2

UNIVERZITET U BIHAĆU

EKONOMSKI FAKULTET BIHAĆ

POSTDIPLOMSKI STUDIJ POSLOVNE EKONOMIJE

RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA

MIDŽIĆ SEDIJA

UNIFIKACIJA RAČUNOVODSTVENE ANALIZE BONITETA U FUNKCIJI INTEGRACIJE BIH U EVROPSKI EKONOMSKI PROSTOR

MAGISTARSKI NAUČNI RAD

BIHAĆ, januara 2013.

3

SADRŽAJ

PREDGOVOR ......................................................................................................................... 5

SAŽETAK ................................................................................................................................. 8

SUMMARY ............................................................................................................................... 9

1. UVOD .................................................................................................................................. 10 1.1. Problem i predmet istraživanja ..................................................................................... 10 1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................ 13 1.3. Ocjena dosadašnjih istraživanja .................................................................................. 15 1.4. Metode koje će biti primijenjene .................................................................................. 16 1.5. Kompozicija rada .......................................................................................................... 16

2. NAUČNO-TEORETSKI PRISTUP RAČUNOVODSTVENOJ ANALIZI BONITETA ....................................................................................................................... 18 2.1 Pojam i definicija boniteta ........................................................................................... 18 2.2. Klasifikacija boniteta .................................................................................................... 20

2.2.1. Klasifikacija boniteta prema opsegu analize ..................................................... 20 2.2.2. Klasifikacija boniteta prema objektu analize .................................................... 23

3. MENADŽMENT - RAČUNOVODSTVENA ANALIZA U FUNKCIJI PROCJENE BONITETA ......................................................................................................................... 24 3.1. Menadžment - računovodstvena analiza boniteta ........................................................ 24

3.1.1. Pojam i definicija kreditnog rejtinga .................................................................. 24 3.1.2. Vrste kreditnog rejtinga ...................................................................................... 26 3.1.3. Upotreba i značaj kreditnog rejtinga ................................................................... 26 3.2. Postupci, metode i instrumenti menadžment-računovodstvene analize boniteta ........ 28 3.2.1. Postupci i metode kvalitativne analize boniteta .............................................. 28 3.2.2. Tradicionalni model kvantitativne analize boniteta .......................................... 33 3.2.3. Modeli predviđanja rizičnosti poslovanja i sklonosti ka defaultu ..................... 39 3.3. Institucionalizacija menadžment-računovodstvene analize boniteta .......................... 41 3.3.1. Institucionalizacija menadžment-računovodstvene analize boniteta u zakonskim propisima SAD-a i EU ................................................................... 41 3.3.2. Okvirni prikaz eminentnih neovisnih kredit rejting tijela u SAD-u i EU sa osvrtom na BIH ................................................................................................. 46 3.3.3. Kredit rejting skale, vrste i interpretacija kreditnog rejtinga ........................... 50 3.4. Neovisna kredit rejting ocjena boniteta na ekonomskom prostoru BiH .................... 56

4. STANDARDIZACIJA RAČUNOVODSTVENE ANALIZE BONITETA U BIH IMPLEMENTACIJOM MODELA KREDIT REJTINGA ........................................... 60 4.1. Internacionalni zakonski okvir kredit rejting procjene boniteta .................................... 60 4.1.1. Zakonodavni okvir kredit rejtinga SAD-a ........................................................... 60 4.1.2. Zakonodavni okvir kredit rejtinga Kanade .......................................................... 62 4.1.3. Zakonodavni okvir kredit rejtinga Australije ...................................................... 62 4.1.4. Evropski zakonodavni okvir kredit rejtinga ........................................................ 63 4.1.5. Kredit rejting u zakonodavstvu azijskog ekonomsko-političkog okruženja ...... 65 4.2. Prisustvo kredit rejting procjene boniteta na tržišta BiH .............................................. 67 4.3. Rezultati empirijskog istraživanja stavova o unifikaciji računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor ............................... 69

4

4.3.1. Definisanje dinamike i metoda istraživanja ........................................................ 69 4.3.2. Kreiranje sadržaja i izgleda upitnika ................................................................... 71 4.3.3. Uspostava uzorka istraživanja .............................................................................. 73 4.3.4. Testiranje hipoteza ............................................................................................... 90 5. BH. KREDIT REJTING MODEL ................................................................................. 101 5.1. Model standardizacije kredit rejting procjene boniteta u funkciji unapređenja tržišta BiH .................................................................................................................. 101 5.2. Ekonomsko-politički uticaj implementacije modela neovisne kredit rejting analize boniteta u BiH ............................................................................................................. 103 6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 105 LITERATURA ..................................................................................................................... 114 POPIS TABLICA ................................................................................................................ 121 POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................... 123 PRILOZI ............................................................................................................................... 125

5

PREDGOVOR

Slijedeći životni moto da je smisao čovjeka stvoriti duhovno i materijalno bogatstvo koje će doprinijeti dobrobiti budućih generacija, a pritom živeći u tranzicijskoj zemlji osiromašenoj ratom, prihvatam studij ekonomije sa željom da svojim naučnim radom doprinesem prevazilaženju ekonomske besperspektivnosti BiH.

Početna misao vodilja kretala se oko nade da ću studijem ekonomije steći znanja i vještine koje ću brzo i jednostavno iskoristiti za stvaranje nove vrijednost. Kako se studij bližio kraju, moja početna strast nije jenjavala, ali znanje kojeg sam stekla činilo me sve sigurnijom da, bez obzira na njega, u konačnici, živeći i radeći u ekonomsko-političkim uslovima postdejtonske Bosne i Hercegovine, moja životna misija i neće biti tako jednostavno ostvariva.

Duboko ubijeđena da je ključni problem letargičnog rasta i gotovo stihijskog razvoja privrede BiH skriven u nemogućnosti i neznanju primjene tekovina modernog ekonomskog i finansijskog sistema i finansijskog tržišta za koje se s pravom može reći da je još uvijek u povoju razvoja u BiH, svoj dodiplomski studij uokvirujem proučavanjem agenata finansijskog tržišta kao posrednika direktnog kretanja novca i kapitala, smatrajući i tada kao i danas da su resursni potencijal i mogućnosti finansijskog tržišta u BiH nedovoljno iskorišteni.

Sazrijevanjem vlastite naučne spoznaje, uvidjela sam da je finansijsko tržište kao točak koji se okreće kako ga sila vode nosi, te da nisu samo finansijski zastupnici i agenti značajni faktori za pokretanje stvaranja vrijednosti, već da je njihova uloga samo posrednička. Odlučujući značaj za prosperitet ekonomskog djelovanja na globalnom, slobodnom svjetskom tržištu, hipotetički, bez političkog protekcionizma, skriven je u vještini manipulacije ponude i potražnje finansijskog tržišta, plodnosti i perspektivnosti ponuđenih investicija, sposobnosti i spremnosti investitora da preuzmu rizik investiranja, spremnosti korisnika proizvoda i usluga da prihvate korisnost koja se s njima nudi i, konačno, vještini raspolaganja ponuđenim informacijama u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Razočarana činjenicom da velika većina građana, pa tako i privrednika koji posluju na tržištu BiH, uopće ne razumije ulogu, značaj, mogućnosti i alternative globalnog finansijskog tržišta, a usto njihovo oskudno znanje, umijeće i shvatanje kako izvršiti procjenu perspektivnosti i prosperiteta ponuđenih finansijskih instrumenata i investicija, potaklo me je da svoje dalje naučno istraživanje usmjerim u pravcu pronalaska odgovora na pitanje: kako i na osnovu čega poduzetnik-investitor, fizičko lice ili bilo ko drugi može odlučiti da investira u određeni finansijski instrument, biznis ili investiciju uopće? Kako može biti siguran da poslovni partner s kojim stupa u poslovni odnos neće iznevjeriti povjerenje i na taj način ugroziti njegovu finansijsku sigurnost? Gdje i na koji način prikupiti sve informacije neophodne za poslovno odlučivanje itd.?

6

Uslijed navedenog, vođena iskonskom željom za naučnom spoznajom, iz pravca finansijskog tržišta, naučno istraživanje usmjeravam u pravcu računovodstva kao izvora taktičkog, preventivnog, strateškog i poduzetničkog djelovanja. Objašnjenje naučnog pravca opravdavam citirajući American Accounting Association (Američko udruženje računovođa) koje računovodstvo opisuje kao: proces identifikacije, mjerenja i komuniciranja ekonomskih informacija kako bi se omogućilo informisano prosuđivanje i odlučivanje od strane korisnika tih informacija1. Drugačije rečeno, računovodstvo se posmatra sa aspekta informacija koje pruža, a koje mogu biti finansijske i nefinansijske, a od značaja su za efikasno odlučivanje. Stoga je jasno da razumijevanje računovodstva zahtijeva i razumijevanje procesa odlučivanja i poznavanja korisnika računovodstvenih informacija koji u osnovi mogu biti interni i eksterni. Bazična podjela računovodstva po osnovu korisnika informacija izdvaja menadžersko računovodstvo kao naučnu disciplinu čiji zadatak je opskrbiti zainteresirane strane unutar organizacije potrebnim informacijama kako bi im se omogućilo bolje odlučivanje, povećala učinkovitost i efikasnost, dok je primarni zadatak finansijskog računovodstva usmjeren ka vanjskim korisnicima kako bi im se što pouzdanije i učinkovitije prikazalo poslovanje analiziranog subjekta. S obzirom na kompleksnost računovodstvene nauke i neraskidivu povezanost pojedinih disciplina, nemoguće je potpuno odvojiti tematiku ovog istraživačkog rada i dodijeliti je samo jednoj od računovodstvenih disciplina, međutim, ipak akcent naučne spoznaje dodjeljujem menadžerskom računovodstvu, vodeći se činjenicama da procjena poslovne uspješnosti zahtijeva mnogo dublje i opsežnije analize od analiza koje pružaju finansijski izvještaji, te da su informacije koje pruža menadžersko računovodstvo direktno vezane za proces odlučivanja objašnjen kroz proces planiranja i kontrole, a samo odlučivanje i procjena perspektivnosti ne može biti izvedena isključivo iz postignutih rezultata dosadašnje poslovne prošlosti. Uzimajući u obzir navedeno, baveći se naučnoistraživačkim radom unifikacije menadžment-računovodstvene analize boniteta u BiH polazim od pitanja:

Ko može vršiti menadžment-računovodstvenu analiza za potrebe odlučivanja i u kom slučaju će rezultati te analize biti naučno utemeljeni i pouzdani?

Odgovor na pomenuto pitanje ekonomski sistemi zapadnog svijeta krajem 19. stoljeća djelomično su dali putem agenata finansijskog tržišta usko specijaliziranih za finansijsku, menadžment-računovodstvenu i statističku analizu utjelovljenu u pojmu kredit rejtinga. Njihov primarni zadatak, tad, kao i danas, bio je pružiti investitoru pravovremeno potrebnu informaciju koliko je neki klijent njegova vrijednosnica pouzdan poslovni partner, odnosno kolika je sklonost nekog dužničkog instrumenta ili investicije da doživi default ili nesposobnost da izmiruje dospjele ugovore i koliko je i sam sposoban opstati na tržištu pri tom generirajući profit. U početku su ovakve informacije investitori i potencijalni investitori morali plaćati ili biti pretplatnici na časopise koji su ih objavljivali, a kasnije, razvojem ekonomske misli, investitor uviđa vlastitu korist u vidu rasta pozitivnog publiciteta objavljivanjem njegovog pozitivnog boniteta i model plaćanja se mijenja, a bonitet postaje javan i lako dostupan.

Svijet, suočen posljedicama Velike svjetske ekonomske krize i slomom finansijskog tržišta 1930. godine, uviđa neosporan značaj i ulogu kredit rejtinga, propisujući tako prvi put referentni zakonski okvir za nadzor i rad ovih agencija. Razvojem finansijskog tržišta i globalizacijom potreba za uspostavljajem jedinstvenog okvira i daljnje regulacije, kredit rejting se uzdiže iz okvira nacionalnog nivoa na međunarodni, postajući tako univerzalni referent povjerenja u institucije i učesnike finansijskog tržišta.

1 Drury, C.: Management for business decisions, Second edition, Thomsons Learning, London 2001, p. 1.

7

Naučna svrha istraživanja o temi "Unifikacije računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor" ogleda se u potrebi prihvatanja i implementacije tekovina modernog ekonomskog društva u zakonodavnom okviru BiH, stvarajući tako jedinstven poslovni okvir za sve učesnike tržišta, podižući transparentnost informacija i takmičarski duh u kojem svi žele i nastoje biti pozitivno procijenjeni kako bi u konačnici ubirali plodove svog predanog rada.

Problematika naučnog istraživanja "Unifikacija računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor" u nastavku je izložena kroz pet dijelova, sažeto obrazloženih u kompoziciji uvodnog dijela ovog rada.

Sveopći smisao i svrha istraživanja pomenute naučne tematike ogleda se u potrebi stvaranja jedinstvenog standarda procjene poslovne uspješnosti i perspektivnosti ekonomskih subjekata tržišta BiH kako bi se olakšao evropski put BiH i put ka novim izvorima finansiranja, povećalo međudužničko povjerenje, potaklo istinit i fer finansijsko prezentiranje, skratilo vrijeme potrebno za investiranje, a što će detaljnije biti obrazloženo potvrđivanjem postavljenih hipoteza ovog naučnoistraživačkog rada.

8

SAŽETAK

UNIFIKACIJA RAČUNOVODSTVENE ANALIZE BONITETA U FUNKCIJI INTEGRACIJE BIH U EVROPSKI EKONOMSKI PROSTOR

Unifikacija i institucionalizacija računovodstvene analize boniteta u formi procjene i dodjele kredit rejtinga promatranom ekonomskom subjektu, korporaciji finansijskom instrumentu ili pak državi oblik je modernog rangiranja i tržišnog pozicioniranja učesnika tržišta kako nacionalnog tako i internacionalnog ekonomskog prostora. Postizanjem rejtinga određenog nivoa, ekonomski sistemi tržišne privrede osvajaju reputaciju primjerenu vlastitoj kvalitativnoj i kvantitativnoj snazi na temelju koje ravnopravno eksploatiraju tekovine i resurse globalnog tržišta. Procjena boniteta iskazana u obliku kredit rejtinga kao instrumenta menadžerskog i finansijskog računovodstva na svjetskoj ekonomskoj sceni intenzivno je prisutna posljednje dvije decenije, mada se njen nastanak, razvoj, značaj i ekonomski uticaj vežu za cijelo dvadeseto stoljeće. Prihvatajući američki model registracije, regulacije i nadzora, a rukovođen sveopćom korisnošću kredit rejtinga ostatak razvijenog svijeta, uz izvjesne adaptacije, implementira model neovisnog kredit rejtinga u svoje zakonodavne sisteme, doprinoseći tako stvaranju svjetske mreže kredit rejting institucija. Bosna i Hercegovina kao dio svjetskog ekonomskog poretka prinuđena je prihvatati tekovine moderne ekonomske misli i, u skladu s tim, prilagoditi svoje poslovanje međunarodnom ekonomsko-pravnom okviru. Implementacijom modela unifikacije i institucionalizacije računovodstvene analize boniteta na tržištu BiH poboljšalo bi se konkurentsko takmičenje među sudionicima tržišta, stvorila bi se realna slika stanja, snaga i slabosti subjekata učesnika tržišta, otvorili bi se putevi novih i alternativnih oblika finansiranja i investiranja, vratilo povjerenje u dužničko-povjerilačke odnose, poboljšala konkurentnost i privlačnost za strane investitore i sl., što bi u konačnici poboljšalo sveopću sliku boniteta same države BiH.

Cilj ovog rada je ukazati na značaj i potrebu uspostavljanja jedinstvenog zakonskog okvira i institucionalizaciju računovodstvene analize boniteta u formi kredit rejtinga na nivou BiH kao države koja bi se zasnivala na pokazatelju kvantitativne i kvalitativne prirode, a iskazivala bi se u formi primjerenih znakova po uzoru na velike svjetske kredit rejting agencije.

Ključne riječi i pojmovi: unifikacija, institucionalizacija, menadžment- -računovodstvena analiza, bonitet, kredit rejting, kredit rejting rangiranje i kredit rejting agencije.

9

SUMMARY

UNIFICATION OF ACCOUNTING ANALYSIS OF STANDING IN FUNCTION OF INTEGRATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA INTO EUROPEAN

ECONOMICAL SPACE

Unification of accounting analysis of standing in the form of evaluation and credit rating allocation to the observed economical subject, coorporation financial instrument, or to a country is a form of modern ranking and market positioning of market participators in national and international economic space. By achieving certain level economic systems of trade economy gain reputation based on their own qualitative and quantitative strenght and upon that they equaly exploit attainments and resourses of global market. Standing evaluation displayed in the form of credit rating as an instrument of menagerial and financial accounting is present on the world economic scene during the last two decades, eventhough its creation, development, significance and economic influence are connected to the entire twentieth century. By accepting the American model of registration, regulation and surveilance, and guided by general usefulness of credit rating the rest of the developed world, with certain adaptations, is implementing the model of independent credit rating within their legislative systems, therefore contributing to the creation of world credit rating institutional network. Bosnia nad Herzegovina, as a part of world economical order is forced to accept attainments of modern economic thought and in accord to it adapt its business to international economical - legal frame. By implementing models of unification and institutionalisation of accounting analysis of standings it would improve competition among the participants in the market in Bosnia and Herzegovina, it would create a realistic picture of status, strenghts and weaknesses of subjects within the market participants, it would open new roads to new and alternative forms of financing and investing, it would regain the trust to debtor - creditor relationship, it would improve competition and appeal to foreign investors etc. and all of this would in the end improve the general image of standing of Bosnia and Herzegovina and it would clear a path for its European integration.

The goal of this work is to point out the significance and the need for the establishment of unique legislative frame and the institutionalisation of accounting analysis of standing in the form of credit rating on the level of Bosnia and Herzegovina as a country which is based on indicators of qualitative and quantitative nature, and it would be shown in the form of adequate signs based on the world's greatest credit agencies.

Key words and terms: unification, institutionalisation, management - accounting analysis, standing, credit rating, credit rating ranking and credit rating agencies.

10

1. UVOD

1.1. Problem i predmet istraživanja

Prema podacima BIS-a (Bank for International Settlements), širom svijeta postoji od 130 do 150 kredit rejting agencija2. Većina njih su manje i fokusirane na određena tržišta ili sektore najčešće geografski orijentirane. Tri vodeće svjetske rejting agencije koje vrše procjenu boniteta korporacija, emisija i suverenih zemalja širom svijeta su Standard & Poor 's, Moody's i Fitch Ratings. Pomenute rejting agencije vrše rangiranje većine suverenih zemalja svijeta, uključujući i Evropsku uniju, a time i BiH. Ocjene rangiranja objavljene za našu zemlju s pravom se mogu dovesti u direktnu vezu s nivoom stranih investicija u Bosni i Hercegovini do sada i u budućnosti. Međunarodne rejting agencije (Moody's Investors Service, Standard & Poor's, Fitch Ratings…) obavljaju analize i procjene sposobnosti država da izvršavaju svoje obaveze i na osnovu toga određuju rejting pri servisiranju duga.

U proteklom periodu ocjene Bosne i Hercegovine od strane vodećih svjetskih kredit rejting agencija (Moody's Investors Service i Standard &Poor's ) bile su na nivou B2 odnosno B+. Obje agencije su izgled BiH izmijenile sa stabilnog na negativan, odnosno špekulativna kreditna sposobnost sa visokim kreditnim rizikom.

Kredit rejting agencije označavaju rejtinge slovima od A do C (D) ili brojevima, što u osnovi varira od jedne do druge agencije, pri čemu svaki znak ukazuje na određeni nivo ili kategoriju, kriterije kreditne sposobnosti i kreditnog rizika države ili ekonomskog subjekta. U okviru svake od ovih kategorija postoje podnivoi rejtinga, u zavisnosti da li je pozicija analiziranog ekonomskog sistema ili instrumenta procijenjena kao jaka, prosječna ili slaba. Za označavanje tih nivoa, agencija Moody's Investors Service koristi numeričke oznake, a agencija Standard & Poor's koristi oznake + i -. Agencije, pored toga, daju i opisne karakteristike (pozitivan, stabilan, negativan, promjenjiv) kojima se ocjenjuju izgledi i očekivanja u kom smjeru bi se rejting mogao kretati u budućnosti.

Objavljene analize i procjene rejtinga predstavljaju sposobnost države da izmiruje svoje obaveze i servisira svoja dugovanja. Nalazeći se na tzv. "Crnoj listi boniteta", strane investicije u BiH jednostavno su prošlost. Postavlja se pitanje na osnovu čega pomenute agencije rangiraju BiH na ovakav način i zašto? Na osnovu čega se uopće vrši rangiranje suverenih država? Šta mi to možemo učiniti kako bi se rangiranje naše zemlje u budućnosti vršilo nama u korist?

Činjenica je da rangiranje vrše međunarodne agencije, također je tačno da one posjeduju utvrđene metode i standarde i da mi kao zemlja i pojedinci ne možemo direktno uticati na njihovu procjenu. Također je tačno da se sve buduće investiranje u BiH temelji na 2 restzatonline.worldpress.com (19.7.2011.)

11

povjerenju i procjeni rejting agencija. S obzirom da je privreda jedne zemlje čista slika poslovne klime i sveukupnog djelovanja ekonomskih subjekata koji je čine, sam proces njenog rangiranja i ocjene boniteta u direktnoj su ovisnosti od procjene rejtinga svih pojedinačnih ekonomskih sistema koji je čine, a čija analiza je najvećim dijelom zasnovana na pokazateljima menadžment-računovodstvene analize finansijskih izvještaja. S obzirom da bonitet ne predstavlja samo analizu proteklih poslovnih situacija i dešavanja prezentirana putem finansijskih izvještaja posmatranog obračunskog perioda, već je on projicirana slika potencijalnih budućih sposobnosti preduzeća ili države uopće da odgovori izazovima modernog tržišta, iz tog razloga njegovoj analizi je potrebno pristupiti s raznih aspekata ekonomske nauke. Baveći se pomenutom tematikom u okvirima predložene teme magistarske teze, akcent istraživanja usmjeren je u pravcu unifikacije primjene pokazatelja menadžment-računovodstvene analize na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Proučavajući ekonomskopravni okvir poslovanja u BiH, doznajemo da su sva preduzeća dužna sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima finansijskog izvještavanja i u konačnici ih predavati u AFIP (Agencija za finansijsko izvještavanje preduzeća). Postavlja se pitanje ko pregleda i analizira te izvještaje i da li i ko to uopće i čini? Jedini zaključak i odgovor na postavljeno pitanje je niko.

Ništa manje bitno pitanje je: koliko su podaci pomenutih finansijskih izvještaja pouzdani i kome oni uopće koriste? Kakvu korist bi privreda imala od toga da se vrši jedinstvena menadžment-računovodstvena analiza pomenutih finansijskih izvještaja te da su podaci javno dostupni? Iskreno govoreći, koliko bi se uopće isplatilo analizirati takve izvještaje kada je već općepoznato da oni u većini slučajeva nisu tačni? Pitanje i zadatak kojeg treba postaviti je kako potaknuti i uvjeriti privrednika da je i njemu u interesu da finansijski izvještaj kojeg prezentira bude što tačniji i pouzdaniji, odnosno da je i njemu, unatoč poreskoj obavezi, korisnije da finansijski izvještaji budu pozitivni i realni.

Sigurnim se može smatrati da bi većina preduzeća u slučaju postojanja nacionalnih rang-lista nastojala prezentirati potpunije finansijske izvještaje, realnije prikazanu dobit, zračeći na taj način perspektivnošću kako bi ostvarili beneficije rastom broja zainteresiranih poslovnih partnera. Značajan pomak bi se desio i na finansijskom tržištu. Mnogi finansijski suficitarni subjekti bi se zamislili oko alternativnih mogućnosti ulaganja. Veća transparentnost i lakša dostupnost podataka povećali bi povjerenje u finansijski sektor BiH i investiranje na finansijskom tržištu i berzi.

Navedeno proizvodi osnovni problem istraživanja:

Računovodstvena analiza boniteta koristi se već dugi niz godina u svijetu, međutim, njena primjena u BiH svodi se na kreditnu analizu za primjenu u okvirima bankarskog sistema usklađenu potrebama inozemnih banaka koje posluju na teritoriji BiH.

Pomenuta analiza, iako bazirana na sličnim pokazateljima, uglavnom je različita od banke do banke. Problem bh. tržišta veže se za nepostojanje neovisne nacionalne institucije niti standarda za unificirano rangiranje boniteta čije metode i podaci bi se bezrezervno mogli koristiti u domaćim i međunarodnim obligacionim odnosima, pa čak i u bankarstvu.

Znači: postoje i poznate su metode analize boniteta u BiH, ali ne postoji jedinstven nacionalni standard niti institucija za procjenu boniteta i poslovne uspješnosti u BiH. Privredni subjekti modernih ekonomskih sistema poput evropskog koriste

12

unificirane standarde i metode analize boniteta i od svojih klijenata zahtijevaju posjedovanje pozitivno ocijenjenih standardiziranih izvještaja o bonitetu.

Predmet istraživanja ovog rada je:

Istražiti aktualnu teoretsku i praktičnu problematiku i fenomene analize boniteta i kredit rejting rangiranja, sistemski formulisati i predočiti rezultate istraživanja o temeljnim odrednicama menadžment-računovodstvene analize boniteta kao komponente kredit rejting rangiranja, istražiti standarde i metode analize boniteta korištene u svijetu i Evropi i predložiti aktivnosti za implementaciju modela organizovanja neovisnog nacionalnog standarda i institucije za ocjenu boniteta u BiH.

Na osnovu ovako postavljenog problema i predmeta istraživanja, možemo postaviti i objekt istraživanja:

Kredit rangiranje i ocjena boniteta preduzeća u BiH institucionalizacijom i unifikacijom po modelu zapadnoevropskih ekonomskih sistema.

