Lijepljeni lamelirani nosaci

8/13/2019 Lijepljeni lamelirani nosaci

1/65

7 Lijepljeni lamelirani nosai


2/65

PROIZVODNJA LIJEPLJENIH LAMELIRANIH NOSAA

TEHNOLOKI SLIJED

MATERIJAL: I KLASA (V 15%)

1. Sjea: obaranje, skidanje grana, rezanje u trupce, skidanje kore2. Suenje trupaca u umi, transport, suenje trupaca u tvornici3. Piljenje na dimenzije lamele sa nadmjerom4. Suenje sirovih lamela (prirodno, prisilno u suarama)5. Ulaz u proizvodni pogon, odleavanje cca 7 dana ujednaenje V

6. Uzduno spajanje lamela7. Blanjanje lamela ( 0,1 mm)8. Nanoenje ljepila (otvoreno vrijeme)9. Slaganje nosaa u kalupu projektirane geometrije10. Ovrenje ljepila (zatvoreno vrijeme)11. Kontrola kvalitete

12. Zavrna obrada13. Zatita premazima14. Priprema za transport i transport15. Montaa


3/65

Sjea

- Golosjea- Selektivna sjea- Sanitarna sjea (podruja pod zatitom, parkovi prirode i sl.)

Posebni uvjeti za trupce etinara i hrastovine:

etinari sijeku se samo zimi i ljetiJela i smreka, isporuuju se mijeano, bez obzira na koliinski odnos

jedne vrste, pod imenom etinaraKora mora biti skinuta, kvaliteta u skladu sa HRN vidno oznaena

Hrastovina sijee se samo zimiIsporuka do 30. travnja, kvaliteta u skladu sa HRN vidno oznaena


4/65

Hrast lunjak Slavonija (golosjea)


5/65

Selektivna sjea borovine


6/65

Skidanje kore


7/65

Suenje trupaca u umi, transport, suenje trupaca u tvornici

Suenje trupaca u umi nije preporuljivo, prakticira se iskljuivo radiolakanja transporta (smanjenje teine zbog gubitka vlage).

Trupci se izvoze iz ume kamionskim ili traktorskim transportom umskimputovima, umskom eljeznicom, iarama, splavarenjem rijekom (ako za topostoje uvjeti) ili ivotinjskom snagom.

Nakon dovoenja u tvornicu, klasificiraju se i odlau na stovarite trupaca dopada vlage na optimalnu razinu za daljnju obradu (piljenje). Kvalitetnijimaterijal se zatiuje od oborina, pucanja na glavama itd.


8/65


9/65


10/65


11/65


12/65


13/65

Piljenje na dimenzije lamele sa nadmjerom

Trupci se pile cirkularom ili gaterom, danaszbog ekonominosti najee gaterom satehnikom piljenja "u cijelo" (odjednom u nizlamela iste ili razliite debljine)

Gater je niz lisnatih pila uvrenih u eliniokvir. Razmak listova odreuje se premadebljini lamele.


14/65

Ovako dobivene lamele kraje se cirkularnim

pilama na potrebnu irinu.

U tvornicama koje u proizvodnom asortimanuimaju osim LLN i ostale proizvode mogue sui neke druge tehnike piljenja, posebno ako seradi o hrastovoj grai. Sa ciljem to boljeg

iskoritenja visokokvalitetne i najvrjednijepilanske sirovine razvile su se specijalnetehnike piljenja.


15/65


16/65


17/65


18/65

Suenje sirovih lamela (prirodno i prisilno)

Nakon piljenja lamele se odlau na stovaritepiljene grae sloene u vitlove gdje zapoinjeproces suenja. U vitlovima je taj proces

prirodan, lamele su tako sloene da jemogua cirkulacija zraka i prozraivanjesvake pojedine lamele, a itav sloanj jezatien pokrovom od padalina.

