DJEČJI VRTIĆ RADOST

CRIKVENICA, SVIBANJ 2015. - BROJ 17

LUCICAv

CRIKVENICA SVIBANJ 2015.

BROJ 17

DJEČJI VRTIĆ

“RADOST”

CRIKVENICA

Sadržaj:m PREDGOVORm PROMOVIRANE MENTORICE

m CRIKVENICASMOKVICE Mali graditelji MORSKE ZVIJEZDICEDisco zvjezdiceSLATKIĆI Putovanje s jesenjim listom Kad bi Snjeguljica bila mala Radost slikanja uz glazbuPortret moje mamePRIJATELJI Noina arkaObitelj - što je to?LOPTICEJuraj Julije Klović Vesela božićna radionicaTIĆI I SMJEŠKIĆIVolimo se voljeti! Čitaj mi!CVJETIĆI Mali istraživači u jaslicama LEPTIRIĆI Baby Signs kroz glazbu

m PODRUČNI OBJEKT SELCEDUDAČI Igrom do govora Mali rječnik znakovaLjekarna i liječnik – kod Dudača DELFINI Pračovjek ŠARENI SVIJET Svijet plesa je svijet mašte

m PODRUČNI OBJEKT DRAMALJŠKOLJKICE Tjedan sportaMali doktori istraživači

m PODRUČNI OBJEKT JADRANOVORIBICE Projekt metarSvaki tjedan Ribice kuhaju specijalitet jedanPČELICE Glazba i glazbene aktivnosti Igre rasutim materijalima

m RAzVOJNA MAPA DJETETAm DAROVITOSTm OSMIJEh zA žIVOTm TJELESNE AKTIVNOSTI KOD DJECE

PREDšKOLSKE DOBI m PREzENTACIJA RADA VRTIćAm KROz GODINUm OLIMPIJADA

Dani vrtica 2015.(18.-29.5.)

2

I

PONEDJELJAK 18.5.10.00 – „I sunce nam se smije“ – aktivnosti i igre na dvorištu za djecu i roditelje (Selce)10.30 – Prezentacija „Brain gym – vježbe za pametne glave“, skupine „Smješkići“ i „Tići“ (Glavna plaža u Crikvenici)

UTORAK 19.5.10.00 – Otvorenje izložbe dječjih radova „Naš svijet u bojama“ i promocija časopisa „Lučica“, nastup skupine „Slatkići“ (Gradska galerija Crikvenica)10.00 – „Djeca djeci poklanjaju“ – Dan druženja svih skupina područnog objekta Selce

SRIJEDA 20.5.10.00 – 11.30 - Dan otvorenih vrata (Crikvenica, Selce, Jadranovo, Dramalj) 17.00 – Predavanje „Utjecaj gledanja televizije na dječji razvoj“ - Marija Miškulin, prof. psihologije i Tea Petek prof. rehabilitator (Gradska vijećnica Crikvenica)

ČETVRTAK 21.5.16.30 – Keramičarska radionica za roditelje (Jadranovo)

PETAK 22.5.10.00 – zumba dance - plesne aktivnosti u dvorištu vrtića; voditelj: Vlatka Pobor10.00 – Gudački kvartet „Veljak“ – „Koncert djeci na dar“ (Jadranovo)18.00 – Sudjelovanje u programu obilježavanja Dana svete Jelene – skupina „školjkice“

PONEDJELJAK 25.5.17.00 – Predavanje „Utjecaj klimatotalasoterapije na zdravlje“, predavač dr. Silvije šegulja (Gradska vijećnica Crikvenica)

UTORAK 26.5. Dječja predstava „Tko sam-što sam?“ Teatra Oz 9.15. – Dom kulture Selce11.00 – Dvorana centralnog objekta, Crikvenica18.00 – „Naš svijet u bojama“ svečanost DV Radost Crikvenica

SRIJEDA 27.5.10.00 – Keramičarska radionica za djecu; voditelj Branka Cvija, odgojitelj-mentor, Mala fontana, Gradski trg Crikvenica18.00 – Sportske igre za djecu i roditelje; igralište ispod crkve Dramalj – skupine područnih objekata Jadranovo i Dramalj18.00 sati – „Mi smo djeca vesela“ – svečanost (Selce)

ČETVRTAK 28.5.18.00 – Mjuzikl „Čiribu – čiriba“ – Djeca poklanjaju roditeljima (Jadranovo)

PETAK 29.5. 10.30 – natjecateljske igre skupina „Loptice“, „Smješkići“ i „Tići“ (dvorište vrtića Crikvenica)

LUČICA 2015.Izdavač: Dječji vrtić RADOST Crikvenica

šetalište Vladimira Nazora 2aUredništvo: Martina Magaš, glavna urednicaSanja Krpan, Sandra Miculinić, Anna Crnčić,

Vlatka Pobor i Elena KošuljandićNaslovnica: Vrtić u Crikvenici

Tisak: PROFIL INTERNATIONAL, zagrebPriprema: NERIz, Jadranovo

Na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u zagrebu 30. siječnja 2015. godine u zvanje mentora promovirane su odgajateljice Tatjana Car-Kolombo i Sandra Miculinić. Svečanom promocijom mentora i savjetnika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za odgoj i obrazovanje žele pokazati da je rad odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, posebno onih koji se ističu svojim zalaganjem i radom s učenicima, prepoznat kao jedan od naj-važnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav cijeni.Priznanja promoviranim mentorima uručio je gospodin Vinko Fi-lipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. Čestitamo našim kolegicama na napredovanju u struci!

Ravnateljica: Martina Magaš

DJEČJI VRTIĆ

“RADOST”

CRIKVENICA

Kuća - Rino Šabanović

Dijete je napravljeno od sto.Dijete ima sto jezika,sto ruku,sto misli,sto načina razmišljanja,igranja i pričanja,sto uvijek stonačina razmišljanja,zadivljenja i voljenja,sto veselja za pjevati i razumijeti,sto načina za otkriti,sto načina za izmisliti sto načina za sanjati…

(Loris Malaguzzi).

… zato je izuzetno važno u predš-kolskoj dobi osigurati djetetu po-ticajno i ohrabrujuće okruženje, omogućiti mu igru, istraživanje, aktivno učenje, suradnju, slobodu izbora, iskazivanje misli i osjećaja i tako bogatiti djetetovu stotinu. Na koji način to činimo teško je sažeti na nekoliko stranica, ali se nada-mo da ćemo vam uspjeti prenijeti bar djelić naše ovogodišnje priče u kojoj je svoj trag ostavila generaci-ja naše djece.

Ravnateljica: Martina Magaš

Predgovor Promoviranementorice

3

4

Djeca su aktivni istra-živači, uvijek u potrazi

za novim iskustvom iz kojeg će otkrivati svijet oko sebe. Pro-mjene u organizaciji prostora u kojem djeca borave mogu pri-donijeti kvaliteti boravka djeteta u vrtiću i osigurati iskustveno učenje koje je neophodno za rast i razvoj djece. Praćenjem dječ-jih interesa, u ovoj pedagoškoj godini nadopunili smo centar građenja i konstruiranja novim materijalima i poticajima te ga oformili u drugom dijelu sobe kako bi djeca imala više prostora za igru i istraživanje. Centar je opremljen raznovrsnim materi-jalom: alat za stolarsku radioni-cu (plastični), daščice raznih ve-ličina, stiropor, karton, laminat, metar, ljepljive trake, škarice, kamenje, pijesak, kutije različi-tih veličina...Malim graditeljima sve je bilo dostupno i gradnja je započela. Drvena kućica postala je veliko gradilište. Dječaci nisu mogli sa-kriti oduševljenje a posebno Toni, Juraj, Mile, Patrik i Adi. Pilili su, zabijali čavliće, slagali laminat, izradili kartonski cri-jep; međutim i djevojčice je za-nimalo što se sve može izgraditi pa su im se pridružile Sara, Iris, Angelina, Marta te Dora u doda-vanju alata, kuhanju kave i ma-

Mali graditeljiS M

OK V IC

E

CRIKVENICA

rende kako vrijedni graditelji ne bi bili gladni.Igra građenja nastavljena je i na dvorištu sa malom plastičnom ku-ćom, drvenim kockama svih oblika i veličina. Mali graditelji miješali su pijesak i vodu, žbukali, cementirali i uživali u gradnji. Evo što su izja-vili:KaKo se gradi Kuća?Mile: Mora doći bager.JuraJ: U zemlji iskopati rupu.FranKo: Onda se stavi betona.renato: Slaže se cigla po cigla, ali ti se moraju popuniti rupice, to ti rade radnici.KaKo se zovu ti radnici?renato: Ma to su građevinari.PatriK: I moj tata je majstor radi vodu, sastavlja cijevi.

Što građevinari rade?JuraJ: Grade velike zgrade s puno prozora i jedna vrata, te zgrade ti izgledaju kao kocka onda se mora staviti trokut - to je krov, ali isto zabetonirati.zaŠto se Mora zabetoni-rati?JuraJ: Radi bure i da bude čvrsto.toni: Na krovu mora biti dimnjak.Dobro osmišljeno okruženje promi-če kompleksnu igru, samostalnost, socijalizaciju i samostalno rješavanjeproblema. zato su i naši mali gradi-telji cijelu godinu istraživali, gradili, dogovarali se, učili, uspoređivali, opisivali, mjerili i komunicirali.

Moja konstrukcija kuće - Toni Manestar 6,9 g. Moja kuća - Juraj Peričić, 4.5 g.

Odgajatelji: Milojka Vičić, Ruža Rogić i

Elena Košuljandić

5

KAD NARASTEM BIT CU...Marta: Vozit ću veliki auto, ljubičasti.Mile: Ja ću bit policajac, lovit ću lopove.leona: Ja ću biti doktorica koja svih izlječuje.renato: Bit ću vatrogasac, oni gase vatru.dora: Učiteljica u školi, pjeva i uči djecu.toni: Policajac, lovi lopove i ima pištolj.eMa: Bit ću cura Vitu.lena: Doktorica. Ona liječi bolesne ljude sa slušalicom, koji su ljudi zdravi i koji su bolesni.iris: Teta u vrtiću jer pleše, pjeva, igra se s djecom i piše plusiće.eMili: Još ne znam.vito: Bit ću dečko.JuraJ: Bit ću majstor za vodu.Petra: Bit ću učiteljica u školi i učit dječicu pisat.Klara: Bit ću mama, radit na poslu kao i moja mama.lovre: Pravit ću pizze.angelina: Bila bi teta u vrtiću.PatriK: Ja ću bojati, graditi kuću.lana: Frizerka. Ona ukrašava ljude, reže im kosu i boja.JosiP: Bit ću doktor koji pika.adnan: Prat ću suđe i vozit auto.

ŠTO CE DJED BOŽICNJAK DONIJETI MOJIM RODITELJIMA?FranKo: Nove telefone. JuraJ: Kompjuter za mamu i tatu.lena: Mami hello Kitty mobitel, a tati nindže kornjače.leona: Cvijeće i bombone. eMili: Novi telefon.dora: Klavir da oni sviraju. toni: Bor.PatriK: Kompjuter. Mile: Veliku fotelju.angelina: Mami tenisice, a tati čizme.

Cvijeće - Klara Sorić, 5,5 g.

Proljeće - Leona Derossi, 4,5 g.

Cvijeće - Dora Reljac, 4,5 g.

I

lana: Mami i tati tablet da bude zajednički.eMa: Plišano srce mami, tati pokrivač na jelena. Klara: Mami torbu, tati čokoladu.vito: Auto.Marta: Mami velikog medu štedu na barbiku, a tati malog medu štedu na teletubiese.Petra: Jedan predivan snijeg da moji mogu raditi. lovre: Mami poklon, a tati juhu.adnan: Mami auto jer hoće da vozi, i tako i tata hoće.

I

6

MOJI RODITELJI RADE...

adnan: Mama radi u gradu, prodaje robe, a tata u Grižanama, radi posao, baca kamenje i razbija ga.lovre: Tata radi na brodu i kuha večeru, mama je doma, peče palačinke.lana: Mama radi u novom Konzumu, tata radi na Krku i kod kuće.Mile: Mama radi u poteci (apoteci), sprema sve, a tata radi kod Mitra nešto gradi.toni: Tata skuplja novce, mama radi na poslu, uči.FranKo: Tata radi u kancelariji, a mama u hali piše račune.lena: Tata radi na drugom poslu, piše slova, a mama čuva seku.JuraJ: Tata radi u firmi neke poslove, a mama je doma.