Uzimajući u obzir problem i predmet istraživanja, postavljena je glavna naučna hipoteza: Naučna spoznaja računovodstvene analize boniteta, metoda i instrumenata korištenih pri ocjeni poslovne uspješnosti i kredit rangiranju ekonomskih sistema, te neovisna institucionalizacija, unifikacija i standardizacija usklađena sa procedurama kredit rejting rangiranja visokoproduktivnih ekonomija stvara naučnu podlogu izgradnji unificiranog modela računovodstvene analize boniteta preduzeća i institucija u Bosni i Hercegovini, na taj način obezbjeđujući veću sigurnost i pouzdanost u međusobnim dužničko-povjerilačkim odnosima i investicionim poduhvatima učesnika finansijskog tržišta BiH, čineći tako tržište BiH atraktivnijim sa aspekta zapadno-evropskih investitora.

Ovako postavljena glavna hipoteza implicira nekoliko pomoćnih hipoteza:

1. Računovodstvena analiza boniteta pruža pouzdanije informacije o stvarnom stanju poslovanja preduzeća i njegovoj poslovnoj uspješnosti, konkurentnosti i budućoj perspektivnosti.

2. Računovodstvena analiza boniteta visokoproduktivnih ekonomskih sistema utjelovljena je u neovisnim kredit rejting institucijama, čime je postignuta jedinstvenost metoda i postupaka kredit rejting rangiranja. 3. Unifikacijom i institucionalizacijom računovodstvene analize boniteta u BiH postigla bi se veća informiranosti investitora, a samim tim bi se kreiralo povjerenje u institucije učesnike finansijskog tržišta BiH. 4. Stvaranjem neovisnog tijela, unificiranih metoda i procedura računovodstvene analize boniteta u BiH po modelu kredit rejting rangiranja od strane vodećih svjetskih kredit rejting agencija, indirektno bi se uticalo na istinitost i pouzdanost računovodstvenih tvrdnji objavljenih obaveznih finansijskih izvještaja institucija i preduzeća u BiH. 5. Podizanjem rejtinga nacionalnoj svijesti, samokritičnosti i povjerenju u dužničko- -povjerilačke odnose finansijskog tržišta BiH, stvorili bi se uslovi efikasnije integracije BiH u

13

evropski ekonomski prostor, a tim bi se povećala konkurentnost domaćih poduzetnika pri aplikaciji projektima predpristupnih fondova EU.

Glavna i pomoćna hipoteza mogu se poduprijeti slijedećim argumentima:

1. Računovodstvena analiza boniteta kao instrument ocjene poslovne uspješnosti u procesu kredit rejting rangiranja vrlo je pouzdan pokazatelj tekuće i buduće sposobnosti preduzeća da odgovori izazovima tržišta.

2. Izgradnja unificiranog sistema ocjene kreditnog rejtinga kompanija u Bosni i Hercegovini, učinit će učesnike finansijskog tržišta BiH konkurentnijim sa aspekta pouzdanosti ulaganja investitora u njihove biznise, a što se direktno veže za ocjenu dobivenu samim rangiranjem.

3. Tačnost i pouzdanost informacija prezentiranih putem revidiranih finansijskih izvještaja primjenom metoda menadžment-računovodstvene analize i procjene predstavlja primarni pokazatelj sigurnosti stvaranja potencijalnih dužničko-povjerilačkih odnosa i investicionih poduhvata vezaniha za analizirane ekonomske sisteme.

4. Ocjena boniteta utjelovljena u izvještajima neovisnih kredit rejting agencija generator je tekućih i budućih kretanja kapitala i investicija uopće.

5. S obzirom da je finansijsko izvještavanje privrednih subjekata na tržištu BiH uveliko formalizirano, a sama obaveza njihove javne prezentacije i odlaganja u arhivima nadležnih institucija sistema svedena na puko arhiviranje bez kritičkog ili bilo kakvog drugog oblika analiziranja, uviđa se sav besmisao dosadašnjeg nacionalnog pristupa analizi i ocjeni poslovne uspješnosti preduzeća u BiH. 6. Neovisno kredit rejting rangiranje u okvirima uspješno potvrđenih standarda referentnih kredit rejting agencija aplicirano u ekonomsko-političkom okviru tržišta BiH učinit će poslovanje transparentnijim, a informacije tržišno dostupne pouzdanijim. 7. Privredi rast i razvoj, industrijalizacija, automatizacija, tehnologizacija, zapošljavanje i sl. u Bosni i Hercegovini korištenjem isključivo vlastitih investicionih sredstava i preskupih kredita inozemnih banaka bez intenzivnijeg učešća bespovratnih resursa evropskih investicionih fondova potrajat će jako dugo i najvjerovatnije neće uroditi očekivanim plodom. Evropa, nezadovoljna stepenom neovisnosti industrijskog privređivanja i razvijenošću institucija i sistema finansijskog tržišta BiH, poučena primjerima Grčke, Mađarske, Španije i sličnih zemalja, teško će se odlučiti za bezuvjetno pripajanje bosansko-hercegovačkog ekonomskog prostora daleko naprednijem prostoru Evropske unije

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Cilj naučnoistraživačkog rada o temi "Unifikacija računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor" može se prikazati u formi stabla ciljeva i problema koji se nadovezuju jedno na drugo. Svaki cilj je istovremeno i put ka rješenju nekoga problema, odnosno ostvarenjem svakog cilja rješava se neki problem. Opći cilj istraživanja je podizanje povjerenja i dostupnosti informacija o poslovnoj uspješnosti

14

učesnika na tržištu BiH, čime bi se, direktno ili indirektno, ubrzao proces integracije BiH u evropski ekonomski prostor.

Realizaciji općeg cilja prethode slijedeći specifični ciljevi:

1. izgradnja neovisnog tijela za standardizaciju i unifikaciju kredit rejtinga u formi nacionalne kredit rejting institucije za ocjenu poslovne uspješnosti, odnosno boniteta u BiH,

2. izgradnja jedinstvenog sistema računovodstvene analize boniteta u ekonomskim sistemima BiH,

3. pooštravanje zakonskih propisa sa aspekta primjene i poštivanja principa fer i istinite prezentacije finansijskih izvještaja,

4. sankcionisanje i minimiziranje prisustva sive ekonomije,

5. unapređenje institucija finansijskog tržišta BiH,

6. kontinuirana edukacija privrednika o značaju kredit rejting rangiranja itd.

Svjesni nemogućnosti rješavanja svih problema, niti postizanja svih ciljeva odjednom u okviru jednog naučnoistraživačkog rada, baveći se pomenutom problematikom u okvirima postavljene magistarske teze, akcent će biti postavljen na rješavanje problema standardizacije računovodstvene analize boniteta na području BiH stvarajući jedinstven model primjenjiv unutar različitih ekonomskih sistema, prilagođen potrebama tržišta, usklađen s važećim zakonskim propisima BiH po ugledu na referentni zakonski okvir Vijeća Evrope.

Kako bi se uspješno riješio problem istraživanja, ostvario predmet i objekt istraživanja te dokazala postavljena naučna hipoteza i postigli ciljevi i svrha istraživanja, potrebno je odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Šta se podrazumijeva pod pojmom analize poslovne uspješnosti i boniteta? 2. Kakva je uloga i značaj analize boniteta? 3. Koji računovodstveni instrumenti, izvori i metode se koriste pri analizi boniteta i

kredit rejting rangiranju? 4. Ko, kako, kada i zašto vrši analizu boniteta poslovanja u BiH? 5. Kako se vrši ocjena boniteta ili kredit rejting rangiranje u međunarodnom

ekonomskom prostoru? 6. Kakva je organizacija, zakonsko ustrojstvo institucija, agencija za kredit rejting

rangiranje u EU i SAD i ostatku modernog ekonomskog svijeta? 7. Postoji li zakonski okvir kredit rejting rangiranja preciziran na teritoriju BiH? 8. Postoji li zakonski okvir kredit rejting rangiranja u EU? 9. Koja metoda računovodstvene analize boniteta bi se mogla primijeniti u okvirima

ekonomskih sistema u BiH? 10. Koje prednosti na finansijskom tržištu BiH se mogu očekivati u budućnosti ako se

implementira model jedinstvene računovodstvene analize boniteta? 11. Kako će kredit rejting rangiranje uticati na dužničko-povjerilačke odnose u BiH i

povjerenje inozemnih investitora u učesnike tržišta BiH?

15

12. Hoće li se i kako kredit rejting rangiranjem pružiti bolja šansa bh. poduzetnicima pri apliciranju projektima investicijskih fondova EU? 1. 3. Ocjena dosadašnjih istraživanja

Svrha istraživanja tematike unifikacije računovodstvene analize boniteta u Bosni i Hercegovini ogleda se u mogućnostima koje pravovaljana i pravovremena ocjena poslovne uspješnosti pojedinog ekonomskog sistema, transparentno objavljena, može pružiti investitorima, dužnicima i povjeriocima te svim ostalim zainteresiranim poslovnim partnerima.

Dosadašnje analitičko iskustvo bh. kompanija zasniva se na obaveznim (izračunima) pokazateljima poslovne uspješnosti generiranih iz bilansa stanja i uspjeha namijenjenih redovnom finansijskom izvještavanju. Tek napredniji analize čine i koriste u funkciji finansijskog ili računovodstvenog menadžmenta kao pomoć u strateškom planiranju. Rijetki su oni koji analiziraju bonitet poslovnih partnera u svrhu intenzivnijeg finansijskog izlaganja, a još su rjeđi oni koji konstantno analiziraju tržište ciljanih skupina i industrija sa aspekta učesnika, njihove perspektivnosti, konkurentnosti i moći. Ovakav, pa ni sličan model ne prihvata globalizirana ekonomija kako zapadnog tako ni istočnog tržišta. Poslujući politikom od danas do sutra usitnjeno, lokalno i neinformirano, uz trajni nedostatak kreativnosti, bh. privrednik sve više postaje samo konzument ili preprodavač koji vapi za trajno nedostajućim finansijskim sredstvima neophodnim za kontinuiran tehnološki napredak.

Nepobitna nužnost potrebe provođenja istraživanja o temi "Unifikacija računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor" proističe iz srži sveopće prisutnog problema povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti informacija o poslovnoj uspješnosti učesnika na tržištu BiH, čime se direktno ili indirektno usporava proces integracije BiH u evropski tržišni prostor.

Precizirajući problem nedostupnosti informacija kao ključni problem kojeg treba riješiti dokazivanjem postavljenih hipoteza, sa sigurnošću se može navesti više specifičnih problema koji lično doprinose usložnjavanju ekonomsko-političke situacije privrede i poduzetnika tržišta BiH, nevješto inkorporiranog, pa čak i izoliranog u odnosu na tržište Evropske unije. U nizu specifičnih problema direktno vezanih za ključni problem istraživanja, izdvajaju se:

- nepostojanje odgovarajućih neovisnih institucija za analizu poslovne uspješnosti, - nepostojanje jedinstvenog sistema računovodstvene analize kredit rejtinga, odnosno

poslovne uspješnosti boniteta u ekonomskim sistemima BiH, - nepoštivanje principa fer i istinite prezentacije finansijskih izvještaja, - nepobitno prisustvo poreske utaje i sive ekonomije, - nedovoljno razvijeno finansijsko tržište BiH, - nedovoljna educiranost privrede i privrednika o ulozi i značaju kredit rejting

rangiranja, itd.

Svaki od pomenutih problema ima više uzroka koje je potrebno detaljnije obraditi, stvarajući jedinstvenu hijerarhiju problema sa svim uzrocima i posljedicama koje on izaziva. Slijedeći problematiku konkretnog predmeta istraživanja, svjesni činjenica da jedno istraživanje može dati prijedlog rješenja samo jednog specifičnog problema, u nastavku istraživanja pažnja će biti usmjerene u pravcu kreiranja unificiranog sistema

16

računovodstvene analize boniteta na nivou BiH, kojim će se olakšati dostupnost informacija domaćem i inozemnom investitoru, podižući nivo konkurentnosti BiH kompanija i tržišta u okvirima sve globaliziranijeg tržišta moderne Evrope.

Konačan rezultat istraživanja moguće je implementirati precizirajući aktivnosti putem kojih će se ostvariti postavljeni ciljevi:

- Stvaranje neovisne nacionalne institucije za standardizaciju i regulaciju ocjene poslovne uspješnosti posredstvom kredit rejting rangiranja na teritoriji BiH;

- Izgradnja unificiranog modela računovodstvene analize boniteta u funkciji ocjene poslovne uspješnosti kompanija koje posluju na tržištu BiH;

- Podizanje nivoa svijesti u smislu fer i istinite računovodstvene prezentacije.

1. 4. Metode koje će biti primijenjene

Istraživanje i formulisanje rezultata istraživanja o temi Unifikacija računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor, odgovarajućim kombiniranjem primijenit će slijedeće naučne metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i konkretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda klasifikacije, deskripcije i kompilacije, komparativna metoda, matematička metoda, eksperimentalna metoda, povijesna metoda, empirijska metoda, studij slučajeva, metoda anketiranja, brojanja, mjerenja i ostale metode u slučaju da se za njima ukaže potreba.

U postupku dokazivanja i opovrgavanja postavljene naučne hipoteze bit će korišteni primarni i sekundarni podaci. Primarni podaci bit će generirani iz rezultata istraživanja dobivenih primjenom pomenutih metoda na predviđenom uzorku istraživanja, dok će izvor sekundarnih podataka biti domaća i strana literatura, stručni časopisi, elektronske publikacije, te aktualni zakonski i podzakonski propisi zakonodavstva BiH i EU.

1.5. Kompozicija rada

Problematika naučnog istraživanja "Unifikacija računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor" u nastavku je izložena kroz slijedećih pet dijelova:

U prvom dijelu, Uvodu, detaljno je obrazložen i pojam, predmet, objekt istraživanja te glavne i pomoćne hipoteze.

U drugom dijelu, s naslovom Naučno-teoretski pristup računovodstvenoj analizi boniteta, obrazloženi su pojam i vrsta boniteta poslovanja.

Treći dio, s naslovom Menadžment-računovodstvena analiza u funkciji ocjene boniteta, ima zadatak da detaljno obrazloži ko, kako, na osnovu kojih podataka i informacija vrši neovisnu procjenu boniteta u formi kreditnog rejtinga.

Četvrti dio, s naslovom Standardizacija menadžment-računovodstvene analize boniteta u BiH implementacijom modela kredit rejtinga, služi kako bi se precizirao aktualni svjetski pristup organizaciji i nadzoru kreditnog rejtinga, prezentiralo prisustvo kredit rejtinga na tržištu BiH i detaljno obrazlažili rezultati provedenog empirijskog istraživanja o pomenutoj problematici na teritoriji BiH.

17

U petom dijelu ovog naučno-istraživačkog rada, s naslovom BH. kredit rejting model, dat je prijedlog standardizacije kredit rejting procjene boniteta na tržištu BiH u funkciji njegovog unapređenja i obrazložen je ekonomsko-politički uticaj implementacije modela neovisne kredit rejting procjene boniteta na tržištu BiH.

Na kraju, šesti dio čini Zaključak kao sinteza postignutih rezultata naučnoistraživačkog rada.

18

2. NAUČNO-TEORETSKI PRISTUP RAČUNOVODSTVENOJ ANALIZI BONITETA

Uvažavajući kompleksnost i značaj proučavanja poslovne uspješnosti definisane kroz pojam boniteta, neophodno je u nastavku proučiti: 1. pojam i definiciju boniteta poslovanja i 2. klasifikaciju boniteta.

2.1. Pojam i definicija boniteta

Poslovanjem u uslovima tržišne ekonomije, rukovođeni principima konkurentske prednosti, slijedeći primarni cilj poslovanja iskazan kroz racionalizaciju upotrebe resursa i optimizaciju ključnih finansijskih odluka u funkciji dugoročne održivosti i profitabilnosti, neophodno se nameće pitanje kako i na osnovu kojih podataka donijeti pravovaljane i pravovremene odluke.

Primarni ali ne i jedini izvor odlučivanja zainteresiranih strana, investitora povjerioca, menadžmenta ili potencijalnih kreditora djelomično je sadržan u finansijskim izvještajima koji vrlo često i nisu validno niti prezentirani niti revidirani.

S obzirom na obuhvatnost, svrsishodnost i relativnu dostupnost finansijskih izvještaja, ekonomska teorija i praksa razvila je jako mnogo metoda i pokazatelja njihove kvantitativne analize. Finansijski pokazatelji, nastali analizom finansijskih izvještaja, posljedica su računovodstvene evidencije prošlih događaja, pa se postavlja pitanje koliko je efikasno i pouzdano donositi odluke budućeg djelovanja samo i isključio na osnovu podataka o proteklom poslovanju.

Uslijed navedenog, upravljački menadžment razvio je i niz drugih kvalitativnih metoda analize poslovanja utemeljenih na internim i eksternim faktorima koji mogu, ili su relevantni za poslovanje nekog privrednog subjekta. Objedinjavanjem kvantitativnih i kvalitativnih metoda interne i eksterne analize sumiraju se informacije o perspektivnosti, poslovnoj uspješnosti i kreditnoj sposobnosti preduzeća, što bi se jednim imenom moglo nazvati bonitetom poslovanja.

Riječ bonitet potječe od latinske riječi bonus, što znači dobro. U ekonomskom smislu, značenje riječi bonitet se izvodi iz latinske riječi bonitas, što znači valjanost, unutrašnja valjanost ili platežna sposobnost i sigurnost potraživanja3. U engleskom govornom području pojam boniteta se izražava kao creditworthiness. Riječ creditworthiness se prevodi kao dobrota, valjanost, unutarnja vrijednost, izvrsnost u smislu izrade, platna sposobnost, sigurnost nekog potraživanja, sposobnost plaćanja i davanja kredita, skup pozitivnih osobina nekog subjekata ili čovjeka4. Isti pojam u njemačkom govornom području prevodio bi se kao Kredit würdigkeit ili Bonität5 .

3 Vujaklja, M.: Leksikon stranih reči, Prosveta, Beograd, 1980, p. 123. 4 Longman Dictionary of Contemporary English, Third Edition, p. 323. 5 de.wikipedia.org (10.2.2012.)

19

Bonitet bi se mogao usko vezati i za funkcionisanje tržišne privrede, posebno finansijskog tržišta, i kao takav on predstavlja važnu kariku u tržišnom mehanizmu. Što je proučavanje boniteta kvalitetnije organizovano, te što se potpunije i efikasnije primjenjuje, povrat ulaganja je sigurniji i cirkulacija sredstava je brža.

Stalna i povećana želja za rastom profita često dovodi do stvaranja novih poslovnih veza između potpuno nepoznatih privrednih subjekata, neminovno vodeći ka stvaranju dodatnog rizika neispunjenja svih ugovorenih obaveza. Rizik neispunjenja ugovorenih obaveza, neplaćanja, ne može se vezati samo za nepoznate, nove klijente, već je on prisutan i u obligacionim odnosima između dobro poznatih poslovnih partnera. Pomenuti problem u ekonomskoj nauci poznat je kao sklonost ka neispunjenju ugovora, insolventnost ili default. Kako bi se pomenuti rizik neuspjeha što je moguće više ublažio i pravovremeno otkrio, intenzivirano je preventivno analiziranje poslovne uspješnosti poslovnog partnera definisane kroz bonitet poslovanja. Jednom utvrđeni bonitet nije konačan, već se stalno dopunjava i mijenja s razvojem poslovanja. Nakon preventivne procjene poslovne uspješnosti, potrebno je iskazati konačnu procjenu ili rejting koji pokazuje kolika je sklonost analiziranog preduzeća ili instrumenta da u narednom periodu ne izvršiti svoje ugovorene obaveze na vrijeme. Na osnovu rezultata tih analiza, pomenuti subjekt se svrstava u pet razreda: u prvom i drugom razredu su preduzeća odnosno subjekti čiji bonitet ne upućuje na ugroženost preduzeća, od trećeg do petog razreda su preduzeća čija analiza ukazuje na mogućnost ugroženosti ili pojačanu sklonost ka defaultu i u šestom razredu se nalaze preduzeća čiji bilansi i kvalitativne analize ukazuju na akutnu ugroženost sposobnosti izvršavanja dospjelih ugovora6

Bonitet preduzeća može se definisati kvantitativnom i kvalitativnom sposobnošću i perspektivnošću preduzeća u tekućem i budućem privređivanju. Bonitet je sintetizirana ocjena finansijske stabilnosti, likvidnosti, solventnosti, adekvatnosti strukture kapitala, imovinske situacije, profitabilnosti, rizika ostvarenja finansijskog rezultata, rentabilnosti i organizovanosti poslovanja7.

Bonitet se može definisati kao skup pozitivnih osobina jednog pravnog subjekta koje ga čine povjerljivim i sigurnim potencijalnim dužnikom8.

Posmatrajući bonitet sa finansijskog aspekta, pažnja je usmjerene na tržišnu i poslovnu reputaciju koju je subjekt stekao ne umanjujući značaj materijalne sigurnosti koja proističe iz njegovog poslovanja. Analitičari boniteta ne mogu utvrditi pozitivan bonitet samo na temelju poslovne i tržišne reputacije, jer se može desiti da ona ne proizlazi iz stvarne ekonomske snage privrednog subjekta. Ocjena boniteta, pored tržišne reputacije, izvodi se iz organizacione i vlasničke strukture preduzeća te upotrebom računovodstvenih podataka objavljenih u finansijskom izvještaju za određeni obračunski period.

Na osnovu dobivenih podataka, bonitet se može ocijeniti pozitivnim (dobrim) ako je prinos pozitivan i bolji od prosjeka grane, zadovoljavajućim, ako je prinos pozitivan i sličan prosjeku grane i nezadovoljavajućim (lošim) ako je prinos negativan odnosno lošiji od prinosa grane9.

6 Određivanje boniteta (http/limun.hrfmain.asp.x2.id) 7 Rodić, J.,Vukelić, G. et. al.: Analiza finansijskih izvještaja, Ekonomski fakultet Podgorica, Podgorica, 2011 p. 268. 8Njuhović, Z.: Poslovne finansije, Revicon, Sarajevo, 1999. p.180. 9 Rodić, J.,Vukelić, G. et. al.: op.cit., p. 269.

20

Bonitet preduzeća može da označava i ocjenu mogućnosti realizacije i sigurnosti plasmana preduzeća, stepen naplativosti njegovih potraživanja i njegovu kreditnu sposobnost. Iz tog razloga, na bonitet preduzeća značajan uticaj imaju kvaliteta i realnost razvojnih programa, stepen iskorištenosti kapaciteta, nivo produktivnosti rada, kvaliteta investicionih programa i sl10.

Određivanje boniteta pretpostavlja poslovanje u normalnim tržišnim uslovima privređivanja i normalnom ekonomskom ambijentu. U uslovima poremećenih ekonomskih odnosa i privredne nestabilnosti, potrebno je pronaći neke nove oblike mjerenja boniteta u skladu sa uslovima i okolnostima. Kako bi ocjena bila što kompletnija, potrebno je pronaći preduzeće koje bi predstavljalo bazu istraživanja i analize.

2. 2 . Klasifikacija boniteta

S obzirom na sveobuhvatnost, ekonomski značaj i funkcionalnost boniteta, neophodno je u nastavku izvršiti: 1. klasifikaciju boniteta prema opsegu analize i 2. klasifikacija boniteta prema objektu analize.

2. 2.1. Klasifikacija boniteta prema opsegu analize

Različiti su pristupi ocjene boniteta preduzeća u zavisnosti od potrebe, primjene i opsega rezultata analize koju će imati korisnik izvještaja o bonitetu. U skladu s opsegom i ciljevima rezultata analize, bonitet bi se mogao posmatrati u širem i užem kontekstu. Bonitet u užem smislu riječi izražava kreditnu sposobnost i likvidnost preduzeća11. Kao takav, on se ne može izjednačiti samo s likvidnošću preduzeća, jer neko preduzeće može biti nelikvidno u određeno vrijeme a da iz njegovog poslovanja bude izvedena pozitivna ocjena o bonitetu, tako da ne čudi činjenica da se u praksi često može desiti greška svođenja ocjene boniteta na analizu mogućnosti zaduženja preduzeća i analizu stepena pokrića zaduženja nepokretnom imovinom, potraživanjima, pokretninama ili nekim drugim oblikom kolaterala. Stoga bonitet preduzeća uvijek obuhvata mogućnost realizacije preduzeća, stepen naplativosti njegovih potraživanja, sigurnost plasmana u dato preduzeće, njegovu kreditnu sposobnost, tako reći dosta širi opseg kojem treba dati značajnu pažnju12. Bonitet u užem smislu riječi je sposobnost preduzeća za redovno izvršavanje svojih obaveza, odnosno kreditna sposobnost i likvidnost preduzeća.13

U širem smislu riječi bonitet odražava ukupnu poziciju, organizacionu, kadrovsku materijalnu i finansijsku strukturu preduzeća na tržištu, poslovnu reputaciju, razvojne programe i poslovnu perspektivu, a s tim i kreditnu sposobnost preduzeća i likvidnost14.

Iz navedenog proizlazi da bi se bonitet preduzeća mogao definisati kao ekonomsko- -finansijska snaga preduzeća proizišla iz njegovog dosadašnjeg i budućeg poslovanja. Za razumijevanja boniteta u širem smislu riječi potrebno je razlikovati bonitet sa aspekta funkcija koje se žele postići s njim pa se tako vrši15:

10 Pejić, L., Radovanović, R., Stanišić, M.: Ocena boniteta preduzeća, Privredni pregled, 1991, p.15. 11 Pejić, L., Radovanović, R. et. al.: op cit. p. 15. 12 www.finansije.net // Analiza boniteta menadžersko računovodstvo (15.3.2012.) 13 Starčević, V.: Kreditni bonitet kao uslov uspostavljanja finansijske stabilnosti preduzeća u tranziciji, Doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet Subotica, Subotica, 2009 p.131. 14 Ekonomska enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1984, p.170. 15 Njuhović, Z.: ib, op.cit., p.182.

