Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
28.03.2020.
Izuzetno heterogena grupa biomolekula za razilku
od proteina (polimeri aminokiselina) ili ugljenih
hidrata (polimeri monosaharida)
Zajednička karakteristika Nepolarne molekule
Nerastvorljive u vodi (hidrofobne), a rastvorljive u
nepolarnim organskim rastvaračima (etru, hloroformu ...)
Brojne funkcije u živom svetu: Osnovni su deo ćelijskih membrana i membrana organela Snabdevaju ćeliju energijom potrebnom za odvijanje životnih procesa (najveća količina energije se oslobađa u poređenju sa ostalim biomolekulama)
Polazna su jedinjenja za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina – npr. Holesterol je polazno jedinjenje sa sintezu
steroidnih hormona
Izgrađuju lipoproteinske čestice u krvi Strukturu lipida imaju i neki vitamini (A,D,E)
Učestvuju u termoizolaciji tela
Prema hemijskoj strukturi
Jednostavni (prosti) lipidi (NEOSAPUNJIVI)
Složeni lipidi (u sastavu imaju bar jednu estarsku vezu) (OSAPUNJIVI)
Jednostavni (prosti) lipidi ne podležu razgradnji (hidrolizi) pod dejstvom baza (NaOH, KOH) → ne daju molekule jednostavnije strukture
U jednostavne lipide ubrajaju se masne kiseline i derivati
izoprena – terpenoidi i steroidi (najpoznatiji steroidni lipid je
holesterol)
Složeni lipidi – pod dejstvom baza (NaOH, KOH) dolazi do hidrolize
estarskih veza pri čemu nastaju jednostavnije molekule – soli masnih
kiselina i alkoholi
Reakcija hidrolize naziva se
saponifikacija pošto u reakciji sa
bazama nastaju Na ili K soli masnih
kiselina – sapuni
U složene lipide ubrajaju se triacilgliceroli (trigliceridi), fosfolipidi,
sfingolipidi i dr.
Organske kiseline sa funkcionalnom –COOH grupom
Čini ih kraći ili duži lanac sastavljen od atoma ugljenika –ugljovodonični niz
U svojoj strukturi mogu da imaju 1 ili više dvostrukih veza
Masne kiseline koje ulaze u sastav humanih lipida u strukturi
imaju paran broj C atoma (npr. 16,18,20...)
U zavisnosti od
prisustva dvostruke
veze postoje:
Zasićene – u strukturi su samo jednostruke veze
Nezasićene – u strukturi imaju 1 ili više dvostrukih
(nezasićenih) veza
U lipidskim molekulama najčešće se sreću Palmitinska kiselina – 16C atoma
Stearinska kiselina – 18C atoma
Obe kiseline su čvrstog agregatnog stanja
Mogu da sadrže jednu ili više nezasićenih (dvostrukih) veza u strukturi Mononezasićene
Polinezasićene
U lipidima se najčešće sreću Palmitolelinska – 16C atoma; dvostruka veza na C9 atomu
Oleinska – 18C atoma; dvostruka veza na C9 atomu
Linolna – 18C atoma; dve dvostruke veze na C9 i C12 atomu
Linoleinska (linolenska) – 18C atoma i tri dvostruke veze
α linoleinska – dvostruke veze na C9, C12 i C15 – ω3 masna kiselina
γ linoleinska – dvostruke veze na C6, C9 i C12 – ω6 masna kiselina
Arahidonska – 20C atoma – četiri dvostruke veze na C5, C8, C11 i C14
Nervonska – 24C atoma; dvostruka veza na C15
Masne kiseline mogu da budu
neesencijalne i esencijalne (moraju da se
unose hranom)
Esencijalne masne kiseline – linolna i
linoleinska; neki autori tvrde i arahidonska
Zbog nezasićenih veza sve nezasićene masne kiseline su u tečnom stanju
Sve masne kiseline od vitalnog značaja poseduju cis-konfiguraciju dvostrukih veza
Prilikom industrijske prerade (npr.
Hidrogenizacija biljnih ulja) može nastati trans konfiguracija – nazivaju se
transmasnim kiselinama (trans masti) –
značajna uloga u procesu ateroskleroze
Jedan od najvažnijih prostih lipida sa karakterističnom steroidnom strukturom
Nepolarna (hidrofobna) molekula
Bela kristalna supstanca, nerastvorljiva u
vodi, rastvorljiva u nepolarnim organskim
rastvaračima (etru, hloroformu...)