Ema Ljumeži, 5 g.

sara: Mama radi u hotelu, uređuje sobe, a tata ide raditi gore kod velikog pasa, stavlja farbe na zidove.dora: Mama radi na poslu, tata radi poslove.JosiP: Mama kuha doma.Marta: Tata radi u Spoja plastu i stavlja prozore i vrata. Mama radi u banki i čuva papira puno, bombona za djecu i čuva novce u torbi.PatriK: Tata radi na poslu, a mama je doma.

angelina Dobrila, 5 g.

iris: Mama radi u Konzumu peče kruh i pecivo. Tata radi u hotelu, dava gostima kavicu i kolače. Ja sam bila kod tate i pila kavicu.angelina: Tata radi na parkiralištu kartice dava autima. Mama ne dela, čeka bebu.eMa: Mama radi u pekari, peče kolače, a tata radi burek.Klara: Mama radi u Domu zdravlja, pika inekcije a tata vozi ljude.eMili: Mama radi u dućanu, prodaje kruh, a tata u firmi piše.leona: Mama radi u Rijeki, možda na kompjuteru, tata radi isto gdje i mama, piše i tamo ima za bojat.renato: Tata radi u Omorici, kuha, čisti za pir di gosti jedu. Mama ne radi.Petra: Tata kuha ljudima i donosi van. Kuha sva jela koja ljudi vole. Mama nosi sve što ljudi vole jesti i pit.

SMOKVICE

CRIKVENICA

Odgajatelji: Milojka Vičić, Ruža Rogić i

Elena Košuljandić

Moja obitelj - Renato uremović, 4,5 g.

7

Tragom istraživačkih aktivnosti došli smo do ideje prenamije-ne postojeće konstrukcije kućice u našoj sobi. želja nam je bila djeci ponuditi različite materijale kako bi istraživala i bogatila svoje iskustvo.

Pitajući djecu kako bi uredila kućicu došli smo do sljedećih odgovora:duJe: Mogli bi napraviti da bude prava soba, da ima krevet i muzike. MaKsun: Mogli bi stavit muziku. Klara: Onda disko! ivano: Mogli bi obojati kućicu. anJa: U rozo!Klara: Ako je disko, bolje da bude šareno.Karolina: Na zidove možemo zalijepiti neke crteže i lampe unutra da bude svijetla.Uvažavajući njihove želje, a istodobno primjenjujući elemente senzomotorike naša je kućica postala Disco kućica. Prilikom osmišljavanja sadržaja u kućici bilo nam je važno da dijete kroz različite aktivnosti stimulirajući osjetilne sustave (vizualni, tak-tilni, auditivni; propriocepcija i vestibularni sustav), uči i razvija kognitivne, jezične te socijalne i emocionalne vještine što smo omogućili unosom poticajnog materijala (disco kugla, led lam-pice, zvučni memory, zrcalna folija, kutije s rasutim materijalom i sl). Disco kućica ne bi bila „disko kućica“ da u njoj nema glazbe te nam uvođenje glazbenih elemenata predstavlja daljnji izazov u planiranju.Iako sve navedeno djeluje kao igra u kojoj se djeca isključivo zabavljaju važno je napomenuti da su dobro osmišljani senzo-motorički poticaji važan dio razvoja različitih vještina koje djeca koriste u svakodnevnom životu.

Odgojitelji:Silvija Domijan i Maja Gržac

Rafaela Škiljan, odgojitelj-pripravnik

DISCO zvjezdice ZVJEZDICE

MORSKE

Pisanje po vrećicama punjenim gelom i bojama

Disco kugla - Ema Car, 6 g.

Disco kućica - Isabel Rek, 6 g.Izrada taktilnih ploča

8

Mateo Ružić, 6 g.

Zašto je MAMA važna?daMJan: Da kuha.Mateo: Da djeci čisti robu i pere suđe.anastaziJa: Da djeca mogu jesti.Mate: Da čuva djecu.MaKsun: Da čisti doma.anJa: Da djeca ne pobjegnu.niKa: Mi volimo kada mama kuha i čisti.isabel: Da nas treba buditi kada trebamo ići negdje.eMa: Da kad negdje idemo da se javimo mami da se ne izgubimo.Karolina: Da čuva djecu.stJePan: Da djeca čuvaju mamu.Klara: zato kada nam je jedna roba mala, da nam kupi novu.davor: Da mi kupi papuče za vrtić.ana: Jer me voli i čuva.

MaKsun: Da mu se ne probuši guma od kombija.anastaziJa: Da zavezaju tenisice i da djeca mogu ići u grad kada nešto treba.sara: Da nas bude kada moramo negdje ići.Karolina: Da nam daju jesti.eMa: Da pomažemo tati raditi kuću.Klara: Da pomažemo tati raditi struju.ana: Jer nas vole i ponekad slušaju.Mateo: Tata se muči da popravi nekome auto i zato je važan.suKeJna: Kad tata reče nešto pomozi, ja pomognem.Mate: zato što se mora požuriti na brod.daMJan: Da nešto stavljaju na pod, pločice.stJePan: Da tata ide na posao i da ne zakasni jer će ga šef tužiti.rain: Da popravi auto.ivano: zato jer mora ići na posao, ako zakasni otići će mu brod. Moj tata je bio u svjetskom ratu, borio se protiv Japanaca iz Engleske, to je bilo dok se ja još nisam rodio.davor: Kada je mama bolesna,tata treba kupiti ručak.niKa: zato da ga volimo.anJa: Da daje ručak.

MO R SK

E

CRIKVENICA

Z VJE Z D

ICE

Sukejna Mehmeti, 6 g.

Isabel Rek, 6 g.

TATE važne?Zašto su

9

ŠTO JE FAKULTET?ana: Da netko ide vježbati negdje. sara: Kad netko ide na posao.anastaziJa: Kada netko mora trčati na posao.Mate: šetati negdje.anJa: Da dobiješ posao. niKa: Kad moraš učiti.davor: Kada netko prođe taj ispit.daMJan: Kada netko radi. ivano: Ja mislim da je fakultet posao.Klara: Kada netko nešto želi biti onda ide na fakultet. lucas: Da teta nauči trening.Mateo: Teta učiteljica reče djeci da nacrtaju auto i napišu svoje ime i prezime.isabel: Da slušaju na fakultetu,da uči pisati.Karolina: zumba.eMa: Da veliki slušaju na fakultetu kada ih teta uči.rain: Trčanje.MaKsun: Kad ideju na fakultet moraju ići u more.

Duje Car, 6 g.

Maksun Bajrami, 6 g.

Odgojitelji:Silvija Domijan

i Maja Gržac Rafaela Škiljan,

odgojitelj-pripravnik

KAKO SE OCISTI PRLJAVA VODA IZ BARE?anJa: S vodom, da natočimo novu vodu.niKa: Moramo dignuti baru u kantu, objesiti, ići dolje, simo, tamo, onda izliti. rain: Vodom.ivano: Pa možemo prvo istresti blatnu vodu i staviti čistu.davor: Možemo tako kako zalijevamo cvijeće, možemo tako i baru. daMJan: Napravimo čistu vodu i to je to.stJePan: Sa nekim usisavačem usisamo vodu i stavimo čistu.Mate: Da maknemo vodu i stavimo novu i soli.suKeJna: Da stavimo čistu vodu i očistimo pumpom.Mateo: Da neka djeca nemaju vode netko iskopa i onda imaju vodu ne prljavu nego čistu.ana: Da netko ide doma po čistu vodu i onda izlije.Klara: Da izlijemo vodu i donesemo čistu.eMa: Stavi čistu vodu i to je to. Karolina: Otvoriti baru i izliti naftu.sara: Da prljavu vodu izlijemo pa donesemo čistu.anastaziJa: Da se prljava voda ne smije nositi u čistu.MaKsun: Moraš napraviti veliku rupu, pa da voda prljava ide sve na rupu. Onda zatvori rupu, zovi vatrogasce, onda oni stavljaju čistu vodu.

V

Emma Sunara, 6,5 g.

10

SLA TK

I CI

Promatrajući buru koja je svojim puhanjem raznosila jesenje lišće na sve strane, počeo je razgovor u kojem su djeca donosila pretpostavke što će se s jese-njim lišćem dogoditi. Proradila je njihova mašta i nasta-jala je priča o putovanju jesenjeg lista. Uz priču i djeca su „putovala”…

Tako smo svi bili u pustinji. „Vidjeli” smo dine, pirami-de i mumije. Upoznali i igrali se labirintima pri čemu su djeca objašnjavala što je labirint:Sandi: Ja i nono smo rješavali labirint. Bilo je jako teško.Marta I.: U Gardalandu su posadili grmove pa su ih izrezali. Izgledaju kao zidovi. hodaš kroz labirint malo lijevo, malo desno pa ravno i onda izađeš.Lea B.: Stalno moraš skretat. Ja i mama smo bile za-jedno. Pisalo je u kojem smo labirintu, da li prvom ili drugom. Takmičile smo se s tatom i Emanuelom. Marta U.: Nisam nikad bila, ali znam da ima puno za-voja i prolaza.Sandi: Možeš se i izgubit!Ivano: Ja ne znam što je labirint.Marta U.: Pa i mi imamo igru labirint u vrtiću.Marta I.: Izgleda kao puno hodnika.Djeca su gradila i crtala piramide.Nakon crteža s dva sunca, nametnulo se pitanje:„da li u pustinji postoje dva sunca?”Sandi: Pokraj piramide moram nacrtati sunce jer je u pustinji jako vruće. zapravo moram nacrtati dva sunca. I žuti pijesak.Ivano: Pogledaj, ja sam u piramidi pobojao crno jer je unutra mrak.

Putovanje s jesenjim listom

Sandi: I ja imam crno jer je jako mračno.Marta U.: U mojoj piramidi ima i stepenica, ali nemam dva sunca.Sandi: Moraš imat dva sunca. Kod nas je jedno sunce pa je ljeti vruće, a tamo je puno vrućije pa su sigurno dva sunca!Marta I.: Nije. I tamo ti je samo jedno sunce. Nona mi je pričala da postoji samo jedno sunce. I to je sigurno točno!

A kada je enciklopedija dokazala da je ta tvrdnja točna, dječja mašta željela je na sjeverni pol. Ali kako doći do sjevernog pola i na koju stranu naše sobe se treba okre-nuti? Djeci se činilo da bi sjeverni pol mogao biti svuda oko nas. Niti Dječja karta svijeta nije im puno pomogla. Nakon dužeg razmišljanja zaključila su da bi im pomo-gao kompas kada bi ga imali.

Stoga su pomoću PVC posude, vode, plutenog čepa, pribadače i magneta izradila svoje male kom-pase. Uživajući u pokusu magnetiziranja, svakome je „glavica” pribadače pokazala smjer sjever.

Sada je putovanje na sjever moglo početi. Tamo su nas dočekali ledenjaci, polarni medvjedi, eskimi, iglui… I ponovno pitanje: „Što je iglu?”Marta I.: To je kuća, a izgleda kao pola kugle od leda. Samo što je led kockasti jer ga cijepaju.Ivano: Da, ljudi režu sa skalpelom snijeg.Marta I.: Ne režu snijeg nego led.Ivano: Ma najprije bude snijeg pa onda led.Andrej U.: Moraju imat puno, puno leda.

Sandi Valković, 6,5 god.

Gradnja iglua

I

11

Jako ih je zanimalo: „Kako se od kocaka leda može sagraditi okrugla kuća kao što je iglu?” Odlučili su sami isprobati. Pomoću bijelih stiro-pornih kockica okušala su se u građenju igluaNakon gradnje, ponovno dilema: „da li je u igluu toplo ili hladno?”Ivano: Iako je kuća od leda unutra ti je jako vruće. Oni unutra lože vatru.Sandi: Ma ne može biti jako vruće jer bi se kuća otopila.Lea B.: Sigurno bi se otopila jer se led i u ruci topi!Da bi istražili svojstva leda, izveli smo pokus ota-panja tri kockice leda pod različitim uvjetima. Pitanje je bilo: „da li će se prije otopiti kocki-ca leda na sobnoj temperaturi, kada je sta-vimo u toplu vodu ili kada je zagrijavamo fenom?” Nakon provedenog pokusa djeca su ustanovila da će se najprije otopiti kockica leda u toploj vodi.Kada je nakon pokusa ostala voda, zapitali smo se: „Što bi se dogodilo da se led na sjever-nom polu otopi?”