Brzina prirodnog suenja ovisi o nizu faktora(temperaturi, relativnoj vlazi i brzini strujanjazraka, vrsti drva, poloaju u presjeku debla,debljini lamele i nainu piljenja, vlazi u startu,nainu slaganja itd) i ne moe se preciznoizraunati. Koliina vlage se prati i ovaj nain

suenja smatramo gotovim kad postotakvlage padne na 25 do 30 % (takozvanaotpremna suhoa) cca 4-8 mjeseci odpoetka suenja za piljenu grau.


19/65

Nakon zavrenog procesa prirodnog suenja lamele se otpremaju na prisilno suenje usuionice. Prisilno suenje danas se vri strujom toplog zraka propisane temperature i relativnevlanosti u razliitim reimima suenja ovisno o vrsti i dimenzijama materijala koji se sui.

Za suenje manjih koliina koriste se komore za suenje (6-12 m duine). Tuneli za suenjekoriste se za suenje veih koliina etinara, dugi su do preko 100 m. Materijal se provlai kroztunele za suenje na vagonetima.

Komore za suenje


20/65

Tunel za suenje


21/65

Ulaz u proizvodni pogon, ujednaenje vlanosti (egalizacija)

Nakon zavretka procesa suenja a kada vlanost padne ispod 15% lamele

se uvode u proizvodni pogon. Temperatura zraka u pogonu u kojem e selijepiti elementi mora iznositi 20 C uz relativnu vlanost od cca 60%. Pogonmora biti dobro ventiliran a tehnoloke linije moraju imati ugraene sistemeza direktno odvoenje piljevine, strugotine i praine u adekvatne silose vanpogona.

U ovakvim uvjetima materijal mora ostati makar 7 dana u kom se vremenuujednauje vlanost lamela po principu higroskopne ravnotee. Ovim senastoje smanjiti na minimum parazitni naponi u lijepljenim rekama koji bi semogli pojaviti u eksploataciji nosaa kod promjene uvjeta okoline ukoliko bisusjedne lamele bile razliite vlanosti.


22/65

Uzduno spajanje lamela

Svaka lamela poprenog presjekaizrauje se iz veeg brojasegmenata uzduno spojenih

lijepljenjem. Spajanje moe bitiizvedeno:

- sueonim spojem- klinastim spojem

- zupastim spojem

Prva dva naina spajanja gotovoda se vie ne upotrebljavaju uproizvodnji nosaa, tehnolokelinije su prilagoene izvedbinastavaka zupastim spojem.(Osim lamela ovakvim spojemmogu se nastavljati stupovi, gredei okviri.)


23/65


24/65


25/65


26/65

Blanjanje lamela (0,1 mm)

Prije uzdunog spajanja elementi lamela se blanjaju sa tonou obrade povrine od 0,1 mm.Blanjanje se izvodi posebnim alatom koji obrauje obje strane lamele odjednom proputajuikonstantnu debljinu.


27/65


28/65


29/65

Nanoenje ljepila, slaganje nosaa u kalupe i ovrenje ljepila

Nakon izrade lamela i ovrenja uzdunih spojeva pristupa se lijepljenjunosaa. Kao to je prije reeno danas se LLN lijepe rezorcinskim ljepilom pase dole navedeni podaci odnose na rezorcine.

Poetak lijepljenja je priprema ljepila: katalizator se pomalo uz mijeanjedodaje ljepilu do omjera 1 : 5 u teinskim dijelovima. Mijeanje je strojno a

nakon dodatka cijele koliine katalizatora traje jo 10 min. do homogenosti.Temperatura smjese mora ostati u granicama 15 do 20 C.

Temperatura znatno utjee na proces lijepljenja i upotrebno vrijeme ljepila:

Temperatura smjese ( C) 10 15 20 25 30 35Upotrebno vrijeme (h/min) 7/00 4/00 2/00 1/00 0/40 0/10

Ljepilo se strojno, gumenim valjcima, nanosi na obje povrine koje se lijepe.Nanos se kree u granicama 0,20 do 0,35 kg/m, obostrano znai 0,40 do

0,70 kg/m lijepljenog spoja.

Prva lamela se premazuje sa jedne, ostale sa obje a zadnja opet sa jednestrane. Jasno, nepremazane strane su vanjska lica nosaa. Nakonpremazivanja ljepilom lamele se redom slau u kalup projektirane geometrije.


