Upload
tgrgicev
View
2.155
Download
10
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
POSTDIPLOMSKI STUDIJ: EUROPSKE EKONOMSKE INTEGRACIJE
SEMINARSKI RAD
HRVATSKA
Predmet: Ekonomika turizma
Prof.dr.sc. Lidija Petrić
Postdiplomant:
dipl. oec. Tonči Grgičević
Split, rujan, 2008.
SADRŽAJ:
UVOD 3
1. OPĆENITO O HRVATSKOJ 5
1.1. Smještaj i položaj te prirodne i povijesne osnove Hrvatske 5
1.2. Gospodarstvo Hrvatske 6
2. RAZVITAK TURIZMA U HRVATSKOJ 9
3. ANALIZA TURISTIČKE POTRAŽNJE U HRVATSKOJ 10
4. ANALIZA TURISTIČKE PONUDE U HRVATSKOJ 22
4.1. Atraktivni prirodni elementi turističke ponude u Hrvatskoj 22
4.2. Atraktivni društveni elementi turističke ponude u Hrvatskoj 25
4.3. Komunikativni elementi turističke ponude u Hrvatskoj 27
4.4. Receptivni elementi turističke ponude u Hrvatskoj 32
5.
ANALIZA UTJECAJA PUTOVANJA I TURIZMA NA MAKROEKONOMSKE
AGREGATE NA NACIONALNOJ, REGIONALNOJ I SVJETSKOJ RAZINI PREMA
TURISTIČKO SATELITSKOJ BILANCI
36
5.1. Agregatna turistička potražnja 36
5.2 Agregatna turistička ponuda 37
6. NACIONALNA POLITIKA TURIZMA HRVATSKE 40
ZAKLJUČAK 44
POPIS LITERATURE 46
2
Uvod
Međunarodni turizam je u svijetu u stalnom usponu. Analiza njegova kretanja u razdoblju od 1950. do
2002. godine pokazuje da se broj međunarodnih dolazaka povećao više od 28 puta, dok su prihodi od
međunarodnog turizma porasli čak nešto više od 220 puta. Prognoziranje međunarodnih turističkih
dolazaka prema svjetskim regijama pokazuje da će vodeća turistička receptivna regija biti Europa.
Konkurencija na svjetskome turističkom tržištu postaje sve oštrijom, i to ne samo među zemljama
jedne regije nego i među regijama na svjetskoj, globalnoj razini. Za turiste, radi ostvarivanja što većih
efekata, bori se veliki broj postojećih, ali i novih destinacija. Turistima je najvažnije da uz što manju
potrošnju ostvare što veći broj usluga, pa im stoga i povoljne cijene u zračnom prometu omogućuju da
prijeđu velike prostorne udaljenosti i upoznaju nove destinacije uz istu ili čak manju potrošnju. Na taj
način i najudaljenije turističke destinacije koje imaju povoljnije uvjete, bolje sadržaje i ostale
zanimljivosti, postaju ozbiljni konkurenti na svjetskom turističkom tržištu.
Hrvatska je odabrana za ovaj rad jer jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu i sve
poznatija u cijelom svijetu te ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti.
Prednosti turističkog proizvoda su očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe,
blaga mediteranska klima, blizina europskih tržišta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki
zaštićenim destinacijama. Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak turizma - jednu od najljepših
obala s više od tisuću otoka, ekološki očuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih (Plitvička jezera,
Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova prirode, kulturno i
povijesno nasljeđe sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a (Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi
Trogir i Dubrovnik te Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šibenska katedrala) te blagom mediteranskom
klimom kojom privlači turiste tijekom cijele godine.
Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od nautičkog turizma, ronilačkog, kongresnog,
ekološkog, ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i
wellness turizma, krstarenja na motornim jedrenjacima i izletničkog turizma.
Svaka od hrvatskih turističkih regija razvija svoju specifičnu ponudu, u skladu sa svjetskim
trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačajnije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i
dubrovačko područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska.
U prvom dijelu, sa naslovom «Općenito o Hrvatskoj» sažeto je obrađen geografski položaj i
gospodarstvo, a potom je u drugom dijelu obrađen razvitak turizma u Hrvatskoj.
3
Posebna pažnja je posvećena trećem i četvrtom dijelu u kojem se kvantitativno i kvalitativno obrađuje
turistička ponuda i potražnja, upravo zbog toga da bi se na pravi način došlo do odgovora koliko je
Hrvatskoj turizam važan faktor u razvoju gospodarstva. Dobra kvantitativna i kvalitativna analiza
turističke potražnje daje podatke o potrošnji posjetitelja, odnosno prihodu Hrvatske od turizma, potom
o porijeklu posjetitelja, svrsi posjeta i slično, a ponuda podatke o kapacitetima Hrvatske. Iako postoje
različiti modeli praćenja i mjerenja razvojnih učinaka turizma, za sada je najpopularnija metoda
turističke satelitske bilance, stoga se kao logičan nastavak obrađuje u petom dijelu rada.
Na kraju rada, posvećena je primjerena pozornost Nacionalnoj politici i programima, u koje Hrvatska
ulaže mnogo napora.
4
1. Općenito o Hrvatskoj
1.1 Smještaj i položaj te prirodne i povijesne osnove Hrvatske
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je država zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje
u Jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom na istoku sa Srbijom
na jugu i zapadu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom
hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog
kulturnog kruga.
Hrvatska ima prema popisu iz 2001. godine 4.437.460 stanovnika. Hrvati čine gotovo 90%
stanovništva dok su najznačajnija manjina Srbi koji čine oko 4.5% stanovništva. Ostale manjine čine
manje od 0.5% stanovništva. Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora
31.067 km². Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Zagreb je
prema širini gravitacijskog područja i jedno od makroregionalnih središta. Ostala makroregionalna
središta su prema veličini iza Zagreba, a to su Split, Rijeka i Osijek. Ukupno je u Hrvatskoj 423 općina
i 123 grada koji su grupirani u 20 županija i Grad Zagreb. Hrvatska je politički podijeljena na 21
županiju (uključujući Grad Zagreb s istim statusom) čije granice slijede kulturno i geografski.
Povijesnih regija, koje čine Hrvatsku, ima nekoliko, ali se značenjem ističu Slavonija, središnja
Hrvatska, Istra i Dalmacija
Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Hrvatska je članica Ujedinjenih
naroda od 22. svibnja 1992.g. te kandidat za ulazak u EU. Pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-
u primila je 3. travnja 2008., a sam ulazak se očekuje početkom 2009. godine
Zemljopis Hrvatske vrlo je raznovrstan s krajolikom koji se proteže od prostranih ravnica Panonske
nizine preko uskog područja visokih Dinarida do impresivne obale Jadranskog mora, jedne od
najrazvedenijih na svijetu. Navedeni položaj pruža ugodne uvjete vlažne kontinentske klime u
unutrašnjosti i sredozemne klime na primorskoj obali. Hrvatska se polovicom svoga teritorija nalazi u
panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini
gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5835 km sačinjavaju na moru 1185 otoka, otočića, hridi i
grebena, a na kopnu brojne uvale, prevlake, zaljevi i dva poluotoka, Pelješac i Istra.
Hrvatska se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne polutke Zemlje. Zbog takvog položaja
klimatske su prilike povoljne i umjerene bez ikakvih temperaturnih ekstrema.
Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala
omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebice turizma. Gorska Hrvatska nema toliko
razvijene mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali u zadnje se vrijeme ondje razvija
5
zimski i seoski turizam. Najviša planina koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom
jest Dinara s istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.
Ukupna duljina kopnenih granica je 2028 km, a obalne crte 5835 km. Udaljenost od Savudrije do rta
Oštro iznosi 527 km, pa stoga koeficijent razvedenosti hrvatskog dijela jadranske obale iznosi vrlo
visokih 11,1, što svrstava hrvatsku obalu među najrazvedenije na svijetu. Od 1233 jadranskih otoka,
otočića, hridi i grebena njih 1185 nalazi se u Hrvatskoj. Od tolikog broja njih 718 su otoci od kojih je
66 naseljeno. Najveći otoci su Cres i Krk, oba s površinom od 405,8 km².
Hrvati su jedan od starijih naroda u Europi. Među prvima su ustrojili državu, a od početka 9. st. imaju
i svoju kraljevinu, prvi među Slavenima. Prema jeziku pripadaju indoeuropskoj, slavenskoj, točnije
južnoslavenskoj skupini naroda, a prema kulturnoj i vjerskoj odrednici, zapadnoeuropskom,
rimokatoličkom civilizacijskom krugu.
Kao poseban etnikum formirali su se već u ranom srednjem vijeku na rubnom području nekadašnjeg
Zapadnog Rimskog, odnosno kasnije Franačkog carstva. Na tom pograničnom teritoriju gdje su se
stoljećima susretale rimska i grčka kultura, Franačko i Bizantsko carstvo, Sveto Rimsko Carstvo
njemačke narodnosti i Osmanlijsko Carstvo naselili su se u početku 7. st. Hrvati, kao ratnički i već
dobro organiziran narod i tu žive sve do danas. Od crkvenog raskola u 11. st. preko toga područja
prelazi i crta razgraničenja između katoličkog Rima i pravoslavnog Bizanta, ali Hrvati oduvijek
gravitiraju katoličkom Zapadu. Od 15. st. kad počinje turska agresija, tu se preklapaju i tri ponajveće
svjetske religije: katoličanstvo, pravoslavlje i islam. Od svršetka II. svjetskog rata i sukoba s SSSR-om
je druga Jugoslavija u kojoj se nalazila i Hrvatska kao posebna republika bila također granica između
zemalja zapadne demokracije i istočnog, komunističkog svijeta, između država okupljenih u NATO-
paktu i onih u Varšavskom paktu. Od 1990. kad je proglašena Republika Hrvatska kao posebna
država, ali ovaj put kao slobodna, demokratska zemlja, opet je ostala na granici, ali i u sukobu s
prokomunističkom Srbijom koja je željela obnoviti "treću" Jugoslaviju u kojoj bi opet bila hegemon
kao i u prve dvije istoimene države.
1.2. Gospodarstvo Hrvatske
Bruto domaći proizvod je 2007. prema HNB-u iznosio 37.947 milijuna EUR ili 8.452 EUR po
stanovniku mjereno po tekućim cijenama, pri čemu je realni rast u odnosu na 2006. godinu bio 5,6%.
Prosječna neto plaća za travanj 2008. iznosila je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 5,036
kuna. BDP Hrvatske po stanovniku je dostiga 53% prosjeka BPD-a Europske unije.
6
Deficit tekućeg računa bilance je 2007. iznosio 3.226 miljuna EUR ili 8,6 BDP-a. Razlog tome je
premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2007.g. iznosila svega 2,9%. Devizne su pričuve
na kraju 2007. godine iznosile gotovo 9,3 milijarda EUR.
Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do
travnja 2008. godine iznose 18 milijarda eura. Inozemni dug dosegao je na kraju 2007.godine razinu
od 33 miljardi EUR-a.
Stanje gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije,
glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je u svibnju 2008.
godine 230 000 nezaposlenih, što iznosi oko 13,2% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u
standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike
trostruko veći od prosjeka za cijelu državu.
Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2007. godini turizam je ostvario devizne prihode u iznosu
od 6.752 miljuna EUR. Fizički i financijski pokazatelji kretanja potražnje za uslugama u turizmu
potvrđuju vrlo uspješnu turističku sezonu 2007.godine. Broj noćenja odnosno dolazaka turista bio je
za 5,7%, odnosno za 7,5% veći nego u 2006., dok su prihodi od putovanja – turizma, izraženi u
eurima, zabilježeni u platnoj bilanci, nominalno porasli za 7,2%. Također, tijekom 2007. zamjetljiv je
bio i trend jačanja potražnje za turističkim uslugama izvan glavne sezone. Struktura gostiju ostala je
gotovo nepromijenjena, pri čemu se više od 90% ukupno ostvarenih i noćenja i dolazaka odnosilo na
strane goste, a svojim su se udjelima isticali gosti iz Njemačke, Slovenije, Italije, Češke i Austrije. S
obzirom na opisana kretanja i promjene u osobnoj potrošnji.
Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini
prerađivačka industrija. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u.
Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a. Distributivna trgovina zapošljava oko
15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija.1
1 Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr, Godišnje izvješće 2007
7
Slika 1. Struktura bruto dodane vrijednost, Izvor: www.hnb.hr, Godišnje izvješće 2007
Ubrzavanje rasta BDV-a svih gospodarskih djelatnosti tijekom 2007. bilo je izazvano ponajviše
snažnim rastom bruto dodane vrijednosti uslužnih djelatnosti, i to zbog jačanja osobne potrošnje i
snažne inozemne potražnje za turističkim uslugama. Pritom je doprinos uslužnih djelatnosti ukupnom
rastu BDV-a iznosio 3,7 postotnih
bodova. Dinamika BDV-a ostalih djelatnosti bila je nešto umjerenija, uglavnom zbog slabljenja
građevinske aktivnosti.
Promatrano pojedinačno, najsnažnije ubrzanje rasta BDV-a u odnosu na 2006. godinu zabilježeno je
kod hotela i restorana, financijskog posredovanja te trgovine. Također, s obzirom na velik udio
industrije u ukupnoj strukturi gospodarstva, posebice valja istaknuti snažan rast njezine dodane
vrijednosti. Kod građevinarstva je, pak, ostvareno najizrazitije usporavanje rasta BDV-a.2
2 Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr, Godišnje izvješće 2007
8
2. Razvitak turizma Hrvatske
Sredinom 19.stoljeća raste interes za odmaranjem u primorskim mjestima koja svoju popularnost
zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode. Povod za odlazak na more u to vrijeme su bile
kupke morske vode koje su se pripremale u javnim kupalištima ili hotelima. Tako se počinju razvijati
francuske i talijanske rivijere a Hrvatska svoj prve početke razvoja turizma bilježi 1844. godine, i to u
Opatiji sa izgradnjom Vile Angiolina. Opatija je 1889. godine proglašena lječilištem te postala
popularno zimovalište bogatih gostiju iz Austro-Ugarske i ostatka Europe. S vremenom su i druga
mjesta poput Lovrana, Crikvenice, Kraljevice, Dubrovnika, Raba, Lošinja i Hvara dobila status
primorskih ljetnih odmarališta. U to vrijeme počinju se osnivati različita društva za uređenje i
poljepšavanje mjesta, za izgradnju kupališta i sl. U tokove masovnog turizma, koji započinje
početkom 20.stoljeća, Hrvatska se već uključuje i to već u prvoj polovici 20.stoljeća. U 1938. godini u
Hrvatskoj je bilo zabilježeno 500 tisuća turista i 3 miljuna noćenja, od čega se 61% odnosilo na
inozemni turistički promet.3 Ranih 60- godina 20. stoljeća turizam kao industrija se počinje razvijati te
Hrvatska kao turistička zemlja postaje sve značajnija na Mediteranu. Do 1980 – tih godina Hrvatska se
profilirala kao destinacija za odmor te je bila izrazito konkurentna leaderima kao što su Španjolska,
Italija, Grčka i Francuska. Glavni razlog ovakvog uspjeha leži u prirodnim i geografskima atrakcijama
Hrvatske, odnosno čistom moru, lijepoj obali, toplini i pristupačnosti lokalnog stanovništva i činjenici
da je odnos cijene i dobivenog bio privlačan. Sredinom 1980-tih potražnja za turističkim proizvodom
Hrvatske pada počinje sa usporavanjem te zbog nesposobnosti Hrvatske da se prilagodi promjenama u
potražnji za turističkim proizvodom odnosno novim i većim zahtjevima i preferencijama turista.
Ostale konkurentske destinacije prilagodbu su uspjele napraviti dok je Hrvatsku u tome najviše kočio
tadašnji komunistički režim. Shodno orijentaciji na masovni turizam, u strukturi turističke ponude
Hrvatske prevladavali su kampovi i privatni smještaj te hoteli srednje kategorije. Budući da intenzivni
turistički razvoj nije istovremeno pratila izgradnja potrebne turističke infrastrukture to je dovelo do
pada kvalitete i imagea turističke ponude mnogim hrvatskim destinacijama. U razdoblju od 1994. do
2002. godine hrvatski turizam bio je pod snažnim utjecajem ratnih događaja te poteškoćama
poslijeratnog oporavka. Stoga je, nakon 1995. godine bilo potrebno vratiti povjerenje u Hrvatsku kao
sigurnu turističku destinaciju te se prilagoditi nastaloj promjeni svjetske turističke potražnje. Kada se
zbroje noćenja šest reprezentativnih zemalja Mediterana i Hrvatske 1990. godine Hrvatska je bila
srednje razvijena turistička destinacija i imala oko 7% udjela po broju ostvarenih noćenja. No, kako
hrvatski turizam od tada gubi na konkurentnosti u posljednjem desetljeću je smanjio tržišni udio u
svjetskom turizmu kao i na tržištu Mediterana. Tako se njezin udio u 2000. godini, na istom tržištu
Mediterana, smanjio za gotovo tri puta.4
3 Petrić, L. Osnove turizma, Ekonomski fakuletet Split, 2007, interna skripta4 Hrvatska gospodarska komora, Centar za makroekonomske analize, Turizam, 2006
9
3. Analiza turističke potražnje u Hrvatskoj
Turistička potražnja se prati i mjeri prije svega zbog ekonomskih učinaka koje generira te radi
kreiranja i/ili promjena marketinške i promidžbene politike.
U turizmu potražnju čine posjetitelji, stoga se u analizi promatra broj posjetitelja, broj noćenja,
potrošnje, porijeklo i slično.
Razvoj turističkih odredišta uključuje brojne faktore: bolje mogućnosti za informiranje (Internet,
agencije, lokalne vladine institucije i slično), povezanosti prometa, različitosti turističke ponude i
potražnje, marketinga i slično. Naime, ako krenemo od pretpostavke da je turista već motiviran da
putuje, onda je prva faza traženje informacija, potom bi druga faza bila odabir sredstva putovanja (da
li sa autom, avionom, vlakom, trajektom), dok je stvaran boravak u odredištu treća faza, a povratak
kući sa pozitivnim ili negativnim mišljenjem koje se prenosi drugim poznanicima četvrta faza.
Slika 2. Informiranje o turističkoj ponudi u Hrvatskoj Izvor: Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007
Kao što je vidljvo, turisti se informiraju o turističkoj destinaciji najviše preko medija, po preporukama,
internetom ili prijašnjim boravkom.
TURISTI INDEKS NOĆENJA INDEKSUDJEL U %
2007
2006. 2007.2007/200
62006. 2007.
2007/2006
Njemačka1.544.80
11.554.79
4100,65 10.986.866
10.848.939
98,74 21,9
Slovenija 913.0721.015.37
9111,20 5.245.881 5.689.746 108,46 11,5
Italija1.235.41
31.249.34
3101,13 5.474.456 5.451.968 99,59 11,0
Češka 593.276 669.132 112,79 3.921.345 4.394.711 112,07 8,9
Austrija 790.083 839.717 106,28 4.069.302 4.244.607 104,31 8,6
Ostale strane zemlje
3.582.231
3.978.326
111,0617.324.094
.18.944.65
9109,35 38,2
UKUPNO STRANI
8.658.876
9.306.691
107,48 47.021.94449.574.63
0105,43 100
10
Slika 3. Struktura gostiju u Hrvatskoj, Izvor: Državni zavod za statistiku,www.dzs.hr, Statističke informacije 2008
Gledano prema zemljama dolazaka Njemačka je i dalje na prvom mjestu s udjelom od 22% ukupnih
stranih noćenja, a 1,6 milijuna njemačkih turista (rast od 1%) ostvarilo je 10,8 milijuna noćenja (pad
od 1% u odnosu na godinu prije). Slijedi Slovenija s 1,0 milijun turista (rast od 11%) i 5,7 milijuna
noćenja (rast od 8,5%), te Italija čijih je 1,2 milijuna turista (rast od 1%) ostvarilo 5,5 milijun noćenja
što je na razini 2006. godine
Zemlje s najvećim turističkim porastom prometa su Ukrajina (rast od 56% u dolascima i 57% u
noćenjima), Rusija (29% više dolazaka i 38% više noćenja), Španjolska (35% više dolazaka i 32%
više noćenja), Japan (33% više dolazaka i 32% više noćenja), te Kanada ( 26% više dolazaka i 27%
više noćenja).5
'Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj' - TOMAS – Ljeto 2007 jedino je kontinuirano istraživanje
različitih obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj, koje je Institut za turizam u ljeto 2007.
godine proveo uspješno po sedmi puta. Stoga ovo istraživanje osim utvrđivanja profila gostiju koji
danas posjećuju Hrvatsku, omogućava i donošenje zaključka o trendovima turističke potražnje.
Motivi dolaska turista u Hrvatsku su uglavnom pasivni odmor i opuštanje (62%), zabava (42%),
prirodna ljepota (26%), nova iskustva i doživljaji (26%), gastronomija (20%) te povoljne cijene, sport
i rekreacija, kulturne zanemenitosti i blizina (40%).6
Motiviranost zabavom i novim iskustvima i doživljajima raste kroz godine što se vidi iz donjeg
grafikona.
Slika 4. Motiviranost turista, Izvor:Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007
5 Državni zavod za statistiku,www.dzs.hr, Statističke informacije 20086 Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007
11
Turisti koji su prošle godine boravili u Hrvatskoj prosječno su dnevno trošili 55,48 eura, od čega 68
posto na izdatke za ugostiteljstvo (smještaj, hrana i piće), a 32 posto na svu dodatnu potrošnju
(kupovina, izdaci za kulturu i zabavu, sport i rekreaciju, izlete i ostalo). U usporedbi sa zadnjim
takvim istraživanjem za 2004. turisti su 2007. prosječno dnevno trošili oko 6 eura više ili oko 13 posto
više s obzirom na tekuće cijene.
Istraživanje je provedeno tijekom četiri ljetna mjeseca 2007. godine na gotovo pet tisuća domaćih i
stranih ispitanika u sedam hrvatskih primorskih županija ili u 86 turističkih mjesta, a blagi porast
dnevne turističke potrošnje objašnjen je povećanom kvalitetom hrvatske turističke ponude, posebno
smještaja.