Dea: Potopilo bi Eskime.Marta I.: Raspali bi se iglui.Sandi: More bi se dignulo i oceani! Ptice bi stalno morale letjeti.Marta I.: Voda bi otišla u gradove…Marta U.: …i poplavila ih.Dea: I šumu bi poplavila.Sandi: Puno vode bi odneslo brodove na stijene pa bi potonuli kao Titanik.Andrej U.: A mogla bi otići i u zemlju…Sandi: Onda bi ta voda mogla ugasiti lavu pa vul-kani ne bi mogli eruptirati. A mogli bi koristiti puno vode za gasiti požar ili još bolje, da je poša-ljemo u Afriku, tamo ti nema vode.Marta U.: Ma kako ćeš je poslati? Jedino brodo-vima.Marta I.: Ali u bačvama.Sandi: Sjetio sam se, postavili bi velike cijevi po moru.Andrej B.: Onda bi kantom ulijevali na sjevernom polu, a izlazila bi u Africi.Marta U.: I tako bi vam na sjevernom polu ostala samo zemlja i mogla bi narasti trava.

Upravo sada dječja mašta putuje u krajeve gdje ima puno vode, a drveće „raste do neba”.Tko zna što će na tom putovanju djeca „vidjeti”?

Odgajatelj-mentor: Branka Cvija

Eva Šimić, 5 g.

Marlen Car, 5 g.

Nakon požara - Marta ujdenica, 7 g.

12

Snjeguljica se rodila mala, mala. I ostala je mala! Bila je dobra i lijepa. Imala je crnu kratku kosu i haljinu do poda žute boje sa šljokicama. živjela je u malenom dvorcu. Imala je zlu maćehu, veliku i ružnu, koja je sta-novala u velikom dvorcu pokraj nje. Jednoga dana Snjeguljica je išla u šumu po drva, ali nije znala kamo da ide. Na putu je srela zeku i on ju je odveo do velike kuće. Tu su stanovali veliki patulj-ci. Veliki kao divovi. I bilo ih je sedam.U velikoj kući, Snjeguljica je pronašla ogro-mne krevete. Uzela je ljestve i popela se na jedan. Skakala je po krevetu, jer nikada u životu nije vidjela tako velike krevete. Od silnog skakanja, Snjeguljica se umorila i za-spala. Kada su divovi došli kući, vidjeli su nešto na krevetu. Pomislili su da je to neka buba. Uzeli su je i stavili na stol. Promatrali su je teleskopom, a kasnije i mikroskopom. Tek su tada vidjeli da to nije buba, već Snjegulji-ca. Napravili su joj dom u kockastom akva-riju i stavili unutra mali stol, svjetlo, igrač-ke i televiziju. Imala je i maleni daljinski. Čak i bazen u kojem se kupala. Mali stol i malu vazu s malim crvenim, žutim i bijelim

Kad bi SNJEgULJICA bila mala, a PATULJCI veliki

... pričaju novu priču...

ružama. Snjeguljici je u novom domu bilo lijepo i uživala je. Imala je čak i balone za proslavu svog ro-đendana i malu rođendansku tortu, a divovi su sebi napravili ogromnu.zla maćeha je u svom dvorcu pitala svoje ogledalo: „Tko je najljepši na svijetu?“. Ogledalo je odgovori-lo: „Najljepša je Snjeguljica. Iako je mala!“.Tada se zla maćeha začarala i postala mali slatki zeko Uško. Uško je ušao u Snjeguljičin dom i poklonio joj češalj. Snjeguljica ga je stavila u kosu i nakon toga umrla. Kada su divovi došli kući, snažno su je protresli. Če-šalj je iz kose ispao i Snjeguljica je oživjela. zla maćeha je ponovno upitala ogledao: „Tko je naj-ljepši na svijetu?“. Kada je ogledalo ponovno reklo da je Snjeguljica najljepša, zla se maćeha pretvorila u malog psa Rikicu. Rikica je Snjeguljici poklonio remen. Kada je Snjeguljica stavila na sebe remen,

remen se jako stegnuo. Snjeguljica je ostala bez daha i umrla. Kada su se divovi vratili iz rudnika sa zlatom, pronašli su mrtvu Snjeguljicu. Brzo su prerezali remen i Snjeguljica je ponovno oživjela. Kada je treći puta zla maćeha upitala svoje ogledalo: „Tko je najljepši na svijetu?“, ono je ponovo odgovorilo: „Najljepša je Snjeguljica!“.

Snjeguljica i kraljević - Dea Maravić, 5 g.

Mala Snjeguljica i veliki patuljci - Marta Ivančić, 6 g.

SLA TK

I CII

13

Inspirirani slušanjem operete “Mala Floramye” IveTijardovića, nastali su prekrasni likovni uradci. Odabrana su četiri likovna rada radi sudjelovanja na likovnom natječaju “Radost slikanja uz glazbu”.

Odgajatelj-mentor: Branka Cvija

Snjeguljica i sedam patuljaka - Lea Božić, 6,5 g.

Ples balerine i leptira - Dea Maravić, 5 g.

Trčanje po travi - Lea Božić, 6,5 g.

Radost slikanja uz glazbu

Leptiri i cvijeće - Karla Vukić, 5 g.

Tada se maćeha pretvorila u konjića Belu i otišla ponovno kod Snje-guljice. Donijela joj je jabuku. Prerezala je jabuku na pola. Neotrova-ni dio pojeo je konjić, a drugi otrovani dio dala je Snjeguljici nakon čega je Snjeguljica umrla. Divovi su Snjeguljicu stavili u mali stakleni lijes, stavili mali jastučić i cvijeće oko nje, i položili ga pred malo drvo. Tada je došao mali kraljević na malom konjiću i poljubio Snjeguljicu malim poljupcem. Snjeguljica je oživjela i pretvorila se u veliku Snjeguljicu. No, nije se samo ona pretvorila u veliku, već su i princ i njegov konj postali isto veliki, a divovi su postali maleni čovječuljci. Kao što to mora i biti. Na kraju, kraljević je uzeo Snjeguljicu u svoj bijeli dvorac, gdje su se oni poljubili i oženili i živjeli sretno do kraja života.Čiča miča gotova je priča

Odgajatelj-mentor: Branka Cvija

SLATKICI

I

14

Karla Vukić,5 g.

Na pitanje: „zašto volim mamu?” djeca su odgova-rala:ivano: Igra se sa mnom.sandi: Dopusti mi da dođu moji prijatelji.lea b.: Sve mi kupi kada dobi plaću, uči me čitati.dea: Uvijek me tušira, kad sam bolesna uvijek me izliječi i puno me grli.

Marlen: Stalno mi kuha pizzu.

vid: šeta sa mnom kad odradi posao.Marta i.: Vodi me na gradinu i u kino, uči me pisat i vezat špigete.

Portret MOJE MAMEantonio: Pusti me van igrati nogomet.

luKa: Peče mi kolače.KARLO: Igra se sa mnom kockicama.

andreJ u.: Dobro napravi krumpir i meso pa ja pojedem dva tanjura.david: Da mi da igram nogomet po kući.Karla: Pusti me van voziti bicikl.eva: Dobra mi je.luciJa: Uvijek se igra sa mnom s mojom ko-

som.andreJ b.: Peče mi kolače od pite i muffina i grli

me.Odgajatelj je predložio djeci da svojoj

mami poklone njen portret, ali što je portret?

ivano: Možda nekakva slika.lea b.: To je kad netko stavi sliku na izložbu.Marta i.: Možda kad netko slika vodenim

bojama neku princezu kako trči po livadi punoj cvijeća.

sandi: Portret je slika obitelji.

ivano: Ali da se vide samo glave!lea b.: Da, da, sad sam se sjetila. Kad

sam bila u muzeju vidjela sam sliku žene, ali samo glavu, pa mi je mama rekla da je to portret!

Odgajatelj-mentor: Branka Cvija

Portret moje mame - Ivano Sundać, 6,

5 g.

Portret moje mame - Lea Božić 6,5

g. SLA TK

I CII

Požar - Sandi Valković, 6,5 g.

Lea Lučić, 5 g.

15

Kroz vjerski odgoj dijete upoznaje sebe, drugog i svijet oko sebe, te raste u vjeri. Omogućuje mu susret s uzori-ma dobrote (Noa, sveti Nikola, Majka Božja) i dijete usmjerava na temeljne vrijednosti, kao što su ljubav, prijatelj-stvo, ustrajnost, vjernost. Kroz biblij-sku priču Noina arka htjeli smo sve te vrijednosti poticati kod djece, te razvi-jati socijalne, jezično-komunikacijske, kulturne, spoznajne i druge osobine.

NOINA arkaPRI JA-

T ELJI

ovaKo dJeca doživlJavaJu vJeru:Ema: Da vjeruješ u Boga i ono što postoji.Matej: Da nešto provjeravaš.Mauro: Kad drugom čovjeku kažeš da nešto postoji i da je nešto super.Ivan: Da vjeruješ u sve ljude.David: Kad nekom oprostiš.Rino: Da vjeruješ u Boga i u to da Bog postoji.Franko: Da se poštuje ono što ljudi kažu i tete u vrtiću.

tko je bio noa?Rino: Čovjek koji je bio svet.Dora: Vozio je Noinu arku.Ema: Gradio je arku i pomagao životinjama da se ne utope.Tea: On je spasio sve životinje i krokodile i kitove.Jakov: Kad je bila velika poplava i jedna daska nije izdržala pa je voda ušla.Patricia: Noa je bio sveti čovjek.Lara: Čovjek koji je bio dobar, gradio barku i Bog mu je rekao da se zove Noina arka i da pozove sve životinje da se ne utope.

Oduševljenost djece ovom pričom potaknula nas je i na druge aktivnosti. Izradili smo arku od kartona i napravili od nje senzomotornu kutiju, čitali o životinjama iz arke i upoznavali se s njima, slikali, crtali, izrađivali parove životinja od papira i kamenčića, napravili igru memori. Djeca su kroz priču, igru i kreativnost doka-zala kako se vjera živi od najranijih dana.

Odgajatelji: Ružica Šepac, adela Hennion, Marijana Juretić

Životinje iz Noine arke - Jakov Barnjak

16

Obitelj je prirodna i osnovna društvena

zajednica. Posebno važna karika društva je kršćanska obitelj.Evo što su o obitelji rekla djeca naše skupine:

Lara: Obitelj je ljubav, druženje.Ema: Ako nemaš obitelj, nemaš ni kuće. To su mama, tata, brat, sestra i da možeš ići u šetnju i na izlet.Matej: Da imam svoje roditelje i da nisam cijeli dan u vrtiću.Patricia: Kad se volimo i pomaže-mo.Nadia: Djeca.Rino: Toplina, ljubav, dobrota, po-maganje.Jakov: Da se družimo ja, Matej, mama i tata.Franko: Volim svoju obitelj, oni su moj život.David: Kad te netko pazi i ti nekom pomažeš, skuhaš mu čaj. Moja obi-telj su deda, baka, mama, tata, se-stra.Mihael: Da se igram sa Nadiom, mamom i tatom.Dora: Kad smo skupa i kad se vo-limo.

Kad sam sretan u obitelji?Mauro: Kad se zezam s Marce-lom.Jakov: Kad se igramo ja i Matej.Ema: Kad se igram sa bratom, gr-limo se ja, mama, tata i Niko, kad radimo peku i pozovemo svoje prijatelje.Sara: Kad idem sa mamom nešto kupit, a sa bakom nešto šivam.Ivan: Kad sa mamom radim picu

OBITELJ – što je to?PRI JA-

T ELJI

i idemo svi na skijanje.Filip: Kad sam doma.Rino: Kad sam na mobitelu.Matej: Kad mami pomažem prati suđe, sa njom se igram, idemo za-jedno spavati i kad me sat probudi, kad idemo ploviti brodom.Franko: Kad se ja i nona grlimo i lju-bimo, igramo zajedno tablet i zajed-no skijamo.Lara: Kad idem na Kačjak i kod svog bratića.Karla: Kad smo tata, mama i ja na moru.

Kad sam tužan u obitelji?Tea: Kad je tata noćna.Karla: Kad nema mame i tate.Sara: Kad mi mama ne da da se ro-lam i baka viče na mene.Ema: Kad brat ne može ići kod pri-jatelja.Patricia: Kad Tea ili ja padnemo.Ivan: Kad mama i tata viču na mene.Mauro: Kad je tata bolestan.Andrija: Kad me Dora tuče.Filip: Kad se ja nešto tučem sa Anom.Matej: Kad se mama i tata ljute na mene i stave me u kaznu.

