiranje, predlaganje programa/normi zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih i Programa osnovnih geropro-filaktičnih mjera primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije s Vodičem uputa za aktivno zdravo i produktivno starenje te izrada geronto-loško-javnozdravstvenih normi i smjernica;
Znanstveno-istraživačka i publicistička gerontološko-javnozdravstvena djelatnost.
Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba djeluje u sklopu Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”.
1
2
3
4
11
Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“
Služba provodi poslove iz domene javnozdravstvene gerontologije. Gerontologija (znanost o starenju) je interdisciplinarno područje koje, između ostalog, uključuje istra-živanje procesa starenja iz aspekta biologije, psihologije, sociologije, medicine i javnog zdravstva. Demografska revolucija koja se odvija u posljednjih stotinjak godina (gotovo eksponencijalan porast udjela osoba starije životne dobi) dovela je moderna društva do novih izazova u najrazličitijim područjima - od zdravlja i zdravstva te socijalne skrbi sve do ekonomskih i političkih implikacija društvenih promjena mirovinskih sustava i razvoja zdravstvenog turizma za hrvatsko i europsko starije pučanstvo.
Javnozdravstvena gerontologija, uz kvantitativno-pozitivistička istraživanja, osobito usmjerava i kvalitativni pristup gerontološkom istraživanju s ciljem stvaranja novih hi-poteza i uvažavanja osobnog iskustva u procesu starenja.
Gerontološko-javnozdravstvena istraživanja posebice su važna u razvoju programa promicanja zdravlja, organizaciju i planiranje zaštite zdravlja i zdravstvene zaštite starijih te gerijatrijske zdravstvene njege.
Gerontološka djelatnost Zavoda ima tradiciju još od 1978. godine te je dobila priznanje imenovanjem Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba od 2002. godine. Rad Službe je organizacijski strukturiran kroz dva odjela, a djelatnici su različitih stručnih profila: liječnici specijalisti doeducirani iz gerontologije, diplomirane medicinske sestre doeducirane iz gerijatrijske zdravstvene njege i gerontologije, nutricionist i ekonomist doeducirani iz gerontologije.
Gerontološki centar – izvaninstitucijska skrb za starije
Multifunkcijski centar neposredne i integralne multidisciplinarne skrbi u lokalnoj zajednici, gdje starija osoba ima aktivnu ulogu u svom prebivalištu. Osnovni je cilj zadržati starijeg čovjeka što je dulje moguće u njegovom prebivalištu. Gerontološki centri i dnevni boravci za starije mogu lokacijski biti povezani s domovima za starije osobe, ali i ne moraju. U Gradu Zagrebu npr. djeluju pri domovima za starije (Centar, Sveta Ana, Maksimir, Trnje, Trešnjevka, Sveti Josip, Peščenica, Medveščak, Dubrava, kao i u nekoliko privatnih domova za starije), čiji model izvrsnosti rada sa starijima osigurava očuvanje funkcional-ne sposobnosti starijih i sprječava te odgađa institucijsku skrb za starije (Gerontološki centri – zagrebački model uspješne prakse za starije ljude, ur. S. Tomek-Roksandić, V. Fortuna, Z. Šostar, Zagreb, 2004.). Nužno je istaknuti djelatnost gerontodomaćica u izvaninstitucijskoj skrbi za starije, čiji se programi pomoći za starije provode u gotovo svim županijama Hrvatske i četvrtima Grada Zagreba.
12
GerontostomatologijaDentalna medicina starije dobi, kao interdisciplinarna znanost, bavi se proučavanjem zdravog, prevencijom i liječenjem bolesnog stomatognatog sustava u starijih osoba. U stomatološkom liječenju osoba starije dobi, ovisno o potrebi terapije, sudjeluju sljedeće discipline: endodoncija i dentalna patologija, fiksna i mobilna stomatološka protetika, oralna medicina, parodontologija te oralna i čeljusna kirurgija.
Gradski ured za zdravstvo Grada ZagrebaTrend demografskog starenja pučanstva u Republici Hrvatskoj i Gradu Zagrebu aktualizira unapređenje zdravlja i kvalitete živo-ta osoba starije životne dobi. Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba podržava i potpomaže upravo programe koji se odnose na unapređenje kvalitete života i zaštite zdravlja starijih osoba posebno kroz sufinanciranje projekata institucija i organizacija civilnog društva.
S obzirom da je glavno zdravstveno obilježje i pokazatelj kvalitete života osoba starije dobi funkcionalna psihofizička sposobnost posebno podržavamo preventivne mjere kako bi se očuvalo zdravlje i funkcionalna sposobnost starijih osoba, a time i poboljšala kvaliteta života starijeg pučanstva.
Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba
Vodeći se ciljem stvaranja preduvjeta za izgradnjom grada po mjeri svakog čovjeka, odnosno zajednice za sve generacije, u temeljima socijalne politike Grada Zagreba je prevladavanje životnih rizika, ujednačavanje životnih izgleda te podizanje kvalitete ži-vota svojih sugrađana. Skrb o starijim sugrađanima Grad Zagreb označio je kao jedan od svojih prioriteta. Stoga su aktivnosti Grada usmjerene od poboljšanja materijalnog statusa starijih osoba do razvoja različitih socijalnih usluga u lokalnoj zajednici.
Na području Zagreba djeluje deset domova za starije osobe nad kojima su Gradu Zagrebu 2002. godine prenijeta osnivačka prava i jedan dom kojemu je osnivač Grad Zagreb. Domovi za starije osobe osiguravaju uslugu dugotrajnog smještaja te pružaju izvaninstitucijske usluge pomoći u kući i dnevnog boravka. Osim osiguranja smještaja u domovima za starije osobe, Grad Zagreb od 2004. g. provodi i Projekt gerontološki centri Grada Zagreba s ciljem poboljšanja kvalitete života starijih osoba koje žive u vla-stitom domu. Tako im se putem Projekta osiguravaju brojne zdravstveno-preventivne, radno-kreativne i kulturno-zabavne aktivnosti, kao i socijalna usluga pomoći u kući kao nadstandard Grada Zagreba u pružanju izvaninstitucijske usluge pomoći u kući.
Projekt doprinosi povezivanju starijih osoba sa zajednicom, čime se sprječava ovi-snost o drugima i socijalna izolacija te omogućava dulji ostanak u vlastitom domu i/ili obiteljskoj sredini.
13
Domovi za starije osobe – osnivač Grad Zagreb (2017. g.)
Dom za starije osobe
Adresa Telefon Web adresa e-mail
CENTAR Klaićeva 10 4924-100 www.dom-centar.hr
Crnatkova 14 – – dislocirani objekt
4843-404 [email protected]
DUBRAVA Milovana Gavazzija 26 2851-552www.dom-dubrava.hr
KSAVER Nemetova 2 4674-133www.dom-ksaver.hr
MAKSIMIR Hegedušićeva 20 2351-111 www.dom-maksimir.hr
Aleja A. Augustinčića 1 – – depandansa
2350-222 [email protected]
MEDVEŠČAK Trg Drage Iblera 8 4656-100 www.dom-medvescak.hr
Martićeva 7 – – dislocirani objekt
4552-787dom.medvescak@dom-
med- veščak.hr
PARK Ivanićgradska 52 2369-400 www.dom-park.hr
Laščinska cesta 98a – dislocirani objekt
6468-960 [email protected]
PEŠČENICA Donje Svetice 89 2358-500www.dom-pescenica.hr
dom-pescenica@dom- pescenica.hr
SVETA ANA Islandska 2 [email protected]
SVETI JOSIP Dunjevac 17 3669-000
Podružnica „Maksimilijan Kolbe“
3775-658 www.domsvjosip.hr
Topnička 29 3438-456 [email protected]
Bolnička cesta 1 – – dislocirani objekt
3659-555
TREŠNJEVKA Trg Slavoljuba Penkale 1 www.dom-tresnjevka.hr
Drenovačka 30 – Podružnica 3030-570 [email protected]
TRNJE Poljička 12 6151-300www.dzsino-trnje.hr dom-
Izvor: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba
14
Gerontološki centri/izvaninstitucijska skrb za starije – osnivač Grad Zagreb (2017. g.)
Dom za starije osobe/ gerontološki centar
Adresa gerontološkog centra Telefon
CENTAR Klaićeva 10 4924-158
DUBRAVA Milovana Gavazzija 26 2851-552
MAKSIMIR Hegedušićeva 20 2351-285, 2351-286
MEDVEŠČAK Trg Drage Iblera 8 4552-077
PEŠČENICA Donje Svetice 89 2358-521
SVETA ANA Islandska 2 6670-792
SVETI JOSIP Dunjevac 17 3669-006
TREŠNJEVKA Trg Slavoljuba Penkale 1 3659-432
TRNJE Poljička 12 6119-455
Izvor: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba
15
Na mladima svijet ostaje, a na STARIJIMA OPSTAJE!
Die Gegenwart der Welt ruht in den Armen der Älteren, die Zukunft der
Welt liegt in den Händen der Jugend!
The world belongs to the young people, but it exists thanks to the older people!
www.stampar.hr/gerontologija