Tijekom 2007. godine među turistima najviše su trošili Britanci (prosječno 108 eura dnevno), Rusi
(102 eura) te Francuzi (85 eura), gosti u hotelima (89 eura) i turističkim naseljima (66 eura), i to u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji (88 eura).
Rezultati pokazuju da su konkurentske prednosti hrvatskog turističkog 'proizvoda' - klima, ljepota
krajolika, sigurnost u zemlji, čemu se mogu pridružiti i ekološka očuvanost, gostoljubivost i čistoća
mjesta, a Hrvatska se ocjenjuje boljom i u kvaliteti ugostiteljske ponude.
Ostali rezultati istraživanja pokazali su da je najviše turista 2007. u Hrvatskoj (55 posto) bilo u dobi od
30 do 49 godina, a najčešće su, njih 47 posto, došli na obiteljski odmor, što je slično kao i 2004.
godine.
I dalje je najviše turista ili njih 81 posto došlo automobilom, ali porastao je broj onih koji dolaze
zrakoplovom, što znači da se Hrvatska više otvara udaljenijim tržištima.
Blagi oblik nezadovoljstva gosti su iskazali s raznolikošću kulturne, zabavne i druge vanpansionske
ponude u odredištu te prezentacijom kulturne baštine, a kako se to sve više traži, Hrvatska će se morati
još više potruditi.
Većinom elemenata gosti izrazito zadovoljniji nego u 2004. Proširila se skupina elemenata kojima su
gosti zadovoljni. Niti jednim elementom ponude gosti nisu bili izrazito nezadovoljni u 2007. I dalje
najveće prednosti hrvatskog turizma su ljepota prirode i pogodnost za provođenje obiteljskog odmora.
a najveće nezadovoljstvo elementima ponude destinacije (zabava, kultura, kupnja).
Prvi posjet bilježi 18,9% inozemnih gostiju, drugi posjet 20,7%, treći do peti posjet 33,1% a šesti i
više 27,3%. Iz učestalosti dolaska u Hrvatsku može se reći da je 60% „ vjernih“ gostiju odnosno da je
svaki peti novi gost.7
7 Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007
12
Slika 5. Trajanje boravaka, Izvor:Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007
Smanjuje se udio dužih boravaka odnosno primjetno je kontinuirano skraćivanje prosječne dužine
boravka (s 11,7 noćenja u 2004. na 9,8 noćenja u 2007.)8
UKUPAN BROJ KREVETA NOĆENJAISKORIŠTENOST KA-PACITETA U DANIMA
2006. 2007. 2006. 2007. 2006. 2007.
Hotel i aparthoteli113.43
7115.63
114.762.11
715.200.46
8130,1 131,5
Turistička naselja 55.488 52.460 4.532.352 4.173.288 81,7 79,6
Kampovi214.52
1212.75
012.904.30
813.017.21
560,2 61,2
Kućanstva - sobe, apartmani, kuće za odmor
404.561
421.378
15.381.191
17.366.389
38,0 41,2
Luke nautičkog turizma 61.998 62.089 1.210.363 1.378.439 19,5 22,2
Ostali objekti 75.877 79.768 4.216.615 4.869.693 55,6 61,0
UKUPNO OBJEKTI925.88
2944.07
653.006.94
656.005.49
257,3 59,3
Slika 6. Iskorištenost kapaciteta u Republici Hrvatskoj dolazaka Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine
Iz tabele se vidi da je došlo do povećanja iskorištenosti kapaciteta u odnosu na prošlu godinu i to po
svim vrstama objekata, osim turističkih naselja, koja bilježe pad popunjenosti za oko 3%. Ukupna
iskorištenost kapaciteta 2007.godine iznosila je 59,3 dana. Najveću iskorištenost kapaciteta od 131,5
dana bilježe hoteli. Slijede turistička naselja čija je popunjenost iznosila 79,6 dana, dok kućanstva, bez
obzira na drugi po redu najveći broj ostvarenih noćenja, imaju popunjene kapacitete samo 41,2 dana.
Međutim u usporedbi s istim razdobljem prošle godine to pokazuje povećanje iskorištenosti kapaciteta
od oko 8%. Gledano prema županijama, najveću popunjenost od 68 dana bilježi Dubrovačko-
8 Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007
13
neretvanska županija, a slijedi je Istarska sa 67 dana, te Splitsko-dalmatinska županija čija je prosječna
popunjenost iznosila 59 dana. 9
TURISTI INDEKS NOĆENJA INDEKS
2006. 2007. 2007./2006. 2006. 2007. 2007./2006.
UKUPNO HRVATSKA 10.384.921 11.162.406 107,49 53.006.946 56.005.492 105,66
DOMAĆI 1.726.045 1.855.715 107,51 5.985.002 6.430.862 107,45
STRANI 8.658.876 9.306.691 107,48 47.021.944 49.574.630 105,43
INDIVIDUALNI DOLASCI 6.689.121 7.327.210 109,54 32.447.348 35.086.221 108,13
ORGANIZIRANI DOLASCI 3.695.800 3.835.196 103,77 20.559.598 20.919.271 101,75Slika 7. Turistički promet u Republici Hrvatskoj, dolazaka Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine
U Hrvatskoj je 2007. godine boravilo 11,2 milijuna turista ili 7,5 više nego godinu prije, a ostvareno je
56 milijuna noćenja, odnosno 5,7% više nego tijekom 2006. godine. Broj domaćih turista iznosio je
1,9 milijuna što je za 7,5% više nego godinu prije, a domaći su turisti ostvarili 6,4 milijuna noćenja ili
7,5% više nego 2006. godine. Broj stranih turista iznosio je 9,3 milijuna (rast od 7,5%), a strani su
turisti ostvarili 49,6 milijuna noćenja ili 5% više nego prethodne 2006. godine.
Gledano prema načinu dolaska broj individualnih turista iznosio je 7,3 milijuna (9,5% više nego
godinu prije), a ostvarili su 35,1 milijun noćenja što predstavlja rast od 8% u odnosu na godinu prije,
dok je organiziranih turista bilo 3,8 milijuna (4% više nego 2006. godine), a ostvarili su 20,9 milijuna
noćenja ili 2% više nego tijekom 2006. godine. Iz gore prikazanih podataka vidljivo je da broj
organiziranih dolazaka ima manji rast u odnosu na individualne. Udjel organiziranih noćenja u
ukupnom broju noćenja iznosio je 37,4%. 10
TURISTI INDEX 07./06. NOĆENJA. INDEX 07./06.
2006. 2007. 2006. 2007.
Hoteli, vile i aparthoteli 3.848.405 4.099.454 106,52 14.764.555 15.200.468 102,95
Turistička naselja 670.959 634.783 94,61 4.532.352 4.173.288 92,08
Kampovi i kampirališta 1.894.358 1.948.703 102,87 12.904.308 13.017.215 100,87
Privatne sobe 2.180.811 2.539.010 116,43 15.381.191 17.675.820 114,92
Luke nautičkog turizma 724.997 810.964 111,86 1.210.363 1.378.439 113,89
Ostali objekti 1.065.391 1.129.492 106,02 4.214.177 4.560.262 108,21
UKUPNO OBJEKTI 10.384.921 11.162.406 107,49 53.006.946 56.005.492 105,66Slika 8. Noćenja turista po vrstama smještaja, dolazaka Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine
Promatrano prema vrstama objekata za smještaj najveći broj turističkih dolazaka bilježe hoteli koji su
ugostili 4,1 milijun turista (6,5% više nego 2006. godine) te uknjižili 15,2 milijuna noćenja (3% više
godinu prije), dok najveći broj noćenja bilježe privatne sobe u kojima je boravilo 2,5 milijuna turista
ili 16% više nego 2006. godine, a ostvarili su 17,7 milijuna noćenja ili 15% više nego prethodne 2006.
9 Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine10 Ibid
14
godinu.11 Kampovi su s 2 milijuna turista (rast od 3%) i 13 milijuna noćenja (rast od 1%)
zauzeli treće mjesto. Jedini pad turističkog prometa bilježe turistička naselja koja je posjetilo
635 tisuća turista ili 5% manje nego 2006. godine, a ostvareno je 4,2 milijuna noćenja,
odnosno 8% manje nego prethodne 2006. godine.
TURISTIIN-
DEKSNOĆENJA
IN-DEKS
UDJEL U % 2007.
2006. 2007. 07./06. 2006. 2007. 07./06.
Njemačka 1.544.801
1.554.794
100,65 10.986.866 10.848.939
98,74 21,9
Slovenija 913.072 1.015.379
111,20 5.245.881 5.689.746 108,46 11,5
Italija 1.235.413
1.249.343
101,13 5.474.456 5.451.968 99,59 11,0
Češka 593.276 669.132 112,79 3.921.345 4.394.711 112,07 8,9
Austrija 790.083 839.717 106,28 4.069.302 4.244.607 104,31 8,6
Ostale strane zemlje
3.582.231
3.978.326
111,06 17.324.094.
18.944.659
109,35 38,2
UKUPNO STRANI 8.658.876
9.306.691
107,48 47.021.944 49.574.630
105,43 100
Slika 9. Noćenja stranih turista po zemljama dolazaka Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turisti č kog prometa 2007. godine
Gledano prema zemljama dolazaka Njemačka je i dalje na prvom mjestu s udjelom od 22% ukupnih
stranih noćenja, a 1,6 milijuna njemačkih turista (rast od 1%) ostvarilo je 10,8 milijuna noćenja (pad
od 1% u odnosu na godinu prije). Slijedi Slovenija s 1,0 milijun turista (rast od 11%) i 5,7 milijuna
noćenja (rast od 8,5%), te Italija čijih je 1,2 milijuna turista (rast od 1%) ostvarilo 5,5milijun noćenja
što je na razini 2006. godine
Zemlje s najvećim turističkim porastom prometa su Ukrajina (rast od 56% u dolascima i 57% u
noćenjima), Rusija (29% više dolazaka i 38% više noćenja), Španjolska (35% više dolazaka i 32%
više noćenja), Japan (33% više dolazaka i 32% više noćenja), te Kanada ( 26% više dolazaka i 27%
više noćenja).
ŽUPANIJE TURISTI INDEKS NOĆENJA INDEX
2006. 2007. 07/06. 2006. 2007. 07/06.