Dom - Rino Šabanović

Obitelj - Lara Gašparović

17

Kuća - Mihael Blažina

znajući koliko je obitelj važna u odgoju djece i procesu njihova odrastanja, obitelji iz naše sku-pine sudjeluju u svim aktivnostima i svečano-stima. Evo kako izgleda ta zajednička suradnja:

dani Kruha: - naše obitelji pripremile su krušne proizvode koje smo zajedno odnijeli u crkvu Uznesenja BDM i blagoslovili. Nakon toga smo se družili i sve to blagovali.

vriJeMe doŠaŠća:- pripremanje adventskog kalendara – djeca, za-jedno sa roditeljima, pišu poruke svojim prija-teljima iz vrtića što se onda stavlja na adventski kalendar i čita svaki dan.- sudjelovanje u radionicama.

božić:- djeca i roditelji su najprije prisustvovali euharistij-skom slavlju (svetoj misi). Nakon svete mise rodite-lji su pratili nastup svoje djece u glazbeno-scenskoj izvedbi „Isus u svemu“.

Odgajatelji: Ružica Šepac, adela Hennion, Marijana Juretić

Dani kruha

Jaslice - Sara Orkić, jaslice

Isus s križem - Mauro Suden

Noina arka - Ema Manestar

18

L O PTI CE

U skupini Loptice djeca istražuju život i rad minijaturi-sta i slikara Jurja Julija Klovića. Istoimeni projekt zapo-čeo je na inicijativu djevojčice Vildane. Samostalno je izrezala mali komadić papira, na njemu nacrtala snješka i rekla: „Vidi teta, nacrtala sam ma-log mini-snješka, ovako mi papir stane u moj džep.“ Odgajateljica im je ispričala priču o Jurju Juliju Kloviću, slikaru i minijaturistu koji je poznat u cijelom svijetu, a potječe iz naše prekrasne Vinodolske kotline. „Teta jel’ minija-tor onaj koji vozi motor?“ – znatiželjno je zapitala Rea. Na temelju priče koju je odgajateljica ispričala, Erin odgovara pri-jateljici na pitanje: „Ma nije minijator nego minijaturist! Vidiš da je slikar i pastir i ima kist da može slikat. I ima kapu da mu boja ne kapne na glavu!“ Violeta se nadovezala: „Slikar može ići u grad da ljudi njega slikaju!“, „Slikar je umjetnik“ - zaključila je Rea. Dječja mašta je proradila,

Ocuvanje kulturne baštine kroz projekt

JURAJ JULIJE KLOVICšto znamo o slikaru, slikanju, slikama, bojama i što bi željeli istražiti? „Pokaži mi sliku hulia Klovića“-zamolio je Ante. Odlučili smo istražiti tko je bio Juraj Julije Klo-

vić, upotrijebiti njegov likovni opus i dječju maštu te ih preseliti u likovno kreativno izražavanje.

Svakodnevno smišljamo nove priče o slikaru i pastiru iz našeg kraja. Crtajući na malim formatima papira maštom se preselimo u 15. st. „Ja sam mu nacrtao šišmiša! Ovaj se bori da ga čuva!“ objašnjava svoju sliku Borna. „Oćeš nan donest lak da crtamo po

noktu k’o Julije Klović?“ - zapitala je Lana. Prijedlog je odmah prihvaćen. Jedna od

sljedećih likovnih aktivnosti upravo je crtanje akrilnim bojama na umjetnom noktu! Kulturna baština naše je neprocjenjivo blago, mi smo od-lučili upoznati našeg Jurja Julija Klovića i kroz priče, anegdote te likovno stvaralaštvo oživiti ga

u našoj mašti i mislima.Odgajatelji: Vlatka Pobor i Ružica Kujundžić

Juraj Julije Klović - Vijoleta, 4 g.

(glinamol)

Hyrmete, Vijoleta i Matea u izradi minijatura (kolažiranje)Ivan i Matea u izradi minijatura (akrilni gips na tamnoj podlozi)

Juraj Julie Klović i ovčica - amelie Luna 5,5 g.

Dama koja skuplja cvijeće (minijatura) - Rea M., 5 g.

I

v

19

VESELA BOŽICNA RADIONICA skupina Loptice, Tici i SmješkiciU prekrasnoj blagdanskoj atmosferi održana je božićna radionica u suradnji skupina Loptice, Tići i Smješkići. Uz dječji smijeh i ugodan razgovor s roditeljima izradile su se pahuljice i ukrasni bomboni svih veličina i obli-ka namijenjeni ukrašavanju Adventskog parka u centru grada Crikvenice. Suradnja s roditeljima jedan je od naj-važnijih segmenata kvalitetne odgojne prakse te se uz opuštenu i veselu atmosferu na radionicama suradnja produbljuje i jača što potiče kvalitetniju komunikaciju između roditelja i odgajatelja. Najljepši moment radi-onice iznenađenje je koje su djeca pripremila svojim roditeljima kada su otpjevala i otplesala dvije božićne pjesme. Vrijeme nam je brzo proletjelo i s nestrpljenjem iščekujemo sljedeće zajedničko druženje s roditeljima!

Odgajatelji: Vlatka Pobor i Ružica Kujundžić

Ira Đerić-Hasanac, 5,5 g.

Šareni cvijet - Lana R., 5 g.

(drvene bojice)

Smiješne ptice - Vildana M. 5,5 g. (drvene bojice )

Šišmiš - Borna M., 5 g.(drvene bojice)

Cvijeće na kiši - Ena D.,

5 g. (crni i smeđi

tuš)

I

I I

20

Osjećaji ili emocije prisutni su sva-kog trenutka našeg života. Ne postoji

tipka kojom ih možemo ugasiti. Pozi-tivni su oni koji nas tjeraju da napreduje-

mo, rastemo i razvijamo se, da svakoga dana dođe-mo u vrtić i s veseljem usvajamo nova znanja. No, ponekad smo žalosni, prestašeni ili čak ljuti. Važno je da se čim ranije u životu naučimo s time nositi na primjeren način. Odrasli se ljudi uglavnom već do-bro znaju nositi s puno burnih osjećaja. No, da bi se djeca bolje nosila s neugodnim osjećajima kao što su ljutnja, strah ili tuga, moraju ih bolje upoznati. To će im omogućiti stjecanje unutarnje sigurnosti te lakše prihvaćanje svijeta u kojem žive.ANTONIO: Osjećaji su u nama, u kostima i krvnim žilama.Puno smo razgovarali, čitali priče koje nam poma-žu bolje razumjeti naše i tuđe osjećaje. Posebno su nam drage slikovnice „Kada se ljutim”, „Kada se bo-jim”, „Kada sam tužan” i „Kada sam sretan” autorice Trace Moroney, koje nam predlažu pozitivne nači-ne nošenja s neugodnim osjećajima. Igrali smo se s „Kutijom punom osjećaja”, glumili razne situcije pomoću lutaka, sve kako bi uvježbali bolje se nosi-ti s našim i tuđim osjećajima, to jest, kako bi bolje upoznali sebe i druge.No, od svih osjećaja o kojima smo razgovarali i uči-li, djeci je ipak najzanimljivija bila ljubav.ANI: Ljubav je kad si zaljubljen.Vole se oni koji su zgodni.LANA: Ljubav je kad se vjenčaju i dobiju bebu i mo-raju je brižno čuvati.MATEO: Ja volim svog prijatelja jer mi uvijek po-sudi bager.Ali gdje nastaje ljubav?MARIN: Ljubav nastaje u crkvi kad se ožene.ANI: Ne, nego u srcu jer ti jače kuca kad nekog vo-liš.

TIC I i

S MJEŠKI C

I Volimo se voljeti!

ANA: Ljubav nastaje u oblacima, zato jer kad te ne bude bilo i kad nekog drugog ne bude bilo i dalje se voliš u oblacima.NATKO: Kad se cura i dečko nađu na klupici i tamo nastaje ljubav.Ana je na Valentinovo bila gošća na jednom vjenčanju. Događaj je se jako dojmio pa je još danima prepričava-la detalje. Ubrzo su se i druga djeca zainteresirala te su se svi zajedno počeli igrati vjenčanja: „žene se Lucija i Deni!”. Odlučili smo organizirati vjenčanje u vrtiću. za igru, naravno. Prvo smo sastavili popis gostiju, a pozvali smo i cijelu susjednu skupinu Loptice. Kako smo već znali da su mlada i mladoženja - Lucija i Deni, morali smo dogovoriti i ostale važne uloge: „Ja ću bit onaj što čita iz knjige, u dobru i zlu, u bogatstvu i siromaštvu.” rekao je Niko A. i postao naš svećenik ili matičar. Lana i Mateo biti će kumovi, Ana će biti djeveruša koja nosi veo, a Sandro će nositi prstenje na jastuku. Ostali će biti gosti ili „bacači latica” (Ana). zatim smo sastavili popis svega potrebnog za vjenčanje:

NIKO A.: Treba nam most s cvjetovima! I svećenička knjiga!LANA: Vjenčanica i vel!ANA: Trebaju nam i školjke! S bombonima, to će bit darovi za goste.MAGDALENA: I pozivnice, od tvrdog papira!NIKO A.: Napisat ćemo: Dođi Rene, dođite svi u dvori-šte na vjenčanje. Obucite sako i haljinu.Velik je posao organizirati vjenčanje: morali smo nacr-tati pozivnice, izraditi puno šarenog cvijeća i latica od papira, buket za mladu, obojiti kravate, izraditi prstenje, dizajnirati vjenčanicu, pronaći odgovarajuću glazbu, a naučili smo i pjevati pjesmu o prijateljstvu i ljubavi: „Ja volim tebe, tu nema spora, sve do neba i preko mora...”Nakon puno uloženog truda dočekali smo i svečani dan, dan u kojem smo svi zajedno slavili jedan od naj-ljepših osjećaja – ljubav.

Odgajatelji: Nevija Pavlić i Tea Petek

I I

21

PRICA O UHATOJ BUHATOJ

(tekst izmislili i ilustrirali Ana i Niko A.)ZAŠTO ČITAMO?ANA: Da budemo pametniji.AURORA: za laku noć mi čita mama.želite li korisno provesti vrijeme sa svojim djete-tom čitajte mu. Čitanje potiče razmišljanje, razvi-ja maštu, kreativnost. Čitanje djeci od najranije dobi najbolji je oblik učenja.CILJ: približiti djeci književno stvaralaštvo, ra-zvijati ljubav i želju za slušanjem i razumijeva-njem, razvijati koncentraciju i usmjeravanje pa-žnje na što duže slušanje.U mjesecu knjige u sobi smo formirali kutić sli-kovnica. Ugodni jastuci i lijepe nove slikovnice mamile su djecu. Puno vremena provodili smo razgledavajući, prepričavajući, čitajući. Posebno ih je radovalo donijeti svoju omiljenu slikovnicu i čitati je zajedno s prijateljima. To se nastavilo tijekom cijele godine.KOJA JE TVOJA OMILJENA SLIKOVNICA?MATEO: Medo Tobi jer on radi na gradilištu.DORIJA: Ona s princezom jer sam i ja princeza.VITO: Malik jer zeza ljude.FRAN: Snjeguljica, jer je ja imam doma, sviđaju mi se patuljci.Posjetili smo gradsku knjižnicu i čitaonicu. Pred-školci su se učlanili i dobili mogućnost da iznaj-mljuju slikovnice i CD-e.Čitali smo priče s porukama kao što je priča o čistoći i urednosti „Maca papučarica”, priča o po-štenju „Pinokio”, priča o plemenitosti „Plesna ha-ljina žutog maslačka”, priča o različitostima „Vuk koji je htio biti druge boje”. Razne teme bile su prilika za razgovor, razmišljanje, zaključivanje. Priče smo ilustrirali raznim likovnim tehnikama te dramatizirali.Svakodnevno čitanje potaknulo je djecu na izmi-šljanje vlastitih priča. Ovo je jedna od njih.

Odgajatelji: Nevija Pavlić i Tea Petek

Citaj mi!Jednom davno bila je jedna djevojčica sa šiljatim ušima. Zvala se „Uhata Buhata”.