21

- Ispitivanje boniteta subjekata s kojima tek treba zasnovati poslovne odnose i - Ispitivanje boniteta subjekata s kojima smo već uspostavili poslovne odnose.

Veliki je broj faktora koji utiču na bonitet preduzeća, kao značajniji se mogu izdvojiti kvalitet i realnost razvojnih i investicionih programa, stepen iskoristivosti kapaciteta, nivo produktivnosti rada, razvijenost pojedinih razvojnih funkcija i sl. Utvrđivanje boniteta, u principu, uvijek se veže za donošenje nekih značajnih poslovnih odluka za preduzeće i za njegovog komitenta. Ponekad se može desiti da analitičar ne posvećuje dovoljno pažnje organizacionoj strukturi prilikom ocjene boniteta, što je u potpunosti pogrešno. U praksi se često dešava i situacija da se preduzeće sastoji iz više poslovnih organizacionih jedinica, od kojih svaka predstavlja zaseban profitni centar koje bi pojedinačno trebalo analizirati s aspekta poslovne uspješnosti.

Bonitet preduzeća vrlo je značajan u procesu vlasničkog prestrukturiranja preduzeća, pogotovo u slučajevima kada se ono obavlja emisijom vrijednosnih papira. Smanjenje boniteta u ovom slučaju dovelo bi direktno do pada cijene novoemitovanih vrijednosnih papira i ugrozilo buduću poziciju preduzeća.

Ako se sve navedeno uzme u obzir, može se zaključiti da je širi koncept boniteta prihvatljiviji u odnosu na uži koncept, koji se svodi samo na analizu kreditne sposobnosti preduzeća. Iz tog razloga, u nastavku izlaganja potrebno je odvojeno obrazložiti bonitet u širem i užem smislu.

Bonitet u širem smislu ili potpuni bonitet. Ovaj vid boniteta u principu se koristi kod analize novih poslovnih partnera i zasniva se na slijedećim analizama:

- Analiza bitnih faktora koji ukazuju na položaj preduzeća (kvalitet lokacije, tehničko-tehnološki podaci i sl.);

- Analiza finansijsko-ekonomskog položaja preduzeća (ovaj tip analize zasniva se na analizi bilansa stanja);

- Analiza rezultata dosadašnjeg rada preduzeća (ovaj tip analize provodi se kroz bilans uspjeha) i

- Analiza potencijalne finansijske budućnosti preduzeća (ovaj vid analize zasniva se na utvrđivanju i ocjeni mogućih budućih poteškoća preduzeća).

Pomenute analize u razmatranje uzimaju sve one faktore koji, direktno ili indirektno, mogu uticati na poslovanje i ostvarivanje relevantnih finansijskih rezultata. Potpunu analizu boniteta najčešće primjenjujemo kod poslovnih partnera koje nedovoljno poznajemo, mada ne bi bilo pogrešno primijeniti pomenuti model analize povremeno i na poznate poslovne partnere.

Svaka od pomenutih analiza koristi specifične pokazatelje koji se mogu grupisati u nekoliko grupa16:

- pokazatelji opšteg položaja preduzeća, - pokazatelji veličine i opremljenosti preduzeća, - pokazatelji poslovne uspješnosti preduzeća i - pokazatelji finansijskog položaja preduzeća.

16 Njuhović, Z., op.cit., p.183.

22

Opšti položaj preduzeća izvodi se iz same pozicije koju preduzeća ima na tržištu, veličina preduzeća, tržišna lokacija, dostupnost prirodnih resursa, tržišni položaj sa aspekta grane kojoj pripada, učešće u grani i sl.

Pokazatelj veličine i opremljenosti preduzeća zasniva se najvećim dijelom na analizi bilansa stanja, pri čemu se analizira vrijednost pojedinih kategorija aktive i pasive bilansa, vrijednost stalnih i tekućih sredstava, učešće vlastitog i tuđeg kapitala, kadrovska struktura, osposobljenost i kvalificiranost radne snage. Značajnu ulogu u analizi ove vrste zauzima i tehničko-tehnološka analiza kapaciteta, s posebnim osvrtom na stepen zastarjelosti opreme te podobnost kapaciteta potrebama procesa proizvodnje. Kakvo je stanje investicija i postoji li potreba za novim ulaganjima.

Finansijski rezultat poslovanja po prirodi pojave izražava se u bilansu uspjeha. Ovaj vid analize vrlo je osjetljiv, jer bi se pretjeranom upotrebom različitih pokazatelja korisnik analize samo opteretio; stoga je potrebno analizirati samo one najbitnije stavke koje se odnose na stanje prihoda i troškova uporedno s proteklim periodima. Pri ovoj analizi pažnja je usmjerena na učešće pojedinih stavki prihoda u ukupnim prihodima, omjer prihoda preduzeća i ukupnog prihoda grane kojoj ono pripada i sl. Isti vid analize primjenjuje se i za analizu troškova i rashoda. S obzirom da je finansijski rezultat iskazan kao dobit ili gubitak neophodna analiza i faktor poslovne uspješnosti izražen je u ovim kategorijama. Vrlo značajnim smatra se poređenje planiranih i ostvarenih bilansa, čime se direktno ocjenjuje efikasnost operativnog menadžmenta.

Finansijski položaj preduzeća u funkciji ocjene boniteta posmatra se kroz analizu finansiranja poslovanja. Analiza finansiranja provodi se kroz usklađenost rokova izvora sredstava i rokova ulaganja tih sredstava, strukturu aktive i pasive bilansa. Ključni faktor stabilnosti poslovanja preduzeća nalazi se u usklađenosti rokova raspoloživosti izvora sredstava i rokova angažiranosti tih sredstava. U principu, rokovi vezanosti sredstava trebaju biti kraći od rokova raspoloživosti izvora. Kako bi se održao princip stabilnosti, poželjno je pridržavati se pravila finansiranja pri kojem se iz dugoročnih izvora finansiraju investicije, a iz kratkoročnih tekuće poslovanje. Pored ročne strukture izvora finansiranja i plasmana, značajan faktor finansiranja je cijena i uslovi zaduživanja. Važan faktor finansijske stabilnosti je optimalno raspolaganje potrebnim obrtnim sredstvima kako ne bi došlo do nepotrebnog zaduživanja i držanja sredstava nezaposlenim. Jedan od preduslova uspješnog poslovanja je kvalitetan menadžment. Čest način ocjene menadžmenta je procjena kvaliteta njegovog odlučivanja u pravcu realnog utvrđivanja nivoa potrebnih sredstava. Pored bilansa uspjeha bitan izvor informacija je i bilans novčanih tokova, u kojem se prikazuje životni ciklus preduzeća, prilivi i odlivi novca, povećanja i smanjenja neto i bruto imovine i sl.

Parcijalni bonitet. Problematika parcijalnog boniteta ubraja se u uže poimanje boniteta. Konačan rezultat proučavanja parcijalnog boniteta svodi se na dva pogleda17:

- prvi pogled bazira se na finansijskoj sposobnosti postojećeg poslovnog partnera da udovolji odrednicama ugovora i

- drugi pogled koji se bazira na procjeni operativne sposobnosti budućih poslovnih partnera.

Dopunski bonitet. Svakodnevno poslovanje u mreži dobro poznatih poslovnih partnera iz različitih razloga može dovesti do izvjesnih nepravilnosti u izvršavanju ugovorenih

17 Njuhović, Z., op.cit., p. 203-204.

23

obaveza. Prva pojava kašnjenja u realizaciji ugovorenih poslova navest će povjerioca da preispita bonitet svog poslovnog partnera. Stepen proučavanja i analize dopunskog boniteta kod već poznatog poslovnog partnera zavisi od samog karaktera poslovnog odnosa.

Bankarski bonitet. Analiza kreditne sposobnosti potencijalnog dužnika koju prakticiraju banke popularno se smatra bankarskim bonitetom. Ovaj vid analize provodi se na bazi pet različitih indikatora, u ekonomskoj teoriji poznatih kao 5C (kapacitet, karakter, kapital i kolateral)18:

- Kapacitet (capacity) predstavlja sposobnost plaćanja glavnice i kamata, - Karakter (character) predstavalja ispitivanje dosadašnjeg odnosa dužnika prema

dugovima, odnosno koliko i kako uredno izvršavaju svoje finansijske obaveze, - Kapital (capital) predstavlja stepen učešća vlastitog kapitala u ukupnom kapitalu; što

je ono veće, veća je i sigurnost za banku u smislu smanjenja kreditnog rizika, - Kreditni zalozi (collateral) – garancija povrata i - Uslovi u okruženju (conditions) – vanjski faktori na koje banke i ne mogu previše

uticati. 2.2.2. Klasifikacija boniteta prema objektu analize

Analizu boniteta, prema potrebi, u praksi mogu vršiti preduzeća odnosno subjekti ekonomske privrede sami za sebe, ili za to mogu angažirati posebne neovisne institucije. Neovisne institucije koje se bave analizom i procjenom boniteta nazivaju se kredit rejting agencije, a sam proces analize se naziva kredit rejtingom. Konačan rezultat kredit rejtinga je izvještaj o bonitetu. Prema objektu kredit rejting analize, bonitet može biti19:

- Korporativni bonitet ili korporativni kredit rejting, - Nacionalni bonitet ili sovereign kredit rejting i - Kredit rejting finansijskog instrumenta.

U praksi se često dešava da se bonitet izjednačava s kreditnom ocjenom, što je potpuno pogrešno. Kreditna ocjena je matematički algoritam koji dodjeljuje brojčanu vrijednost informaciji u subjektovom kreditnom izvješaju. Kreditna ocjena sadrži informacije u pogledu finansijske historije i trenutne imovine, i obaveza nekog pojedinca fizičkog lica. Kreditnu ocjenu pojedinca daju također neovisne institucije, kreditni biroi i popularno se naziva credit score. Trenutno najpoznatija forma kreditne ocjene je FISCO credit score koju je razvila Fair Isaac Corporation. Kreditna ocjena (engl. Credit score) ustvari predstavlja ocjenu boniteta pojedinca, individue20.

Sumirajući na kraju, potrebno je zaključiti kako se ocjenom boniteta utvrđuje koliko je preduzeće siguran dužnik, položaj preduzeća na tržištu, perspektivu poslovnog razvoja i poslovnu orijentaciju preduzeća.

18 Njuhović, Z., Ib.op. cit., p. 205. 19 Zaklan, D.: Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerziteta u Mostaru, "Džemal Bijedić", Mostar, 2000, p. 213. 20 www.bankrate.com //what is Credit Score and What is it Designed to do// (10. 2. 2012.)

24

3. MENADŽMENT-RAČUNOVODSTVENA ANALIZA U FUNKCIJI PROCJENE BONITETA Upotrebu menadžerskog računovodstva kao instrumenta procjene perspektivnosti investicionog djelovanja svrsishodno je posmatrati kroz slijedeća izlaganja: 1. menadžment- -računovodstvenu analizu boniteta, 2. postupke, metode i instrumente menadžment- -računovodstvene analize boniteta i 3 institucionalizaciju menadžment-računovodstvene analize boniteta posretstvom kredit rejting agencija.

3.1. Menadžment-računovodstvena analiza boniteta

Tumačenje menadžment-računovodstvene analize boniteta zahtijeva pojašnjenje: 1. pojma i definicije kreditnog rejtinga, 2. vrste kreditnog rejtinga i 3. upotrebe i značaja kredit rejtinga.

3.1.1. Pojam i definicija kreditnog rejtinga

Pojam kreditnog rejtinga svoje korijene vuče iz engleskog govornog područja, ali se njegov smisao i tumačenje ne može izvući iz doslovnog tumačenja riječi. Ako bi se tumačio doslovno, onda bi konstatacija da je kreditni rejting mišljenje o kreditnom riziku bila pravi odgovor na definisanje pojma, što u osnovi i nije tačno. Preciznije definisanje bi se moglo izraziti kroz definiciju da je kredit rejting mišljenje o sposobnosti i spremnosti nekog emitenta kao što je korporacija, država ili gradska uprava da udovolji svojim finansijskim obavezama u cijelosti i na vrijeme. Kredit rejting procjenjuje bonitet nekog emitenta ili instrumenta, posebno dužničkog, izdatog od strane nekog preduzeća, korporacije ili vlade21. On je procjena koju daje kredit rejting agencija o tome kolika je sklonost datog dužnika da doživi default22 (default – engleska riječ koja znači nemogućnost plaćanja dospjelih obaveza).

Ako se bonitet definiše kao sveopća slika poslovne uspješnosti nekog subjekta, kreditnim rejtingom se procjenjuje odnosno dodjeljuje ocjena analiziranom subjektu u skladu sa ustanovljenim bonitetom.

Kredit rejting dodjeljuju kredit rejting agencije i predstavlja agencijsku procjenu kvalitativnih i kvantitativnih informacija o kompaniji ili vladi, uključujući i informacije koje nisu objavljene, a prikupila ih je agencija. Kreditni rejting uglavnom nije zasnovan na matematičkim formulama, već agencije koriste svoje vlastito znanje i iskustvo kako bi ocijenile koje javne i službene informacije bi trebalo uzeti u razmatranje prilikom procjene određene kompanije ili vlade23.

Kredit rejting često se poistovjećuje s credit scores – kredit skor analizom ili analizom kreditne sposobnosti, što je u potpunosti pogrešno, jer je kredit skor rezultat

21 www.understandingratings.com (14.02.2012.) 22 Langohor, H. Langohor, P.: The Rating Agencies and Their Credit Ratings, A John Wiley and Sons, Ltd, 2008, England, p. 23. i 24. 23www.gktoday.in/what is cradit rating/ (20.2.2012.)

25

matematičkog algoritma koji procjenjuje brojčanu vrijednost informacija dobivenih iz nečijeg kreditnog izvještaja. Kreditni izvještaj sadrži informacije o nečijoj finansijskoj prošlosti, trenutnim sredstvima i obavezama. Kredit skor analizom se koriste banke ili kartične kuće kako bi na temelju prošlih događaja procijenile kakva je sposobnost i vjerovatnost njihovog klijenta da vrati svoj dug24. Pored navedenih, kredit skor analizu koriste i osiguravajuće kompanije kako bi podesile visinu premija osiguranja ili čak lizing kompanije kako bi odredile visinu lizing depozita ili rate25.

Temeljna razlika credit scora i kredit rejtinga je u činjenici da kada se jednom utvrdi credit skor na temelju proteklih dešavanja, ne može da se mijenja bez obzira kakva su predviđanja i prilike za preduzeće u datom momentu i u budućnosti, dok jednom utvrđen kredit rejting uslijed prosperitetnih dešavanja može da se povećava na viši nivo bez obzira na prethodnu sklonost ka defaultu. Kredit skor analizu daju kreditni biroi, dok se kredit rejting analizom bave kredit rejting agencije26.

Kredit rejting govori o kreditnom kvalitetu nekog pojedinog dužničkog instrumenta, kao što su, npr: korporativne, državne ili obveznice neke lokalne zajednice, ukazujući na to kolika je relativna sklonosti da neka od njih može doživjeti default27. Ovakav rejting izdaju kredit rejting agencije specijalizirane za kreditni rizik. Pored međunarodnih kredit rejting agencija, postoje i agencije koje su se specijalizirale u nekom određenom geografskom regionu ili državi, pa se smatraju nacionalnim kredit rejting agencijama. Svaka agencija primjenjuje svoju vlastitu metodologiju u mjerenju kredit rejtinga odnosno boniteta i koristi specifične rejting skale kako bi objavila svoje mišljenje o kreditnom rejtingu. Uobičajeno je da se mišljenje o kreditnom rejtingu izražava slovima ili brojevima28.

Mišljenje o kreditnom rejtingu izražavaju stručni, iskusni i profesionalni analitičari koji procjenjuju i interpretiraju informacije primljene od emitenta i drugih dostupnih izvora kako bi formirali razumno mišljenje. Kredit rejting ocjena boniteta se ne može poistovjetiti s mišljenjem ljekara ili advokata kao izraz prognoze ili preporuke, već je ona primarno namijenjena investitorima ili ostalim učesnicima tržišta kao informacija o relativnom kreditnom riziku emitenta i pojedinog dužničkog instrumenta ocjenjivanog od strane rejting agencije.

Tri vodeće svjetske kredit rejting agencije: Standard &Poor, Moody i Fitch definiraju kredit rejting na slijedeći način29:

Prema Standard & Poor's mišljenju, kredit rejting je opći stav o bonitetu nekog obveznika ili bonitetu obveznika posmatranog sa aspekta određenog dužničkog instrumenta ili neke druge finansijske obaveze zasnovanom na faktorima rizika.

Prema mišljenju Moody's, kredit rejting je neovisno mišljenje o kreditnom riziku. To je procjena sposobnosti i želje nekog emitenta finansijskih instrumenata s fiksnim prihodom da učini potpuno i pravovremeno plaćanje dospjelog iznosa tokom njegovog životnog ciklusa.

24 www.crfonline.org (14. 2. 2012.) 25 Ib. 26 www.wikinvest.com /Credit Rating Agencies/ (10. 2. 2013.) 27www.understandingratings.com/ Standard and Poor's guide to credit rating essentials/ p. 3. (14.2.2012.) 28 Ib. 29 Langohr, H – Langohr, P.: The rating agencies and their credit ratings, A JohnWiley and Sons, Ltd, Publication, 2008, England, p. 24.

26

Fitch's kredit rejting je mišljenje o relativnoj sposobnosti nekog emitenta da udovolji finansijskim ugovorima. Investitori ga koriste kao indikator vjerovatnosti da će primiti svoj novac nazad u skladu sa uslovima po kojima su investirali, u ovisnosti od sklonosti kredit rejting adresira mjere vjerovatnosti defaulta, kao i relativna očekivanja gubitka po defaultu.

Različito definisan rejting od strane tri vodeće rejting agencije ukazuje na razliku među njima samima. Fitch naglašava da je rejting relativan i da ga treba uzeti u razmatranje s defaultom. Moody naglašava neovisnost svog mišljenja koje se nosi s kreditnim rizikom i voljom obveznika da ispuni svoje obaveze. S&P se bazira na bonitetu samog emitenta ili instrumenta i njegovo mišljenje se zasniva na relativnim faktorima rizika. Bez obzira na razlike, sve tri agencije se slažu da je kredit rejting mišljenje o tome hoće li emitent dužničkog instrumenta fiksnog prihoda platiti svoj dug na vrijeme i u cijelosti. Za potpuno razumijevanje kredit rejtinga neophodno je razumjeti sami default.

3.1.2. Vrste kreditnog rejtinga

Prema objektu rejting analize, kredit rejting se može podijeliti na30:

- osnovni ili fundamentalni korporativni kredit rejting, koji se sastoji od: 1. cjelokupnog kredit rejtinga koji izražava sklonost ka defaultu zasnovanu na analizi korporacije i 2. kredit rejting instrumenta koji izražava sklonost ka defaultu koju ima pojedini analizirani finansijski instrument;

- tržišno uslovljeni korporativni rejting, za razliku od fundamentalnog koncepta, posmatra rejting u terminima vjerovatnosti i matematičkih očekivanja, kreirajući model kreditne ocjene;

- rejting specijalnih sektora, koji obuhvata: rejting suverenih država, rejting finansijske snage banaka i osiguravajućih kompanija i rejting strukturnih finansijskih instrumenata.

3.1.3. Upotreba i značaj kreditnog rejtinga

Upotreba kredit rejtinga vrlo je rasprostranjena na finansijskom tržištu. Najveći benefit od kredit rejtinga imaju investitori, emitenti, investicione banke, brokeri, dileri i vlade.

Najčešći korisnici kredit rejtinga su investitori kojima kredit rejting pomaže u procjeni kreditnog rizika, u poređenju različitih emitenata i dužničkih instrumenata, i kada donose investicione odluke i upravljaju svojim portfoliom. Za investitore kredit rejting agencije povećavaju nivo investicionih mogućnosti i omogućavaju neovisnu i jednostavnu upotrebu mjera relativnog kreditnog rizika, što općenito povećava tržišnu efikasnost, umanjujući trošak za dužnika i za povjerioca. U konačnici, ova pojava povećava ukupnu ponudu rizičnog kapitala vodeći ka jačem rastu i razvoju. Ona također otvara vrata kapitalnog tržišta za manje investitore ili one koji bi u drugim okolnostima jednostavno bili zaobiđeni kao što su manje vlade, kompanije u začetku, bolnice, univerziteti i slično. Investitori često upotrebljavaju kredit rejting i kao nadopunu svoje vlastite kredit analize određenih dužničkih instrumenata.

Posrednici na finansijskom tržištu, kao što su banke, pomažu protok kapitala od investitora do emitenta. Oni koriste kredit rejting kako bi precizirali relativni kreditni rizik različitih dužničkih finansijskih instrumenata, da bi definisali početnu cijenu pojedinog dužničkog instrumenta te da bi ocijenili kamatu koju bi trebalo plaćati na emitirane instrumente. Investicioni bankari i entiteti koji kreiraju specijalne vrste dužničkih

30 Langohr, H. – Langohr, P., op.cit., p. 43.

27

instrumenata mogu posmatrati kriterije rejting agencija kada donose vlastite odluke o sastavu dužničkih emisija.31

Upotreba rejtinga od strane emitenta obveznica, uključujući korporacije, finansijske institucije, nacionalne vlade, države, gradske uprave i sl., služi kako bi se neovisnim mišljenjem potvrdio bonitet i kreditna kvaliteta emisije.32 Emitenti se oslanjaju na rejting ocjenu kao na neovisnu potvrdu vlastitog boniteta i vrijednosti instrumenta kojeg emitiraju.33 U većini slučajeva značajniji emitent obveznica mora imati ocjenu barem jedne rejting agencije kako bi njegova emisija bila uspješna, u protivnom, emisija bi morala biti ponuđena po ekstra povoljnoj cijeni34. Organizacije investitora u posljednje vrijeme navode kako bi institucionalni investitori trebali imati ocjene od barem tri neovisne rejting agencije.

Emitenti koriste rejting i u nekim strukturnim transakcijama, npr: može se desiti da neka kompanija s veoma visokim kreditnim rejtingom odluči da pokrene neki veoma rizičan istraživački projekt. Kako bi izbjegla da, uslijed povećanog rizika, i sama bude nisko rejting ocijenjena, ona osniva posebno tijelo za specijalnu namjenu (Special Purpose Entity –SPV) kao posebnu poslovnu jedinicu. Na ovaj način emitent štiti sebe od plaćanja prevelikih kamata na ime niskog rejtinga, tako što matična kompanija ne biva degradirana jer se posebno osnovano tijelo za specijalnu namjenu tretira kao odvojeni entitet35.

Isti emitent može imati vrijednosnice, obveznice iz više različitih emisija. Kredit rejting ocjenom može se desiti da svaka od tih obveznica ima različit rejting. Ova različitost je posljedica razlike u strukturi samog instrumenta i stepenu njegove povezanosti s drugim instrumentima duga. Temeljni zaključak koji se može izvesti iz značaja kredit rejtinga za emitenta finansijskih instrumenata je u činjenici da što je emitentov rejting veći, niže su mu kamatne stope koje mora plaćati na emitirani dug, i obrnuto, što je niži rejting, veće su kamatne stope na posuđeni kapital.

Upotreba rejtinga od strane vladinih regulatornih tijela zasniva se na korištenju rejtinga u regulatorne svrhe, npr Bassel II sporazum dozvoljava bankama da koriste kredit rejting ocjenu određenih rejting agencija, što se naziva ECAIs – External Credit Assessment Institutions, kada vrše procjenu nekih kapitalnih projekata.36 U SAD-u SEC – Securities and Exchange Commission, dozvoljava investicionim bankama, brokerima i dilerima da koriste rejting ocjenu od NRSRO, Agencija za slične svrhe.37 Pored navedenog, kredit rejting se koristi i u druge regulatorne svrhe, npr: novčano tržište koje prihvata instrumente samo visoko rejting ocijenjene ili osiguravajuće kompanije koje koriste rejting kao procjenu rezervi.

Kredit rejting analiza zauzima vrlo značajno mjesto i ulogu na finansijskom tržištu. Ona omogućuje korporacijama i vladama da povećaju svoj novac na tržištu kapitala. Umjesto da podižu kredite od banaka, finansijski deficitarni subjekti prikupljaju novac direktno od investitora koji očekuju da će povećati vrijednost svog uloga kroz kamatu ili neki drugi vid

31 www.understandingratings/Standard and Poor's Guide to credit rating essentials/ p. 6 32 www.AbautCreditRatings.com (3.3.2012.) 33 Ib. Standard and Poor's Guide to Credit Rating Essentials 34 Ib., p.7. 35 www.understandingratings.com (14. 2. 2012.), www.bis.org. (Basel Committee on Banking supervision, The Joint Forum, Report on Special Purpose Entties, 2009.) 36 www.ecb.int/pub/pdf/ Van, Roy, P.: Credit Rating and The Standardised Approach to Credit risk in Basel II, Europian Central Bank, 2005. 37 www. crs.gov./Seintzingoer, M.V.- Shorter, G.: CRS Report for Congres, CRA and Their Regulations, 2009.

28

premije.38 Kredit rejting može doprinijeti razvoju finansijskog tržišta tako što se povećava broj i vrsta emitiranih instrumenata, a s tim raste i povjerenje investitora u kreditnu sposobnost investicija. Kredit rejting pomaže korporacijama da prikupe potrebna sredstva za finansiranje investicija i novih istraživanja. Kredit rejtingom vlade prikupljaju sredstva za finansiranje novih i značajnih investicijskih projekata.