PRIMORSKO-GORANSKA 2.149.985 2.247.788 104,55 10.741.754 11.114.744 103,47
LIČKO-SENJSKA 312.166 359.635 115,21 1.184.299 1.315.280 111,06
PRIMORJE 2.462.151 2.607.423 105,90 11.926.053 12.430.024 104,23
ZADARSKA 977.395 1.072.659 109,75 5.447.660 6.008.672 110,30
ŠIBENSKO-KNINSKA 752.081 820.312 109,07 3.749.385 3.920.068 104,55
SPLITSKO-DALMATINSKA 1.549.257 1.731.039 111,73 8.345.964 9.246.960 110,80
DUBROVAČKO-NERETVANSKA 928.604 978.402 105,36 4.385.321 4.414.009 100,65
DALMACIJA 4.207.337 4.602.412 109,39 21.928.330 23.589.709 107,58
ISTRA 2.575.090 2.719.949 105,63 16.968.695 17.613.132 103,80
GRAD ZAGREB 603.857 665.398 110,19 1.018.549 1.133.172 111,25
OSTALE ŽUPANIJE 536.486 567.224 105,73 1.165.319 1.239.455 106,36
UKUPNO ŽUPNIJE 10.384.921 11.162.406 107,49 53.006.946 56.005.492 105,66
11 Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine
15
Slika 10. Noćenja stranih turista po županijama, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turisti č kog prometa 2007. godine Promatrano po županijama povećanje prometa bilježe sve „morske“ županije, a, gledano prema broju
noćenja, najveći rast imala je Splitsko-dalmatinska županija u kojoj se odmaralo 1,7 milijuna turista ili
12% više nego tijekom 2006. godine, a ostvareno je 9,2 milijuna noćenja ili 11% više nego 2006.
godine. Slijedi Zadarska županija (10% više dolazaka i 10% više noćenja), dok je na kontinentu grad
Zagreb ostvario povećanje od 10% u broju dolazaka, te 11% u broju noćenja.
Najveći turistički promet tijekom 2007. godine ostvarila je Istra gdje se odmaralo 2,7 milijuna turista
ili 6% više nego godinu prije, a ostvareno je 17,6 milijuna noćenja ili 4% više nego tijekom 2006.
godine. Istarska županija bilježi 31% svih noćenja u Republici Hrvatskoj. 12
Za 2008. godine procjenuje se daljnji rast turističkog prometa za oko 3% u dolascima i oko 2% u
noćenjima.
Ostali važni ciljevi hrvatskog turizma uključuju njegovu stabilizaciju na međunarodnom tržištu,
povećanje korištenja smještajnih kapaciteta i produženje trajanja turističke sezone kao i daljnju
afirmaciju nacionalnog turističkog brenda kao i brendova pojedinih turističkih regija.13
Slika 11. BDP i udjel turizma u ukupnom BDP-u 2007, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, BDP i prihodi od turizma u 2007
Prema procjenjenim podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP je 2007. godine iznosio 37,5
milijarde eura što, u odnosu na 2006. godinu predstavlja povećanje od oko 9,4%. Prema podacima
HNB-a prihodi od putovanja tijekom 2007. godine iznosili su 6,7 milijardi eura,što,u odnosu na 2006.
godine, predstavlja povećanje od 7,1%., a udjel turizma u ukupnom BDP-u iznosi 18%.14
12 Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine13 Ibid14 Ibid
16
Slika 12. BDP i prihodi od turizma u 2007, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, BDP i prihodi od turizma u 2007
Slika 13. Turistički promet u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu
17
Slika 14. Turistički promet u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu
Slika 15. Turistički promet u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu
18
Slika 16. Prosječna iskorištenost kapaciteta u danima po vrstama objekta u Republici Hrvatskoj, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu
Slika 17. Noćenja stranih turista u Hrvatskoj, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu
Turisti iz svih promatrani zemalja osim Italije ostvarili su veći broj noćenja u 2007. godini u odnosu
na 2006. godinu.
19
Slika 18. Prosječna dnevna potrošnja turista u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Turizam u brojkama 2007
Slika 19. Turistički promet i prosječni broj dana boravka turista u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Turizam u brojkama 2007
Turisti iz Njemačke i Nizozemske su i 2007.godini ostvarili najduže prosječne boravke dok su isti
ostvarili i manje dolazaka i manje noćenja.
20
Slika 20. Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006
Ujedno treba istaknuti činjenicu da sezona u Hrvatskoj, u usporedbi s drugim mediteranskim
zemljama, traje razmjerno kratko, odnosno da turisti u Hrvatsku dolaze većinom tijekom tri ljetna
mjeseca (slika 20). Najveći broj noćenja se ostvari srpnju i kolovozu. Tako je u ta dva mjeseca 1999.
godine ostvareno 67 posto ukupnog broja noćenja, dok je u 2006. taj broj pao na 61 posto. Ako pritom
znamo da se udio noćenja ostvarenih u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu u ukupnom broju noćenja u
promatranom razdoblju nije bitno promijenio, možemo zaključiti da je jedan dio turista, umjesto u
srpnju i kolovozu, odlučio ljetovati u lipnju i rujnu. No, sezona se još uvijek ne uspijeva produljiti na
svibanj i listopad, pa izrazita sezonalnost i dalje ostaje jedan od najvećih problema hrvatskog turizma
Nadalje, treba napomenuti da Hrvatska još nije sustigla broj noćenja turista koji je ostvarivala u
predratnom razdoblju. Najveći ukupni broj noćenja ostvaren je u 1986. kada je zabilježeno 68,2
milijuna noćenja, dok je taj broj u 2006. iznosio 53 milijuna, što je 77,8 posto broja noćenja
ostvarenog u 1986.godini. Razlozi ovakvim kretanjima, osim rata i ratom izazvanog smanjenja
smještajnih kapaciteta te gubitka nekih tržišta, možda se mogu pronaći u iščezavanju subvencioniranih
domaćih noćenja (u nekadašnjim radničkim odmaralištima) i u globalnom trendu skraćivanja duljine
trajanja godišnjeg odmora, odnosno korištenja više kraćih odmora tijekom godine15
4. Analiza turističke ponude u Hrvatskoj
15 Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006
21
U teoriji turistička ponuda se definira raznim definicija, ali u najširem smislu moglo bi se reći da
turistička ponuda podrazumijeva sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlji – destinacije koje
na direktan ili indirektan način pridonose zadovoljavanju potreba turista. Turistička ponuda može se
promatrati s empirijskog i teorijskog aspekta. Empirijski pristup određuje ponudu i njenu strukturu u
odnosu na potražnju, dok je teorijski pristup usmjeren na dva područja spoznaje, prvo na područje
objašnjenja ekonomskog ponašanja proizvodnih subjekata ili pojedinih specifičnih skupina subjekata
povodom ponude, prirodnih i proizvedenih dobara, a drugo na područje poznaje zakonitosti o samoj
strukturi i međuovisnosti dijelova koji formiraju ponudu. U ovom poglavlju nastojati će se obraditi
empirijski aspekt ponude.
Elementi turističke ponude su:
Atraktivni elementi: prirodni ili biotropni (klima, reljef, flora i fauna…) te društveni ili
atropčni ili atrakcije (kulturno povijesni spomenici, kulturne ustanove, festivali ….),
Komunikativni elementi: kompletna prometna infrastruktura kao i same vrste prijevoznih
sredstava u destinaciji,
Receptivni elementi: restauraterstvo i hotelijrstvo, tj. objekti namijenjeni prehrani i smještaju
turista.
4.1. Atraktivni elementi turističke ponude u Hrvatskoj
- Klima (posebice mediteranskog tipa): npr Hvar je poznat po 2 715 sunčanih sati godišnje, Dubrovnik
2 630, Mali Lošinj 2 448, Rab 2 479 itd, osim toga i količina vlage je jedno od mjerila ugodnosti
klime, optimalna količina se kreće od 45% do 75% a u primorju se kreće između 60% i 80% .Klima je
u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u
primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu
submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u
sjevernom umjerenom pojasu.
Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna
temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a
temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.16
16 Turistička zajednica Hrvatske, www.htz.hr Hidra, www.hidra.hr
22
- Reljef, hrvatska obala je jedna od
najrazvedenijih u Europi, obuhvaća prostor koji
se proteže od prostrane Panonske nizine preko
uskog područja Dinarskog gorja do obale
Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na
svijetu. Unutrašnjost stoga ima odlike umjerene
kontinentske klime, dok na jadranskoj obali
prevladava sredozemna klima. Hrvatska se
polovicom svoga teritorija nalazi u panonsko-
peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom
ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili
dinarski prostor. Obalu dužine 5835 km sačinjava
1185 otoka, otočića, hridi i grebena, kao i brojne
uvale, prevlake, zaljevi i poluotoci od kojih su najveći Istra i Pelješac.
Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala
omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebice turizma. Gorska Hrvatska nema tako brojne
razvojne mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali se uz tradicionalne djelatnosti vezane
uz tu regiju, poput šumarstva i stočarstva, u zadnje se vrijeme razvija zimski i seoski turizam. Najviša
planina Hrvatske koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom jest Dinara s
istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.
- Hidrografski elementi, Hrvatska ima ekološki očuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih
(Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova
prirode.
Hrvatska je zemlja s iznadprosječnom količinom vode po glavi stanovnika. Od ukupne raspoložive
količine vode 12,0% čine podzemne vode zadovoljavajuće kakvoće, zahvaljujući ograničenom
razvitku, slaboj naseljenosti i djelomično racionalnom upravljanju vodnim resursima.
Posebno bogatstvo čine mineralne, termalne i izvorske vode. Iskorištavanje tog prirodnog bogatstva
vrlo je malo. To se posebno odnosi na termalne vode, čiji se zdravstveni, energetski i gospodarski
potencijali koriste u zanemarivom postotku, a raspoložive količine su velike i dobro raspoređene.
Postoje svi preduvjeti i potrebno je učiniti sve, da voda na bilo koji način postane strateški izvozni
proizvod Hrvatske.
Brojni termalni izvori u kontinentalnom dijelu Hrvatske već su donekle iskorišteni kao lječilišta17.
Potencijal koji pružaju ti izvori ljekovite termalne vode je ogroman, uz izgradnju odgovarajuće
17 Turistička zajednica Hrvatske, www.htz.hr Hidra, www.hidra.hr
23
infrastrukture, dodatnih zabavnih sadržaja te adekvatno pozicioniranje na tržištu marketinškim
naporima, svoriti će se uvjeti za cjelogodišnje poslovanje i angažiranje čitavih regija.18
Obala Jadranskog mora nastala je transgresijom (izdizanjem) morske razine za gotovo 100 metara.
Tako su sinklinale (udubljenja) postale morski kanali, a antiklinale (uzvišenja) otoci. Jedinstvenost
oblika tako nastale obalne crte u kojom su otočne reljefne strukture paralelne s obalom, naziva se
stručnom terminologijom, dalmatinski tip obale.
Hrvatska je poznata po svojoj pomorskoj tradiciji koju duguje Jadranskom moru. Od svog dolaska na
ova područja Hrvati su odmah iskoristili prednosti koje je pružalo more. Hrvatska je međuostalom
poznata po svojem plavom moru, turizmu, brodogradnji, ribarstvu i pomorstvu.
Površina Jadranskog mora iznosi 135.595 km², a od toga 31.067 km² čini obalno more pod upravom
Hrvatske. Proglašavanjem Zaštičenog ekološkog ribolovnog pojasa, čije se odredbe trenutačno ne
odnose na zemlje EU Hrvatska je ostvarila upravu i nad još 21.000 km² morske površine. Dužina
Jadranskog mora iznosi 783 km, a prosječna širina 248 km.
Jadransko more se pruža paralelno sa smjerom Dinarida, tj. u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok..
Dvije trećine Jadranskog mora nije dublje od 200 metara, te predstavlja područje plićaka ili šelfa.
Prosječna dubina mu je 173 metra, a najveća dubina od 1233 m izmjerena je u južnojadranskoj zavali.