Bila je tužna jer nije bila kao ostala djeca. Smijali su joj se dječaci. Govorili su joj: „Šiljata Uhata”, jer ima šiljate uši.

Dva cvijeta su joj pomogla. Jedan žuti, jedan ljubičasti.

Ljubičasti joj je rekao: „Lijepa si takva kakva jesi.”. Žuti je isto rekao: „Lijepa si takva kakva jesi.”

Ona je bila jako sretna. Otišla je kući i bila je zauvijek jako sretna.

ČIČA MIČA - GOTOVA JE PRIČA!

v v

22

MALI

Obogaćujući naš prostor poticajima za igru primijetile smo pojačan interes djece za boravak u istraživačkom centru. Grupica djece dugo se zadržavala u igri plastič-nim i gumenim cijevima pušući kroz njihove otvore. Promatranjem i neposrednim praćenjem aktivnosti djece, te naknadnim pregledavanjem bilježaka i video-zapisa dolazimo do novih ideja i spoznaja kako planirati daljnji rad. Ventilator, kao jedan od mnoštva poticaja, oduševio je djecu te ih doveo do samostalnih zaključaka što pod strujanjem zraka leti a što pada. Fen je bio idući poticaj kojim su djeca razvijala svoje suradničko učenje. U početku su ga samo palila i gasila te se izmjenjivala na stolici igrajući se sušenja kose jedan drugome. Igrajući se fenom jedan je dječak došao na ideju da osuši mo-

C V JETI C

I

ISTRAŽIVACI u jaslicama

Hana uzelac 1,8 g.Ivan Ivančić, 2,5 g (otiskivanje slamkama)

Igre fenom

Fen i pastel

kro ljepilo na papiru a potom je manipuliranje fenom dovelo do otapanja pastelne boje na papiru. To je za-interesiralo većinu djece koja su se odmah okupila oko stola. Dvojica su dječaka bila vrlo ushićena, komentira-la su novonastalu situaciju te opipavala rastopljenu boju prstima. Na vanjskom prostoru s različitim poticajima uočavali smo utjecaj vjetra na okoliš i predmete oko nas. Promatrali smo kako se ponašaju izrađeni poticaji od najlonskih vrećica na buri. Djeca su bila vrlo ushiće-na izlaskom na vanjski prostor po ovakvom vremenu. Interes djece za igre zrakom i dalje je prisutan radi čega ćemo i dalje planirati aktivnosti na ovu temu.

Odgajateljice: Marijana Smojver (zamjena: Tijana Zoričić) i Tina Zakarić

v

I

23

Curica - Nikol Koler 2,5 g ( flomasteri)

anja Mia Roknić 2,5 g (otiskivanje lišća temperom)

Jakov Zoričić, 3 g. (topljenje pastele sušilom za kosu)

Gabriel Kostrenčić, 2 g. (tapkanje prstićima - tempera)

afrim Bajrami, 2,5 g.Promatranje topivosti pastele

BORAVAK NA BURI...tibor: Teta puše bura u granama i one lete...odgaJatelJica: Kamo lete?MaK: Visoko!odgaJatelJica: što još leti na buri?roKo: Lišće...odgaJatelJica: Leti li kamen na buri?roKo: Ma ne!odgaJatelJica: zašto ne leti kamen na buri?tibor: zato jer nema krila!JaKov: On ima krila, vidi! (pokazuje na izrađene poticaje koji lepršaju)

TOPIVOST PASTELE...odgaJatelJica: Kakva je ovo boja?JaKov: Crvena (drži fen usmjeren prema boji)MaK: Ne, plava!odgaJatelJica: što joj se dogodilo?tibor: Ide ća!MaK: Curi!odgaJatelJica: zašto curi?MaK: Prolila se!tibor: Bljak je (opipava prstima)odgaJatelJica: zašto se prolila?tibor: Bilo je vruće!

24

LEPT I RI

CI

Bijeli medvjed - David Stojčić Elechi,

2,3g

Žirevi - Roko Vukić, 3,3 g. Leptir - Mila Gulin, 2,5 g.

Bijeli medvjed - Matej Pavelić, 2 g.

Leptir - Petra Blažević, 3 g.

Jež - Bruno Buovac, 2,5 g.

Leptir - Nadire Mutiši, 3.5 g.

Sob - aron Halasz, 2 g.

Leptir - Suada Mutiši 3.7g.Bijeli medvjed -

Mia Martuslović, 2 g.

Jesen - Larisa Bećiri, 3,5 g.Žirevi -

Maro Gržičić 2g.

I

25

Baby Signs kroz glazbuOve pedagoške godine kulturološka raznolikost skupine pokazala se kao idealna sredina za daljnjeprovođenje našeg Baby Signs programa. Djeca dvo-jezičnih roditelja su kroz znakovanje u najčešće glazbenim aktivnostima lakše prošli prilagodbu na novu sredinu i nove prijatelje. Nadraža pjesmica Mama Kukunka je izrazito šutljivu djevojčicu Milu pretvorila u pravu malu pričalicu. Starija djeca, koja već imaju bogat vokabular Roko, Larisa, Suada, Nadire, Bruno i Petra, potiču djecu mlađe jasličke dobi da pokušaju znakovanjem sudjelovati u izvedbi svih glazbenih aktivnosti. Iako su Matej, Aron, Mia, Maro i David iste dobi, ali na različitim stupnjevima govorno-jezičnog razvoja, predivno je svakodnevno gledati i učiti od djece kako komunikacija, kao naj-važnija funkcija ljudskog govora, zapravo ne pozna-je prepreke. Svojim osmjehom djeca nam pokazuju zadovoljstvo i uživanje u našim glazbeno-znakovnim aktivnosti-ma, koja je čine dio naše svakodnevice. zato možemo reći da je naš zajednički jezik znakov-ni jezik, naša najdraža aktivnost pjevanje uz pokret, a naše najdraže pjesmice su Mama Kukunka, Koli-bica i Kišica.

Odgajateljice:Lidija Medek i Mirna Vičić

26

Igrom do govora – poticanje govorno-jezicnog razvojaDUDACI

SELCE

Ove pedagoške godine jedan od najvažnijih zadataka odgojno-obrazovnog rada u našoj jasličkoj skupini je poticanje govorno-jezičnog razvoja djece kako bi omogućili i olakšali djetetu svakodnevnu komuni-kaciju. Naša su jaka strana bila sama djeca koja su svakodnevno uživala u govorno-jezičnim i čitalač-kim aktivnostima. Obogatili smo sve centre aktivno-sti u sobi slikovnim materijalima koje su djeca pri-mjećivala i tražila da im se imenuje viđeno. Ubrzo su djeca i sama počela imenovati sve složenije riječi (toplomjer, stetoskop, injekcija, kapaljka, pinceta). Kako bi potaknuli komunikaciju imenovali smo sve što činimo tijekom svakodnevnih rutinskih aktivno-sti te poticali i djecu da kažu što upravo rade, što žele i kako se osjećaju. Djeca su imala potrebu uzimati i manipulirati slikovnicama i enciklopedijama priro-de i životinja, samostalno ih istraživati, ali i donositi odgajatelju na zajedničko promatranje, imenovanje i čitanje. Uvažavajući njihov interes i odabir lako je potaknuti njihovu slušalačku pažnju i utjecati na unapređivanje govornog statusa. Djeca su lakše usva-jala nove riječi i njihovu pravilnu artikulaciju. Stariju djecu poticali smo da uz imenovanje pojma opišu i kakvo je što, što se time čini te čemu služi. širenje fonda riječi, ojačavanje glasa, artikulacija glasova i usvajanje pravilnog ritma govorenja ostvarena je kroz izgovaranje brojalica, stihova i pjevanja pjesa-ma uz pokret (pokreti koje djeca izvode uz stihove ili pjesmu jako su povezani s pojavom i kvalitetom govora) u kojima su djeca jako uživala. Slušajući zvu-

kove iz prirode (zvukove vremenskih prilika, stroje-va, glasanja raznih životinja) djeca su glasovima ili svojim tijelom pokušavala oponašati zvuk. Najdraže su im ipak bile govorne igre i vježbe za jačanje mišića govornog aparata koje su ih nasmijavale. Tako smo: klackali jezikom, oblizivali usne, pokušavali jezikom dotaći vrh nosa i brade, jezikom gurali obraze, uvla-čili ih i napuhivali, puhali zrak polako pa snažno, sla-li zvučne poljupce, masirali dlanovima lice, stiskali pa opuštali lice i zube, oponašali izrazom lica pojedi-ne osjećaje. Izgovarali smo vokale i konsonante mi-jenjajući visinu tona, intenzitet i boju glasa, dodavali melodiju, pjevali određeni slog na poznatu melodiju. U prostoru je formiran centar za igru i istraživanje scenskom lutkom u kojem su djeci ponuđene štapne lutke, ginjol lutke i lutke za prst. U početku su djeca samo manipulirala njima, malo pomalo su lutke oži-

vjele uz ples i pjevanje djece, da bi sada tro-godišnjaci već počeli lutkama razmjenjivati prve dijaloge. U poticanju govorno-jezičnog razvoja kori-šteno je i znakovanje Baby Signs programa, dijete je ohrabrivano u svojoj neverbalnoj ko-munikaciji – pokazati znakom ono što još ne zna izreći. Primjećuje se da sada većina djece rado ko-municira (sve što vide i čine imenuju, trogo-dišnjaci uživaju u stvaranju šaljive rime, „či-taju” jedni drugima slikovnice, samostalno organiziraju govorne i čitalačke aktivnosti), a povratna informacija njihovih roditelja je da i oni uočavaju „eksploziju” govora.

Odgajatelji-mentori:Sandra Miculinić i Tatjana Car-Kolombo

v

v

27

MALI RJEČNIK ZNAKOVA - BABY SIGNS PROGRAM

ČITATI MJEHURIĆI JESTI

RIBA SPAVATI NEMA VIŠE

MLIJEKOPELENE

VODA

28

U VRTIĆU:vida: Igra se.eMa K.: ... su djeca.adrian: Spava se.

KOD LIJEČNIKA:sara: Ideš kad si bolestan. Liječi se.elena: hanu je bolilo uho!eMa K.: Pika se!

U LJEKARNI:eMa K.: Moja mama radi u ljekarni!sara: Tamo su lijekovi... Sirupić.

DUDACIv

Što se gdje radi?

A NA KIOSKU?adrian: Moja mama radi na kiosku! Prodaje žvake... I novine.vida: Bomboni! Dva, ovako! (pokazuje prstima dva)

U PIZZERIJI:adrian: Pizza!elena: Jede se pizza! Ja sam bila u pizzeriji s tatom i mamom.

U RIBARNICI:sara: Prodaju se ribe.tin: Peču se ribe.

U PEKARNICI:sara: Pa kruuuh!eMa K.: Daaa, kruh!

U TRgOVINI:adrian: ... se kupuju Kiki bomboni!lorena: Kiki ima.tin: Kupi se kruh.eMa K.: Prodaju se mlijeko i bomboni.sara: I kruh!

U SLASTIČARNICI:eMa K.: Sladoled!sara: Kupe se kolači.eMa v.: Torta!Dante Milošević, 2,9 g.

Ema Volarić, 3 g.

Elena Butorac, 3 g.

U PEKARNICI:sara: Pa kruuuh!eMa K.: Daaa, kruh!

U KAFIĆU:eMa K.: Pijemo sok!elena: Pije se kava.

U KINU:eMa K.: Mi smo bili gledati crtani.

U FRIZERSKOM SALONU:elena: Prodaje se salata... Ne, šiša se!eMa K.: šiša kosu.

U BANCI:eMa K.: Ide mama kupit mobitel.

U CVJETARNI:sara: Kupuju se cvjetovi.eMa K.: Cvijet!

KOD ZUBARA:adrian: Rade se zubi.tin: Bruse zubi.

Paola Matejčić, 2,5 g.