Upotreba rejtinga u strukturnim finansijama39. Kredit rejting agencije igraju vrlo značajnu ulogu u strukturnim finansijskim transakcijama. Strukturne finansijske transakcije mogu se posmatrati kao serija kredita s različitim karakteristikama ili set malih kredita sličnih karakteristika stavljenih u isti paket ili različiti zajmovi izdati u tranšama. Kredit rejting obično određuje kamatnu stopu ili cijenu vezanu za tačno određenu tranšu koju zasniva na kvalitetu zajma ili kvalitetu sredstava koja se nalaze s njim u grupi. Strukturne finansijske transakcije odnose se na lične hipoteke, studentske zajmove, založne kredite za automobile i sl. čije poslovanje se veže za tri subjekta: originatora, aranžera i investitora40. Često se dešava da se kompanije konsultiraju s kredit rejting agencijama kada žele da emitiraju veću količinu dužničkih instrumenata. Umjesto da emitiraju samo jednu vrstu vrijednosnica u jednoj emisiji one emitiraju više različitih serija obveznica koje, u skladu s rizikom, mogu biti različito ocijenjene od strane rejting agencija. Rejting agencije u ovom slučaju navode da njihovi savjeti ne mogu i nisu garancija kako će biti rangirane obveznice unutar određene tranše, pored toga neke rejting agencije ne žele davati rejting za obveznice koje su savjetovali kod emisije.

Različite poslovne i finansijske institucije koriste kredit rejting kako bi procijenile rizik ugovaranja i ocijenile kolike su šanse da ugovorna strana neće ispoštovati odrednice ugovora. Kredit rejting analiza može pomoći da se ocijeni kolika je izloženost kompanije finansijskom riziku proizišla iz poslovnih veza s drugim kompanijama te koliko su te veze rizične u zavisnosti od rizika posla s kojim se bave.

3.2. Postupci, metode i instrumenti menadžment-računovodstvene analize boniteta Računovodstveni menadžment u funkciji analize i ocjene boniteta razmatra slijedeće: 1. postupci i metode kvalitativne analize boniteta, 2. tradicionalni model kvantitativne analiza boniteta i 3. model predviđanja rizičnosti poslovanja i sklonost ka defaultu.

3.2.1. Postupci i metode kvalitativne analize boniteta

Kvalitativnu analizu boniteta potrebno je posmatrati prema vrsti kredit rejtinga: korporativna kvalitativna analiza, kvalitativna analiza finansijskih instrumenata i kvalitativna analiza suverenih država. Korporativna kvalitativna analiza boniteta i kvalitativna analiza finansijskih instrumenata u poslovnoj praksi može se vezati za kvalitativnu analizu poslovnog rizika. Poslovni rizik, u najužem okviru, može se posmatrati kroz41:

1. državni rizik, 2. industrijski rizik ili industrijske karakteristike, 3. konkurentsku poziciju kompanije,

38 Ib. Standard and Poor's Guide to Credit Rating Essentials, p. 5. 39 Standard and Poor's Guide to Credit Rating Essentials, p.13. 40 www.undrestandingrating/ing.en25.com./web/standx/ Guide to Credit rating Essentials, p.13.-14. 41 Langohr, H. – Langohr, P., op.cit, p. 260.

29

4. portfolio proizvoda i marketing, 5. tehnološki napredak i učinkovitost, 6. troškovnu efikasnost, 7. komponente strateškog i operativnog menadžmenta i 8. profitabilnost u poređenju s grupom, odnosno industrijskom granom.

Državni rizik. Radna okolina u nekoj zemlji, uključujući vrlo značajno i stres povezan za funkcionisanjem suverene država i njene vlade, može imati iznenađujuće važan uticaj na bonitet kompanije kako na direktan i tako i na indirektan način. Ova dinamika određuje okvir i pravila angažmana po kojima se sve kompanije razvijaju.42 Državni rizik razmatra faktore koji su specifično vezani za funkcionisanje kompanija u nekoj zemlji i nisu isti i ne moraju imati neku vezu s faktorima koji se razmatraju prilikom procjene rizika same zemlje. Državni rizik se koristi kako bi se limitirao kreditni rejting kojeg kompanija može dostići, tako da se u visokorizičnim zemljama čak i najboljim firmama ne može dodijeliti visoki kredit rejting odnosno bonitet. Kako bi došle do mišljena o riskantnosti određene zemlje, institucije za ocjenu rejtinga nadziru politički i zakonski okvir, nivo do kojeg vlade pomažu ili odmažu i ometaju biznise, kvalitet fizičke infrastrukture i ljudskog potencijala, kapital na kojeg se biznis mora oslanjati, razvoj i snagu finansijskog tržišta, a posebno bankarskog sistema, računovodstvenih propisa i njihovom usklađenosti, makroekonomski uticaj potrošačke moći pojedinca kombinirano s inflacijom i kamatnom stopom i, na kraju, rizik međunarodne razmjene povezan s troškom i prihodom koji nastaje poslujući u toj zemlji. Značajnim se može pomenuti i sposobnost vlade da se izolira od rizika koji je vezan za funkcionisanje pojedinog biznisa. Industrijski rizik ili industrijske karakteristike. Dinamičnost industrije veoma jako utiče na učinak kojeg kompanija može da postigne. Kredit rejting agencije pozicioniraju kompaniju u kontekst njene industrije u namjeri da se fokusiraju na elemente koji su najrelevantniji za rizik kompanije. Iz tog razloga kredit rejting agencije proučavaju širu industrijsku strukturu, trendove, nove usluge i konkurente koji se pojavljuju na horizontu43. Razumijevajući prodajni i prihodni aspekt neke industrije, klasificirajući industriju kao rast, zrelost, niša, globalni ili ciklični sektor. Uslijed navedenog, kredit rejting agencije su u boljoj poziciji da razumiju cjenovnu snagu koju će kompanija posjedovati. Uticaj poslovnog ciklusa na industriju i barijere za ulazak s kojim se susreću potencijalno novi konkurenti dozvoljavaju procjenu nestabilnosti koju će pojedina kompanija da iskusi.44 Kao i s državnim rizikom, evaluacija industrijskog rizika se koristi kako bi se odredili limiti, granice barem za kreditni kvalitet kompanije u industriji. Neke agencije se fokusiraju na ovaj faktor u smislu industrijske perspektive i komparativnih faktora koji utiču na tu industriju da raste, pada ili bude stabilna. Ova analiza je veoma vezana za tehničko- -tehnološke promjene, zakonske izmjene oko organizacije rada, zakonsko ograničavanje, te promjene u ponudi i potražnji. Poznavanje investicionih planova vodećih kompanija u industrijskoj grani često daje jedinstveno gledište željenog cilja budućeg industrijskog profila. Analiza industrijskog rizika daje temelj analize rizika specifične kompanije, ključnih faktora za uspjeh i uspostavljanje prioriteta ovih faktora u općoj analizi. Bez obzira na značaj industrijske analize, svaka pojedinačna kompanija može imati različite ključne faktore čak i ako oni nisu vezani za tu industriju npr: farmaceutska kompanija koja se bazira na jednom lijeku ili proizvodna kompanija koja proizvodi robe široke potrošnje, gdje je osnovni faktor trošak i sl.

42 www.corporatecriteria.standardanpoors.com 43 Ib., p. 26. 44 Ib., p. 22.

30

Konkurentska pozicija kompanije. Mogla bi se nazvati rizikom svojstvenim datoj kompaniji i zasniva se na uvidu u kompaniju kako bi se utvrdilo koliko je osjetljiv njen biznis u budućnosti45. Kredit rejting agencija utroši mnogo truda kako bi razumjela kakva je pozicija kompanije prema njenim konkurentima. Kako bi to učinile, one identificiraju ključne konkurentske faktore kao što su cijena, veličina kompanije, kvalitet usluga i sposobnost distribucije, a koji se vežu za određenu industriju i njene osnovne pokretače kao što je pozicija niskih troškova, ako je cijena ključni faktor. Ovi faktori porede se s pozicijom kompanije koja se uzima u razmatranje. Snaga kompanije ocjenjuje se u okrilju posmatranog trenda na tržištu, proizvodnoj i prodajnoj diverzifikaciji, rastu prodaje i cjenovnoj snazi naspram konkurencije. Posljednja, vrlo značajna komponenta uključuje menadžment kompanije. Od analitičara boniteta se očekuje da se sastanu s menadžmentom, ocijene njihov integritet koji je prikazan spajanjem objavljenih namjera i uočenih aktivnosti, mjereći vlasnikov pritisak kojem oni moraju da udovolje posmatrajući usvojene finansijske politike za ostvarenje postavljenih ciljeva. Portfolio proizvoda i marketing. Posjedovanje spektra različitih proizvoda, klijenata, kupaca i dobavljača pomaže ublažiti kompanijinu izloženost neprilikama. Geografska rasprostranjenost također može priuštiti djelomičnu zaštitu naspram različitih promjena na regionalnom tržištu i ekonomiji do obima na kojem su tržište kompanijinih proizvoda i usluga dovoljno nepovezani.46 Kada kompanija posluje s više od jednim biznisom, potrebno je svaki biznis posebno analizirati. Determinante koje se analiziraju, a značajne su, baziraju se na zavisnosti od vrste biznisa. Često se analizira prihod po proizvodu ili generiranje novčanog toka po proizvodu. Diverzifikacija koja uključuje dobru konkurentsku poziciju u nekoliko industrijskih segmenata smatra se pozitivnim kreditnim faktorom. Poslovni profil kompanije solidno pozicionirane u nizu biznisa generatora novca s različitim industrijskim ciklusima je jači u značenju kreditnog kvaliteta nego bilo koji biznis najbolje rangiran sa aspekta boniteta, a stoji sam s jednim poslovnim poduhvatom. Unatoč nevedenom, općenito bonitet kompanija s diverzificiranim portfolijom treba posmatrati s dosta opreza, jer su i same izložene povećanom vanjskom riziku. Tehnološki napredak i učinkovitost. Industrijski tok ubrzano se mijenja, uslijed čega dolazi do deregulacija i nastajanja višeg nivoa industrijskog rizika. Ulazne barijere mogu biti bitno reducirane, dozvoljavajući ulazak novim konkurentima koji neće biti opterećeni sa nasljednim poslovnim modelima, tehnologijama i troškovnoj strukturi namještenika47. Kompanije vršnjaci koje se klasificiraju kao pobjednici li gubitnici imaju veći potencijal od kompanija koje slijede različite poslovne modele. U ovakvim uslovima posebno dolazi do izražaja kvalitet menadžmenta. Zrela ekonomska i demografska sredina može dovesti do tržišnog zasićenja (npr. Zapadna Evropa i Japan). Tehnološke promjene mogu poduprijeti zamjenu (npr. fiksna i mobilna telefonija). Novi poslovni modeli mogu dovesti do disintermedijacije (lokalna maloprodaja mijenja se za megamaloprodajom). Stagnacija ili pad prihoda zahtijevaju smanjenje troškova kako bi se održala profitabilnost. Diferencijacija proizvoda također može biti teška u zrelim industrijskim sredinama, s obzirom na to da postoji visok nivo povezanosti industrijske zrelosti proizvodne rasprostranjenosti (brendiranje proizvodnje nekih proizvoda). Industrijska konsolidacija je vrlo često pod izazovom akvizicija. Obećanje nove tehnologije i novih poslovnih modela, iako prijetnja postojećim kompanijama, i nije potpuna garancija sigurnosti inovatora

45 Ib. 46 www.corporatecriteria.standard andpoors.com 47 S&P: Rating Criteria 2008, p. 29.

31

(internetske kompanije). Visokorastuće industrije, pogotovo one koje su vođene tehnološkim napretkom, teže da imaju dugoročni granični prelomni moment, posebno ako su kapitalno intenzivne. U početku one su vezane za gubitke i negativan novčani tok. Nedokazana tržišna održivost novih tehnologija i njihovih poslovnih modela čini ih kandidatima koji teško dobivaju kredite. Nove tehnologije obično se u početku zasnivaju na rizičnom kapitalu (npr. biotehnologija). Neke visoke tehnologije mogu biti ocijenjene kao industrije velikog ekonomskog i političkog značaja, što može dovesti do toga da budu tržišno zaštićene kako bi se stimulirao njihov rast. U ovom slučaju se koriste različite barijere za ulazak na tržište poput franšiza, licenciranja i sl. Nakon što one dožive zrelost, vlade otvaraju tržište kako bi potakle konkurenciju i suzbile monopolističko djelovanje. Jednom, kada se ovakve industrije dereguliraju i otvore za tržište, one postaju rizičnije uslijed pomjeranja granične profitabilnosti. Prilike za visoki rast nisu kod svih industrija vezane za tehnološki i poslovni model. Trenutno brza industrijalizacija zemalja u razvoju kreira rastuće industrije na temelju veoma zrelih industrija, npr. autoindustrija. S druge strane, zemlje koje teže da privuku strane partnere nude zaštićenu sredinu, pomoć i poticaje. Takav status može se pokazati privlačnim za strane kompanije da uspostave svoje poslovanje, ali ubrzo se ispostavi da je teško održati profitabilnost kada se ukinu povlastice (najnoviji primjer Cipra i EU-sankcija). Potencijalno velikodušne vlade, njihove politike i ponude, kao i vlasnički, tehnološki transfer i piratstvo su potencijalni elementi rizika koje treba uzeti s rezervom. Troškovna efikasnost. Analiza troškova, u zavisnosti od autora, posmatrača, može se pojaviti s različitim nazivima, među ostalim i analiza troškovne efikasnosti. Osnovni razlog raznolikosti ogleda se u činjenici da se isti termin može koristiti za čitav spektar različitih metoda koje se naizmjenično koriste.48 Osnovni nivo analize zasniva se na određivanju lokacije troška, dok je najambicioznija analiza zasnovana na utvrđivanju koristi od troška u budućnosti. Bez obzira na pristup i poziciju koju ima analitičar, bitno je da ima dobro razumijevanje koncepta troškova, jer se njihov uticaj proteže kroz vrlo različite segmente poslovanja i samim tim se smatra vrlo uticajnim faktorom prilikom ocjene poslovnog rizika. Tri su osnovna tipa troškovne analize u procesu ocjenjivanja:49

1. alokacija troška, 2. analiza troškovne efektivnosti i 3. analiza troškovne koristi.

Alokacija troškova dosta je jednostavnija od određivanja troškovne efikasnosti i koristi. Ona se bazira na utvrđivanju troška po jedinici proizvoda ili troška po izvršenoj usluzi. Ova informacija je primarno u interesu menadžmenta, međutim, ona daje i osnove za određivanje troškovne efikasnosti i koristi. Osnova za utvrđivanje alokacije troška su informacije koje po pravilu moraju biti pouzdane. Analiza troškovne efikasnosti analizira pretpostavku da su određene beneficije ili izlazi željeni i da postoji nekoliko alternativa kako bi se oni postigli. Osnovno pitanje je koja od tih alternativa je najjeftiniji način da se postigne ta efikasnost i beneficija. Analiza troškovne koristi postavlja pitanje da li ekonomska korist od vršenja date usluge odražava ekonomski trošak i da li je vrijedno činiti to. Značajan pokazatelj ove analize je korisnotroškovni racio (pokazatelj). On predstavlja ukupni novčani trošak koristi ili rezultata, podijeljen s ukupnim novčanim troškom njegovog činjenja. Drugi poznati alat za ocjenu troškovne koristi je stopa (mjera) neto povrata koja je jednaka: ukupni trošak minus ukupna vrijednost koristi. 48 Sewell, M. – Marcezak, M.: Using Cost Analysis in Evaluation 49 Ib.

32

Komponente strateškog i operativnog menadžmenta. Menadžment se ocjenjuje za svoju ulogu u određivanju operativnog uspjeha i za svoju toleranciju ili prihvatljivost rizika. Prvi pogled inkorporiran je s analizom poslovnog rizika, dok se drugi dio ocjenjuje kao rizik finansijske politike. Subjektivne ocjene pomažu u određivanju svakog aspekta menadžment ocjene. Mišljena koja se formiraju tokom sastanaka s višim rukovodstvom jednako su značajna kao i kasnija posmatranja rada menadžmenta. Iako posmatranje rezultata ponekad nudi više objektivne pokazatelje ocjene, često je teško razdvojiti i odrediti kako se rezultati mogu vezati za sposobnosti menadžmenta.50 S obzirom da je strateški menadžment osnova planiranja i stvaranje poslovnih politika, njegova ocjena se veže i ocjenjuje prema realnosti. Kako je on proveden, daje uvid u menadžersku istrajnost i kredibilitet. Utvrđene politike se često ne slijede, tako da se ocjena može iskazati s nepovjerenjem sve dok se ne uspostavi kredibilitet. Kredibilitet može biti kritično pitanje kada se kompanije suočavaju s izazovima ili restrukturiranjem. U konačnici, rejting institucija mora sama da donese odluku da li se može pouzdati u menadžment i da li je on u stanju da iznese planove za održavanje ili obnavljanje boniteta. Profitabilnost u poređenju s grupom, odnosno industrijskom granom. Profitni potencijal je kritična determinanta ocjene boniteta. Kompanije koje generiraju visoku operativnu graničnu korist i povrat na kapital, imaju veću internu sposobnost da stvaraju kapital, privlače vanjski kapital i izdrže poslovne neprilike51. Sposobnost zarađivanja u konačnici potvrđuje vrijednost kompanijine ocjene. Čak što više, zaključak o profitabilnosti kompanije služi kao dobar temeljan pregled procjene poslovnog rizika. Kompanijina sposobnost stvaranja profita nudi pouzdan i potvrdan test temeljnog zdravlja i konkurentske pozicije kompanije. Uzimajući u obzir navedeno, uporedni profitni potencijal i poređenje kompanije s industrijskom granom veoma je značajan pokazatelj boniteta. Kvalitativnu analizu suverenih država vodeće svjetske kredit rejting agencije zasnivaju na analizi više faktora rizika. Prema Standard and Poor, ti faktori su52:

1. politički rizik (stabilnost, predvidivost i transparentnost političkih institucija, javna i nacionalna sigurnost, sposobnost odgovaranja na promjene i prilagodljivost),

2. dohodak i ekonomska struktura (stepen do kojeg je privreda tržišno orijentirana, obim vlasničkih prava i bruto društveni proizvod po glavi stanovnika),

3. izgledi za ekonomski rast (promjene životnog standarda i raspodjela dohotka), 4. fiskalni fleksibilitet (prihodi od taksa i poreza, rashodi i protekle izvedbe u

balansiranju budžeta, metode deficitnog finansiranja i njihov inflatorni uticaj, razvoj socijalnog poreskog sistema i propisa po kojima on može biti promijenjen, učinkovitost rashoda),

5. zaduženost vlade (nivo do kojeg vlada može da plaća i upravlja svojim dugom), 6. vanbudžetske i kontingentske obaveze (veličina i zdravlje nefinansijskog sektora

i javnih preduzeća, zdravlje finansijskog i bankarskog sektora), 7. monetarna stabilnost (kreditni trend, ponašanje cijena u proteklim ekonomskim

ciklusima, vrijednost valute i dospijeće javnog duga, monetarna i kreditna ekspanzija, neovisnost centralne banke, kompatibilnost nivoa razmjene s monetarnom politikom, raspon i efikasnost alata monetarne politike, dubina i širina tržišta kapitala),

50 www.corporateratingcriteria.standardandpoors.com 51 Standard and Poor’s Corporate Ratings Criteria 2008, p. 23 52 Gautam, S. - Randall, D.: Credit Rating Agencies Their Impact on Capital Flows to Developing Countries, Finansial Policy Forum Derivates Study Center, April 2003, p. 4

33

8. eksterna likvidnost (struktura tržišnih artikala, usluge, dohodak i transferi, ranjivost na promjene u investitorovih osjećanja, eksterno finansiranje na veliko kao procent službenih stranih rezervi)

9. zaduženost privatnog sektora (rezidentna sredstva i obaveze) i 10. zaduženost javnog sektora (trend u sektoru javnog duga, potencijalne obaveze, i

devizne rezerve). Prema Moody 's, kredit rejting suverenih država definiše se kroz slijedeće faktore53: 1. ekonomska struktura i sklonosti (GDP, inflacija, populacija GNP po glavi

stanovnika, nezaposlenost, uvoz, izvoz i sl.), 2. fiskalni indikatori (javni prihodi i rashodi, bilans, zaduženost po jedinici GDP) 3. vanjska plaćanja i dug (tečaj, trošak radne snage, tekući račun, devizne rezerve,

dug i stepen zaduženosti), 4. monetarni i faktori likvidnosti (kratkoročne kamatne stope, domaći krediti, M2

devizne rezerve, dospijeće duga, bankarske obaveze/ bankarska sredstva i sl.). Slične S&P, i Moody Fitch koristi pomenute faktore za ocjenu kreditnog rejtinga suverenih država, mada prije same analize on upućuje pismo vladi, u kojem su sadržana sva pitanja od značaja, a koja se inače ne mogu naći u javnosti specifična za analiziranu zemlju i njene ekonomsko - političke prilike. Nakon prijema odgovora koji ne moraju nužno biti javno objavljeni, agencija vrši ostale metode kvalitativne i kvantitativne analize.

3.2.2. Tradicionalni model kvantitativne analize boniteta

Tradicionalna analiza boniteta zasnovana je na kvantitativnim pokazateljima i u osnovi se može vezati za analizu finansijskog rizika. Finansijski rizik, u najužem smislu, može se posmatrati kroz54:

1. upravljački rizik , rizik tolerantnosti i finansijsku politiku, 2. računovodstveni rizik, 3. adekvatnost novčanog toka, 4. strukturu kapitala, pokrivenost sredstava i 5. kratkoročne faktore likvidnosti.

Upravljački rizik, rizik tolerantnosti i finansijska politika. Nakon evaluacije emitentove operativne okoline i konkurentske pozicije, analiza slijedi u nekoliko finansijskih kategorija. Kako bi ponovili kompanijin poslovni rizik, profil determinira nivo prihvatljivog finansijskog rizika koji je dostatan za bilo koju rejting kategoriju. Finansijski rizik uveliko pokazuje veliki kvantitativni značaj, posebno koristeći finansijske koeficijente.55 Nekoliko analitičkih prilagodbi tipično su očekivane kako bi se izračunao koeficijent neke određene kompanije. Prekogranična procjena i poređenje zahtijevaju dodatnu brigu o datim razlikama u računovodstvenim propisima i lokalnom finansijskom sistemu. Velika pažnja posvećuje se menadžerskoj filozofiji i politici koja uključuje finansijski rizik. Iznenađujuće je veliki broj kompanija koje ovoj problematici i ne daju prevelik značaj. Za mnoge druge, dužnička poluga ili leveridž je jedina žarišna tačka posmatranja određenih politika. Malo sofisticiraniji poslovni menadžeri imaju moćne politike koje prepoznaju parametre novčanog toka postavljene između poslovnog i finansijskog rizika i potrebu za prilagodbom finansijskih podataka, kako bi se odrazile različite potrebe i perspektive, iako one kompanije koje su postavile ciljeve možda nemaju potreban novac, disciplinu ili

53 www.moodys.com/pages/Sovereig-Default-Research.aspx How Moody's Rates Sovereign 54 Langohr, H. – Langohr, P: The Rating Agencies and Their Credit Ratings, Wiley Finance, p. 260. 55 www.standardandpoors.ratingcriteria.com

34

menadžersku odanost kako bi postigle ove ciljeve. Leveridž cilj, npr., treba biti posmatran u kontekstu emitentovih proteklih postignuća i finansijske dinamike koja utiče na biznis. Računovodstveni rizik. Ovaj rizik veže se za računovodstvene informacije koje se primarno uzimaju iz finansijskih izvještaja. Finansijski izvještaji daju primaran prikaz finansijskog stanja i finansijskih sposobnosti industrijske korisnosti kompanije. Analiza finansijskih izvještaja započinje s pregledom računovodstvenih karakteristika. Svrha je da se odredi da li su koeficijent i statistika izvedeni iz izvještaja koji se mogu prikladno koristiti kako bi izmjerili kompanijinu sposobnost i poziciju povezanu s direktnom grupom ravnopravnih učesnika i cijelog svemira korporativnih instrumenata. Proces rejtinga je značajan dio komparacije, tako da je potrebno imati prikladan okvir za posmatranje.56 Analitička prilagodba se čini kako bi se bolje prikazala realnost i kako bi se ostavila raznolikost između kompanija, s obzirom da je rijetko moguće potpuno proučiti kompanijin finansijski izvještaj, mada tamo gdje je sposobnost prilagodbe više limitirana bitno je imati barem neka shvatanja obima do kojeg su finansijska mjerenje utemeljena i razumljiva. Nevezano za značaj kvantitativnog aspekta analize, zaključak uzet na osnovu računovodstvenih karakteristika i finansijske transparentnosti može također uticati na kvalitativni aspekt analize kao što je procjena menadžmenta. Adekvatnost novčanog toka. Kamata ili glavnica ne mogu se servisirati iz zarade koja je samo računovodstvena kategorija, plaćanje treba da bude učinjeno gotovinom. Uslijed toga, obično postoji velika povezanost između novčanog toka i profitabilnosti, jer mnoge transakcije i računovodstveni ulazi utiču na novčani tok, ali ne i na profitabilnost.57 Analiza uzorka novčanog toka može se odraziti na nivo sposobnosti servisiranja duga. Analiza se često fokusira na nivo izvora nastalih iz aktivnosti, ali često je potrebno obratiti značajnu pažnju na nestabilnost radno raspoloživog kapitala i potrebu za kapitalnim trošenjem i distribucijom investitora kako bi se kompletirala slika pozitivnog novčanog toka. Analiza novčanog toka obično je najkritičniji aspekt kredit rejting ocjene, jer on uzima dodatni značaj za špekulativno rangiranog emitenta. Kompanije koje već imaju investicionu ocjenu rejtinga, općenito imaju slobodan pristup vanjskim finansijskim izvorima. Kako bi pokrile eventualne trenutne novčane nedostatke, špekulativno ocijenjene kompanije nemaju ovaj nivo fleksibilnosti i imaju manje alternativa za internu generaciju gotovine raspoložive za servisiranje dugovanja. Struktura kapitala i zaštićenost sredstava. Pregled emitentove kapitalne strukture prikazuje značajan dio finansijske analize. On uključuje nivo i kombinaciju uposlenog duga (fiksna/varijabilna stopa, zrelost valute, osigurane/neosigurane i sl.).58 Ova analiza pomaže da se odredi kompanijina fleksibilnost i koliki je leveridž uticaj. Kada se posmatra uticaj, analiza ide ispod objavljenog duga na bilansu i uključuje i takve dijelove kao što su lizing, penzione i zdravstvene obaveze (pasiva), instrumente garancije i kontingentnu pasivu. Kao dodatak pomiješanosti kompanijinih sredstava je kritična determinanta prikladne povezanosti s datim nivoom rizika. Sredstva stabilnog novčanog toka i tržišno potvrđena dokazuju veću upotrebu dužničkog finansiranja nego ona s prikrivenom utrživošću. Mišljenje kredit rejting agencije je da je najbolje analizirati svaki tip posla i sredstava na njima svojstven način. Likvidnost kratkoročni faktori. Mnoga pitanja koja se ne mogu analizirati u ostalim kategorijama, analiziraju se kroz faktore likvidnosti. Potencijalni uticaj nepredviđenih okolnosti razmatra se s kompanijinim nepredviđenim planovima. Ovo uključuje ozbiljne

56 Ib., p. 23. 57 Ib., p. 24. 58 Ib., p. 24.

35

pravne probleme, nedostatak sigurnosnog pokrića, ugovaranja restriktivnih saveza koji kompaniju stavljaju u milost bankara.59 Pristup različitim tržištima kapitala, pripajanje drugim entitetima i sposobnost da se prodaju sredstva bitan su faktor određivanja kompanijinih alternativa tokom perioda izazova. Raspored dospijeća različitih dugovanja potrebno je pomno posmatrati. Fleksibilnost može značajno biti ugrožena kada je emitent oslonjen samo na banku ili komercijalne papire. Emisija komercijalnih papira bez adekvatne pozadine veoma je negativna. Važeće mišljenje je da kompanije ne bi trebale očekivati povrat duga obustavljajući operativne aktivnosti. Očito je mala korist od prodaje prirodnih izvora imovine ako oni moraju biti zamijenjeni u nekoliko godina. Ipak, sposobnost generiranja novca kroz izlaganje sredstava poboljšava kompanijinu finansijsku fleksibilnost. Analiza finansijskog rizika u osnovi se temelji na osnovama finansijske analize. Finansijska analiza se sastoji od analize finansijskih izvještaja i racio analize. Za potrebe kreditnog rejtinga, analiza finansijskog rizika jednostavno se rastavlja na četiri dijela60:

1. analizu finansijskih izvještaja, 2. analizu profitabilnosti, 3. analiza stvaranja, generiranja novca i 4. analiza likvidnosti.