Jadransko more dijeli se u četiri podmorske cjeline:
Sjeverozapadni plićak (dubine do 50 metara)
Jabučka morska udolina (do 243 m)
Palagruški poprečni prag (do 130 m)
Duboka južnojadranska zavala (najveća dubina 1233 m)
Temperatura jadranskog mora kreće se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost je daleko veća
nego kod drugih mora, te iznosi i do 56 metara. Morske mijene su pojačane zbog plimnog vala iz
Sredozemnog mora kojem treba 12 sati da obiđe cijeli Jadran. Morske struje su slabog intenziteta i
kreću se uz grčku, albansku, crnogorsku, hrvatsku obalu, a vraćaju se uz talijansku. Na svom ulasku u
Jadran morske su struje duž hrvatske obale tople, dok su uz talijansku hladne. Slanoća ili salinitet
Jadranskog mora iznosi 38‰ što je više od svjetskog prosjeka. Jadran je bogat brojnim kemijskim
sastojcima od kojih su neki korisni (silikati, nitrati, fosfati, magnezij, kalij), a neki ekološki štetni
(deterdženti, amonijak, ulja, masnoće). Za život u moru ipak je najvažnija koncentracija kisika koja je
veća od prosjeka. Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Brojne vrste riba, sisavaca,
mekušaca, planktona, algi, rakova, spužvi i brojnih drugih vrsta. Zbog svega toga Jadransko more
pruža mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva.
-Flora i fauna, u Hrvatskoj postoji 15 vrsta ljekovitog blata i 14 termalnih izvora (7 termomineralnih
izvora s posebno kvalitetnom vodom) i svi se nalaze u unutrašnjosti zemlje. Flora Hrvatske broji
ukupno 4275 biljnih vrsta i 1072 podvrste (prema podacima iz 2001. godine). Prema broju vrsta po
18 Turistička zajednica Hrvatske, www.htz.hr Hidra, www.hidra.hr
24
površini Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi, što uvelike govori o florističkom bogatstvu naše
države. Oko 6,5% hrvatske flore je endemično (346 svojte). Najpoznatiji hrvatski endem svakako je
velebitska degenija. Prema pravilniku o skupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i
drugog prometa (Ministarstvo kulture; NN 100/2004) 740 biljnih svojti je zaštićeno, dok je 541 strogo
zaštićena. Tako je npr. cijela porodica orhideja zaštićena zakonom, a mnogi sigurno ne znaju da
orhideje spadaju među 15 najzastupljenijih biljnih porodica u hrvatskoj flori, sa čak 172 svojte. Prema
podacima iz Statističkog ljetopisa 32 (2000) u Hrvatskoj je u Upisnik zaštićenih dijelova prirode kod
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja upisano 8 specijalnih botaničkih rezervata ukupne
površine 197,45 ha te 28 specijalnih rezervata šumske vegetacije ukupne površine 2.608,49 ha. Sa
samo 4,7 hektara ukupne površine Botanički vrt u Zagrebu jedan je manjih u Europi. Prošle je godine,
2004., napunio svoj 115. rođendan, a u njemu se uzgaja oko 5000 domaćih i stranih biljnih svojti.
Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značaja za
grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je 1971. godine zakonom zaštićen kao
spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture).Premda su na području Hrvatske u povijesti
djelovali mnogi poznati botaničari (Visiani, Degen, Rossi i dr.) tek je prije nekoliko godina, točnije
2002., osnovano Hrvatsko botaničko društvo (HBoD), koje danas okuplja 80-tak članova. Hrvatska je
jedna od rijetkih zemalja s bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji prekriva 37% ukupnog
teritorija. Najviši postotak šuma na jedinici površine ima gorska Hrvatska. Prema osnovnim
vegetacijskim vrstama najveći dio hrvatskih šuma čine bjelogorične šume ili listače (oko 80% svih
šuma), manji dio čine četinjače (oko 13% svih šuma), dok najmanji dio čine mješovite šume (oko 7%
svih šuma). U primorskoj Hrvatskoj karakterističan je degradirani šumski pokrov, pa je najvećio dio
površina pod makijom, garigom, šikarama i kamenjarom.
4.2. Atraktivni društveni elementi turističke ponude u Hrvatskoj
Hrvatska je bogata kulturno-povijesnim spomenicima iz svih vremena, zahvaljujući povijesnim
zbivanjima te miješanju različitih kultura na ovim prostorima. Utjecaji mediteranske kulture, brojni
spomenici iz vremena antike, starog Rima i ranog Srednjeg
vijeka, romaničko sakralno nasljeđe, i cijeli niz sačuvanih
karakteristično mediteranskih urbanih cjelina kulturološki
određuju obalu Hrvatske. Kontinentalni dio Hrvatske dio je
srednjeeuropskog kulturnog kruga, te ima brojna prethistorijska
nalazišta svjetske važnosti, stare gradove, tvrđave i dvorce iz
kasnog Srednjeg vijeka te kulturne spomenike i građevine iz
doba baroka.
25
Hrvatska je jedinstvena, ne samo zbog svog kristalno čistog i plavog mora, nego i zbog pravog blaga
koje leži u raznolikosti slojeva bogate kulturne baštine. Od pretpovijesti do danas, diljem zemlje nižu
se mnogobrojne spomeničke vrste, od kojih je svaka nesebično ostavila svoj povijesni trag. U
Hrvatskoj su mnogobrojna kulturna i prirodna dobra među kojima se ističu Dioklecijanova palača u
Splitu, stara jezgra Trogira, Eufrazijeva bazilika u Poreču, katedrala u Šibeniku, grad Dubrovnik,
Starigradsko polje na Hvaru, koja se nalaze na Listi svjetske baštine Unesco-a. Plitvička jezera -
najljepši i najpoznatiji hrvatski nacionalni park naše je jedino prirodno dobro koje se nalazi na toj
prestižnoj Listi.
Također treba spomenuti crkvu Sv. Križa u gradu Ninu, daleko poznatu kao najmanju katedralu na
svijetu. Za one koji vole „vremensku mašinu" Zadar je dragulj, - svako je vrijeme ostavilo
arhitektonske značajke za koje turistički vodiči kažu: „Samo je nekoliko mjesta na Zemlji gdje se
različiti utjecaji prožimaju na tako malom prostoru".
Kao dio srednje-europskog kulturnog kruga, rasprostranjena kontinentalna Hrvatska se ističe brojnim
pretpovijesnim nalazima svjetskog značenja, starim gradovima, utvrdama i dvorcima kasnog srednjeg
vijeka, kulturnim spomenicima i arhitekturom iz razdoblja baroka. Najkarakterističniji spomenik
Hrvatskog zagorja nedvojbeno su mnogobrojni dvorci, te utvrda koje su branile zapadnu Europu od
osmanlijskih prodora. Za ljubitelje arheologije Hrvatska je pravo otkriće. Ovdje su tri nezaobilazna
lokaliteta - najvažnije svjetskom bogato fosilno nalazištu kod Krapine na kojem je prikupljena
najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka, znanstveno poznatog kao Homo sapiens
neanderthalensis otkrivenog 1899. godine, zatim Vučedolska neolitska kultura kod Vukovara, te
Salona, najveći kompleks antičkih spomenika i metropola rimske provincije Dalmacije i još mnogo
toga. No, stvarni znalci naći će u svakom kutku Hrvatske vrijedna arheološka nalazišta
Ljetna sezona vrvi dramskim festivalima, kazalištima, klasičnom i tradicijskom glazbom. Teško da
uopće prođe koji dan bez događanja diljem obale. Proljeće i jesen su razdoblja kada kontinentalna
Hrvatska slavi - organiziraju se tada „Alternativni filmski festival" u dvorcu Veliki tabor, „Festival
animiranog filma" po kojem je Hrvatska poznata u svijetu, „Barokne večeri" i još puno toga...
Kao zemlja s razvijenim osjećajem za brigu o svojoj kulturnoj baštini, putujući Hrvatskom turisti
imaju priliku i pobliže istražiti mnogobrojne zaštićene povijesne cjeline, crkve, dvorce, kapele,
utvrde, palače, kurije... ujedno posjetiti brojne muzeje i galerije, te vidjeti i osjetiti ponovo oživljene
običaje, legende i vjerovanja, koje će svaka za sebe ispričati svoju priču iz davnina.19
19 Turistička zajednica Hrvatske, www.htz.hr
26
Slika 21. Posjećenost važnijih znamenitosti i atrakcija u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Turizam u
brojkama 2007
Porast posjećenosti bilježe gotovo sve atrakcije i znamenitosti.
4.3. Komunikativni elementi turističke ponude Hrvatske
Ovu skupinu elemenata turističke ponude obuhvaća ne samo razne vrste prijevoza nego i svu
prometnu infrastrukturu koja služi boljrm povezivanju destinacije s potencijalnim tržištem. Upravo o
razvijenosti infrastrukture (prvenstveno cestovne) uveliko ovisi i stupanj atraktivnosti pojedinog
područja odnosno zemlje.
Republika Hrvatska srednjeeuropska je, panonska i mediteranska zemlja. Ona je most u povezivanju
zapadne i srednje Europe s Crnim morem te istočne Europe i Baltika s Mediteranom, što joj daje
iznimno povoljan geostrateški prometni položaj.
Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu autocesta. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za
vrijeme Jugoslavije jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu sa hrvatskim nacionalnim
interesom. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su 2000. godine kada
27
započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1 400 kilometara
autocesta koje povezuju Zagreb sa drugim većim gradovima.
Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta A1 koja povezuje dva najveća grada Zagreb i Split.
Autocesta A2 ide od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta A3 prolazi Panonskom Hrvatskom
od Bregane do Lipovca. A4 ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv.
Slavonika povezuje Slavoniju, tj. Osijek i Baranju sa Zagrebom i Jadranom. Autocesta A6 povezuje
Zagreb i Rijeku. Autoceste A8 i A9 čine Istarski ipsilon.
Rijeka je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u 2007. godini. Hrvatska ima sedam
zračnih luka za međunarodni promet u Zagrebu, Zadaru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku i Puli.
Croatia Airlines je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. Jadrolinija je najveći i nacionalni brodarski
prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav željeznica ali zbog političkih razloga u prošlosti neki
dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput Istre i Dubrovnika. Hrvatske željeznice su državna željeznička
tvrtka.
U budućnosti se planira uvođenje prekooceanskih linija što u najvećoj mjeri ovisi o kapacitetu flote
koji je trenutno nedostatan ( četiri A-319, tri A-320, 3 ATR-a te jedan BAe-146) te isplativosti istih.
Sve ovo naravno, nije nemoguće jer se Hrvatska, kao jedna od zemalja Mediterana nalazi na zavidnom
geoprometnom položaju, križanju zračnih putova za južnu, istočnu i srednju Europu, i to može i treba
iskoristiti.
Ugovorima s kanadsko-njemačkom tvrtkom Bomabardier Transportation i s bankom Westdeutsche
Landes Bank potpisanima 22. srpnja 2003. Hrvatske željeznice kupuju osam novih nagibnih vlakova.
Vrijednost ugovora je 32,35 milijuna eura. Ti dvodijelni nagibni vlakovi od mjeseca lipnja 2004. voze
na relaciji Zagreb - Split –Zagreb.