29

U jednoj od brojnih situacija praće-nja, promatranja i dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa zabi-lježen je trenutak koji nas je pota-knuo na stvaranje novoga centra u našoj sobi dnevnog boravka:Djevojčica se, igrajući se, učestalo vraća u kuhinju, uzima više posudi-ca, miješa nešto u njima, odlaže po-sudice, odlazi iz kuhinje pa se vraća, ponovo miješa, uzima nekoliko po-sudica i jednu žličicu te kreće prema jednom dječaku, prinoseći žličicu njegovim ustima.Odgajatelj: „što radiš?“Djevojčica: „Pripremam lijek. Adrian je bolestan.“Odgajatelj: „Tko priprema lijek kada smo bolesni?“Djevojčica: „Mama.“Odgajatelj: „Gdje mama priprema lijek?“Djevojčica: „U ljekarni“Na igru i istraživačke aktivnosti ove djevojčice odgovaramo formiranjem novoga centra liječnika i ambulante jer primjećujemo da i druga djeca pokazuju veliki interes za ovu igru. U suradnji s roditeljima prikuplja-mo mnoštvo neoblikovanog mate-rijala kojega djeca koriste u svojoj imitativnoj igri liječnika i ljekarni-ka. Postupno unosimo nove potica-je, liječnički i farmaceutski pribor, gaze, vatice, zavoje, zaštitne maske.

Ljekarna i lijecnik –

Uz slike liječničkog i farmaceutskog pribora naučili smo neke nove riječi i pojmove (npr. stetoskop, injekcija, toplomjer). Djeca svakodnevno u ovom centru provode puno vremena, izmjenjuju uloge bolesnika, liječnika i ljekarnika. U igri koriste i elementeglume: pravi su bolesnici, to poka-zuju cijelim tijelom, izrazom lica, glasom kada dozivaju da su bolesni. Često u svojim igrama koriste lutke, tješe ih prilikom posjeta liječniku, liječe ih, odlaze s njima u ljekarnu po lijek. U ostale centre unosimo poticaje vezane uz preradu doživlja-ja u novom centru – slagarice, pu-zzle, loto igre, umetaljake, slikovnice „Čarli je bolestan“ i „Medo Winnie Pooh ide liječniku“.Mama Sandra (mag.pharm.) dolazi u skupinu predstaviti svoje zanima-nje. Donijela je i predstavila farma-ceutski pribor i pomagala te zajedno s djecom pripremila dječju mast. Djeca su se vrlo aktivno uključila u pripremu masti, asistirala su, poma-gala, mirisalia, te se na kraju igrala s pripremljenom kremom. Nakon maminog boravka u skupini djeca se svakodnevno zadržavaju u igri s kremom. Kažu da moraju napraviti kremu za bebe, koriste sastojke za pripremu kreme, kada naprave kre-mu stavljaju je u male kutijice. Tako

zapakiranu kremu pro-daju u ljekarni, a nakon što je kupe odnose je u centar za njegu i pres-vlačenje lutki. Igrajući se na ovakav način djecameđusobno puno ko-municiraju, surađuju,izmjenjuju uloge, kori-ste elemente glume, tje-še se, prerađuje ugodne i neugodne doživljaje,

pričaju o njima, iznose iskustva odraslih osoba koja su doživjeli.eMa K.: „Moj deda pije tablete kad ga boli buša.“ U vrijeme dok se igra u centru liječnika, uzima malenu posudu za uzorak urina i kaže: „Mo-raš je staviti ispod guze, piškiti i to odnest doktorici.“elena poziva odgajatelja da joj bu-de pacijent, uključuje se i Ema V., Lorena, Ema K., Dante, liječe kolje-no vatom i bočicom, oponašaju rad-nje čišćenja rane, često pitaju „Da li te boli?“, zatim daju injekcije i imaju prestravljeni izraz lica. tin trese toplomjer i dodaje odga-jatelju kada čuje zvučni signal. Uzi-ma ga i kaže da mu je temperatura nula. Ispravlja se i kaže: „Ne, jedan.“ Paola ga nakon toga oponaša, mje-ri temperaturu i kaže da je njezina temperatura sedam.vida puno priča s bebom koja je u posjetu doktor, tješi je, ljubi i grli, kaže da će sve biti dobro. Isto tako Vida se odlično pretvara da je bolesna, legne na krevet u centru i glasom kao da je boli grlo doziva: „Mama, mama, boli me grlo!“sara je vrlo detaljna i precizna i ništa ne prepušta slučaju. Vrlo de-taljno obavlja pregled nad svakim pacijentom, odmah nudi odgovara-juću terapiju, kaže da će napistai pa-pirić s kojim se mora ići u ljekarnu po lijek. Često u igri koristi elemen-te iz slikovnica koje smo čitali.eMi v. dopalo se pisanje recepata, a Lorena, Paola i Vida najčešće se igraju u ovom centru kada se gužva malo raščisti. adrian na plakatu prepoznaje ta-blete i kaže: „Moj nono pije tablete takve.“

Odgajatelji-mentori:Sandra Miculinić i

Tatjana Car-Kolombo

kod Dudacav

v

30

DELFINI Pracovjek

Projekt „Pračovjek“ počeo je na poticaj

dječaka iz skupine. Mar-ko je kod kuće slušao o pračovjeku dok je njegov brat učio povijest.Skupina djece započela je razgovor s Markom, postavljajući mu pitanja na koja on nije znao odgovor.U jutarnjem krugu razgovarali smo:

1. Što znaMo o PraČovJeKu?* Prvi ljudi stigli su na zemlju kada su umrli dinosauri,* Oni su bili kao majmuni,* Nisu ništa kuhali jer nisu imali peć,* Nisu znali govoriti,* Nisu hodali uspravno.

2. Što želiMo nauČiti?- KaKo i Kada Je živio Prvi PraČovJeK?- gdJe Je stanovao?- KaKo Je dolazio do hrane?- gdJe Je Kuhao?- KaKo su se sPorazuMi- Jevali?

Nakon posjete knjižnici gdje smo pronašli puno enciklopedija, slikov-nica i CD-a o prvom čovjeku, počeli smo istraživati.Uz pomoć roditelja napravili smo špilju (pećinu) – prvu kuću pračo-vjeka. Smjestili smo je u garderobu i tu smo oformili „CENTAR PRAČO-VJEKA“ koji smo tijekom godine nadopunjavali.

špilju smo oslikali, uredili, postavili smo i „vatru“ ispred pećine. Prou-čavali smo oruđe i oružje i nakit, a poslije su djeca to izrađivala od gline i pašte.Poslije smo istraživali o životinjama koje su živjele u to vrijeme i kojima se pračovjek hranio. Napravili smo veliki plakat sa slikom mamuta. Cr-tali smo i šivali odjeću za prvog čo-vjeka. Sakupljali smo suho drveće, kamenje, grančice, zemlju, umjetna krzna.Djeca su sudjelovala u različitim istraživačkim, likovnim, spoznaj-nim, glazbenim i grafomotoričkim aktivnostima.

do sada sMo nauČili:MarKo: Samo su imali kamen pa se zato zove kameno doba.leon M.: Prvu vatru su našli kada se izlio vulkan i sve spalio.PatriK: A možda je udario grom i zapalio šumu.vito: Stanovao je u pećini iz koje je protjerao praživotinje.

JoŠ neKe izJave vezane za Prve lJude:ivan: Pračovjek je jeo mesnato meso.eMa: Kupali su se ispod vodopada, a neki ispod kiša.Marino: Lječili su se životinj-skom krvi koja je bila zdrava.ivan: Nisu imali ni igračke, pa su se igrali kamenjem - bacali su

kamenje u zid. Rušili su voće s visokih grana.MarKo: Bili su siromašni, ali sretni. Češljali su se rukama.nicolas: Pisali su sa crtanjem; s vatrom i krvlju.

Odgajatelji: Branka Mureta i

Marina Drageljević

Ivan Pećarina, 6,5 g. Patrik Crnić, 6.g.

v

31

Svijet plesa je svijet mašte

Ples kao jedan od oblika aktivnosti u radu s djecom predškolske dobi, odlično je sredstvo za razvoj brojnih sposobnosti. Interes djece za ples započeo je naravno kroz igru. Ples i igra međusobno su povezani, pogoto-vo u predškolskom uzrastu, ispunjava ih osjećajem za-dovoljstva, djeluje stimulativno za svu djecu, čak i onu koja su tiha i povučena. To im omogućava da iskažu sve svoje mogućnosti i potrebe. Oformili smo novi centar aktivnosti pod nazivom „Plesaonica“, čiji su naziv osmi-slila djeca. Puno glazbe, pjesme u našoj „Plesaonici” budio je osjećaj za ritam, pozitivne emocije i doveo do boljih odnosa među djecom i komunikacijom. Koor-dinacija pokreta, istraživanje svojih mogućnosti, bolja koncentracija i pamćenje pomogle su razvoju dječjih potencijala.Klara: Razgibavanje tijela, da budemo gibljive i jake.FiliP: Balerine plešu na prstima.Karla: Vježbanje nam je potrebno za nastup.

ŠARENISVIJETMorana: To je jako zabavno.rinea: Balet, zumba to jako volim.elena: za ples nam treba haljina, balerinke.stella: To nas čini vesele i sretne.

Djevojčice Klara, Morana, Karla, Stella, Elena i Rinea ljepotu plesa otkrivale su i na raznim plesnim igraoni-cama izvan vrtića, a dolaskom u vrtić svoju su zaigra-nost plesom prenosile i na ostalu djecu. Kako plesati na prstima, napraviti „špagu”, „zvijezdu” ili se zavrtjeti, potaklo je djecu na svakodnevno isprobavanje novih plesnih pokreta. U djeci se budio interes za pokret, kre-ativnost i maštovitost u stvaranju plesnih pokreta. Igre s pjevanjem bile su omiljene, pogotovo „U Selcu je kućica”. Naučili smo plesati ples „salsu”, koju smo otple-sali na završnoj priredbi za roditelje. Tako je i započela naša „Plesaonica“, jer su djeca pokazala veliku motivira-nost za ples. Stalno su htjeli plesati, slušati glazbu, ispro-bavati pokrete pred ogledalom. Igrali smo razne igre za prepoznavanje zvukova iz okoline, za razvoj osjećaja za ritam i razvoj sluha (glasno, tiho, brzo, sporo), brojalice, pjesmice, slušali klasičnu i popularnu, zabavnu glazbu. Djevojčice Elena, Klara, Morana, Karla, Petra i Stella osmislile su i strip-priču, kroz crteže i tekst uz pomoć odgojiteljice. Nastupali smo s jasličnom skupinom u vrijeme Adventa u Crikvenici, s pjesmama „Pahuljice“ i „zvončići “, koje su djeca zavoljela, pa plešu i pjevaju kad god žele. Većina djece nema tremu, sigurni su u na-stupu, vesele se i jedva čekaju pokazati što znaju i mogu.Izradili smo puzzle, slagalice na temu plesa, a na poli-ce zalijepili fotografije plesača u raznim pokretima. Uz igru, ples je jedna od najspontanijih dječjih aktivnosti, djeca su u njemu aktivna i vrlo maštovita, ples djeluje stimulativno i kreativno, daje slobodu istraživanja svo-jih mogućnosti.

Odgojiteljica:Melita Car

32

Tjedan

RK „Mornar”Yoga

Pikado klub Dramalj

Povodom tjedna sporta, koji se obilježava u 11. mjesecu ugostili smo rukometaše RK „Mornar“, te učitelja tjele-snog Džonija. Djeca su kroz igru, na njima primjeren na-čin, upoznata s elementima yoge i rukometa. Yogu za dje-cu vježbali smo u sobi, a elemente rukometa na igralištu. Djeca su s interesom pratila upute svojih učitelja i bila vrlo zainteresirana. Također smo bili u posjetu Pikado klubu „Dramalj’’ gdje smo upoznati s ovim zanimljivim sportom.Ovom prilikom željeli bi zahvaliti svima na lijepoj surad-nji, a rukometašima i na poklonima!

Što Je sPort?Mateo: šah, odbojka, stolni tenis… yoga je isto nešto da se razgibaš!Paula: zdrav je za naše tijelo jer dobijemo puno energije.leana: Plivanje, nogomet, boksanje, košarka… gibamo se, zagrijavamo!sara: Ono što se utrkiva.tara: Kada se vozi bicikl, trčanje!luciJa: Rolanje!

DRAMA

LJ

Stolni tenis - Danijela Klarić, 6,5 g.

Košarka - Tara Manestar, 6 g.

Nogomet - andrej Đurić, 5 g.

sporta

ŠKOL J

KICE

33

Mali doktori ISTRAŽIVACI

Lea Pijevac, 4 g.