S obzirom da se je racio analiza kompleksnija od analize profitabilnosti, likvidnosti i novčanog toka, svrsishodnom se smatra izvršiti detaljniju racio analizu prilikom analize finansijskog rizika. Prije otpočinjanja procesa finansijske analize potrebno je uzeti u razmatranje par značajnih činjenica. Ne postoji univerzalna preporuka primjene određenih metoda i instrumenata finansijske analize, niti jedan broj i pokazatelj dobiven analizom ne može se posmatrati izolirano u odnosu na okolinu, brojevi su samo pokretači dubljih razmatranja. U namjeri da se posao analize odradi detaljno, potrebno je analizirati kompanijin strateški položaj u industrijskoj grani, jer indikatori variraju po vrijednosti od grane do grane i jedino se mogu analizirati unutar iste industrije. Vrlo značajno je pomenuti da je finansijska analiza često pitanje umjetnosti, jer dugogodišnji finansijski menadžeri razviju specifičan osjećaj na temelju cijelog spektra informacija, a koji je vezan za samu analizu kompanije.

Proces finansijske analize se odvija u nekoliko koraka61:

1. prikupljanje finansijskih izvještaja iz nekoliko proteklih godina u principu barem 3 do 5 godina. Finansijski izvještaji koji se najintenzivnije analiziraju u procesu finansijske analize su: bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjeni novčanog toka i izvještaj o strukturi vlasničkog kapitala.

2. u ovoj fazi finansijske analize nastoji se tzv. brzim skeniranjem uočiti promjene kroz finansijske izvještaje vidljive na istim stavkama iz godine u godinu. Sve nagle promjene i odstupanja, bilo da se radi o rastu ili padu vrijednosti, posebno se moraju uzeti u razmatranje.

3. finansijski izvještaji izdaju se uz popratne informacije u vidu različitih podataka koje treba obavezno razmotriti.

59 Ib., p. 24. 60 L. H. – L. P.: The Rating Agenicies and Their Credit Ratings, Wiley Finance, 2008., p. 259. 61 Lermack, B. H.: Steps to a Basic Company Finansial Analysis, Philadelphia University, Philadelphia, 2003.

36

4. analiza bilansa stanja, koja podrazumijeva okvirni pregled većih promjena na pozicijama sredstava, obaveza i kapitala. Ako se uoči ijedna pojava koja bi se mogla smatrati sumnjivom, potrebno je detaljno analizirati informacije vezane za datu pojavu.

5. analiza bilansa uspjeha podrazumijeva pregled trenda tokom perioda nekoliko proteklih godina. Posebno se razmatra ukupni prihod i neto profit. Postavlja se pitanje da li prihod i profit rastu s vremenom, da li je rast ili pad konstantan ili su promjene više ekstremne. Značajan faktor ove analize su i rashodi, njihov sastav i procentualno učešće u ukupnim prihodima. Posebno je potrebno analizirati rashode od ostalih aktivnosti i vanredne rashode, te kakav je njihov uticaj na profitabilnost kompanije. Ako se ovom analizom pronađe išta sumljivo, potrebno je od kompanije zahtijevati objašnjenje i dodatne informacije.

6. analiza izvještaja o vlasničkoj strukturi kapitala daje uvid u činjenicu da li je kompanija vršila nove emisije dionica ili je otkupljivala vlastite, te da li je došlo do povećanja kapitala ili njegovog pada.

7. ispitivanje izvještaja o novčanom toku daje informacije o prilivu i odljevu gotovine iz operativnih finansijskih i investicijskih aktivnosti. Dok bilans stanja ukazuje na novčani i nenovčani tok, izvještaj o novčanom toku ukazuje tačno na način kako se novac stvara i koristi u funkciji biznisa, s obzirom na to da je novac ono što investitora i kreditora u stvarnosti najviše interesuje. Bilo koja nejasnoća vezana za novčano tok mora se detaljno preispitati.

8. izračun finansijskih pokazatelja i poređenje trenda njihove promjene tokom nekoliko godina. Posebno su značajni pokazatelj likvidnosti, pokazatelj leveridža ili zaduženosti, pokazatelj profitabilnosti, pokazatelj efektivnosti i pokazatelji vrijednosti.

9. poređenje pokazatelja i informacija kompanije s pokazateljima dobivenim iz industrijske grane ili od konkurentskih kompanija vrlo je bitan segment finansijske analize.

10. pregled tržišnih informacija vezanih za cijenu dionica kompanije i zaradu po dionici ukazuje na položaj kompanije na finansijskom tržištu.

11. posmatranje politike dividende unutar perioda od nekoliko godina ukazuje na položaj kompanije naspram njene strategije, da li ona reinvestira zaradu ili je isplaćuje dioničarima.

12. analizom svih ovih pokazatelja dobiva se kompletnije mišljenje o tome da li investirati u kompaniju ili ne, te koliko se uopće isplate osnivački poduhvati vezani za nju. Obično nakon analize uviđa se da postoji čitav spektar pozitivnih i negativnih faktora koji su od značaja za formiranje mišljenja o perspektivnosti potencijalnog ulagačkog poduhvata.

Analiza finansijskih izvještaja je dio ukupne računovodstvene analize stanja i uspjeha preduzeća. Pored interne analize za potrebe menadžmenta, analiza finansijskih izvještaja ima mnogo veći značaj kao eksterna analiza za potrebe potencijalnih poslovnih partnera i investitora. Svaki dio finansijske analize daje precizan zaključak o kompaniji. Evaluacija finansijskog rizika omogućava da se zaključak donese o finansijskom riziku kojeg poduzima kompanija. Kredit rejting agencija potroši značajan trud kako bi potpuno izmjerila bezbroj obaveza čak i izvan bilansa koje kompanija može imati, a mogu dovesti kompaniju u bankrot ako se ne plate. Ove obaveze upoređuju se sa sredstvima kompanije i omogućavaju kalkulaciju stope leveridža.

37

Analiza finansijskih izvještaja može se vršiti prema nekoliko kriterija. Najznačajniji među njima su62:

- kriterij korisnika informacija analize, - kriterij predmeta analize, - kriterij vremena posmatranja i - kriterij instrumenata analize finansijskih izvještaja.

Po kriteriju korisnika informacija, analiza se dijeli na eksternu i internu analizu. Po kriteriju predmeta analize, potrebno je razlikovati63:

- analizu bilansa stanja, - analizu bilansa uspjeha, - kombinovanu analizu osnovnih finansijskih računovodstvenih izvještaja.

Prema kriteriju vremena posmatranja, potrebno je razlikovati statičku analizu i dinamičku analizu . Prema kriteriju instrumenata analize finansijskih izvještaja, razlikuju se64:

- opća analiza finansijskih izvještaja, - racio analiza finansijskih izvještaja, - analiza neto obrta kapitala i - analiza novčanog toka i tokova kapitala.

Opća analiza finansijskih izvještaja sastoji se od vertikalne analize, horizontalne analize i grafičke analize. Vertikalan analiza odnosi se na strukturu bilansa stanja i uspjeha. Njen zadatak je da što jednostavnije pokaže učešće pojedine stavke u ukupnom zbiru. Horizontalna analiza odnosi se na analizu trenda pozicija bilansa stanja i uspjeha. Ona se može iskazati kao analiza promjena iskazana u apsolutnim iznosima i analiza razvoja pojave iskazana pomoću indeksnih brojeva. Grafička analiza strukture bilansa ima zadatak da na što jednostavniji način prikaže stanje stavki bilansa stanja i uspjeha kako bi se vizualno mogao utvrditi odnos među pozicijama. Metoda ima izvjesnu prednost, jer se vizualno vrlo jednostavno može uočiti značaj pojedine pojave ili stavke. Racio analiza bavi se ispitivanjem odnosa između logički povezanih dijelova finansijskih izvještaja u namjeri da budu istaknute ključne relacije za ocjenu i projekciju finansijskog položaja i prinosne moći preduzeća.65 U osnovi je potrebno razlikovati slijedeće vrste racio analize66:

- racio analiza likvidnosti, odnosno kratkoročne finansijske sigurnosti, - racio analiza solventnosti ili dugoročne finansijske sigurnosti, - racio analiza obrta, odnosno efikasnosti upravljanja ulaganjima i izvorima finansiranja

i - racio analiza rentabilnosti ili profitabilnosti

Racio analiza likvidnosti. Likvidnost bi se najjednostavnije mogla definisati kao sposobnost kompanije da izmiruje svoje dospjele obaveze.67 Dinamički posmatrano, likvidnost preduzeća obezbjeđuje se stalnim usklađivanjem novčanih priliva i odljeva u preduzeće. Likvidnost ili finansijska fleksibilnost kompanije namijenjena je za mjerenje kako i hoće li kompanija, ustvari, imati gotovinu na raspolaganju kada je to potrebno. Ovo

62 Stevanović, N. – Malinić, D.: Upravljačko računovodstvo, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, 2005, p. 150. 63 Ib., p. 151. 64 Ib., p. 155. 65 Ibidem, op.cit., p. 176. 66 Ib., p. 177. 67 Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, Preduzeće za poslovne usluge d.o.o. Zagreb, Zagreb 1995, p.71.

38

uključuje istraživanje potreba za novcem koje će potencijalno porasti i na koji način će kompanija biti u mogućnosti da udovolji potrebama za gotovinom. Izračun racija likvidnosti moguće je izvršiti na dva načina68:

- racio tekuće likvidnosti koji se zasniva na likvidnosti tekuće obrtne imovine i - racio redukovane likvidnosti ili test likvidnosti na bazi tekuće imovine umanjen za

zalihe.

Racio tekuće likvidnosti = tekuća obrtna imovinakratkoročne obaveze

Racio redukovane likvidnosti = kratkoročna potraživanja i plasmani+gotovina i gotovinski ekvivalentikratkoročne obaveze

S obzirom na veliki značaj izvještaja o novčanom toku, u posljednje vrijeme pažnja se posvećuje i raciju likvidnosti zasnovanom na novčanom toku iz poslovanja koji se izračunava na slijedeći način:

Racio likvidnosti novčanog toka = novčani tok iz poslovanjaprosječne kratkoročne obaveze

Upotpunjena slika likvidnosti se postiže i izračunom koeficijenta finansijske stabilnosti koji je jednak odnosu stalnih sredstava i zbira kapitala i dugoročnih obaveza. Ovaj koeficijent upotpunjuje sliku sa dugoročnog aspekta. On uvijek mora biti manji od 1, jer se iz dijela dugoročnih izvora moraju finansirati tekuća sredstva.69

Racio analize solventnosti podrazumijeva sposobnost preduzeća da u roku podmiruje svoje dugoročne obaveze po ugovorenoj dinamici, proistekle iz dužničko-povjerilačkih, već prethodno ugovorenih odnosa. Solventnost preduzeća je dugoročna finansijska sigurnost preduzeća.70 Solventnost je uslovljena s više faktora kao što su: vrijednost i struktura sredstava s kojima preduzeće raspolaže, vlasnička struktura kapitala s kojim preduzeće raspolaže i rentabilnost preduzeća u formi sposobnosti generiranja profita.

Analiza solventnosti provodi se kroz slijedeće pokazatelje:

- racio pokrića stalne imovine kapitalom, - racio pokrića stalne imovine i zaliha kapitalom i dugoročnim obavezama, - racio pokrića zaliha neto obrtnim kapitalom i - racio pokrića obrtne imovine neto obrtnim kapitalom.

Racio pokrića stalne imovine kapitalom = kapital−neuplaćeni vlasnički kapital−gubitak

stalna imovina

Racio pokrića stalne imovine i zaliha kapitalom i dugoročnim obavezama = kapital umanjen za neuplaćeni upisani kapital i gubitak+dugoročna rezervisanja+dugoročne obaveze

stalna imovina+zalihe+aktivna vremenska razgraničenja

Racio pokrića zaliha neto obrtnim kapitalom =

(kapital umanjen za upisani neuplaćeni kapital i gubitak + dugoročna rezervisanja + dugoročne obaveze) − stalna imovina zalihe + aktivna vremenska razgraničenja

68Stevanović, N. – Malinić, D.: Ib., op.cit., p. 179. 69 Kurtanović, S.: Promjene računovodstvenih politika i njihov uticaj na konsolidovane finansijske izvještaje, Doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Bihać, Bihać, 2009. 70Stevanović, N. – Malinić, D.: Ib., op.cit., p. 185.

39

Racio pokrića obrtnih sredstava neto obrtnim kapitalom =

(kapital umanjen za neuplaćeni upisani kapital i gubitak + dugoročna rezerviranja + dugoročne obaveze)− stalna imovinaobrtna imovina + neto obrtni kapital

Analiza profitabilnosti. Proučavanje profitabilnosti kompanije omogućava procjenu finansijskih performansi sredstava firme i karakterizira ga stopa profitabilnosti kao što je kalkulacija graničnih povrata i rasta. Analiza stvaranja, generiranja profita. Sposobnost kompanije da generira profit je najvažnije posmatranje kreditne analize, jer je gotovina nešto što se očekuje da bude vraćeno, obaveza kompanije. Uslijed navedenog, kredit rejting analiza fokusira se na stepen novčanog toka kako bi ocijenila njegovu adekvatnost namijenjenu za tačno prognoziranje budućeg novčanog toka i procijenila robusnost cijelih nijansi mogućeg scenarija. Analiza profitabilnosti preduzeća obično se vrši putem71:

- stope prinosa na čista poslovna ulaganja (čistu poslovnu imovinu), - stope prinosa na ukupna ulaganja (ukupnu imovinu) i - stope prinosa na vlastiti kapital.

Stopa prinosa na poslovna ulaganja = poslovna dobit×100(poslovna imovina na početku godine−poslovna imovina na kraju godine)/2

Stopa prinosa na ukupna ulaganja = neto dobit+troškovi kamata ×(1−stopa poreza na dobit)ukupna imovina na početku godine+ukupna imovina na kraju godine)/2

Stopa prinosa na vlastiti kapital = (neto dobit ×100)(kapital na početku godine+kapital na kraju godine)/2

Zaključujući na osnovu navedenog, finansijski rizik kompanije mjeri sposobnost kompanije da udovolji svojim obavezama po osnovu različitih ugovora. To je korak koji omogućava analitičarima boniteta da izvrše ocjenu snaga i slabosti biznisa. Finansijski pokazatelji se koriste kako bi pokazali trend kretanja biznisa, omogućujući komparaciju s konkurencijom, i kao osnova za prognozu očekivanih sposobnosti. Kalkulacija pokazatelja se oslanja na razumijevanje kompanije izvedeno iz analize poslovnog rizika. Rejting agencije održavaju specifični racio za svaku posebnu industriju posloženo po kvalitetu kako bi omogućile komparaciju s drugim kompanijama. Finansijski rizik također rezultira s ocjenom. Ta kombinacija ocjene poslovnog rizika finansijskog rizika omogućava da se stvori ukupna rejting ocjena koja se označava kao procjena boniteta kredit rejting ocjenom.

3.2.3. Modeli predviđanja rizičnosti poslovanja i sklonosti ka defaultu

Predviđanje rizičnosti poslovanja, engl. Credit scoring, predstavlja metodu evaluacije boniteta klijenta upotrebom formula ili seta pravila. Credit scoring se bazira na pretpostavci da protekla iskustva mogu biti korištena kao vodič za procjenu kreditnog boniteta, odnosno sklonosti preduzeća da u narednom periodu ne ispuni očekivanja definisana ugovorenim

71 Stevanović, N. – Malinić, D.: Upravljačko računovodstvo, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta Beograd, 2005, p. 223.

40

odnosima. Pomenuta pojava popularno se naziva default. S obzirom da riječ nema adekvatan prevod u bosanskom jeziku, u narednim izlaganjima bit će upotrijebljena u izvornom obliku.

Postoje dva tipa modela predviđanja rizičnosti poslovanja, oba mogu biti statistički potvrđena72:

1. prosuđujući scoring modeli ili modeli intuitivne procjene rizičnosti i 2. statistički scoring modeli ili modeli statističke procjene rizičnosti.

Model prosuđujuće ocjene rizičnosti zasniva se na tradicionalnim standardima kreditne analize i intuitivnoj procjeni samog analitičara, dok se model statističke procjene rizičnosti zasniva na stvarnim statističkim podacima i metodama.

Neki od poznatijih scoring modela su73:

1. Beaver model, prvi moderni statistički scoring model za predviđanje finansijskog neuspjeha, nastao 1966. godine, i zasniva se na finansijskim omjerima i jedinstvenoj statističkoj analizi.

2. Altmanov z-score model je prvi statistički model za predviđanje finansijskog neuspjeha u kojem se koristi multivarijantna statistika. Nastao je 1968. godine. Score je mjera koja najbolje diskriminira između uspješnih i neuspješnih preduzeća. S obzirom da se model koristi i danas, potrebno ga je u nastavku detaljnije analizirati.

3. Zeta model su 1977. godine kreirali Altman, Hadelman i Narayanan. Svrha ovog modela je napraviti diskriminaciju između uspješnih i neuspješnih preduzeća. Model primjenjuje multivarijantnu diskriminacijsku analizu.

4. Chesser model je, u suštini, model za provjeru kredita. Njegov zadatak je da otkrije neusklađenost s originalnim ugovorom o kreditu. Model predviđa vjerojatnost da će doći do neplaćanja kredita. Za izradu modela upotrebljava se multivarijantna logistička regresija.

5. Zmijewski model je model koji predviđa bankrot. Razvijen je 1984. godine. Ovaj model mjeri uspješnost poslovanja, zaduženost i likvidnost.

6. Springate model je razvijen 1978. godine po uzoru na Altmanov model, ali prilagođen za kanadsko tržište. Model procjenjuje finansijsko stanje preduzeća.

7. Fulmer model procjenjuje vjerovatnost odlaska u bankrot u roku od godinu dana i odlazak u bankrot u roku dužem od godinu dana.

8. Kralicekov quickest model procjenjuje finansijsku uspješnost preduzeća i rentabilnost sistema. S obzirom na značaj i rasprostranjenost primjene u procesu kredit rejtinga, u nastavku izlaganja bit će detaljnije pojašnjen Altmanov Z score model. Profesor Altman je, naime, s grupom istraživača razvio tehniku računanja ukupnog izraza uspješnosti društva na malom broju pokazatelja, koje je doveo u međusobni odnos i odredio intenzitet uticaja svakog od njih na ukupnu uspješnost. Taj izraz poznatiji kao zeta score sastoji se od pet pokazatelja tj odnosa koji se množe s ponderima i po tom međusobno sabiraju.74 Izvorni obrazac izraza glasi75: Z = 0,012x1 + 0,014x2 +0,033x3 + 0,006x4+0.010x5 72 Falkenstein, E. – Boral, A.— Cartny, L.V.: Moody’s Default Model, Rating Metodology, Moody’s Investors Service, May, 2000, p. 14 73 www.mathos.unios.hr/ Model za ocjenu rizičnosti/ (14.2.2012.) 74 Belak, V., op.cit., p. 88. 75 Altman, E. I.: Corporate Distress Prediction Models in a Turbulent Economic and Basel II Environment, Stern School of Business, New York University, 2002.

41

Ponderi od 0,012 do 0,010 su konstantne veličine dobivene na temelju empirijskih studija. Odnosi koji su predstavljeni sa x1do x5 izračunavaju se na sl. način: X1 = tekuća aktiva

ukupna aktiva X2 =zadržana dobit

ukupna aktiva

X3 = operativna dobit

ukupna dobit X4 = tržišna vrijednost glavnice

knjigovodstvena vrijednost ukupnih dugova

X5 = 𝑝𝑟𝑖ℎ𝑜𝑑 𝑜𝑑 𝑝𝑟𝑜𝑑𝑎𝑗𝑒

𝑢𝑘𝑢𝑝𝑛𝑎 𝑎𝑟ℎ𝑖𝑣𝑎

Najznačajnije u primjeru zeta-izraza ukupne uspješnosti je to što je dr. Altman na temelju empirijskih istraživanja utvrdio kontrolne mjere koje pokazuju kako tvrtka posluje i vjerovatnost šta će se s njom dešavati u budućnosti.76 Rezultati istraživanja su77: - ako je z> 3,0, kompanija posluje dobro i ima blistavu budućnost, - ako je z<1,8, kompanija posluje slabo i očekuje je neuspjeh za najviše dvije godine, - ako je z manje od 3,0 i veće od 1,8, kompanija mora hitno preispitati svoje poslovanje.

3. 3. Institucionalizacija menadžment- računovodstvene analize boniteta

U funkcije efikasnije i racionalnije primjene rezultata menadžment-računovodstvene analize boniteta, uslijed sveopće globalizacije svjetskog tržišta neophodno je izvršena njena institucionalizacija što će u nastavku biti obrazloženo kroz slijedeće dijelove: 1. Institucionalizacija menadžment-računovodstvene ocjene boniteta u zakonskim propisima SAD-u i EU, 2. Okvirni prikaz eminentnih neovisnih kredit rejting tijela u SAD-u i EU sa osvrtom na BIH i 3. Kredit rejting skale, vrsta i interpretacija kreditnog rejtinga. 3.3.1. Institucionalizacija menadžment- računovodstvene ocjene boniteta u zakonskim propisima SAD-a i EU

Potreba za uvidom u kvalitet emitenta vrijednosnih papira pojavila se s evolucijom željezničke industrije u SAD-u krajem 19. Stoljeća, jer je ista i bila finansirana emisijom obveznica. Po riječima John Moodya, analitičara s Wall Streeta :“neko će prije ili kasnije načiniti industrijski statistički priručnik, i kada to bude, predstavljaće rudnik zlata“. Izdavačke kuće Poor i Fitch su ubrzo slijedile izrečenu misao.78 Pravi i stvarni pomak u razvoju industrije kreditnog rejtinga nastaje 1930. godine nakon usvajanja kreditnog rejtinga u regulatorne svrhe. Nakon Velike ekonomske krize, regulatorna tijela u SAD-u trebala su neko referentno tijelo koje bi nadziralo rizik referentnih tijela79. Prvo pravilo koje je uključivalo kreditni rejting doneseno je 1931. godine, po kojem je ured trezora definisao da obveznice ocijenjene s BBB ili više mogu biti ocijenjene po trošku sticanja, dok obveznice koje su ocijenjene s nižim kreditnim rejtingom od strane barem jedne agencije moraju biti djelomično otpisane (25% na teret kapitala).80 76 Belak, ib. op.cit. p. 88. 77 Altman, E. I.: The Use of Credit Scoring Models and the Importante of a Credit Cultur, Stern school of Business New York University 78http://ssrn.com/abstract=1434504 79 Partnoy, F.: The Siskel and Ebert of Finansial Markets? Two Thumbs Down for the Credit Rating Agencies, Washington University Law Quarterly, Vol. 77, 1999 p. 620. 80 http://ssrn.com/abstract=1434504

42

Slijedeći zakoni koji su uključivali kreditni rejting su bili objavljeni s uvođenjem značajnih zabrana u investicioni izbor bankarskih institucija. Od tada pa sve do 1970. nije bilo značajnijih propisa koji su se ticali kredit rejting agencija uglavnom zbog niske nestabilnosti, zdrave ekonomije i rijetkih defaulta81. Ponovna potreba za regulacijom kredit rejting agencija javlja se nakon 1973. godine, nakon kreditne krize 1970-tih82. Najznačajniji je koncept Nationally Recognized Statistical Rating Organization (NRSRO) koji je predstavljen i s čime bi regulatori posmatrali agencije s dovoljno visokim tržišnim učešćem, kredibilitetom i prihvatljivošću na kojoj bi se baziralo njihovo imenovanje. Zakonski instrumenti i pravila vezani za regulaciju rejting agencija s vremenom se umnogostručuju, a posebno nakon 1990. godine. Vodeći pokretači promjena su vezani za83:

1. složenije i diverzificiranije investicione strategije, povećan broj i anonimnost učesnika

2. zamjena bankarskih kredita s tržištima kapitala i sve kompleksnijim oblicima kreditnih instrumenata,

3. povećano oslanjanje suverenih država na finansiranje obveznicama, 4. rast regulacije zasnovane na rejtingu širom svijeta, uz neke vodeće međunarodne

inicijative kao što je Bazel II (Second Basel Capital Accord). Posljednjih dvadesetak godina desio se niz nepredvidivih okolnosti koje su značajno doprinijele dodatnom reguliranju rada kredit rejting agencija (finansijska kriza u Aziji, korporativni skandali u SAD-u, u EU i sl.). Aprila 2002. godine, EU izvršni rukovodioci započinju analizu pitanja kredit rejting agencija. U SAD-u, jula 2002. godine, donesen je Sarbanes Oxley Act koji je naredio studiju Kredit rejting industrije. Regulacija ili pravilnik kao posljedica ove studije pojavio se prvo u Evropi s usvajanjem Evropskih regulatornih pravila u decembru 2005. godine, preporučujući stvaranje Komisije za kredit rejting agencije.84 Devet mjeseci kasnije, SAD usvajaju Credit Ratings Reform Act (Kredit rejting reformski akt) 2006. godine. U junu 2007. godine SEC usvaja konačne propise koji ukazuju na nadležna tijela za implementaciju okvirnih pravila sa osvrtom na registrirane rejting agencije. Pomenuti skandali su dali prosvjetljenje da kredit rejting agencije moraju biti kompetentne, marljive, transparentne, neovisne, povjerljive za stabilnost i adekvatno funkcionisanje tržišta kapitala. Oni su donijeli u prvi plan pitanja kao što su: neadekvatan pored marljivosti, očiti konflikt između etičkog i komercijalnog interesa od kredit rejting agencija, neadekvatan opis rejtinga i nepravednu tržišnu praksu. Svaka od pomenutih pojava može prevenirati agenciju da iskaže pouzdan, pravovremen i pošten rejting.