Uređenjem gornjeg i donjeg ustroja pruga remontima , izgradnjom pruga, izgradnjom elektrovučnih
postavnica i postrojenja za sekcioniranje , telekomandom, elektrifikacijom pruga i drugim zahvatima
postigle bi se sljedeće minimalne brzine: - na koridorskim prugama 160 km/h, - na magistralnim
prugama 120 km/h, - na lokalnim prugama 80 km/h
Uz modernizaciju i nabavku mobilnih kapaciteta skratilo bi se vrijeme putovanja:
RelacijaVrijeme putovanja prije
ulaganja
Vrijeme putovanja nakon
ulaganja
Skraćenje vremena putovanja
Zagreb-Vinkovci 3 h 2,44 h 16 min
Zagreb-Osijek 4,09 h 3,06 h 1,03 h
Zagreb-Rijeka 3,42 h 2,45 h 57 min.
Zagreb-Split 7,18 h 4,55 h 2,13 h
28
Kretanje pokazatelja prometa kroz 2006, 2007 i 2008. godinu:
Kopneni prijevoz
2006 2007 2008 Jedinica
Duljina željezničkih pruga 2.726 2.722 2.722 km
Prevezeni putnici 39.842 46.212 63.131 tisuća
Putnički kilometri 1.266 1.362 1.611 miljuna
Prevezena roba 14.333 15.395 15.764 tisuća tona
Tonski kilometri 2.835 3.305 3.574 miljuna
Cestovni prijevoz
Duljina cesta km 28.436 28.788 29.039
Duljina autocesta km 792 877 959
Registrirana osobna vozila broj 1.384.699 1.435.781 1.491.127
Registrirani autobusi broj 4.851 4.914 5.043
Prevezeni putnici u javnom prijevozu 64.859 63.576 63.144 tisuća
Putnički kilometri 3.403 3.537 3.080 Miljuna
Prevezena roba 58.886 63.840 66.814 tisuća tona
Od toga u javnom prijevozu 31.599 35.047 33.591 tisuća tona
Tonski kilometri 9.328 10.175 10.502 Miljuna
Od toga u javnom prijevozu 7.289 8.012 7.944 Miljuna
Pomorski prijevoz
Prevezeni putnici 11.440 12.079 12.723 tisuća
Putničke milje 233 245 264 miljuna
Prevezena roba 29.975 31.423 32.420 tisuća tona
Tonske milje 68.069 73.971 74.230 miljunaSlika 22. Transport-vrste prijevoza, Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, Statističke informacije 2008
U 2007. godini Jadrolinija i ostali
brodari prevezli su 11 558 000 putnika
i 2 925 000 vozila. Jadrolinija raspolaže
flotom od 53 brodova (5 velikih
putničkih trajekata za dužobalnu i
međunarodne linije, 35 trajekata u
lokalnom putničkom prometu, 8
katamarana, 1 hidrobus i 4 klasičnih
brodova) ukupnog kapaciteta 3862
vozila i 27 190 putnika. Brodovi su
obavljali preko 500 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavale su se kontinuirano 24 sata.
Slika 23. Transport-vrste prijevoza, Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, Statističke informacije 2008
Ukupan promet svih vozila na svim autocestama u 2007. godini porastao je u odnosu na prethodnu
godinu za 5,9%.
Ukupni prihodi od cestarine u 2007. godini su porasli u odnosu na prethodnu godinu za 10,76 %, što je
rezultat rasta prometa, puštanja u promet novih dionica autocesta, uvođenja novih načina plaćanja kao
i određenih korekcija cijena na nekim autocestama u Hrvatskoj. .
Investicije u izgradnju novih autocesta u 2007. godini iznosile su ukupno 5.207,08 mil kuna ( 694,42
mil EUR), a investicije u dionice u prometu 716,88 mil kuna ( 95,58 mil EUR).20
Flota najvećeg nacionalnog prijevoznika „ Croatia Airlinesa“:
Slika 24. Zrakoplovna flota , Izvor: Croatia airlines, Godišnje izvješće o poslovanju 2007, www.croatiairlines.hr
20Nacionalno izvješće za 2007 godinu, Ministarstvo mora, prometa infrastrukture, www.mmpi.hr
30
Slika 25. Prometni pkazatelji , Izvor: Croatia airlines, Godišnje izvješće o poslovanju 2007, www.croatiairlines.hr
Slika 26. Granični promet putnika i vozila u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr,
Turizam u brojkama 2007
Konkurentan i pogodan pristup prijevozu- u smislu pravaca, kapaciteta, usluga, učestalosti linija i
cijenama - su odlučujuća determinanta u budućnosti potražnje za turističkim destinacijama. Povećanje
opsega kratkih dokoličarskih izleta, porast popularnosti gradskog turizma, i zahtjevi za pogodnosti i
dobrom vrijednošću (poticanom niskim troškovima prijevoza i napretkom u informacijskim i
komunikacijskim tehnologijama) sve to ukazuje na povećanu važnost pogodnog-udobnog i
konkurentnog direktnog prometnog pristupa, da bi hrvatski turizam napredovao.
31
4.4. Receptivni elementi turističke ponude Hrvatske
Slijedi kratki osvrt na kapacitet smještaja u Hrvatskoj, prema broju smještaja i soba u tim smještajima,
u slijedećoj tablici.
Slika 27. Smještajni kapaciteti u Republici Hrvatskoj, Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, Statističke informacije
2008
Kao što je vidljivo iz gornje tablice, ukupni smještajni kapaciteti se povećavaju iz godine u godinu.
32
Slika 28. Smještajni kapaciteti u Republici Hrvatskoj, Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, Statističke informacije
2008
Broj postelja u ukupnom broju raste, te gledajući pojedinačno u svim vrstama objekata osim u
turističkim naseljima.
Razina domaćih i stranih investicija u hotele i restorane nije dostatna za uklanjanje "uskih grla" poput
manjka kolektivnih smještajnih kapaciteta. Broj postelja, vezova i šatora ispod je predratne razine, a
smještajna struktura postala je nepovoljnija - povećan je broj postelja u privatnom, a stagnirao u
kolektivnom smještaju.Navedeno upozorava na kroničan problem hrvatskog turizma - izrazitu
sezonalnost i nedovoljnu popunjenost kapaciteta. Uz Grčku, Hrvatska ima najmanju popunjenost
kapaciteta na Mediteranu.
33
Slika 29. Smještajni kapaciteti u hotelima po kategorizaciji, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Turizam u brojkama
2007
Pomak u smještajnim kapacitetima više kategorizacije se uočava i to kod hotela sa pet zvjezdica 9% a
sa četiri 28%, dok niže kategorizirani hoteli bilježe smanjenje broja postelja.
Nedovoljna investicijska aktivnost u ovom sektoru očitovala se u slabom rastu smještajnih kapaciteta.
Usporedba je napravljena između 1988. godine i 2006. godine. Godina 1988. je izabrana kao početna
godina jer je u njoj dosegnut maksimum smještajnih kapaciteta. Taj nam je podatak važan jer
omogućava usporedbu predratnog i poslijeratnog stanja. Drastično smanjenje smještajnih kapaciteta (u
vidu postelja, šatora i vezova) zabilježeno je u razdoblju od 1989. do 1992. zbog ratnih razaranja i
zbrinjavanja izbjeglica. Od 1993. godine prisutan je oporavak kojeg, ovisno o vrsti smještaja,
karakterizira različita dinamika. Ukupni broj postelja je rastao po stopi od 3,6 posto, ostvarivši 98
posto predratne razine. Međutim, uočava se da je za porast broja postelja zaslužan isključivo
individualni smještaj koji je rastao iznimno brzo (s prosječnom godišnjom stopom od 18 posto). S
druge strane, broj je postelja u kolektivnom smještaju stagnirao ili se smanjivao u cijelom
promatranom razdoblju, ostvarivši svega 82 posto predratne razine smještaja u 2006. Tako su
stagnacija broja postelja u kolektivnom smještaju i brz rast broja postelja u individualnom smještaju
doveli do promjene u strukturi smještaja postelja. U 1993. godini je na kolektivni smještaj otpadalo 87
posto postelja, dok se ostatak odnosio na postelje u individualnom smještaju. Nasuprot tomu, u 2006.
je svega 55 posto postelja bilo u kolektivnom smještaju, dok se ostalih 45 posto odnosilo na
individualni smještaj. Stoga je jasno da će u svrhu povećanja broja postelja u kolektivnom smještaju
biti potrebna puno veća ulaganja, kako u vidu stranih, tako i u vidu domaćih investicija. Naime, jedino
kolektivni smještaj, posebice hoteli, imaju potrebne infrastrukturne pretpostavke za cjelogodišnje
poslovanje, odnosno sadržaje na temelju kojih je moguće privući potražnju i izvan nekoliko ljetnih
mjeseci, što bi značajno produljilo sezonu, povećalo iskoristivost kapaciteta i dovelo do rasta BDV-a i
zaposlenosti u ovoj djelatnosti.21
21 Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006
34
Osim Hrvatske, i druge mediteranske zemlje s dominacijom turističkog proizvoda «sunce i more»
također bilježe velike sezonske oscilacije u turističkim noćenjima tijekom godine, odnosno slabiju
iskoristivost kapaciteta.22
Prema podacima iz 2004. godine, sezonu najviše uspjeva produljiti Malta u kojoj su kapaciteti
popunjeni preko šest mjeseci, dok najslabiju iskoristivost kapaciteta bilježi Grčka u kojoj je su
smještajni objekti puni tek 2 i pol mjeseca. turističkim noćenjima tijekom godine, odnosno slabiju
iskoristivost kapaciteta.
Uz Grčku, najlošije rezultate ima Hrvatska u kojoj godišnja popunjenost kapaciteta u prosjeku iznosi
27,5 posto, što znači da su smještajni kapaciteti popunjeni svega 3,3 mjeseca. Osim Malte, bolju
iskoristivost kapaciteta (odnosno dulje trajanje turističke sezone) imaju Cipar, Španjolska, Portugal i
Italija.23
22
23 Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006
35
5. Analiza utjecaja putovanja i turizma (Travel & Tourism) na makroekonomske
agregate na nacionalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini prema turističko satelitskoj
bilanci
Utjecaj turizma i putovanja na makroekonomske agregate u nekoj zemlji može se lako iščitati iz
turističke satelitske bilance (tzv. The Travel & Tourism Sateliete Account-TSA) čiji je glavni smisao
detaljno analizirati sve aspekte potražnje (demand - side) i ponude (supply - side) dobara i usluga koji
se u nacionalnoj ekonomiji mogu povezati s turizmom.
TSA definira dva osnovna oblika agregatne potražnje: potrošnja posjetitelja i ukupna potražnja javnog
i privatnog sektora, te primjenom input – output modela osnovnih oblika agregatne potražnje
omogućava se računanje dva agregata ponude: turističke industrije i turističke ekonomije. Turistička
industrija izričito definira doprinos proizvodnje te industrije u usporedbi sa ostalim industrijama koje
ih indirektno opslužuju, dok turistička ekonomija definira šire ekonomske utjecaje, direktne i
indirektne u putovanjima i turizmu, te uključuju turističku industriju.
5.1. Agregatna turistička potražnja (Travel & Toursm demand)
U TSA agregatna se potražnja mjeri sumiranjem osobne, poslovne i vladine potrošnje, kapitalnih
investicija i izvoza, što je razvidno iz slijedeće tablice.