Naša skupina istraživači su doktorske profesije. Na ini-cijativu Sare, Dunje, Davida i Leona koji su u obitelj-skom centru započeli igru liječenja pacijenata odlučili smo oformiti novi istraživački centar Doktora. Centar smo opremili raznim materijalima i poticajima kako bi potakli simboličko – istraživačku igru. „Ajmo se iz-mjeriti “– rekle su Morena i Matea. Na zid smo objesili dječji metar za mjerenje. Djeca su uzela papir i olovku te zapisivala svoje mjere. Mjerili smo se špagom, uspore-đivanjem tijela, crtali smo tijelo u svojoj veličini na ha-mer papiru. Istraživali smo tijelo, organe i na koji način pomoći bolesnima. Leana je zaključila: „Doktori su za liječenje!” Paula: „On pomaže ljudima!” Lucija se nado-vezala: „Ako je netko bolestan, boli ga grlo onda dođe doktoru.” Uz igru i istraživanje tijela djeca razvijaju em-patiju jedni za druge. Brinu se za djecu iz skupine kao i za svoje bebe koje svakodnevno liječe. Djeca centar nazivaju bolnica jer se tamo liječe ljudi. Tara: „Bolnica

Lucija Čupić, 7 g.

je kad je nešto hitno!” Leana: „U bolnicu se ide kad je žuč, kamenje!” Lucija: „Možeš uspavati i probuditi se !” Kako bi produbili istraživačku igru centar svakodnevno obogaćujemo novim materijalima koje nam i roditelji donose. Na taj način potičemo i roditelje na kvalitet-nu komunikaciju i suradnju. U skupini se rodila ljubav prema ovom zanimanju i sada je doktor „naš prijatelj koji pomaže” – izjavio je Dorijan J. Djeca su zaključila da postoje različiti doktori: „U bolnici, u hitnoj pomo-ći, oni koji operiraju srce” (Paula) ili „Oni koji gledaju oči”(Lucija Č.), a mi smo ti koji ćemo ih istražiti upo-znati i posjetiti ih na radno mjesto, a dečki iz skupine su se već pripremili za izradu vozila hitne pomoći koje će pacijente prevoziti u njihovu bolnicu.

Odgajateljice: Romana Naglić, Emanuela Švarc, Stella Stojčić (asistent)

v

34

Sara Dražić, 5 g.

Leana Domijan, 6 g.Mateo Domijan, 6,5.jpg

ŠK OL J

KIC E

DRAMA

LJ

Paula Ninković, 6 g.

Matea Levak, 6 g.

Morena Mamić, 6,5 g.

Dorian Javorić, 5,5 g.Tara Manestar, 6 g.

35

RIBIC

EProjekt METAR

Metar - Daniel aleksić, 6,5 g.

Od rujna prošle godine smo se po-čeli mjeriti. Tko je koliko velik? Mislite visok?Koliko je ovo debelo? Mislite širo-ko?Vidi koliko ti je velika ruka! Misliš koliko ti je dugačka ruka!Kako dugo on stoji od mene? Misliš koliko daleko je prijatelj od tebe?Kako kod djece razviti i osvijestiti osnovne prostorne odnose? Pa jed-nostavno. Samo slijedi dječje inte-rese. ČeMu služi Metar?adrian: Mjerimo kolika je veli-čina, može služiti da nešto ne bude malo i zato izmjerimo. roKo: Služi nam da mjerimo koli-ko smo odrasli.adrian: za mjerit prozore da ne stave krivi prozor. lorena: Služi nam i da izmjerimo stol. daniel: za mjerenje. Mjerimo ljude, kauče kad kupujemo da ne kupimo premali. KaKo izMJeriti Jedan KiloMetar?adrian: Da jedna osoba drži, a druga da vuče metar.

KoliKo Je dugaČaK KiloMetar?roKo: Jedan kilome-tar je dugačak dvadeset.KaKo ga MožeMo izMJeriti?roKo: Ja nikad nisam čul za to, jedan kilometar.Što MožeMo izMJeriti?roKo: Koliko su velika djeca, kuću. A ja mislim da moj tata ne mjeri jer ga nikad nisam vidjel. Moraš mjerit i kuću da joj vrata ne stoje krivo. Klara: Mjerit se mogu i novci. adrian: Tko su ovi ljudi na novcu?toni: Svi su ti ljudi umrli jer su bili stari.adrian: Oni su štitili hrvatsku dok su je napadali. Klara: Ti ljudi su bili jako pa-metni i zato su na novcu. To mi je rekao dida. Na 20 kuna je čovjek koji se zove Josip Jelačić. nicole: Onaj na zelenoj (500 kuna) je ljuti. Klara: Nije ljuti nego pametan.

Odgojiteljice: Sandra Erceg i Elena Košuljandić

asja abramović, 4,1 g.Daniel aleksić, 6,4 g.

Toni Brnić, 6,8 g.

JADRANOVO

36

Moja žena -

Roko Gržac,

5,7 g.

Mi znamo i ovo ...

Juha od bundeve - Klara Prpić, 5,5 g.

Kada Je uJutro nevriJeMe… Ja sam vidila jutros grm na nebu!

Asja Abramović (4,7 g.)

Na kiosku nam je bila provala. Kako su ujutro ondje bili policajci dok smo dolazili u vrtić povela se i ra-sprava: Jesi vidila policiju iza kioska? (pita odgajateljicu) Roko Gržac (5,7 g.)Odgajateljica: Jesam. A zašto je tamo?Jer je netko opljačkao banku! Roko Gržac (5,7 g.)Ma ne banku Roko, misliš opljačkali su im senf! Daniel Aleksić (6,2 g.)

Što vaM rade roditelJi?Moja mama čisti banane, a tata mi radi na poslu! Nicole Brnić (4 g.)Moj tata je popravljač od struje! Klara Prpić (5,4 g.)

o božiću i dJedu Mrazu…Početkom studenog slušamo na CD-playeru božić-ne pjesme. Marija stoji ispred CD-playera: Jel mi to stvarno slušamo pjesme od Djeda Mraza? Onog od Božića? Marija Ružić (4,11 g.)Jesi vidila moju čizmu od Svetog Nikole? Nicole Brnić (4 g.)Odgajateljica: Gdje je?zaobješena na ormarić! Nicole Brnić (4 g.)Kakvu trenirku ima Ded Mraz? Ja ne znam. Roko Gržac (5,7 g.)

Kada Nicole kuha zove Klaru: Dodaj mi, treba mi „uklopac“ od padele!

RazMiŠlJanJa o zdravoM naČinu života… Ja moram smršaviti, pa ću igrat nogomet. A kad smr-šavim zvat će te me Toni Smršavko! Toni Brnić (6,4 g.)Volim jesti marandine! Lucija Margitić (5 g.)Ja ću jesti putara krufa. Luka Pavlović (3,6 g.)

razMiŠlJanJa o sPortu… Postoji sport trčaljka! Toni Brnić (6,4 g.)

razMiŠlJanJa o PoPularniM seriJaMa... Ali sad više i ni tako dobra jer su ubili onu zločestu. Nije više va Crnoj ruži! Melani Farac (3,3 g.)

razMiŠlJanJa o JasliČarciMa… Od Gabriele me boli glava aš ona se stalno dere. Plače. Reci joj da prestane! Melani Farac (3,3 g.)

razMiŠlJanJa o ženidbi… Oženit ću se za ženu koju nađem! Jednu ljepu, prekrasnu ženu. Imat će oči plave, smeđu kosu i ljepe cice. Bit će velika ko moja mama. Mora biti pa-metna da ja ne bi moral zijat na nju. Radit će delo va avionu! Ili 3 mjeseca kasnije…Imat ću veću raboratoriju od kuće. I onu stolicu na kotače i lift. I moja žena će raditi sa menom. Tamo ćemo raditi napitki i tamo ćemo imati ro-đake. Imat ćemo ih dvajsedamnaest. Roko Gržac (5,7 g.)

neKi znaJu i svoJu adresu… Ja živim u kući jedan teen osam (18). Damian Perčinlić (6,4 g.)

KoJi su glavni liKovi u Predstavi Juha od bundeve?Vjeverica, mačka i pačka (patak)! Adrian šipek (6 g.)

igra na slovo!O: Kako se zove ženski konj na slovo K?zove se Milka! Adrian šipek (6 g.)

RIBIC

E

37

Lorena Ismailov, 6,1 g.

Damian Perčinlić, 6,3 g.Jakov Dernovšek, 5,8 g.

Nicole Brnić, 4 g.

Svake godine u listopadu kada nam se približe Dani kru-ha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje u skupinama mijesimo kruh i režemo jabuke. Ove godine su se Ribi-ce odlučile za nešto sasvim drugo. Kako naši roditelji i kuharice svakodnevno brinu o nama i našoj prehrani mi smo im ove godine odlučili pokloniti naše specijalitete.Prvo smo u skupini razgovarali što bi sve mi uopće mogli kuhati, koje sve namirnice su pogodne za koje godišnje doba. Odlučili smo se prvo za jesenske namirnice tako da smo kuhali juhu od bundeve i pekli štrudlu od jabuka. Roditelji su bili ponosni na nas i sve naše delicije su s zadovoljstvom isprobavali. Nakon toga smo kuhali i pekli samo za sebe. Bilo je tu pizze (nekoliko puta), božićnih keksa, vafela... Nakon toga su nam stigle maškare pa iako smo se željeli okušati u pripremanju puhanaca, na kraju smo se ipak odlučili za tradicionalnije frite. Planiramo još u vrijeme Uskrsa napraviti pogače i njima razveseliti naše najmilije.

Svaki tjedan Ribice kuhaju specijalitet jedan

recePt za Štrudlu od JabuKa

1. Jabuke očistimo,2. pa ih naribamo,3. dodamo šećer i prezlu,4. razvučemo lisnato tijesto,5. stavimo nadjev,

6. zarolamo,7. stavimo peći,8. čekamo 20 minuta,9. poslužimo.

38

glazba i glazbene aktivnosti

Igre rasutim materijalima

Od najranije dobi glazba je

pokretač i moti-vator, prati sve dječje aktivno-sti i pronalazi put do svakog pojedinog djeteta, unoseći u njegov život veselje i opušte-nost.Djeca jasličke dobi jako vole glazbu, a da je tome tako uvje-ravamo se svakodnevno u na-šoj jasličkoj skupini „Pčelice“. Primijetile smo da se već na prve taktove neke naročito vesele sklad-be počinju njihati u ritmu, a često i „pjevaju“ uz slušanje imitirajući melodiju, ponekad i tekst. Pojačava-le smo njihov interes za glazbenim aktivnostima slušanjem glazbe na mediju, a najviše pjevanjem njima poznatih pjesama kao i uvođenjem

Krajem rujna u skupini uočavamo veliki interes djece za igru rasutim materijalom. Od ponuđenih mate-rijala djeca su tada imala palentu i rižu u boji, te na vanjskom prosto-

PCE LICE

novih uz pratnju instrumenata (kla-vijature i gitara). Djeca su nam ot-početka pokazala svoju želju za aktivnim sudjelovanjem – pjevaju, plešu, ritmiziraju svirajući šuškali-cama koje su sami izrađivali. štapići su prvi iz Orffova instrumentarija kojima smo počeli svirati tj. usvajati razlike u tempu, a kasnije i dinamici

prvo u brojalicama, a onda i kod melodijskih pjesama. Uslijedile sučinele i bubnjevi koji su najviše koristili u doba maškara oživlja-vajući mesopusne običaje.Obogatile smo i druge aktivnosti glazbom – pričajući i čitajući pri-če „ubacujemo songove“ koji se ponavljaju pjevanjem, a svirajući različite instrumente kao što su triangl, metalofon, bongosi, blok-

flauta... stvara se posebna atmosfera priče koja doprinosi jačanju interesa za slušanje priče i dužoj koncentra-ciji. Treba naglasiti da je glazba važna sastavnica djetetova svijeta i kao ta-kva osnažuje djetetove doživljaje te potiče maštu i razvija stvaralaštvo.

ru pješčanik. Kako je interes bio sve veći omogućili smo im da kroz ra-zne aktivnosti spoznaju svojstva što različitijih rasutih materijala. Ponu-dili smo im zatim sitniji i krupniji

pijesak, palentu, leću, grah, kuku-ruz, te su djeca imala priliku na ra-zličite načine, uz ponuđene igračke (tuljci, cijevi, žlice, posude različitih veličina i otvora,) istraživati ponu-đene materijale.Djeca su pokazala veliki interes i za likovno izražavanje pomoću rasu-tog materijala: crtanjem na oštrom brašnu, palenti i riži, a od crnog ha-mera, ljepila i griza nastale su i naše male snježne slike.