Kriza 2007 godine pokreće ponovo pitanje regulacije kredit rejting agencija. U SAD-u SEC (Securities and Exchange Commission) 2008. godine predlaže pravila za National Recognized Statistical Rating Organizations i Tehnički komitet Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire predlaže set temeljnih pravila za funkcionisanje kredit rejting agencija.

81 Ib. 82 Ib., op.cit. 83 Ditrich, F.: The Credit Rating Industry, Competition and Regulation, University of Cologne, 2007, p.146. 84 Shorter, G. – Seitzinger, V. M.: Credit Rating Agencies and Their Regulation, Congressional Research Service, 2009.

43

Kredit rejting agencije, regulacija i propisi u SAD

Globalizacijom svjetske ekonomije, pitanje regulacije kredit rejting agencija se sve više zaoštrava.

1. Prva značajna stavka vezana za regulaciju kredit rejtinga je njegovo prihvatanje u regulatorne svrhe 1930. godine. Ubrzo nakon Velike svjetske krize, javlja se potreba za nadziranjem rizika reguliranih tijela.

2. 1931. godine, Ured državnog trezora definiše da obveznice ocijenjene s BBB se mogu prihvatati po trošku sticanja, dok obveznice ocijenjene nižom ocjenom se umanjuju za 25%.

3. 1936. godine bankama se zabranjuje kupovina investicionih instrumenata koji su špekulativno ocijenjeni.

4. 1973. godine, uslijed kreditne krize 1970- tih, predstavljen je koncept nacionalno prepoznatih statističkih rejting organizacija (Nationally Recognized Statistical Rating Organization), po kojem bi regulatorna tijela prihvatala rejting agencije koje su široko rasprostranjene na tržištu s velikim učešćem u ukupnom rejtingu i reputacijom vrijednom pažnje.

5. 1975. godine, Securities And Exchange Commission, SEC, imenuje Nacionalno prepoznatu statističku rejting organizaciju (NRSRO), pri čemu se rejting ocjena tri vodeće rejting agencije, Standard and Poor's, Moody's i Fitch, nacionalno prihvata, uz poštovanje SEC neto kapitalnog pravila iz 1934. godine.

6. Od 1975. do 2000. godine SEC dodaje još četiri rejting agencije na listu NRSRO. S vremenom, zahtijevanje rejting ocjene od NRSRO agencije je postalo komponenta svjetskih i nacionalnih pravila, ona se uključuje u niz federalnih i državnih propisa, npr: Investment Company Act 1940. godine fondovi tržišta novca mogu se investirati samo u NRSRO ocijenjene obveznice, pored navedenog, niz drugih država naložilo je da se uvažava kreditni rejting izdat od strane NRSRO agencija. Prema Baselu II (Basel Committee on Banking Supervision), bankama je dozvoljeno da u određenim okolnostima koriste kredit rejting mišljenje objavljeno od strane NRSRO kredit rejting agencija. SEC još nije objavio niti specificirao uslove po kojima neka agencija može postati nacionalno prepoznata.

7. 2002. godine, nakon što je nekoliko kompanija doživjelo bankrot a da prije toga nisu bile degradirane od strane tri vodeće rejting agencije, Enron, WorldCom i sl., usvaja se Sarbanes - Oxley Akt koji, pored ostalog, zahtijeva da SEC izda izvještaj o NRSRO procesu ocjenjivanja.

8. 2003. godine SEC izdaje izvještaj o pravilima funkcionisanja kredit rejting agencija u operacijama na tržištu vrijednosnica.

9. 2005. godine Kongres SAD počinje da preispituje zakonski okvir registracije kredit rejting agencija.

10. 2006. godine usvaja se Zakon o reformama kredit rejtinga Credit Rating Agency Act. Ovim zakonom se definiše: kredit rejting, kredit rejting agencija, Nacionalno prepoznata statistička rejting organizacija, povezane osobe s Nacionalno prepoznatom statističkom rejting organizacijom i kvalificirani institucionalni kupac. Da bi postala nacionalno prepoznata u aplikaciji SEC, kredit rejting agencija mora da ispoštuje slijedeća pravila85: dostaviti kredit rejting postupke, mjere i statistiku za kratki, srednji i dugi rok, dostaviti metode, pravila i procedure koje koristi prilikom ocjene kreditnog rejtinga, dostaviti politiku i procedure koje agencija primjenjuje kako bi spriječila zloupotrebu materijala i informacija, precizirati svoju organizacionu strukturu, pojasniti etički kodeks da li je prihvaćen ili nije, definisati mogući sukob interesa, dostaviti na povjerljivoj bazi listu

85 Ib., op.cit.

44

dvadeset najvećih emitenata i korisnika aplikantovog rejtinga s neto prihodom kojeg su ostvarili u fiskalnoj godini i bilo koju drugu informaciju koju SEC može da zatraži kao bitnu. 12. 2007. godine S&P, Moody i Fitch se registriraju po novim SEC procedurama. Trenutno je registrirano 10 NRSRO tri vodeće svjetske agencija (Standard and Poor's, Moody's i Fitch), dvije u Japanu, jedna u Kanadi, jedna specijalizirana za osiguranje i tri manje agencije.

Kredit rejting agencije, regulacija i propisi u Evropskoj uniji

Septembra 2009. godine stupa na snagu Evropska regulativa za kredit rejting agencije 1060/09. Ova regulativa je zakon kojeg usvaja Evropski parlament i Vijeće Evrope i ima zadatak da definiše kredit rejting biznis, njegovu registraciju, propise i sve ostale relevantne faktore neophodne za funkcionisanje kredit rejting tijela.86 Slijedeći najavu kreiranja evropskog tijela za nadzor tržišta vrijednosnih papira, European Securities and Market Authority, ESMA, kredit rejting regulacija se u decembru 2010. godine revidira, te Evropski parlament i Vijeće Evrope donose Regulativu No. 1095/2010 kojom uspostavljaju European Supervisory Authority (European Securities and Market Authority). Nakon ove revizije, Regulacijom No. 513/2011 Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope donose se izmjene i dopune Regulacije o kredit rejting agencijama No. 1060/2009 i ESMA-i se daje ekskluzivno pravo i odgovornost za registraciju i superviziju kredit rejting agencija u Evropskoj uniji. ESMA redovno objavljuje i ažurira informacije vezane za registraciju novih kredit rejting agencija u Evropskoj uniji, navodeći zemlju sjedišta, nadležno tijelo za registraciju u matičnoj zemlji, status i datum stupanja na snagu rješenja. Registracija kredit rejting agencije u Evropskoj uniji odvija se na slijedeći način87:

1. Kredit rejting agencija upućuje zahtjev za registracijom ESMA instituciji. Aplikacija mora sadržavati slijedeće informacije: puni naziv kredit rejting agencije i adresa na kojoj je registrovana, ime i kontakt informacije o odgovornoj osobi i o osobi nadležnoj za žalbe, organizacioni oblik, tip kreditnog rejtinga za kojeg se kredit rejting agencija želi registrirati, vlasnička struktura i korporativna uprava, finansijska osnova za provođenje kreditnog rejtinga, uposlenici agencije i njihovo radno iskustvo, informacije o povezanim stranama kredit rejting agencija i o njihovom iskustvu, opis procedura i metoda koje agencija koristi kako bi izdala mišljenje o rejtingu, politiku i procedure kako bi identificirala upravljala i rasvijetlila sukob interesa, informacije vezane za rejting analizu, kompenzacije i učinak aranžmana procjene, usluge koje agencija pruža pored rejtinga, program aktivnosti uključujući i pokazatelje gdje bi glavne aktivnosti trebale biti uspostavljene, dokumentacija i detaljne informacije povezane s očekivanom upotrebom odobrenja i dokumentacija i detaljne informacije povezane s očekivanim vanjskim aranžmanima, uključujući i tijela pretpostavljena za izvorne funkcije,

2. u ovoj fazi ESMA analizira pristiglu aplikaciju i traži eventualne dopune Dokumentacije, nakon čega pravi odgovor i kredit rejting agenciju svrstava u odgovarajuću skupinu; 3. u zavisnosti od skupine u koju svrstava aplikanta, ESMA priprema i obavlja intervju s njim;

86 www.esma.com 87 Regulation EC No1060/2009 of the Europian Parlament and of the Council of 16 September 2009. On credit rating agencies

45

4. ESMA objavljuje svoju odluku vezanu za registraciju kredit rejting agencije i vrši objavu rezultata odluke u službenim novinama.

Tablica 1: Lista registriranih i certificiranih kredit rejting agencija u Evropskoj uniji

NAZIV KREDIT REJTING AGENCIJE

DRŽAVA SJEDIŠTA

TIJELO NADLEŽNO ZA REGISTRACIJU U

MATIČNOJ ZEMLJI STATUS

DATUM IZBORA

Euler Hermes Rating GmbH

Germany Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht (BaFin)

Registered 16 November

2010

Japan Credit Rating Agency Ltd

Japan Autorité des Marchés Finansiers (AMF)

Certified 6 January

2011

Feri EuroRating Services AG

Germany Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht (BaFin)

Registered 14 April 2011

Bulgarian Credit Rating Agency AD

Bulgaria Finansial Supervision Commission(FSC)

Registered 6 April 2011

Creditreform Rating AG

Germany Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht (BaFin)

Registered 18 May 2011

PSR Rating GmbH Germany Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht (BaFin)

Registered 24 May 2011

ICAP Group SA Greece Hellenic Capital Market Commission (HCMC)

Registered 7 July 2011

GBB-Rating Gesellschaftfür Bonitätsbeurteilung mbH

Germany Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht (BaFin)

Registered 28 July 2011

ASSEKURATA Assekuranz Rating- Agentur GmbH

Germany Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht (BaFin)

Registered 16 August

2011

Companhia Portuguesa de Rating, S.A. (CPR)

Portugal Comissão do Mercado de Valores Mobiliários (CMVM)

Registered 26 August

2011

AM Best Europe- Rating Services Ltd. (AMBERS)

UK Finansial Services Authority (FSA)

Registered 8 September

2011

DBRS Ratings Limited UK Finansial Services Authority (FSA)

Registered 31 October

2011

Fitch France S.A.S. France Autorité des Marchés Finansiers (AMF)

Registered 31 October

2011

Fitch Deutschland GmbH Germany Bundesanstalt für Finanzdiens-tleistungsaufsicht (BaFin)

Registered 31 October

2011

Fitch Italia S.p.A. Italy Commissione Nazionale per le Società e la Borsa (CONSOB

Registered 31 October

2011

Fitch Polska S.A. Poland Komisja Nadzoru Finansowego (KNF)

Registered 31 October

2011

46

Fitch Ratings España S.A.U.

Spain Comisión Nacional del Mercado de Valores (CNMV)

Registered 31 October

2011

Fitch Ratings Limited UK Finansial Services Authority (FSA) Registered 31 October

2011

Fitch Ratings CIS Limited UK Finansial Services Authority (FSA) Registered 31 October

2011

Moody’s Investors Service Cyprus Ltd

Cyprus Cyprus Securities and Exchange Commission (CySEC)

Registered 31 October

2011

Moody’s France S.A.S. France Autorité des Marchés Finansiers (AMF)

Registered 31 October

2011

Moody’s Deutschland GmbH

Germany Bundesanstalt für Finanzdiens-tleistungsaufsicht (BaFin)

Registered 31 October

2011

Moody’s Italia S.r.l. Italy Commissione Nazionale per le Società e la Borsa (CONSOB)

Registered 31 October

2011

Moody’s Investors Service España S.A.

Spain Comisión Nacional del Mercado de Valores (CNMV)

Registered 31 October

2011

Moody’s Investors Service Ltd

UK Finansial Services Authority (FSA) Registered 31 October

2011

Standard & Poor’s Credit Market Services France S.A.S.

France Autorité des Marchés Finansiers (AMF)

Registered 31 October

2011

Standard & Poor’s Credit Market Services Italy S.r.l.

Italy Commissione Nazionale per le Società e la Borsa (CONSOB

Registered 31 October

2011

Standard & Poor’s Credit Market Services Europe Limited

UK Finansial Services Authority (FSA) Registered 31 October

2011

CRIF S.p.A. Italy Commissione Nazionale per le Società e la Borsa (CONSOB)

Registered 22 December

2011 Izvor: www.esma 3.3.2. Okvirni prikaz eminentnih neovisnih kredit rejting tijela u SAD i EU sa osvrtom na BiH Razumjeti eminentnost neovisnih kredit rejting tijela u svijetu i Evropi podrazumijeva prije svega razumijevanje njihovog nastanka i razvoja, prolazeći kroz faze razvoja finansijskog tržišta. Prvo i neizostavno pitanje koje se nameće u analizi kredit rejting biznisa vezano je za činjenicu da je finansijsko tržište sasvim solidno funkcionisalo i u Evropi i SAD skoro tristo godina prije same pojave kreditnog rejtinga, pa se postavlja pitanje zašto se uopće razvija kreditni rejting. Druga faza razmatranja rejting biznisa može se vezati za razdoblje od pojave prvih kredit rejting agencija 1909. godine pa do 1970. godine. Treća, i može se reći, globalno najznačajnija faza razvoja kredit rejting biznisa posmatra se kroz pitanje globalizacije finansijskog tržišta nakon 1970-tih godina.88 Odgovor na prvo pitanje, vezano za činjenicu da je evropsko finansijsko tržište sasvim solidno funkcionisalo gotovo tri stoljeća prije pojave kredit rejtinga u SAD, može se pojasniti

88 Sylla, R.: A Historical Primer on the Business of Credit Ratings, Department of Economics Stern School of Business, Washington, 2001.

47

činjenicom vezanom za samu vlasničku strukturu instrumenata koji su operirali na tadašnjem finansijskom tržištu, a bili su uglavnom u formi vladinih obveznica, kao i činjenicom da su društveno-politička uređenja tadašnjih država bila monarhijskog tipa, pa se i povjerenje u finansijski sistem vezalo za postojanost monarhije. S obzirom da se prva finansijska tržišta vežu za 1609. godinu i Dansku, koja je bila vodeća ekonomija 17. Stoljeća, kasnije za Englesku, koja je nakon prve industrijske revolucije krajem 17. stoljeća postala vodeća ekonomija svijeta, sasvim logičkim se može smatrati da je i finansijsko tržište u ovakvim sistemima moglo funkcionirati utemeljeno na obostranom povjerenju ugovornih strana. Cijelo stoljeće kasnije, Amerika uspijeva dostići prominentnu englesku privredu. Iako značajno različita u formi društveno-političkog uređenja, Amerika postaje bitan faktor međunarodne ekonomske razmjene, a samim tim i funkcionisanja finansijskog tržišta.89 Historijskom analizom društveno-političke situacije širem svijeta i Evrope tokom 19. stoljeća primjetno je da je većina zemalja prihvatila ustave i parlamentarni oblik vladanja, uslijed čega ubrzano raste međunarodno tržište obveznica, a s tim i trgovina državnim dugom. U to vrijeme evropski biznisi većinu svojih vanjskih potreba za kapitalom zadovoljavaju putem banaka i emisijom dionica. Situacija u SAD je bila nešto drugačija, ekonomija je bila kontinentalnih proporcija, njeni razvojni projekti su bili veći nego igdje u svijetu, i njena preduzeća su bila veća nego igdje. Američki bankarski sistem, iako uvezan, ipak je bio djelomično različito reguliran, ovisno od savezne države. U poređenju s Evropom, u kojoj je većina javnog duga nastala uslijed potrebe za finansiranjem stalnih ratova, u SAD takav vid duga je bio zanemariv. Američka vlada je do 1836. godine otplatila sve svoje dugove. U periodu od 1817. do 1840. veliki broj američkih država emitirao je javni dug na domaćem i inozemnom tržištu kako bi finansirali gradnju kanala i sličnih infrastrukturnih objekata, ali se ubrzo povlače iz toga uslijed činjenice da su neke države doživjele insolventnost nakon ovakvog investiranja. Urbanizacijom države, lokalne vlade ubrzano mijenjaju državne s obveznicama lokalnog javnog tipa, a tržište državnih i lokalnih obveznica postaje sve manje uslijed pojave tržišta privatnog sektora i korporativnih obveznica. Očajnička potreba i vapaj za kapitalom u SAD tokom 19. stoljeća nastaje uslijed potrebe za izgradnjom željeznice koja bi povezala ekonomiju kontinentalnih proporcija. Prije pojave problema željeznica, SAD je razvio korporativnu konkurenciju preduzeća do nivoa kakav nije bio poznat nigdje drugdje u svijetu. Od 1790. godine korporacije su bile tipična bankarska i osiguravajuća preduzeća, a neka su bila transportna ili proizvodna. Većina američkih željeznica, sem rijetkih u državnom vlasništvu, bile su privatne korporacije. Do sredine 18. stoljeća to su uglavnom bile relativno male korporacije koje su mogle finansirati konstrukciju i operacije na željeznicama unutar jedne države koristeći se bankarskim kreditima i emisijom dionica. Polovinom 19. stoljeća ove željezničke korporacije značajno se razvijaju i proširuju te im bankarska ponuda kapitala postaje nedovoljna za finansiranje planiranih projekata. Kao rješenje problema nameće se mogućnost razvoja velikog domaćeg i međunarodnog tržišta obveznica američkih željezničkih korporacija. Ova finansijska inovacija pojave tržišta korporativnih obveznica ubrzo se proširila svjetskim finansijskim tržištem. U trenutku kada je John Moody počeo da ocjenjuje obveznice, američko korporativno tržište je izraslo do nivoa kakav nije bio poznat nigdje više u svijetu. Iz tog razloga nije slučajnost da je nastanak kredit rejtinga bio upravo u Americi. S obzirom da se pomenuta analiza javlja tek 1909, kada je finansijsko tržište već bilo značajno razvijeno i bez kredit rejtinga, postavlja se pitanje šta se promijenilo i uticalo na nastanak potrebe za kredit rejtingom. Kredit rejting agencije po prvi put sjedinjuju informacije koje su potrebne zajmodavcima, kreditorima i kapitalnim investitorima kako bi razumjeli osnovna pitanja

89 Ib., op.cit.

48

vezana za svoje zajmotražioce, dužnike i kapitalne investitore. Moodyjeva forma kredit rejting agencija objedinjuje informacije koje daju agencije za kreditno izvještavanje, specijalizirani poslovni/finansijski izdavači i investicioni bankari.90 Agencije za kreditno izvještavanje nastaju uslijed potrebe za informisanjem o bonitetu poslovanja među klijentima koji se još uvijek nisu dobro poslovno upoznali. 1841. Lewis Tappan, nakon što je sakupio dovoljno informacija ovog tipa, osniva Mercantile Agency koja stvara mrežu agenata koji prilažu informacije o bonitetu kompanija širom SAD. Ova agencija postaje R.G. Dun and Company 1859. godine. U isto vrijeme John Bradstreet iz Cincinnatija osniva sličnu kompaniju 1849. i do kraja 1857. objavljuje prvu svjetsku komercijalnu rejting knjigu. 1933. ove dvije kompanije se spajaju u jednu – Dun and Bradstreet. 1962. godine Moody preuzima Dun and Bradstreet, nakon ovog, dva srodna biznisa. Kreditno izvještavanje i rejting se objedinjuju pod jednim korporativnim krovom, mada oni i danas funkcionišu kao neovisne organizacije. Željezničke korporacije bile su najveće svjetske korporacije tog vremena s obzirom na njihovu veličinu i značaj. U cijeloj industriji je izvještavano putem specijalizirane publikacije koja se zvala The American Railroad Journal (Američki željeznički časopis). 1849. godine Henry Varnum Poor postaje urednik ovog časopisa, pritom sakuplja i objavljuje informacije o imovini željeznica, sredstvima, obavezama, zaradama i sl. Nakon građanskog rata u SAD, Poor i njegov sin osnivaju svoju kompaniju i objavljuju Priručnik o željeznicama u SAD 1868. godine. Ovaj priručnik je sadržavao okvirne informacije o željeznicama za nekoliko proteklih godina. Nakon smrti Poora starijeg 1905. i pojave John Moodyjeve rejting agencije 1916. godine, kompanija Poor i sama započinje biznis rejtinga. 1941. godine Poor kompanija se spaja sa Statističkom kompanijom (Standard Statistics) i tako nastaje Standard and Poor's kompanija, koju 1960. preuzima McGraw Hill, izdavački gigant u SAD. Danas Moody's i Standard and Poor's predstavljaju dvije vodeće svjetske kompanije koje se bave kredit rejtingom. Veza kredit rejting i investicionih banaka, pomenuta u prethodnom dijelu izlaganja, javlja se prije prvog sumiranja rejtinga željezničkih kompanija, a proističe iz pitanja zašto su investitori voljni da investiraju u neke instrumente. Inovativni novinar poput Henryja Poora u to vrijeme pojavljuje se u poslovnom svijetu u namjeri da dostavi uporedne informacije o sredstvima i produktivnoj sposobnosti kompanija. Nezavidan položaj bankara ogleda su činjenici da su oni sami bili dosta izloženi riziku, kako kapitalnom tako i reputacijskom, jer investirajući u željezničke korporacije tog vremena, bili su direktno upleteni u mogući neuspjeh. Kako bi što bezbolnije i efikasnije upravljali svojim rizikom, zahtijevali su neiscrpne informacije od korporacija u koje investiraju i od samih dobavljača kapitala. Vođeni strahom od pretjerane dominacije banaka, potencijalni investitori zahtijevaju izjednačavanje položaja s bankarima po pitanju informacija, što je 1930. godine dovelo do nastanka obaveznog zakona o emisiji vrijednosnih papira i Komisiji za promet vrijednosnih papira. Kao odgovor na nastalu situaciju, John Moody je već objavio svoje rejting informacije o kvalitetu investicija. Treću vodeću svjetsku kredit rejting agenciju formirao je John Knowles Fitch, osnivač Fitch Publishing Company 1913. godine. Fitch je objavio finansijsku statistiku za upotrebu u investicijskoj industriji preko The Fitch Stock and Bond Manual – Fitchov priručnik o dionicama i obveznicama i The Fitch Bond Book – Fitchova knjiga obveznica. 1924. godine Fitch objavljuje rejting sistem korištenjem sistema AAA do D, što postaje osnova rejtinga kroz različite industrije i ujedno prva rejting skala koju kasnije prihvataju i ostale kredit

90 Ib., op.cit., p. 7.

49

rejting agencije uz manje korekcije. Krajem 1990. Fitch se spaja s IBCA iz Londona, podružnicom Fimalac S. A. francuske holding kompanije. Širom svijeta trenutno funkcioniše preko 150 kredit rejting agencija, međutim, većinu svjetskog kredit rejtinga obavljaju pomenute tri vodeće svjetske agencije, čije sjedište se nalazi u SAD. Pored njih, značajne su još neke navedene u slijedećoj tabeli:

Tablica 2: Prikaz značajnijih kredit rejting agencija u svijetu GODINA

OSNIVANJA NAZIV KREDIT REJTING AGENCIJE ZEMLJA SJEDIŠTA

1909. Moody's Investment Service US

1922. Fitch Investors Service US

1923. Standard and Poor's Corporation US

1972. Canadian Bond Rating Service Canada

1974. Thomson BankWatch US

1975. Japanese Bond Rating Institute Japan

1977. Dominion Bond Rating Service Canada

1978. IBCA, Ltd. UK

1980. Duff and Phelps Credit Rating Co US

1985. Japanese Credit Rating Agency Japan

1985. Nippon Investor Service Inc. Japan

Izvor: Cantor, R. – Packer, F.: The Credit Rating Industry, FRBNY Quarterly Review, 1994 Modeli poslovanja kredit rejting agencija91: Poslovanje kredit rejting agencija može se organizirati po dva modela: - poslovni model, u kojem uslugu rejtinga zahtijevaju zainteresirani klijenti, investitori,

korisnici rejting informacija, te sami snose trošak usluge, - model u kojem sam emitent vrijednosnica inicira aktivnosti oko procjene rejtinga, plaća

uslugu, ugovara s agencijom za početno i svako naredno ocjenjivanje rejtinga.