Svugdje u svijetu, 2008. godine očekuje se postići 7,892 bilijuna US $ ukupne potražnje u turizmu i do
2018.g. povećati je do 14,838 bilijuna US $.
U centralnoj i istočnoj Europi , 2008.godine očekuje se ukupna potražnja za turističkim uslugama u
visini od 384 bilijuna US $, te porast do 871 US $ u 2018. godini.
U Hrvatskoj, 2008. godine očekuje se ukupna potražnja do 91 bilijuna HRK (18 bilj. US $), te porast u
2018. godini na 231 bilj. HRK (39,0 bilj. US$).
Od izvoza od turizma u centralnoj i istočnoj Europi se očekuje u 2008. godini 9,8% od ukupnog
izvoza u 2008. godini.
Izvoz u Hrvatskoj čini veoma važan udio u BDP. Naime, od ukupnog izvoza u Hrvatskoj, u 2008.
godini, turizam generira 45,6%, odnosno 61 bilj. HRK ili 12 bilj. US $, te se očekuje u 2018. godini
rast za 43% od ukupnog BDP, odnosno 163 bilj. HRK ili 28 bilj. US $.
Turizam & putovanja je grana koja potiče kapitalne investicije, posebno u građevini i industriji. U
2008. godini, na svjetskoj razini se očekuje ulaganje u kapitalne investicije za turizam i putovanja, u
javni i privatan sektor u iznosu od 1,353 bilijuna US$, što čini 9,4% ukupnih kapitalnih investicija.
Također se procjenjuje u 2018. godini porast ulaganja na 3,146 bilijuna US$, odnosno 9,8% od
ukupnih kapitalnih investicija.
U centralnoj i istočnoj Europi ukupna kapitalna investicija u sektor turizma & putovanja, u 2008.
godini iznosi 85 bilijuna US$, dok u Hrvatskoj iznosi 2 bilijuna - US$, a, koje će se u 2018. godini
povećati na 4 bilijuna US$.24
5.2 Agregatna turistička ponuda
U TSA agregatna turistička ponuda podrazumijeva mjerenje proizvodnih računa turističkih
„industrija“ odnosno bruto društvenih proizvoda, utjecaja turizma na zaposlenost, te povezanosti s
ostalim proizvodnim aktivnostima i investicijama.
Svugdje u svijetu, 2008. godine turistička industrija bi trebala imati udio u svjetskom BDP 3,4%.
U centralnoj i istočnoj Europi iste te godine udio turističke industrije u BDP bio trebao biti približan
svjetskom, 1,7%, dok se u Hrvatskoj predviđa taj udio od 12,1%.
Sektor turizma i putovanja smatra se radno intenzivnim sektorom, jer prvenstveno kreira razne vrste
poslova, što omogućava postizanje pune zaposlenosti. U 2008. godini, na svjetskoj razini, 8,4 % ljudi
zaposleni su u ekonomskom sektoru turizma i putovanja, odnosno 80 milijuna u sektoru industrije
turizma i putovanja, a 238 milijuna u sektoru ekonomije turizma i putovanja. U potonjem procjenjuje
se porast broj zaposlenih u 2018. godini na 98 milijuna, a u posljednjem na 296 milijuna.
U centralnoj i istočnoj Europi broj zaposlenih u industriji turizma i putovanja očekuje se u 2008.
godini 2,364 tisuće (1,6% od ukupne zaposlenosti), a u ekonomiji turizma i putovanja 10,389 tisuće
(6,9 % od ukupne zaposlenosti).
U Hrvatskoj se pak procjenjuje, u 2008. godini 336 tisuće zaposlenih, odnosno 29% od ukupne
zaposlenosti), a u slijedećih deset godina procjenjuje se rast na 452 tisuća, odnosno 33 % od ukupne
zaposlenosti.25
24 The 2008 Travel & Tourism economic research - Croatia, World Travel & Tourism Council, www.wttc.travel25 The 2008 Travel & Tourism economic research - Croatia, World Travel & Tourism Council, www.wttc.travel
37
Da bi se dobilo pravu sliku o značaju prihoda od turizma za hrvatsko gospodarstvo, treba izvršiti
usporedbu s prihodima koje ostvaruju druge mediteranske zemlje s dominacijom proizvoda «sunce i
more». Osim toga, korisno je izračunati i udio prihoda od turizma u bruto domaćem proizvodu i
ukupnom izvozu roba i usluga jer ti udjeli govore o relativnoj važnosti prihoda za pojedina
gospodarstva i njihovu međunarodnu konkurentnost. U vremenskom intervalu promatranja od 1993.
godine do 2006.godine, najveće prihode ostvaruju velike zemlje poput Španjolske, Francuske, Italije i
Turske Hrvatska se nalazi u sredini ove ljestvice i ostvaruje više prihode od Cipra i Malte, a niže od
Grčke i Portugala. Međutim, ako se analiziraju udjeli koje turistički prihodi imaju u BDP-u i ukupnom
izvozu, može se zaključiti da apsolutni iznosi ostvarenih prihoda nemaju direktne veze s relativnim
značajem turizma za pojedina gospodarstva. Naime, turizam je važniji za manja i zatvorenija
gospodarstva, dok je u velikim i razvijenim gospodarstvima poput španjolskog, francuskog i
talijanskog njegov značaj manji. Posebno treba istaknuti da se u slučaju Francuske i Italije turizam
uvelike oslanja na domaću komponentu koja nema karakter izvoza, ali ima snažan utjecaj na
domaću potrošnju.
Slika 30. Prihodi od turizma u mediteranskim zemljama 2005, Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006
38
Slika 31. Prihodi od turizma u mediteranskim zemljama 2005, Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006
Ako usporedimo Hrvatsku s ostalim zemljama, možemo uočiti da u izabranom uzorku zemalja
hrvatski turistički sektor ima najveći značaj za ukupno gospodarstvo, posebice za izvoz. Naime,
Hrvatska ima najviši udio turističkih prihoda u BDP-u (19,4 posto) i u izvozu (čak 40,7 posto). S
obzirom da je drugi po veličini udjela turističkih prihoda u ukupnom izvozu Cipar s 22,6 posto, to
znači da je turizam za hrvatski izvoz barem dvostruko značajniji od bilo koje druge analizirane zemlje.
Razlog iznimno velike uloge turizma u izvozu nalazi se u činjenici da su drugi hrvatski izvozni sektori
relativno nerazvijeni. Naime, izvozni sektor u Hrvatskoj obuhvaća 46,5 posto BDP-a, dok prosječni
izvozni sektor deset zemalja članica koje su u Uniju ušle 2004. čini 66,2 posto. Turizam ima veliki
značaj za ukupno gospodarstvo i na Cipru i Malti, ali za razliku od Hrvatske, te dvije zemlje imaju
snažniji preostali dio izvoznog sektora, pa turizam ne ostvaruje toliko visok udio u ukupnom izvozu.
39
6. Nacionalna politika turizma Hrvatske
Fokus vladine politike u razvoju turističkog sektora je usmjeren na održivi razvoj s obzirom na porast
posjetitelja sa naglaskom na šire regionalno i sezonsko poslovanje.
Turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih građana,
bazirajući se na održivom korištenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujući u
njihovom očuvanju i razvoju, stvarajući okruženje privlačno za investitore.
Strateški ciljevi hrvatskog turizma do 2010. godine:
1. Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela
2. Konkurentnost Hrvatske na međunarodnoim tržištu kapitala
3. Donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu
očuvanja atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja
održivog razvoja turizma.
4. Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda
te dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala.
5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu
6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u
službi turizma te podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim
pravcima i terminalima.
7. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije
8. Podizanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i
komplementarnih, i prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim
standardima
9. Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na hrvatsko
tržište
10. Efikasnija distribucija i korištenje suvremenih trendova komunikacije i
marketinga26
Strategija turizma je polazišni dokument za realizaciju zacrtanih strateških ciljeva i kreiranje
odgovarajućih Operativnih planova na nižim razinama, čija će provedba omogućiti ostvarenje glavnog
strateškog cilja. Osim što predstavlja svodnu strategiju prilikom izrade lokalnih planova razvoja
turizma, ona je također i jedno od ključnih polazišta u procesu kreiranja nacionalne strategije
regionalnog razvoja. Implementacijom ciljeva i mjera navedenih u ovom dokumentu započet će
26 Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine – finalna verzija, 2003
nova faza repozicioniranja turizma i njegove percepcije u Hrvatskoj: od sezonske djelatnosti koja se
odigrava u nekoliko ljetnih mjeseci uz jadransku obalu, prema «industriji» koja obilježava značajan
dio života i rada svih građana Republike Hrvatske i koja začajno pridonosi gospodarskom rastu
Republike Hrvatske i blagostanju njenih građana.
Prema planu razvoja hrvatskog turizma koji bi se u sljedećih deset godina trebao globalno nametnuti
kao jedinstvena lifestyle destinacija u 2018. od turizma se očekuje 20 milijardi eura
Za deset godina Hrvatska bi trebala ugošćivati 17 milijuna gostiju, imati 76 milijuna noćenja, a 2018.
od turizma bi ubirala i gotovo 20 milijardi eura. Kako do šest milijuna turista, 20 milijuna noćenja i 13
milijardi eura više nego sada razrađeno je u radnoj verziji strateškoga marketinškog plana hrvatskog
turizma.
Sa strateškim se marketinškim planom malo požurilo i dolazi prije razvojne strategije domaćeg
turizma, ali su autori iz španjolske konzultantske kuće THR i zagrebačkoga Horwath consultinga, na
narudžbu Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, stoga ugradili i neke dodatne razvojne
smjernice. Svakako, svojevrsnoj stihiji i nekontroliranu razvitku domaćeg turizma u kojem je
Hrvatska, kako kažu neki stručnjaci, iz zimmer frei prešla u odredište apartman frei, uskoro bi trebao
doći kraj.
Za deset godina, prema viziji iz SMP-a, Hrvatska bi morala postati jedno od pet europskih odredišta
specijaliziranih za iskustvena putovanja i trebala bi se globalno nametnuti kao jedinstvena destinacija
life style. Putovanje u Hrvatsku bilo bi dio životnog stila, a naši bi gosti bili svjetski trendseteri.
Veliki će se zaokret prvo vidjeti u restrukturiranju kapaciteta. S obzirom na ukupan broj (danas
hrvatski turizam može u jednom danu ugostiti oko devetsto tisuća turista) velikih promjena ne bi
trebalo biti. Tako bi, prema planu iz SMP-a, za deset godina hrvatski turizam umjesto sadašnjih
114.000 trebao imati 220.000 hotelskih postelja, što je jedan od prvih preduvjeta za sezonu dulju od tri
mjeseca. Broj postelja u privatnom smještaju pao bi sa sadašnjih 430.000 na 350.000. I to, vjeruju
autori strateškoga marketinškog plana, tako što će oko deset tisuća postelja prerasti u male obiteljske
hotele, oko 30.000 nestat će preuređivanjima i spajanjem u veće sobe, otprilike će ih se 20.000 ugasiti,
a još toliko nestati s tržišta jer će kuće u kojima su kupiti stranci za vikendice.