Odgajateljice: anna Crnčić i ana Debelić

v

39

adrian Šipek, 6,2 g.Toni Brnić, 6,8 g.

Razvojna mapa djeteta

Od ove pedagoške godine započeli smo s uvođenjem individualnih razvojnih mapa za djecu svih odgojnih skupina. Razvojna mapa predstavlja fascikl koji sadrži sve ono što je „važno“ za život djeteta u vrtiću. Ovisno o našim osobnim sklonostima svatko od odgajatelja nastoji što objektivnije zabilježiti važne trenutke u ži-votu, odnosno razvoju djeteta.Mapa sadrži fotografije djeteta u aktivnostima, likovne radove, zapažanja o djetetu (prepoznati interesi, „jače i slabije“ strane, preferencije), video i audio snimke i sl.Kao što je mapa potrebna odgajatelju jer olakšava indi-vidualno praćenje djeteta, isto tako je vrlo vrijedan do-kument roditelju jer predstavlja pisani sadržaj na čemu se temelji razgovor prilikom individualnih informa-cija s roditeljima. Individualna razvojna mapa djeteta važan je čimbenik otvaranja novih odnosa na relaciji dijete-odgajatelj-roditelj što podrazumijeva stvaranje partnerskih veza i odnosa, boljeg razumijevanja i uva-žavanja na svim relacijama.

Sanja Krpan, prof. ped.stručni suradnik pedagog

Imam ruke od metala, a noge od cementa - antonio Gržac, 7 g.

Pauci - antonio Milevoj

Leptir - Vito Raguž, 3,7 g .

Proljeće - Iris Lilić, 4 g.

40

Svako dijete ima posebne sposobnosti i potencijale, a cilj odgojno obrazovnog procesa je prepoznati i poticati ih na što je više mogu-će načina. Često se u tom kontekstu spominje pojam darovitosti, koji je moguće definirati na nekoliko načina. U svijetu se koristi oko 140 različitih definicija. Najjednostavnije darovitost se može opisati kao sklop osobina koje omogućavaju pojedincu da dosljedno postiže izra-zito iznadprosječan rezultat u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi.

znanstvenici su se bavili temom otkrivanja koje su osobine potrebne da se iskaže darovitost. Neke od otkrivenih osobina su iznadprosječne sposobnosti, osobine ličnosti (posebno specifična motivacija za rad) i kreativnost. Dodatno, znanstvenici su proučavali i specifična područ-ja u kojima se može javiti kreativnost. Neka od definiranih područja su verbalno-lignvističko, logičko-matematičko, vizualno-spacijalno, glazbeno-ritmičko, tjelesno-kinestetičko, interpersonalno i intraper-sonalno područje.

Pokazivanje nekih značajki darovitosti u ranom djetinjstvu, tijekom predškolske dobi kao i na početku školovanja, ni u kojem slučaju se ne može smatrati sigurnim pokazateljem da će dijete i tijekom svojeg kasnijeg života biti darovito. Isto kao što se i izostanak pokazivanja darovitosti u ovome uzrastu ne može uzeti kao siguran znak da takvo dijete kasnije neće pokazati darovitost u nekom području. zbog toga se i naziv „darovito dijete“ za ovaj uzrast primjenjuje samo uvjetno. Dijete predškolske dobi smatramo potencijalno darovitim.

Cilj našeg rada u dječjem vrtiću je otkriti i potaknuti različite mo-gućnosti koje pokazuju potencijalno darovita djeca predškolske dobi. Prilagoditi i dodatno obogatiti odgojno obrazovno okruženje kako bi se zadovoljile njihove potrebe.

Marija Miškulin, prof. psihologijestručni suradnik psiholog

DAROVITOST - što je to?

Miffy - Hana Valković, 5 g.

Životinje iz Noine arke - David Matić

Roko Gržac, 5,4 g.

Robot - Mihael Blažina

41

Predškolsko doba je jako bitan period u kojem dijete izgrađuje ljubav prema igri i kretanju.Dokazano je da djeca koja sudjeluju u nekim organizi-ranim tjelesnim aktivnostima postižu bolje rezultate u školi, zdravija su i imaju bolju komunikaciju s vršnja-cima. Upravo zbog toga u našem je vrtiću organizirana vježbaonica za naše predškolce.Kako bih približila djeci važnost vježbi upitala sam ih: zaŠto trebaMo vJežbati?

davor: Da imamo jake mišiće.eMa M.: Da budemo zdravi.daMJan: za Olimpijadu.ivano: Da budemo najbrži sportaši i da zabijemo gol.isabel: Da trčimo brzo.stJePan: Da budemo najbolji u skoku u dalj.MaKsun: Da bacimo daleko lopticu.

Fizioterapeut: andrea Car

Povodom Međunarodnog dana oralnog zdravlja vrtić se uključio u akciju Osmijeh za život. Međunarodni dan oral-nog zdravlja obilježava se širom svijeta kako bi promovirali svijest o oralnom zdravlju i važnost oralne higijene. Obilje-žava se 20. ožujka. Datum je izabran iz sljedećih razloga: dje-ca imaju 20 mliječnih zubi, stariji trebaju imati 20 prirodnih zubi na kraju svojega života. Predstavljeno brojevima, mjesec ispred dana, to jest 3/20 , dobije se oralni status koji bi trebali imati odrasli, 32 zuba i 0 karijesa. Čak 60% do 90% djece širom svijeta ima zubni karijes pa smo se mi u vrtiću odlučili priključiti akciji Osmijeh za život u svrhu promoviranja bolje oralne higijene.

Što dJeca iz sKuPine ribice iz Jadranova Misle o zubiMa? KaKo izgledaJu zdravi zubi?

toni: Bijelo. anaMaria: Jako, jako bijeli.

a PoKvareni? toni: žuti. roKo: Crni. daniel: Oni sa bakterijama. anaMaria: Moj je bio žut onaj sitni šta sam imala.

OSMIJEH za život

zaŠto ideMo zubaru? anaMaria: zbog zubi. toni: Kad se klimaju. roKo: zato što popravljaju zube.

KoliKo iMaMo zubi? roKo: Ja imam pokvarene. anaMaria: Ja imam 11. Mateo: Ja 7. andrea: 22.

Jelena andesilić, bacc.med.techn.zdravstvena voditeljica

Sandra Erceg, odgajateljica

TJELESNE AKTIVNOSTI kod djece predškolske dobi

42

Iskustva, uspjesi i postignuća postaju bogatstvo tek kada se podijele s drugima. zato smo redoviti sudionici stručnih skupova, konferencija i nosite-lji radionica. Ove godine ističemo:

m „Naša mašta može svašta“… ili kako ideju pro-vesti u djelo – prikaz kreativnosti i poduzetničkog djelovanja ustanove; Subotica, Treća međunarod-na konferencija predškolskih radnika „Praksa u ogledalu - Dujo Runje” (Martina Magaš)

m „Postupci odgajatelja u radu s djecom s teš-koćama“ - radionice za odgajatelje vrtića Radost, Fijolica i Cvrčak i mrav (Tea Petek)

m Senzomotorika - radionice za odgajatelje vr-tića Radost, Fijolica i Cvrčak i mrav (Tatjana Car-Kolombo i Sandra Miculinić)

m „Partnerstvo s roditeljima u projektu „Moje tijelo – senzomotorika u jaslicama“- prezentacija, zadar, Državni stručni skup Odgojitelj predškol-ske djece – profesionalni izazovi (Sandra Miculi-nić)

m „Mali istraživači u jaslicama“ – prezentaci-ja projekta u radu s djecom, Rijeka, Projekti iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazo-vanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, međužupanijski stručni skup (Tina zakarić, Ma-rijana Smojver, Sanja Krpan)

m prezentacija vrtića i modela inkluzije na za-vršnoj press konferenciji EU projekta „Integraci-ja djece s teškoćama u razvoju u redovni sustav predškolskog odgoja i obrazovanja u Gradu Veli-ka Gorica“ (Martina Magaš)

m „Postupci odgajatelja u radu s djecom s teško-ćama“ – stručni članak u priručniku za odgajatelje i stručne suradnike DV žirek, 2015. (Martina Ma-gaš, Marija Miškulin, Tea Petek)

Ravnateljica: Martina Magaš

Prezentacije rada vrtica

aurora Pavlović, 5 g.

Kla

un -

Nat

ko F

eren

čić,

5 g.

Petra Garić, 5 g.

Marta Garić, 4 g.

I

43

Kroz godinu ...

Tjedan sporta

Znanstvene carolije

Dani kruha

v

44

Adventski park

Maškare

Vesela čajanka

Maškarano čakavsko zapolne

Dječji karneval Rijeka

45

Sadimo limun u primorskom vrtu

Zenela čistka

Šetnja na Kotor

Eko-tjedan

Druženje s vatrogascima

46

14. OLIMPIJSKI FESTIVAL DJECJIH VRTICA Primorsko-goranske županije, 9.5. 2015.

TRČANJE 50 m – DJEČACI: Mateo Ružić, Franko MamićTRČANJE 50 m – DJEVOJČICE: Dora Kružić, Paula Ninković ŠTAFETA 4x25 m – DJEČACI: Ivano Sundać, Marko Dragičević, Dominik Peričić, Vito Verbanec- Mihajlović ŠTAFETA 4x25 m – DJEVOJČICE: Lorena Ismailov, Klara Ereiz, Ana Peko Lončar, Isabel RekBACANJE LOPTICE U DALJ – DJEČACI: Damjan Stupar, Lucas Pavlić BACANJE LOPTICE – DJEVOJČICE: hana Malnar, Lucija Čupić SKOK U DALJ – DJEČACI: Stjepan Pribanić, Rino šabanovićSKOK U DALJ – DJEVOJČICE: Dženisa Beganović, Lea BožićNOgOMET – DJEČACI: Ivano Tomljanović, Patrik Crnić, Davor Gašparović, Leon Malnar, Nicolas štengl, Ivan škraljsky, Karlo Baraba, Adrian šipek, Mateo Domijan, Sandi Valković NOgOMET – DJEVOJČICE: Ana Panza, Leana Domijan, Emma Sunara, Karolina Marić, Sukejna Mehmeti, Anastazija Ronjčević, Sara Orkić, Anamarija Petrušanec, Tara Manestar

SUDIONICI: • Dječji vrtić Opatija, Opatija• Dječji vrtići Rijeka, Rijeka• Dječji vrtić Grobnički tići, Čavle• Dječji vrtić Pahuljica, Rab• Dječji vrtić hlojkica, Delnice• Dječji vrtić Viškovo, Viškovo• Dječji vrtić Cvrčak, Mali Lošinj• Dječji vrtić Fijolica, Novi Vinodolski• Dječji vrtić Vladimir Nazor, Kastav• Dječji vrtić Katarina Frankopan, Krk• Dječji vrtić zlatna ribica, Kostrena• Dječji vrtić Matulji, Matulji• Dječji vrtić Girice, Cres• dječji vrtić radost, crikvenica

PROgRAM FESTIVALA:15:30 - mimohod natjecateljskih ekipa16:00 - početak sportskih natjecanja18:20 - ceremonija dodjela medalja19:00 - svečano zatvaranje 14. olimpijskog festivala dječjih vrtića

REZULTATI:1. mjesto nogomet dječaci3. mjesto u ukupnom poretku

Iako četrnaesti po redu, ovaj festival bio je po mnogočemu drugačiji od prijašnjih: prvi put je festival održan na jednom otoku (Cresu) i prvi put je održan u poslijepodnevnim satima.

Ekipu DJEČJEg VRTIĆA RADOST CRIKVENICA činili su:

Mimohod natjecateljskih ekipa

m

m

m

m

m

m

m

m

m

m

47

14. OLIMPIJSKI FESTIVAL DJECJIH VRTICA Primorsko-goranske županije, 9.5. 2015.

Osvojili smo prvo mjesto u nogometu

Štafeta dječaci - Ivano Sundać

Trčanje Franko Mamić

Odlučujuću ulakmicuodigrali smo protiv ekipe s Malog Lošinja

DJEČJI VRTIĆ

“RADOST”

CRIKVENICA

Štafeta djevojčice - Isabek Rek i ana Peko Lončar

v I

Štafeta dječaci - Dominik Peričić i Marko DragičevićPobijedili smo i ekipu s Raba

Skok u dalj - Dženisa Beganović i Lea Božić

Ekipa Dječjeg vrtića Radost

Bacanje loptice u dalj - Lucas Pavlić

ana Panza je

istrčala počasni krug