U početku su sve agencije koristile poslovni model, jer je najveći interes za rejtingom bio kod samog investitora ulagača, koji je nastojao dobiti informaciju o tome koliko su mu sigurna ulaganja i u koje vrijednosnice da ulaže.

S vremenom se situacija na tržištu mijenja. Nastaje potpuno novi pristup uslijed povećane konkurencije emitenata i pojave čitavog spektra novih finansijskih instrumenata. Povećana konkurencija nameće marketing razmišljanje po kojem vrijednosni papiri nisu više samo instrumenti putem kojih se dolazi do dodatnih likvidnih sredstava, već u cijelom spektru instrumenata oni su roba koju treba prodati. Vječito pitanje kako prodati robu u prvi plan stavlja želje i potrebe samog kupca, konkretno investitora, i promociju proizvoda, u konkretnom slučaju finansijskog instrumenta.

91www.crs.gov. /Seitzingoer, M. V. – Shorter, G.: CRS Report for Congress, CRA and Their Regulations, 2009./

50

Uslijed navedenog, 1970. godine vodeće svjetske rejting agencije preuzimaju drugi model, u kojem emitent inicira i plaća provođenje rejting rangiranja. Pored tržišnog pristupa vezanog za same klijente agencije, izraženog kroz intenziviranu potrebu emitenata za objavljivanjem pozitivnog rejtinga kako bi potakli promet svojim finansijskim instrumentima, iznenadnih i neočekivanih bankrota nekih korporacija, rasta broja različitih finansijskih instrumenata, emitenti finansijskog tržišta postaju svjesniji potrebe za potvrđivanjem i objavljivanjem javno svog boniteta. Pored tržišnih faktora, na promjenu modela uticali su i neki faktori tehničke prirode kao, npr.: pojava niza novih elektroničkih uređaja za prenos i kopiranje podataka i informacija. Iako su vodeće svjetske rejting agencije prihvatile model u kojem emitent plaća trošak rejtinga, još uvijek u svijetu postoje manje rejting agencije koje primjenjuju poslovni model u kojem korisnik plaća trošak rejtinga. Primjetna razlika među ova dva modela je u metodologiji koju koriste za rejting ocjenu. Poslovni model primjenjuje kvantitativni pristup uključujući analitičke modele i software, dok emitentov platežni model uključuje i kvalitativnu i kvantitativnu analizu boniteta.92 3.3.3. Kredit rejting skale, vrste i interpretacija kreditnog rejtinga Kredit rejting agencije sumiraju svoje mišljenje o bonitetu u vidu kreditnog rejtinga izraženog u simbolima kao što su: A, B, C i D ili brojevima. Svaki simbol prezentira grupu s rejting karakteristikama koje su prilično slične. Prvi put slične simbole je koristio Moody's Investors Service's 1909. godine.93 Fitch 1924. godine objavljuje prvu rejting skalu po modelu slovnih simbola. Postoji mnogo načina da se klasificira rejting. Svaka kredit rejting agencija ima svoj vlastiti rejting sistem. Unutar tih sistema većina kredit rejting agencija pravi razdvajanje između rejtinga emitenta i rejtinga instrumenta. Rejting (bonitet) emitenta ocjenjuje emitenta u cijelosti, bez obzira na određeni dužnički instrument. Naprimjer, kredit rejting emitenta kojeg izdaje Standard and Poor's nije specificiran za bilo koju finansijsku obavezu, jer on ne uzima u razmatranje nijednu određenu obavezu on prije daje sveukupno zapažanje o bonitetu kompanije. U svijetu biznisa, novca, vrijednosnica, derivata, kamatnih stopa, inozemne razmjene i prometa roba, emitentov rejting je poznat kao rejting rizik ugovaranja. Rejting rizik je rizik da ugovorne strane finansijskog ugovora neće ispuniti odrednice ugovora. Suprotno rejtingu emitenta, rejting instrumenta je usmjeren na performanse određenog instrumenta. Njegova primarna svrha je da se ocijeni sposobnost emitenta da udovolji uslovima određenog instrumenta kojeg je emitirao.94 Rejting instrumenta kombinira rizik od defaulta (rizik da dužnik neće biti u stanju izmiriti svoje ugovorene obaveze) i očekivanog gubitka datog defaulta. Npr. potpuno osigurane primarne vrijednosnice vjerovatno će nositi veći rejting nego podređene, obične vrijednosnice istog emitenta, s obzirom da je za investitora držanje osiguranih vrijednosnica sigurnije sa aspekta prijema kamata i glavnice u slučaju bankrota emitenta. Za očekivati je da će posjednik podređenih vrijednosnica primiti svoje naplate jedino nakon što svi imaoci osiguranih obveznica budu isplaćeni. Rejting emitenta i instrumenta nikad nije u potpunosti neovisan jedan od drugog, iako su oni prilično različiti u značenju. Kako bi razumjeli kako analiza i procedura rejtinga funkcioniše, šta se ocjenjuje i šta je učinjeno od rejtinga, potrebno je napraviti razliku među njima.

92 Op.cit.: Standard and Poor's Guide to Credit Rating Essentials, p. 9. 93 Langhor, H. – Langhor, P., op. cit., p. 42. 94Op.cit.: S&P Guide to Credit Rating Essentials, p. 11.

51

Vrste kredit rejting skala. U osnovi postoje tri tipa kredit rejting skala95:

1. osnovna uobičajena skala koju koriste kredit rejting agencije kako bi odredile bonitet nekog emitenta ili instrumenta,

2. kreditna marža finansijskog tržišta kao faktor investicionog odlučivanja investitora u obveznice i

3. tržišno-impliciran kreditni rejting koji je izveden iz kombinacije matematičkog modela i arbitražne ekvilibrijum cijene emitentovog kapitala i sredstava, teorije vjerovatnoće i empirijskih posmatranja proteklih defaulta.

Osnovna, uobičajena kredit rejting skala. Temeljna rejting skala izražava mišljenje o relativnoj kreditnoj snazi emitenta ili nekog instrumenta tokom njegovog životnog ciklusa. Upečatljiva karakteristika ove rejting skale je uređenost. Uređenost ukazuje na to da sav rejting duž ove skale je uporediv. Rejting agencije, posebno one globalnog tipa, rade svrsishodno naporno kako bi postigle konstantnost kroz sve vrste emitenata, industrija, instrumenata i regija.96 Osnovna kredit rejting skala može se podijeliti na: dugoročnu rejting skalu i kratkoročnu rejting skalu. Dugoročni kredit rejting daje mišljenje o bonitetu nekog emitenta ili instrumenta tokom vremena koje se može protezati na period od 3 do 5 godina. Kratkoročni kredit rejting, koji se prikazuje za kratkoročno tržište vrijednosnih papira, primarno je koncentrisan na tekuću godinu. Kratkoročna kredit rejting skala je nešto kraća od dugoročne kredit rejting skale i koristi manje oznaka, međutim, i jedna i druga skala pokazuju sklonost ka defaultu. Dugoročne kredit rejting skale. U funkciji pojašnjenja ove skale, u nastavku je dat primjer dugoročne rejting skale koju koristi Standard and Poor. Ova skala mjeri kreditni rizik po indeksima rizika označenim simbolima koji nisu apsolutne mjere. Skala pokazuje da BB ocijenjeni instrumenti imaju veću sklonost da dožive default (nemogućnost izmirenja dospjelih ugovora), nego instrumenti rangirani s A oznakom, ili da je BB manje sklon da doživi default nego CC, ali ona ne govori koliko su skloniji ili nisu skloni. Unutar ove skale postoje dvije značajne linije razdvajanja; između BBB i BB i ispod CC. Instrumenti rangirani s ocjenom BBB ili iznad poznati su kao investiciono ocijenjeni. Instrumenti ocijenjeni kao BB ili ispod tog nivoa poznati su kao špekulativni instrumenti ili odbačene vrijednosnice. Ispod ocjene CC tržište je ocijenjeno kao dužničko. Ako ste u posjedu instrumenata koji su rangirani s CC ili ispod, najvjerovatnije je prekasno za prodaju. Većina kredit rejting agencija koristi slične skale, mada postoje izvjesna odstupanja među njima. Najmanja odstupanja su među vodećim svjetskim agencijama kao što su Standard and Poor's, Fitch i Moody's. Unatoč sličnosti skala, proistekloj iz gotovo identičnih simbola različite agencije imaju često i različita značenja tih simbola. 95 Langhor, H. – Langhor, P., op. cit. p., 43. 96 L. H. – L. P.: op.cit., p. 44.

52

Tablica 3.: Osnovna dugoročna kredit rejting skala Standard and Poor's 2004.

OSNOVNE REJTING

KATEGORIJE OPIS PO STANDARD I POOR

Investiciono rangirani status

AAA Iznimno jak kapacitet za udovoljavanje finansijskim ugovorima – najviši nivo

AA Veoma snažan kapacitet za udovoljavanje finansijskim ugovorima

A Jak kapacitet za udovoljavanje finansijskim ugovorima ali malo osjetljiv na različite ekonomske prilike, uslove i promjene

BBB Adekvatan kapacitet za udovoljavanje finansijskim obavezama ali više podložan različitim ekonomskim neprilikama

Ispod investicionog razreda

BB Slabije osjetljiv u kraćem roku ali se suočava sa značajnim tekućim nepogodnostima i izložen je različitim poslovnim, finansijskim i ekonomskim neprilikama

B Više osjetljiv na različite poslovne, ekonomske i finansijske neprilike

CCC Trenutno osjetljiv i ovisan o značajnijim biznisima, finansijskim i ekonomskim okolnostima za udovoljavanje finansijskim obavezama

CC Trenutno visoko osjetljiv

U kratkom roku tržišno materijalizirano

C Potpisana je peticija za pokretanje bankrota ili sl. ali još uvijek su u toku plaćanja po finansijskim ugovorima

D Nastao je default po finansijskim ugovorima (nemogućnost udovoljavanja finansijskim ugovorima)

Izvor: Langohr, H – Langohr, P.: The Rating Agencies and Their Credit Ratings, A JohnWiley and Sons, Ltd, Publication, 2008, England , p. 45.

Kratkoročna kredit rejting skala. Značaj ove skale posebno se ističe na tržištu komercijalnih vrijednosnih papira. Ona daje mišljenje o sposobnosti nekog emitenta da učini pravovremeno plaćanje kratkoročnih finansijskih ugovora. U kratkom roku fokus kreditnog rejtinga je na samoj likvidnost emitenta. Kratkoročni instrumenti imaju maksimalno 390 dana na raspolaganju. Za rangiranje špekulativnih emitenata rejting se formira na očekivanoj likvidnosti tokom narednih trinaest mjeseci, dok je kod rangiranja investicionih emitenata očekivana likvidnost 3 do 5 godina. Skala kratkoročnog kreditnog rizika je dosta kraća od skale dugoročnog, jer se prije svega zasniva na mjerenju rizika proisteklog iz kratkog roka. Činjenica koja se može povezati za dugi i za kratki rok je likvidnost koja je u kratkom roku dominantniji faktor. Tabela u nastavku daje opis rejtinga tri vodeće svjetske kredit rejting agencije.

53

Tablica 4: Kratkoročne rejting skale tri vodeće kredit rejting agencije.

S&P FITCH MOOD'S OPIS REJTINGA

Investiciono rangiran status, rejting

A-1+ F1+ Iznimno jak kapacitet za pravovremeno plaćanje kratkoročnih finansijskih ugovora

A-1 F1 P-1 Jak/superioran kapacitet za pravovremeno plaćanje kratkoročnih finansijskih ugovora

A-2 F2 P-2 Zadovoljavajuće / jak kapacitet za pravovremeno plaćanje kratkoročnih finansijskih ugovora

A-3 F3 P-3 Adekvatan/prihvatljiv kapacitet za pravovremeno plaćanje kratkoročnih finansijskih ugovora

Špekulativno ocijenjen rejting

B (B-1, B-2,

B-3) B

SGL-1 SGL-2 SGL-3

Špekulativan, minimalan kapacitet za pravovremeno plaćanje kratkoročnih finansijskih ugovora. Suočenost sa značajnim tekućim nepogodnostima, osjetljivost na bliske promjene u finansijskim i ekonomskim uslovima

C C SGL-4

Visoki rizik za default. Default je realno očekivan. Kapacitet za udovoljavanje finansijskim ugovorima oslanja se na povezane biznise i ekonomske okolnosti

SD/D RD/D Default u plaćanju finansijskih ugovora

Izvor: Langohr, H – Langohr, P.: The Rating Agencies and Their Credit Ratings, A JohnWiley and Sons, Ltd, Publication, 2008, England, p. 51. Višestruki rejting, međurejting, sporazumni i odvojeni rejting97. Većina emitenata je ocjenjivana od strane više rejting agencija, što vodi ka višestrukom rejtingu emitenta. Pored višestrukog, prisutan je i odvojeni rejting postojećih i novih emitenata. Odvojeni rejting se javlja kada barem dvije rejting agencije ocjenjuju jednog emitenta. Poređenje rejtinga različitih agencija istog emitenta, pogotovo u datim indeksima koji alfanumerički izgledaju isti, sasvim je beskorisno, jer vršiti poređenje među kredit rejting agencijama koje slijede vlastite pristupe u prevenciji defaulta ne može dati adekvatne rezultate. Posmatrano iz druge perspektive, sasvim različiti simboli mogu predstavljati isti nivo boniteta. Različite agencije se vrlo često ne slažu oko boniteta nekog emitenta ili instrumenta u određenom momentu, što nimalo nije čudno, jer svaka agencija definira svoju skalu indeksa rejtinga.

Kreditna marža finansijskog tržišta kao faktor investicionog odlučivanja investitora u obveznice. Često se sugerira da kreditni rejting određuje cijenu posuđivanja. Međutim, nije očito vidljivo da li kredit rejting agencije i u kojem omjeru uzrokuju lošu prognozu kreditne marže ili je najavljuju. Slično vremenskoj prognozi: ako predstoji loše kreditno vrijeme, tržište automatski reagira tako što mijenja kreditnu maržu. Ona ima tendenciju da se kreće oko rejting nivoa i da se unutar tog nivoa mijenja na način koji izgleda prilično nepredvidiv.98 Postavlja se pitanje da li se ljudi ponašaju u skladu s najavama, ili ih

97 Ib., p. 54. 98 Ib., op.cit., p. 64.

54

samo ignoriraju. Kako bi se to moglo razumjeti, potrebno je znati šta je kreditna marža, koja je razlika između obećanog, očekivanog i željenog povrata po obveznici.

Kreditna marža, rasipanje tržišta obveznica, je razlika prinosa po dospijeću i ocjene bez rizika od defaulta jednakog dospijeća. Ovo se odnosi na sve dužničke instrumente. Investitori ocjenjuju čistu vremensku vrijednost novca u instrumentu diskontirajući novčani tok na prvom mjestu na preovladavajućoj tržišnoj bezrizičnoj ocjeni, ali prinos po dospijeću na insolventnom instrumentu, npr. korporativnoj obveznici, tipično će biti viši nego na bezrizičnim ocjenama. Razlika se naziva kreditna marža ili kreditna izloženost. Komponente koje su najuticajnije u ocjeni boniteta, a tiču se kreditne marže ili izloženosti, su očekivani novčani tok, a ne obećani novčani tok i premija na rizik.

Tržišno implicirana kredit rejting skala i vjerovatnost defaulta. S obzirom da se rejting položaj emitenta i instrumenta formira prema sklonosti ka očekivanom defaultu, te da se u skladu s tim reflektira kreditna marža na tržištu, kredit rejting red u nekoliko aspekata održava predviđanje tržišnog položaja promatranog emitenta i instrumenta. Jedan aspekt se zasniva na postavci da se sklonost ka defaultu postepeno povećava od 1 do 22, ali da stvarna vjerovatnost defaulta ima znatno veće odstupanje pa može biti bilo koji realan broj u nizu od 0 i 1. Drugi pristup je da su ocjene jedino uporedive kod konstantnih vremena dospijeća. Npr., ako se upoređuje jednak rejting za dva instrumenta koji imaju različit rok dospijeća logičnim se može zaključiti da nije isti rejting za instrument koji dospijeva za 3 i 10 godina, iako je jednako iskazan, ovakav rejting i nije potpuno uporediv. Investitori traže metodu koja procjenjuje sklonost ka defaultu tako da on održava glavne mjere vjerovatnosti defaulta u jednakom vremenu. Ovo se naziva očekivana frekvencija defaulta (expected default frequency, EDF) koja se obično uzima za godinu unaprijed. Postavlja se pitanje kako odrediti EDF. Sve do 1980-tih godina korporativna analiza se smatrala više umjetnošću nego naukom. 1984. Oldrich Vasicek je objavio svoje istraživanje na temu korporativne analize i kreditne evaluacije, što je uveliko promijenilo pogled na korporativnu analizu. On je potvrdio da se kreditni rizik može mjeriti u terminima vjerovatnosti i matematičkih očekivanja prije nego kvalitativnog rejtinga. Vasiceova metoda kvantificiranja EDF zasniva se na cijeni dionica nekog emitenta i daje rast kapitalno impliciranom rejtingu.99 Kreditni status se dodjeljuje kompaniji na temelju ponašanja njenog kapitala. Upotrebom EDF moguće je pratiti sklonost ka defaultu na mjesečnom nivou unutar ocjena rejtinga jedne rejting agencije. EDF u principu uvijek raste kako se rejting umanjuje. EDF omogućuje i poređenje istih nivoa kreditnog rejtinga među različitim rejting agencijama, npr.: rejting po S&P B+ na nivou 14 nije isti kao kod Moody B1 na nivou 14. Praktično rečeno, rejting po S&P je jači nego po Moody jer S&P počinje rangiranje na nižem nivou, tako da kada S&P objavi pad rejtinga nekog emitenta više nego Moody, to ne znači da S&P misli da je EDF degradiranog viši nego kod Moody. To, jednostavno, znači da je S&P spustio svoje skale simbola niže nego Moody kako bi pokazao isti EDF. Interpretacija kredit rejting skala. Izvorno pitanje vezano za kredit rejting skale je kako interpretirati svaku od njih: fundamentalni kredit rejting, kreditnu maržu i tržišno impliciran rejting. Na početku prvo bi se trebali pozabaviti sa osnovnim ili fundamentalnim rejtingom i njegovom interpretacijom. U procesu ocjenjivanja boniteta, kredit rejting agencije pozicioniraju emitenta nekog finansijskog instrumenta ili sami instrumenata u svijet mogućeg

99 Ib., p. 73.

55

defaulta. Kako bi to učinila, agencija razmatra kapacitet komitenta da udovolji svojim finansijskim ugovorima, izloženost biznisa, finansijske i ekonomske uslove i aktualnu platežnu sposobnost i nesposobnost te posljedice. Kredit rejting agencija postepeno vrši umanjivanje rejtinga kako se nepogodnosti nakupljaju. Prvobitno smanjenje rejtinga ide kada se umanji sposobnost izvršenja finansijskih ugovora. Drugo smanjenje rejtinga nastaje kada se pojavi osjetljivost na različite poslove, finansijske i ekonomske uslove. Dalje, rejting se umanjuje kako se obveznikove opcije umanjuju uslijed urgentnosti njegove situacije. Na kraju, objavljuje se nesposobnost plaćanja ili defaulta. Navedeni proces se odvija kroz faze slijedećim redom100:

Tablica 5: Prikaz slijeda postepenog snižavanja rejtinga

SIMBOL OPIS REJTINGA

Rejting investicionog razreda

AAA Iznimno snažan kapacitet da se udovolji finansijskim ugovorima (bonitet najvišeg nivoa),

AA veoma snažan kapacitet da se udovolji finansijskim ugovorima,

A snažan kapacitet da se udovolji finansijskim ugovorima, ali nekako sklon različitim ekonomskim izazovima i promjenama u okolnostima,

BBB adekvatan kapacitet da se udovolji finansijskim ugovorima, ali više faktora nepovoljnih uslova,

Rejting ispod investicionog razreda, špekulativni rejting ili odbačeni investicijski status

BB manje osjetljiv u skorom roku, ali se suočava s bitnim tekućim nepogodnostima i izloženost ka različitim poslovnim, finansijskim i ekonomskim prilikama,

B veća osjetljivost na različite poslovne, ekonomske i finansijske okolnosti, ali trenutno ima kapacitet da udovolji svojim finansijskim ugovorima,

CCC trenutno osjetljiv i ovisan o popularnijim biznisima, finansijskim i ekonomskim prilikama da udovolji finansijskim ugovorima,

CC trenutno veoma osjetljiv ka defaultu,

Neželjeni finansijski ugovori

C pokrenuta je procedura bankrota ili neka slična procedura kako bi se izvršila naplata finansijskih ugovora,

D platežna nesposobnost izvršenja finansijskih ugovora ili default.

Izvor: Langohr, H.–Langohr, P.: The Rating Agencies and Their Credit Ratings, A JohnWiley and Sons, Ltd, Publication, 2008. England, p. 75.

100 Ib., p.75.

56

Ocjena rejtinga ili boniteta u ekonomskoj praksi prisutna je više od 100 godina, međutim, još uvijek postoje izvjesna odstupanja u samom tumačenju rejtinga. Kako bi se što korektnije izvršila interpretacija, potrebno je precizirati slijedeće101:

1. rejting adresira temeljne mjere vjerovatnosti da će nastati insolventnost, on nije vjerovatnost,

2. rejting odražava vremensku perspektivu kreditnog rizika za period koji je jednak barem periodu do dospijeća tog instrumenta,

3. rejting opisuje, ali ne obavezuje u dužničkoj poziciji, 4. rejting mjeri kreditni rizik, ali ga ne ocjenjuje i 5. kreditni rejting je kreditni rejting, ali ne rejting kapitala.

3.4. Neovisna kredit rejting ocjena boniteta na ekonomskom prostoru BiH

Kredit rejting procjena i analiza u obliku kakvog poznaje savremeni ekonomski svijet, na bosanskohercegovačkom tržišnom prostoru još uvijek nije prisutna. Analizom trenutnog stanja dolazimo do saznanja da je kredit rejting procjena prisutna isključivo u okvirima bankarskog sektora, s obzirom da je isti replika bankarskih sistema Zapadne Europe, što će u nastavku i biti obrazloženo. S druge strane, kredit rejting se ne identificira s bonitetom poslovanja koji se odvojeno provodi na individualnom nivou za lične i najvećim dijelom interne potrebe privrednih subjekata koji djeluju na teritoriju BiH, kako bi se povećalo povjerenje u buduće i potencijalne poslovne partnere. S obzirom na to da zakon ne propisuje obavezu niti obrazac kojeg moraju slijediti, različite konsultantske agencije primjenjuju vlastita pravila pri procjeni koja uglavnom nisu unificirana niti prilagođena evropskom referentnom okviru. U prilogu studije, radi lakšeg razumijevanja materije, dat je na uvid ogledni primjerak izvještaja o bonitetu koji se može dobiti od konsultantskih kuća užeg okruženja, npr. Hrvatske, Prilog br. 1 “Bonitetno izvješće, društva Bonline d.o.o. Črnomerec 63, 10000 Zagreb“ 102 na kraju ovog djela.

Značajno je pomenute da Republika Srbija već posjeduje zakon kojim se tretira postupak i metoda za procjenu boniteta i uređuje procedura objave i informisanja o njemu103, dok susjedna R. Hrvatska ulaskom u Evropsku uniju, po pravilu prihvata referentni zakonski okvir EU za dotičnu problematiku.

Implementacija metoda kredit rejtinga u Bosni i Hercegovini jedino je trenutno prisutna u nešto razvijenijem obliku u okvirima procjene rejtinga i boniteta unutar bankarskog sektora, a vezana za lične potrebe banaka u BiH, kako bi efikasnije prevenirale kreditni rizik i rizik od defaulta. S obzirom na to da je bankarski sistem u BiH sačinjen od čitavog spleta različitih banaka, uglavnom podružnica velikih evropskih i svjetskih bankarskih sistema, modeli kredit rejting analize su uglavnom vezani za modele primijenjene u njihovim ino- -maticama.

Koncept kredit rejting rangiranja zasniva se na kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi. Obaveza utvrđivanja rejtinga obično je vezana za veličinu ukupnog prihoda kojeg klijent ostvaruje na nivou godine, tako da se odlučivanje o klijentu uglavnom temelji na prethodnoj rejting ocjeni. Procjena rejtinga je obavezna na nivou godine, mada se uslijed vanrednih neprilika može vršiti i češće rangiranje i procjena.