30/65


31/65


32/65


33/65

Otvoreno vrijeme ljepila je vrijeme od nanoenja ljepila na lamelu pa dospajanja sa drugom premazanom lamelom.

Zatvoreno vrijeme je maksimalno vrijeme od spajanja lamela bez pritiska.

Vrijeme preanja je vrijeme u kojem nosamora biti pod pritiskom.

Sva ova vremena ovise o materijalu a za navedene uvjete u pogonu vrijediorijentaciono :

Temperatura ( C) 10 15 20 25 30 35Otvoreno vrijeme (min) 50 40 25 15 10 5

Zatvoreno vrijeme (min) 240 120 80 50 20 10Vrijeme preanja (h/min) 15/00 10/00 5/00 4/00 2/00 1/15

Pritisak preanja kree se u granicama:- za meka drva 30 60 N/cm- za tvrda drva 60 90 N/cm

Nakon oslobaanja pritiska nosau je potrebno odleavanje od 24 sata (dopremjetanja ili daljnje obrade). Punu vrstou lijepljeni spojevi postiu nakon5-7 dana.

Kontrola kvalitete


34/65

Kontrola kvalitete

Svaki proizvedeni nosa mora imati popratnudokumentaciju sa dokazima kontrole kvalitete a u nju se

unose slijedei podaci:

- vrsta drva i klasa- vlanost lamela u fazi lijepljenja- vrsta ljepila i atestna dokumentacija

proizvoaa ljepila

- najmanje i najvee debljine lamela- temperatura i vlanost zraka pogona

(polikondenzacija ljepila)- ostvareni pritisak u fazi polikondezacije ljepila- ostvarena geometrija u odnosu na projekt- rezultati ispitivanja posmine vrstoe ljepila- kod izuzetnih konstrukcija rezultate ispitivanja

vlane vrstoe ljepila i uzdunih spojevalamela

Pod izuzetnim konstrukcijama podrazumijevaju se

konzole preko 15 m, ravni nosai preko 30 m i lukovipreko 60 m duine.

Navedena ispitivanja posmine vrstoe ljepila vre sena uzorcima koji se uzimaju sa svakog nosaa (vanprojektiranih dimenzija). Ispitivanja do loma se provode

prema HRN D.A1.053 na uzorcima prema skici.

Zavrna obrada, zatita i priprema za transport


35/65

, p p p

Pod zavrnom obradom podrazumijeva se konano blanjanje i bruenje lica nosaa i svi

zahvati na nosau koje je projektom predvieno izvesti u tvornici. Nakon zavrne obradenosai odlaze u dio pogona u kojem se premazuju zatitnim sredstvima prema projektu.Nanose se najmanje dva sloja odgovarajueg zatitnog premaza a trei, zavrni sloj nanosi senakon definitivne montae.

Nosai se nakon ove operacije pakiraju u PVC da bi se zatitili od vlage u narednim fazama, a

ako se radi o teim transportima mogu se zatititi i od mehanikih oteenja.


36/65


37/65


38/65


39/65

Transport i montaa

Planom transporta prikazuje se i opisuje nain transporta te dokazuje mehanika otpornost istabilnost kod kritinih operacija i specifinih naina oslanjanja ili poloaja LLN. Transportniputovi moraju biti utvreni, pri emu se mora voditi rauna o radijusima krivina premazahtjevima specijalnih vozila i postojeim slobodnim profilima.


40/65


41/65

Montaa se mora provesti prema planumontae. Plan montae ovjerava

projektant konstrukcije.Meustanja konstrukcije u fazi montaepotrebno je provjeriti vodei rauna omjestima i nainima hvatanja/oslanjanja ufazama podizanja i montae. Posebnu

panju treba posvetiti osiguranju stabilnostiu fazama i elementima koji kod montaeimaju naprezanja suprotna od oekivanih ueksploataciji

Mjesta hvatanja potrebno je osigurati od

oteenja.