Unosi se hranom, a značajne količine sintetišu se u jetri
Ulazi u sastav ćelijskih membrana
Polazno je jedinjenje sa sintezu žučnih kiselina
Izgrađuje i neke vrste lipoproteinskih čestica u krvi
a) Paran broj C atoma
b) Neparan broj C atoma
c) Paran ili neparan broj C atoma
d) Nijedno od navedenog
a) Palmitinska kiselina
b) Oleinska
c) Linolna
d) Linoleinska (linolenska)
e) Stearinska kiselina
f) Palmitolelinska
a) Palmitinska kiselina
b) Oleinska
c) Linolna
d) Linoleinska (linolenska)
e) Stearinska kiselina
f) Palmitolelinska
a) Cis nezasićene masti
b) Trans nezasićene masti
c) Ne postoji razlika u pogledu zdravstvenog
rizika
d) Nijedno od navedenog
a) Čvrstom agregatnom stanju
b) Tečnom agregatnom stanju
c) I čvrstom i tečnom agregatnom stanju
d) Nijedno od navedenog
a) Se isključivo unosi hranom
b) Se isključivo sintetiše u jetri
c) Može da se unosi hranom i sintetiše u jetri
d) Nijedno od navednog
Najzastupljenije lipidske molekule u biljnom i životinjskom svetu
U ishrani većinu masti čine triacilgliceroli
Po svojoj hemijskoj strukturi triacilgliceroli su estri trohidroksilnog
alkohola glicerola i više masnih kiselina
Masne kiseline koje ulaze u sastav triacilglicerola su najčešće palmitinska, stearinska i oleinska
Agregatno stanje zavisi od masnih kiselina – više zasićenih kiselina daje čvrstoću (životinjska mast); više nezasićenih ih čini tečnim (biljna ulja)
Triacilgliceroli se deponuju u adipoznom (masnom) tkivu – po potrebi se
koriste za energetske potrebe, ali i druge metaboličke potrebe
Estri dve vrste alkohola
Glicerola – glicerofosfolipidi
Sfingozina – sfingofosfolipidi
Pored odgovarajućeg alkohola sadrže i Masne kiseline
Fosfatnu grupu
Specifičan molekul – najčešće alkohol
Jedna od glavnih uloga je izgradnja ćelijskih membrana
Derivati fosfatidne kiseline
Fosfatidna kiselina – izgrađena od glicerola, masnih kiselina i fosfatne grupe
U slobodnom obliku se nalazi u zanemarljivoj količini
Kada se za fosfatidnu kiselinu vežu različiti alkoholi sa važnim ulogama u organizmu
Lecitin – fosfatidil holin; za fosfatidnu kisleinu vezan holin
Najrasprostranjeniji glicerofosfolipid u ćelijskim membranama Najveći rezervoar holina Dipalmitol lecitin je snažan emulgator i surfaktant – pluća
Kefalin (fosfatidiletanolamin)
Fosfatidilinozitol – inozitol vezan za fosfatidnu kiselinu; strukturni element
ćelijskih membrana; delovanjem određenih hormona razgrađuje se do diacilglicerola i inozitoltrifosfata – drugi glasnici u ćelijskoj signalizaciji
Kardiolipin (difosfatidilglicerol) – glavni lipid
mitohondrijalnih membrana
Plazmalogeni – čine gotovo 10% fosfolipida u mozgu i mišićima
Osnovu strukture čini alkohol sfingozin
Najpoznatiji predstavnik je sfingomijelin –
većina se nalazi u mozgu i nervnom tkivu
Sastoje se iz lipida i neke ugljenohidratne molekule
Rasprostranjeni u svim tkivima, a posebno u nervnom tkivu i
mozgu
U spoljašnjem dvosloju ćelijskih membrana
Glavni glikolipidi u životinjskim tkivima su sfingoglikolipidi
Galaktozilceramid – je glavni glikolipid mozga, nervnog tkiva
i mijelina
Glukozilceramid – nalazi se u ostalim tkivima
Gangliozidi – složeni sfingoglikolipidi – nalaze se u nervnom tkivu i imaju ulogu receptora
Nepolarne molekule
Masne kiseline, fosfolipidi, sfingolipidi
i donekle holesterol poseduju polarne
grupe (hidroksilna OH ili karboksilna
COOH grupa)
Jedan deo molekule hidrofilan, a drugi
hiodrofoban – amfipatični molekuli
Polarni deo je manji – polarna glava
Nepolarni deo je dominantan –
nepolarni rep
u vodi se organizuju tako da
glave budu okrenute ka vodi, a
repovi od vode – pri tome
nastaju: micele (lipoproteinske
čestice), dvosloji (ćelijska membrana), emulzije, lipozomi
(farmakologija)