Past će i kapacitet kampova s 213.000 na 140.000 mjesta. Put je ovakav: oko 30.000 mjesta u
kampovima progutat će budući resorti, toliko će ih ispasti iz posla jer neće biti konkurentni, a 13.000
mjesta utopit će se u preuređivanjima, proširenju parcela i dizanju kvalitete. Odmorišni resorti jedini
su kapaciteti uz hotele kojima će brojnost u idućem desetljeću rasti. I to sa sadašnje 52.000 postelja na
čak 130.000. Zamišljeni su i neki novi resorti, prenamjene postojećih objekata, ali i povratak nekih,
poput Haludova u Malinskoj.
41
Uz drukčiju strukturu domaći bi turizam u toj bliskoj budućnosti nudio i osjetno višu kvalitetu, a
osjetno bi više i zarađivao. Umjesto sadašnjih 120 eura po glavi turista u danu, za deset bi godina
hrvatski gosti u dvadeset i četiri sata boravka u Hrvatskoj ostavljali po 221 euro. Trend skraćivanja
turističkih boravaka nastavit će se (s 5,1 na 4,7 dana), ali putovanja će i dalje biti sve češća. Tome će,
pak, u Hrvatskoj uz novu kvalitetu pridonijeti i raznolikost turističkih proizvoda i njihova nadogradnja
različitim doživljajima.
Autori strateškoga marketinškog plana, koji je predstavljen u ljeto 2008. godine u Umagu tijekom
ATP turnira, okvirno su, za ovo svojevrsno prijelazno razdoblje zacrtali i šest ključnih turističkih
proizvoda. Sunce i more na prvom su mjestu. Slijedi nautika te turizam u ruralnim, kontinentalnim
područjima kao smjernica za visoko treće mjesto prioriteta. Kultura i turing zaseban su turistički
proizvod, kao i vino i gastronomija te poslovni turizam. Novih će se proizvoda naknadno
iskristalizirati i više, s tim da je uvijek, kako smatraju stručnjaci iz THR-a i zagrebačkog Horwatha,
naglasak na iskustvu, doživljaju.
U prijedlogu strateškoga marketinškog plana stoji i da je nužno tzv. pametno poslovno okruženje, koje
podrazumijeva povoljnije poslovne uvjete za turistička poduzeća, nove marketinške modele i
profesionalno upravljanje odredištima. Jedna je od preporuka strateškoga marketinškog plana i
snažnija on line prisutnost hrvatskoga turizma. Potvrđuje se, naime, da se kompjutora laćaju, kad su
posrijedi godišnji odmori i izbor odredišta, čak i oni koji se inače ne služe internetom i nisu mu vični.
Konkretna je korist već i to što se Glavni ured Hrvatske turističke zajednice prihvatio analize vlastita
web-portala i u suradnji s internetskim znalcima analizira kako ući u turističku 2009., a u pripremi je i
osnivanje posebnog odjela za e-marketing.
U strateškome je marketinškom planu predviđen i dalje vrlo snažan utjecaj turizma na gospodarstvo,
ne onako kako je to danas kada je prihod od turizma više od 20 posto društvenog bruto proizvoda.
Jasno je, naime, da to manje govori o snazi hrvatskog turizma, a više o slabosti gospodarstva. Željenih
20, odnosno točnije 19,8 milijardi eura direktnog prihoda u 2018. godini (prema metodologiji HNB-
a), mogu činiti i samo pet posto BDP-a, a da za desetljeće Hrvatska svejedno bude stabilnija i snažnija
te zahvaljujući turizmu bogatija nego sada.
Prema riječima naručitelja i direktora Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, Nike Bulića, cilj
je definitivno da turizam bude čimbenik koji će i Hrvatsku i njezino gospodarstvo činiti uspješnijima.
42
Autori iz španjolskog THR-a i Horwath consultinga taj su posao, inače, dobili natječajem. Ocijenjen je
najpotpunijom i financijski najpovoljnijom ponudom, a rade ga otprije godinu dana za nepuna tri
milijuna kuna.27
27 The impact of travel & tourism on jbs and economy - Croatia, World Travel & Tourism Council, www.wttc.travel Večernji list, 2008 Ministarstvo turizma, www.mint.hr Strategija razvoja hrvatskog turizma 2010.; McKinsey, 2003 Strategija turizma za Hrvatsku, DEG 2002 Turizam i razvoj Hrvatske-Strategija razvitka Republike Hrvatske,Institut za turizam, 2002
43
Zaključak
Hrvatska je očito zemlja, kojoj turizam je važna stavaka u izvozu, BDP-u i zaposlenosti, kao glavnim
determinantama makroekonomskih pokazatelja, te se očekuje da će na njih i dalje pozitivno utjecati.
Dakle, očekuju se, prema TSA, veći prihodi od turizma, koji će pojačati stavku kapitalnih investicija.
Glasoviti svjetski izdavač turističkih vodiča „Lonely Planet“ Hrvatsku je proglasio najpopularnijom
destinacijom na svijetu u 2005. godini. Hrvatska je osvojila prvo mjesto, nakon nje slijedi Kina,
Argentina, SAD, Italija i Costa Rica.
- Renomirani svjetski izdavač turističkih vodiča, karata i atlasa „Michelin“ na naslovnicu najnovijeg
izdanja atlasa Europe, objavljenog potkraj ožujka 2005. godine stavio je kartu Hrvatske.
- USTOA (Udruženje američkih turoperatora) je za 2006. godinu izabrala Dubrovnik kao domaćina
godišnje konferencije.
- 17. srpnja 2005 godine „New York Times“ objavio je veliku reportažu o Hrvatskoj „U Hrvatskoj se
rađa nova rivijera“.
- Hrvatska je bila najdraža „last minute“ destinacija njemačkih turista u ljetu 2005. godine, pokazalo je
istraživanje koje je proveo Europski Institut za Turizam (ETI).
- Časopis National Geographic Adventure proglasio je Hrvatsku kao najpoželjniju „Vruću pustolovnu
destinaciju“ u 2006. godini.
Hrvatska je tradicionalno turistički orijentirana zemlja. Rast turističkog prometa posljednjih godina
potvrđuje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni generator razvoja gospodarstva. Kako bi
se povećale ekonomske koristi od turizma, neophodno je usvojiti i implementirati strategiju turizma
usmjerenu na održivi razvoj sa orijentacijom na one oblike turizma koji će stvarati koristi svim
sudionicima. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom turističkom tržištu uvjetovano je
praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike,
područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Posljednjih godina na tržištu potražnje raste
preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Povijesna baština, predivna priroda i ugodna klima
okvir su koji će uz razvoj visokokvalitetnog smještaja, bogate ponude sadržaja i zabave te vrhunske
usluge omogućiti Hrvatskoj da bude privlačna za suvremene turiste.
Čitavo područje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal,
što je dragocjena ostavština koju se mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju
turizma. Turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada
bio marginaliziran.
Postojeći model razvoja hrvatskog turizma konkurentno nije održiv. Hrvatska sustavnim mjerama
ekonomske politike mora povećavati konkurentnost nacionalne turističke industrije. U tom kontekstu
spomenuta su iskustva drugih zemalja sa snažnim turizmom, u kojima razvoj nacionalne turističke
industrije operativno vodi središnje državno tijelo, najčešće u tu svrhu posebno oformljene agencije.
Primjeri dobre prakse upućuju kako se turizam u svim danas atraktivnim destinacijama razvio i uz
pomoć državnih poticaja te smislenog planiranja.
Za daljnji razvoj hrvatskog turizma potrebna je i snažna politička volja, ali i interdisciplinarni pristup
koji bi omogućio daljnji razvoj te za Hrvatsku izuzetno bitne gospodarske grane imajući na umu sve
jaču konkurencija niza novih turističkih i zemalja i odredišta.
Potrebna su sve veća ulaganja u hotelske i "resort" smještajne kapacitete koji će ostvarivati znatno
veću dodanu vrijednost i stoga imati snažniji pozitivan utjecaj na ukupno gospodarstvo.
Prema podacima Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska se nalazi među prvih 20 zemalja svijeta po
kvaliteti prirodnog okružja, otvorenosti prema turizmu, pristupu pitkoj vodi, prisutnosti rent-a-car
kompanija dok je izuzetno nisko pozicionirana u odnosu na regulativu vezanu za strana ulaganja,
financijskim potporama u turizmu i međunarodnoj mreži zračnog prijevoza.
Hrvatska se mora razvijati u smjeru destinacije visoke vrijednosti, a istovremeno i očuvati svoje
nacionalne, prirodne i kulturne vrijednosti. Strateški je cilj postati jedna od pet vodećih europskih
destinacija specijaliziranih na području "turizma doživljaja", a istovremeno i učiniti dodatne napore i
ulaganja za podizanje razine atraktivnosti na području poslovnih putovanja i kongresnog turizma.
Potrebno je restrukturirati hrvatske smještajne kapacitete što znači udvostručiti udio hotela visoke
kvalitete (4 i 5 *) i turističkih resorta te shodno tome premjeriti kapacitete kampova i privatnog
smještaja uz istovremenu snažnu potporu razvoju malih hotela.
Turizam je bez sumnje najjača «industrija» svijeta, za mnoge zemlje značajan izvozni proizvod te
generator zapošljavanja. Obuhvaća široki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turističkog
putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, već i u ekološki, socijalni te kulturni
aspekt života. U strukturnim analizama i dugoročnim projekcijama turizam se ocjenjuje kao jedna od
najdinamičnijih pojava s gotovo neprocjenjivom važnošću za razvitak svjetskog gospodarstva.
Usprkos oscilacijama u svjetskoj ekonomiji i raznim događajima koji narušavaju globalnu stabilnost,
turizam pokazuje fascinantnu otpornost na promjene u ekonomskom i društvenom okruženju, što
dokazuje činjenica da dosad nisu zabilježene negativne stope rasta.
45
Popis literature
1. Strategija razvoja hrvatskog turizma 2010.; McKinsey, 2003
2. Strategija turizma za Hrvatsku, DEG 2002
3. Turizam i razvoj Hrvatske-Strategija razvitka Republike Hrvatske,
Institut za turizam, 2002
4. Incentives Für Touristische Investitionen – eine vergleichende Analyse,
Bearing point, DEG, 2003
5. Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine – finalna verzija, 2003
6. Hidra, http://www.hidra.hr/rh/rhhrvatska.htm
7. Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr
8. HNB, www.hnb.hr
9. HGK, http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13294.pdf
10. Poslovni informator, www.poslovni-informator.com/index.php?option=com_
11. Poslovni.hr, http://www.poslovni.hr/2002.aspx
2. The impact of travel & tourism on jbs and economy - Croatia, World Travel & Tourism Council,
www.wttc.travel
13. Večernji list, 2008
14. Ministarstvo turizma, www.mint.hr
15. The 2008 Travel & Tourism economic research - Croatia, World Travel & Tourism Council,
www.wttc.travel
16. HGK, http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=366
17. Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006,
http://www.eizg.hr/AdminLite/FCKeditor/UserFiles/File/PKIEP114-vizek-1(1).pdf
18. Petrić, L. Osnove turizma, Ekonomski fakuletet Split, 2007, interna skripta
46