42/65


43/65


44/65


45/65


46/65


47/65


48/65


49/65


50/65


51/65


52/65


53/65

IZVEDBA NOSAA UVJETI ZA I KLASU


54/65

U proraun mehanike otpornosti i stabilnosti uvode se geometrijske karakteristike homogenogpoprenog presjeka u svemu prema vaeim HRN U.C9.300 ako su ispunjeni slijedei uvjeti

kod izrade nosaa:

Raspored materijala po visini poprenog presjeka

Za izradu LLN koji su podvrgnuti utjecaju savijanja sa ili bez uzdune sile (uz uvjet da su naponiu vanjskim etvrtinama razliitog predznaka) moe se u srednjem dijelu nosaa upotrijebitimaterijal II klase.

Ovako izvedeni nosai mogu se deklarirati kao I klasa.


55/65

Dimenzije poprenog presjeka

Najvea irina jedne lamele moe iznositi poHRN 200 mm (prema EC5 do 220 mm).

Prema tome irina poprenog presjekanosaa moe iznositi najvie 20 cm. Ako sezahtijeva vea irina lamele se moraju izvestiiz dva dijela meusobno spojena uzdunimlijepljenjem. irina poprenih presjeka ovakoizvedenih nosaa moe iznositi do najvie 30

cm (prema EC5 - 28 cm). Popreni preklopi udva susjedna sloja moraju biti vei od dvijedebljine lamele.

Alternativno, vee irine presjeka odnosnokrutosti nosaa dobiju se slaganjem 2 ili 3

nosaa u blok ili izvoenjem komponiranihpoprenih presjeka.

Debljina lamela


56/65

Najvea debljina lamele smije iznositi kod etinara 32 mm (iznimno 42 mm).

Kod upotrebe tvrdog drva doputa se debljina lamele do 20 mm.Minimalne debljine lamela nisu ograniene.

Zakrivljeni lijepljeni nosai

Zakrivljeni nosai radijusa zakrivljenosti lamele Ri 200hi (hi-debljinalamele) tretiraju se kao ravni nosai.

Ako je radijus zakrivljenosti 150hi Ri 200hi debljinu lamele potrebno jeodrediti prema priloenom dijagramu.Manji radijusi zakrivljenosti od Ri = 150hi doputeni su uz uvjet da se smanjedoputeni naponi prema HRN t.8.13.

Uzduno nastavljanje lamela

Lamela mora biti neprekinuta na cijeloj duljini nosaa to se ostvaruje uzdunim nastavcima.


57/65

U susjednim slojevima nastavci moraju biti izmaknuti prema priloenoj skici i tablici.Ukoliko je ovaj uvjet ostvaren smatra se da popreni presjek nije oslabljen.


58/65

Orijentacija lamela


59/65

Desnom stranom lamele nazovimo stranu blie srcu, lijevom blie kori.

Suenjem odnosno poveanjem vlanosti lamela se deformira. Pogledajmomogua stanja u dvije susjedne lamele.


60/65

Osnovni doputeni naponi za lijepljene lamelirane nosae (V = 15 %)


61/65

Koeficijenti za optereenja :

G1 1,00G2 1,15G3 1,50


62/65

Za slobodno oslonjene nosae visine poprenog presjeka > 30 cm potrebno

e smanjiti osnovni doputeni napon na savijanje mnoenjem sa faktorom kh :

( )21

9/1

130

cch

kh ++

=


63/65

Proraun deformacija


64/65

j

Principi prorauna isti su kao kod klasinih konstrukcija od monolitnog drva aosnovne vrijednosti modula dane su u HRN:

Koeficijent redukcije za vlanost 15 % :

= 0,85 za vlanost od 15 18 %= 0,75 za vlanost od 18 22 %


65/65

Metalni elementi

Za izvedbu metalnih elemenata drvenihkonstrukcija u pravilu se koristi elik kvaliteteN 24 (0361), rjee N 36 (0561).

Kod prorauna vrijede doputeni naponi kao uelinim konstrukcijama umanjeni za 10 %.

Elementi sa navojem proraunavaju se prekoneto poprenog presjeka sa doputenimvlanim naponom od 10 kN/cm.

Documents

Lijepljeni lamelirani nosaci