101 Ib., p.78. 102 cf. Prilog br.1 Bonitetno izvješće društva Bonline d.o.o. Črnomerec 63, 10000 Zagreb, www.bonline.hr (4.4.2013.) 103 www.apr.gov.rs. (4. 4. 2013.) - detaljnije službena stranica Agencije za privredne registre R. Srbije

57

Sam proces rejting rangiranja započinje prikupljanjem kvalitativnih i kvantitativnih podataka ocjenjivanog klijenta na samom prodajnom mjestu, koji se procesuiraju višem nivou odgovornom za rejting analizu. Kredit rejting grupa obavlja proces rejtinga koji se referentno odobrava, potvrđuje i objavljuje u okviru grupacije. Izrada rejtinga podijeljena je po nivoima i odgovornosti. Najveća odgovornost pri ocjeni rejtinga je u samom sektoru prodaje, koji se direktno suočava s klijentom i prikuplja kvalitativne i kvantitativne podatke. Rejting ocjena klijenta, u osnovi, slična je rejting ocjeni koju daju vodeće svjetske kredit rejting agencije i može glasiti, npr.:

Tablica 6: Ocjena rejtinga po modelu bankarskog sektora u BiH

1 minimalan rizik,

2 odličan kreditni položaj

3 veoma dobar kreditni položaj

4 dobar kreditni položaj,

5 siguran kreditni položaj

6 prihvatljiv kreditni položaj

7 granični kreditni položaj

8 slab kreditni položaj

9 veoma slab kreditni položaj

10 default

Kreditni analitičar, na bazi zvaničnih godišnjih finansijskih izvještaja, upotrebom softverskih aplikacija izrađuje kreditni izvještaj dotičnog klijenta.

Kvantitativni dio rejting analize temelji se na podacima o kreditnom riziku dotične industrije, izvještajnom periodu, ukupnom prometu i ukupnim sredstvima, računovodstvenim pokazateljima, racio pokazateljima, kvalitetu i ograničenosti finansijskih informacija.

Kvantitativni dio analize obavezno obuhvata i podatke i informacije vezane za samu industrijsku granu. Tek nakon što su svi kvantitativni podaci dostupni, moguće je pristupiti kvalitativnom analiziranju i ocjeni kreditnog rejtinga. Osnovni racio pokazatelji koje koristi bankarski sektor BiH su:

Pokrivenost kamate = EBIT/ trošak kamate

Prosječan granični prihod = prosječan prihod / ukupan prihod x 100

EBTDA granica = (prosječni prihod + deprecijacija i amortizacija / ukupan prihod) x 100

58

Učešće kapitala = (kapital – trezorske obveznice – potraživanja od dioničara – goodwill + podešenja) / ukupna sredstva – avansi primljeni za proizvodnu u toku + vanbilančni najam + podešenja) x 100

Povrat na uložena sredstva = (prosječni prihod + trošak kamate) / (ukupna sredstva – avansi primljeni za proizvodnju u toku + vanbilančni najam + podešenja) x 100

Period servisiranja duga = (dug kamate – gotovinski bankarski depoziti – kratkoročne investicije u vrijednosnice) / (prosječni prihod + deprecijacija i amortizacija) x 100

S obzirom da se cijeli obračun obavlja elektronskim putem, te da sam program vrši izračun pokazatelja na osnovu unesenih podataka iz finansijskih izvještaja ako podaci iz izvještaja nisu dostupni, program će sam krenuti s dodjelom najlošijeg rejtinga za klijente koji nisu u default.

Kvalitativna analiza obuhvata niz faktora značajnih za određivanje rejtinga koji se često nazivaju meki faktori. Meki faktori su podijeljeni u 5 kategorija:

Tablica 7: Prikaz kvalitativnih pokazatelja kredit rejting procjene bankarskog sektora BiH

1. vlasništvo / menadžment

- kreditna prošlost

- dug dospio preko 30 dana

- otpis, restrukturiranja i crna lista

- vlasnički ugovori i lične garancije

- transparentnost finansijskih informacija

- finansijske projekcije

- zakonski status kompanije

- kvalificiranost menadžmenta

- strateška sposobnost menadžmenta

- finansijska podrška vlasnika

2. Industrija

- kompanijina ovisnost o poslovnom ciklusu industrije

- razvijenost industrije u cijelosti

- položaj kompanije u industrijskoj grani.

3. Poslovno okruženje

- koncentracija kupaca

- koncentracija dobavljača

- zakonski rizik i rizik okruženja

- valutni rizik

59

- vlasništvo nad prostorom

- starost kompanije u mjesecima,

- negativni razvoj

- veličina biznisa

- trenutna uređenost kompanije,

- održivost u kriznim vremenima

4. Finansijska fleksibilnost

- trenutna korist

- postotak obaveza prema dobavljačima manji od 90 dana

- postotak prezaduženosti

- postotak potraživanja preko 90 dana

- postotak dospjelih potraživanja,

5. Odnos s klijentom

S obzirom da se kvalitativna analiza obavlja putem softverske aplikacije, moguće je među nizom kvalitativnih pokazatelja koji su ponuđeni na meniju izabrati onaj koji najbolje odgovara ocjenjivanom klijentu.

Ocjenu kreditnog rejtinga daje kredit rejting analitičar nakon pregleda kvantitativne i kvalitativne analize. Konačna potvrda rejtinga obavlja se nakon što predloženi rejting analizira još jedan kredit rejting analitičar ili odbor analitičara.

Jednom utvrđeni rejting će se vremenom revidirati, što zavisi i od stepena rejtinga i od novonastalih informacija koje mogu uticati na sklonost klijenta da doživi default.

Navedena metodologija obavljanja kredit rejting analize za interne potrebe banaka u BiH u principu je poslovna tajna same banke. Bez obzira na to što su svi oblici analiza već dugo i dobro poznati, interne politike banke obično zahtijevaju da se podaci i njihove analize, a vezani za klijente banke, drže u strogoj tajnosti. Kako bi konačno razbili zabranjenu temu kredit rejtinga i njegove prednosti i mogućnosti priuštili širokim masama zainteresiranih trenutnih i potencijalnih investitora, izvršena je empirijska analiza u uvodu postavljene glavne i pomoćnih hipoteza. Rezultati i potvrde očekivanja proistekle iz empirijskog istraživanja u budućnosti bi trebali biti osnova za uspostavljanje savremenih oblika procjene poslovne uspješnosti na teritoriju BiH, što će u narednom poglavlju biti detaljnije obrazloženo.

60

4. STANDARDIZACIJA MENADŽMENT-RAČUNOVODSTVENE ANALIZE BONITETA U BiH IMPLEMENTACIJOM MODELA KREDIT REJTINGA

Pravno-praktična unifikacija kredit rejtinga kao oblika menadžment- računovodstvene analize poslovne uspješnosti u BiH zahtijeva istraživanje i analizu: 1. internacionalnog zakonskog okvira kredit rejting procjene boniteta, 2. prisustvo kredit rejting procjene boniteta na tržištu BiH i 3. rezultata empirijskog istraživanja stavova o unifikaciji računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor. 4.1. Internacionalni zakonski okvir kredit rejting procjene boniteta Proučavanje internacionalnog zakonskog okvira kredit rejting procjene boniteta podrazumijeva, prije svega, promatranje svijeta u globalnom kontekstu, pritom vežući se za zajedničke i slične zakonske principe kredit rejtinga uspješno implementirane širom svijeta. U skladu s navedenim, u nastavku izlaganja date su osnovne odrednice implementacije modela kredit rejtinga u SAD, Kanadi, Australiji, Evropskoj uniji i Aziji. Afrički kontinent nije uzet u razmatranje problematike s obzirom na veoma malu i primitivnu rasprostranjenost primjene modela kredit rejtinga na tom prostoru. Kompleksnost problematike kredit rejtinga i uticaj kojeg on dobiva globalizacijom svjetskog tržišta s pravom dovodi kredit rejting u prvi plan kao važan faktor kretanja kapitala i organizacije međunarodne razmjene, odgovarajući pritom na pitanja: Kako i na osnovu čega vjerovati klijentu, poslovnom partneru udaljenom hiljadama kilometara, te zašto i na osnovu čega se odlučiti za investicijske poduhvate u nekoj zemlji? Djelomičan odgovor na navedeno pitanje skriven je u jedinstvenosti propisa registracije i funkcionisanja referentnih kredit rejting agencija, čija mišljenja se prihvataju kao mjerodavna osnova poslovnog odlučivanja.

4.1.1. Zakonodavni okvir kredit rejtinga SAD-a Historijski posmatrano, SAD se može smatrati domovinom kredit rejtinga, moglo bi se reći da je cijeli razvoj rejting djelatnosti, legitimizacija i praktična implementacija u osnovi vezana za zakon, politiku i ekonomiju SAD. Kredit rejting agencije u SAD djeluju kao privatne neovisne kompanije čija registracija se obavlja putem Komisije za vrijednosne papire. Početkom 1970- tih godina industrija kreditnog rejtinga u SAD počinje usvajati značajne promjene. U dotadašnjem periodu investitori su se pretplaćivali na objavu kredit rejtinga, a kredit rejting agencije su egzistirale poput izdavača (publicista), sami emitenti nisu plaćali nikakvu naknadu za troškove objave kredit rejtinga niti je postojala neka stroga

61

zakonska obaveza poštivanja procedura kredit rejting procjene. Potpuna odgovornost i povjerenje vezalo se za dobru poslovnu praksu i dotadašnje iskustvo korisnika procjene rejtinga, u datom slučaju investitora. Po uzoru na ostalu industriju, kredit rejting agencije polako spoznaju da, objektivno, najveću korist od kredit rejtinga, u suštini imaju samo emitenti, s obzirom na to da se radi o direktnoj marketinškoj promociji njihovog rada i poslovne uspješnosti. Suštinski posmatramo pozitivnim i visokim rejtingom: rastu cijene dionica emitenta, smanjuju mu se troškovi pri zaduživanju, raste reputacija u dužničko-povjerilačkim odnosima i sl., što je navelo kredit rejting agencije da iz izdavačke djelatnosti svoje djelovanje preusmjere u uslužnu djelatnost i svoju uslugu počinju naplaćivati od emitenta vrijednosnica, a ne od investitora u datu vrijednosnicu ili investiciju. Regulacija i legitimizacija kredit rejtinga u SAD započinje stvaranjem Nationally Recognized Statistical Rating Organization – Nacionalno priznate statističke rejting organizacije (NRSRO) 1975. godine, kada je US Securities and Exchange Commission (SEC) SAD Komisija za vrijednosne papire odlučila da upotrijebi rejting korporacijskih vrijednosnica kako bi pomogla uspostaviti minimum kapitalnih zahtjeva za brokere i dilere. Tim činom finansijski regulatori u SAD daju kredit rejting agencijama pravo da odrede šta jeste a šta nije prikladno za instituciju koju reguliraju kako bi udovoljili zahtjevima regulacije. Ove NRSRO su tradicionalno prihvaćene kao takve od strane SEC-a kroz neformalni proces. Međutim, SEC predstavlja novi obrazac procesa registracije nakon usvajanja konačnih pravila 26.6.2007. a vezano za Reformski akt kredit rejting agencija od 2006. Godine, donesen 29. 9. 2006. Ovaj reformski akt omogućava kredit rejting agencijama da se dobrovoljno registriraju kod SEC, dajući ovlaštenje SEC-u da precizira pravila. Firmi koja je registrirana i okvalificira se kao NRSRO, državni i federalni zakoni dodjeljuju regulatorne prednosti i propisuju uvjete zasnovane na kreditnom rejtingu izdatom od strane NRSRO. Primarna namjena ove reforme je da se poboljša kvalitet zaštite investitora i javnog interesa uspostavljanjem transparentnosti, odgovornosti i konkurencije među kredit rejting agencijama. Ovaj reformski akti svoje ciljeve postiže kroz zahtjeve koje moraju ispunjavati kredit rejting agencije prilikom registracije, a tiču se osnovnih podataka koji moraju biti javno dostupni, zahtjeva o obavezi dostavljanja finansijskih izvještaja, zahtjeva za pridržavanjem procedura kako bi se onemogućio sukob interesa i preveniralo gubljenje materijala i curenje povjerljivih podataka i, konačno, zabrana nelojalnosti, prisilne i uvredljive prakse.104 SEC ima zakonsku ovlast da odbije izvršiti registraciju neke agencije koja aplicira za mjesto NRSRO ili čak da suspendira neku agenciju koja to već jeste ako uspostavi da ista nema dovoljno kvalitetan menadžment ili ne raspolaže s adekvatnim informacijama, ne primjenjuje valjanju metodologiju procjene i sl. Da bi neka agencija postala nacionalno priznata, mora pri aplikaciji ispunjavati slijedeće uslove: - detaljan opis kako agencija emitira svoj kreditni rejting, kao i naknadu koju naplaćuje za

obavljeni rejting, - tip kreditnog rejtinga za kojeg se registrira, zajedno s prethodnim iskustvom, - kredit rejting statističku sposobnost u kratkom, srednjem i dugom roku, - definiciju kreditnog rejtinga pojašnjenu za svaku kategoriju, uz objašnjenje metoda

statističkog mjerenja kako se došlo do njega. Svrha je pojasniti kako je izračunat default rejting što će korisniku odnosno emitentu moći da posluži za komparaciju s rejtingom kojeg emitira neki drugi emitent,

104 http://www.mofo.com/news/updates/files/080805AgencyReform.pdf .

62

- učiniti dostupnim metodologiju utvrđivanja rejtinga SEC-u. NRSRO-s (nacionalo priznate rejting agencije) moraju pravovremeno obnoviti svoje aplikacije sa aspekta informacija koje su dostupne kako bi se sve eventualne promjene mogle registrirati. SEC također zahtijeva godišnju predaju finansijskih izvještaja koji obuhvataju: revidirane finansijske izvještaje, izvjesne podatke o prihodima, godišnji izvještaj o učinjenim procjenama rejtinga, kao i spisak dvadeset najvećih procjenjivanih klijenata uključujući i pojedinačni iznos prihoda po klijentu za velike odnosno najveće klijente. NRSRO mora da poštuje pravila povjerenja tako što će precizno definisati koji podaci su javni, a koji se ne smiju objaviti jer se smatraju povjerljivim. NRSRO je u obavezi držati trajnu arhivu, voditi računa o sukobu interesa i, na kraju, SEC zabranjuje nekorektno, prinudno i nasilno djelovanje.

Po uzoru na SAD kao tvorca kredit rejtinga i kredit rejting analize, model je organiziran i implementiran u Kanadi i Australiji.

4.1.2. Zakonodavni okvir kredit rejtinga Kanade.

Kanada ima sveobuhvatan i pravno obvezujući okvir u odnosu na kredit rejting agencije (CRAs) i korištenje kreditnog rejtinga. Nacionalnim instrumentom 25-101 odabrana rejting organizacija Kanadski registar za vrijednosne papire objavljuje propise i okvir za djelovanje ovlaštenih kredit rejting organizacija prepoznatih kao Designated Rating Organizations (DRO). Pomenuti instrument je uveden 27. januara 2012. i stupio je na snagu 20. aprila 2012. Ovaj okvir zahtijeva da kredit rejting agencija bude registriran kod Kanadske agencije za vrijednosne papire Canadian Securities Administrators (CSA) i osigurava stalni nadzor agencije kreditnog rejtinga od strane CSA. Za potrebe obavljanja svoje zadaće nadzora, Agencija za vrijednosne papire CSA je ovlaštena sa širokim i sveobuhvatnim rasponom ovlasti. CSA ima moć da zahtijeva pristup knjigama, zapisima i dokumentima koje vodi agencija za kreditni rejting i da zatraži druge relevantne informacije, uključujući i telefonske zapise i protok informacija. CSA je također ovlašten za obavljanje inspekcija na licu mjesta i ispitivanje knjiga i evidencije. Štoviše, CSA može pokrenuti postupak protiv agencije kreditnog rejtinga u slučaju povrede Nacionalnog instrumenta 25-101 koristeći neke od ovlasti koje su na raspolaganju u slučaju kršenja Zakona o vrijednosnim papirima. Među ostalim ovlastima, CSA može napraviti nalog za opozivanje određenog statusa DRO, izreći novčanu kaznu za svako neispunjavanje zakonskih obveza, te zahtijevati od DRO da ispravi bilo kakvo prethodno nepoštivanja. Svi CRA sa sjedištem u Kanadi su registrirani kao DROs105.

Američki kredit rejting model, praktično dokazan, dobro uhodan i okvirno preslikan u zakonskom okviru Kanade, svoje mjesto pronašao je i u zakonodavstvu Australije.

4.1.3. Zakonodavni okvir kredit rejtinga Australije. Australijski pravni i regulatorni okvir za agencije za kreditni rejting uveden je 1. januara 2010. Svi relevantni zakoni i propisi, posebno Korporacijski zakon (2001) i Australijska komisija za vrijednosne papire i investicije Australian Securities and Investments Commission (ASIC). Zakoni 2001. stupaju na snagu. Prema tom regulatornom okviru, agencije za kreditni rejting moraju biti registrirane i nadzirane na trajnoj osnovi od strane Australijske komisije za vrijednosne papire i investicije – Australian Securities and Investments Commission (ASIC). Australijski pravni i nadzorni okvir ovlašćuje ASIC s dovoljnim ovlastima, omogućujući učinkovit nadzor i djelovanje agencija za kreditne

105 http://www.canadiansecuritieslaw.com/2012 (5.4.2013.)

63

rejtinge, uključujući i moć da sankcionira CRAs protivno važećim pravilima: ASIC može biti garancija da ocijenjene knjige nisu proizvod CRAs. Na temelju naloga za premetačinu, izdanog od strane nadležne sudske vlasti, ASIC ima moć da traži prostore CRAs. Osim toga, ASIC je ovlašten Zakonom o korporacijama da apelira Federalnom sudu za rad da poništiti dozvolu agenciji za kreditni rejting. Nakon takvog otkaza dozvole, ASIC može zahtijevati na sudu za red, trajno zabranu CRA za izdavanje kreditnog rejting u Australiji. Prema Korporacijskom zakonu, ASIC također može zahtijevatii od suda zaustavljanje nezakonitog ponašanja od strane CRA ili izricanje kazni ako je prekršena bilo koja obveza prema relevantnim finansijskim uslugama zakonodavstva.106 Analizirajući način regulacije kredit rejtinga unutar pomenutih zemalja, značajno je istaknuti sličnost u formi i djelovanju koja se u konačnici implementirala i u Evropskoj Uniji. 4.1.4. Evropski zakonodavni okvir kredit rejtinga Evropa suočena s internim političkim problemom promjene i prilagodbe različitih nacionalnih propisa jedinstvenom evropskom okviru, ekonomski ranjiva uslijed neujednačene ekonomske snage svojih članica, globalno preeksponirana, prinuđena je prihvatiti i propise globalne procjene vlastitog boniteta. S obzirom da je većina svjetskog tržišta pod direktnim uticajem nekolicine agencija, istu sudbinu dijele sve zemlje Evropske unije. Kako bi zaštitila samu sebe, EU propisuje i nužno definiše propise vezane za procjenu boniteta i djelovanje kredit rejtinga. Navedenom dodatno pogoduje i činjenica da su se kreditne rejting agencije ("CRAs") posljednjih godina našle pod velikim nadzorom javnosti, s obzirom na to da su vrlo često bile umiješane u krize i previranja na finansijskom tržištu, a iste su vrlo značajne s obzirom na to da procjene kreditnog rejtinga igraju vrlo značajnu ulogu u međunarodnim finansijskim odnosima. Značaj kredit rejtinga posebno je prisutan u procjeni rizika određenih ulaganja, a uvođenjem Basel II okvira, kreditni rejting postaje dio metodologije za utvrđivanje neto kapitalnih rezervi finansijskih institucija.

Nakon značajnih pogrešaka koje su napravile pri procjeni vrijednosti duga pojedinih kompanija, što je izazvalo ekonomsku krizu širom svijeta, počevši od SAD i Evrope, javila se dodatna potreba za nadzorom i reguliranjem rada kredit rejting agencija. Poduzimanjem značajnih mjera regulacije rada i registracije kredit rejting agencija od strane SAD, Evropski parlament, Evropska komisija i Vijeće Evrope pokreću značane korake na polju regulacije kredit rejtinga u EU, što je rezultiralo Konačnom uredbom o regulaciji kredit rejtinga.

2008. godine, nakon izbijanja, "takoreći" Svjetske ekonomske krize, koja je uveliko zahvatila i finansijska tržišta Evrope, Evropska komisija je objavila svoj Nacrt propisa za rješavanje nekih dotadašnjih problema, navodeći da je sama kriza pokazala neke značajne slabosti u metodama i modelu kojeg koriste CRAs, djelomično zato što su CRA djelovale u oligopolnom tržištu koje nudi ograničene poticaje za natjecanje, precizirajući da, iako smatra da IOSCO (The International Organization of Securities Commissions) kodeks ponašanja107 treba da bude globalni presedan, vjeruje da su neka od IOSCO pravila prilično apstraktna i općenita, a trebala bi biti preciznija i konsolidirana, kako bi se lakše primijenila u praksi i bila učinkovitija. Važno je prihvatiti globalno usmjeren pristup i stvoriti zakonski okvir u EU, po uzoru na onaj koji se primjenjuje u SAD-u. Problem prihvatanja propisa koji bi bili pretjerano naredbodavni nije u skladu s globalnim okvirom kredit rejtinga.

106 http://www.mulr.com.au, (5.4.2013.) I http://www.asic.gov.au (5.4.2013.) 107 www.iosco.org (5. 4. 2013.)

64

Nakon konzultacije i pregovora s EU parlamentom i Vijećem ministara, Pravilnik je odobren 23. aprila 2009. godine. Pravilnik se primjenjuje kod kreditnog rejtinga izdatog od strane CRAs koje su registrirane u EU, koji su objavljeni ili distribuirani putem pretplate. Ona se ne odnosi na privatni kredit rejting individualno naručen, koji se pruža isključivo osobi koja ga je naručila i nije namijenjen za objavu i distribuciju.

Između ostalog, Evropska unija je definisala i način upotrebe kredit rejtinga, pa prema članu 4. Zakona o predloženoj direktivi, kreditne institucije i druge relevantne finansijske institucije (uključujući UCITS fondove Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities, osiguranja i reosiguranje) mogu koristiti u regulatorne svrhe samo kreditni rejting koji je izdan od strane CRA, koja se nalazi i registrirana je u EU.

Kad je kreditni rejting izdan od strane kredit rejting agencije sa sjedištem u trećoj zemlji, ocjena može biti potvrđen od strane CRA-a, registrirana temeljem pravilnika (u kojem slučaju, to će biti tretirano na isti način kao kod kreditnog rejtinga izdatog od strane registrirane CRA), pod uvjetom da je kreditna rating aktivnosti rezultirala provođenjem relevantnog kreditnog rejtinga po uzoru i prema propisima koje zahtijeva Evropski referentni okvir.

7. decembra 2009. godine na snagu stupa EU regulativa 1090/09 koja tretira kredit rejting agencije. Nakon toga slijedi objava o formiranju ESMA - European Securities and Markets Authority.108 Regulacija koja tretira kredit rejting agencije revidirana je u maju 2011. Godine, čime se organizaciji ESMA daju ekskluzivne ovlasti i odgovornost za registraciju i nadziranje kredit rejting agencija u EU. Prema ovoj regulaciji, od ESMA se zahtijeva da dostavi Regulatorne tehničke standarde uz postojeća pravila, promovirajući konvergenciju kroz 3 nivo vodiča i preporuka. Regulacijom se ESMA-i daje mandat da drži centralni registar, skladište podataka i informacija o proteklim aktivnostima CRA i informacije o izvještajima koje su CRA u proteklom periodu objavile kako bi iste bile javno dostupne. Rukovođen izvršnim direktorom ESMA, uspostavlja se Tehnički komitet EU koji ima zadatak da pripremi ESMA za izvršavanje novododijeljenih joj zadataka. Kako bi udovoljio postavljenim zadacima, Tehnički komitet se obavezuje da:

- Obezbijedi savjetovanje po pitanju politika koje se tiču kredit rejtinga, - Obezbijedi savjetovanje po pitanju odluka u oblasti kredit rejtinga koje se odnose

uglavnom na procjene da li pravila iz trećih zemalja uključuju zahtjeve kao oni koji su definisani u EU regulativama,

- Uspostava korporativnih pravila u skladu s regulacijama trećih zemalja, - Tehničko savjetovanje komisije u pitanju nacrta tehničkih standarda, smjernica i

preporuka u vezi politike u području kredit rejtinga i - Pitanja o politikama i superviziji koja mogu imati širi uticaj, a za šta se zahtijeva

savjetovanje.

Proces registracije i nadzora rada kredit rejting agencija u EU, koji se obavlja posredstvom ESMA, odvija se kroz Komitet kredit rejting agencija kojeg čine članovi iz svih zemalja članica EU.

108 www.esma.europa.eu/

65

4.1.5. Kredit rejting u zakonodavstvu azijskog ekonomsko-političkog okruženja Za potrebe sumiranja institucionalizacije kredit rejtinga i njegovog značaja na svjetskom tržištu, koje je danas interno više povezano nego što su u prošlosti bila nacionalna tržišta, nužno je izvršiti okvirni pregled implementacije modela kredit rejtinga na teritoriju općerastućeg tržišta Azije.

Kreditne rejting agencije igraju vrlo značajnu ulogu i na finansijskim tržištima Azije. Prikupljanje informacija je skupo i rejting agencije su jedine u mogućnosti da obrađuju informacije na učinkovit način. Njihove ocjene pomažu da se smanji asimetrija informacija i poboljša učinkovitost tržišta kapitala. Unatoč pojavi novih agencija na svjetskom tržištu generalno, postoje tri tradicionalne globalne rejting agencije (Global Rating Agencies – GRAs): Moody's, Standard & Poor 's (S & P) i Fitch.

GRAs se pojavljuje kao ključni igrač u funkcioniranju međunarodnih finansijskih tržišta. Unatoč činjenici da se Gras pokazao korisnim u procjeni boniteta dužnika, njegova rejting praksa u nekim prethodnim finansijskim krizama, kao što su azijska kriza 1997-1998, Enron debakl, premijerska kriza i sl., dovela je do toga da se ove agencije promatraju pod strogim povećalom. U isto vrijeme, u nekoliko azijskih zemalja javlja se prisustvo neovisnih nacionalnih rejting agencija (National Rating Agencies-NRAs). Iako ove NRAs nemaju dugu tradiciju i ugled kao GRAS, oni mogu pružiti ključnu infrastrukturu za ubrzavanje razvoja finansijskog tržišta u Aziji. U suštini, NRA je povećao broj ocijenjenih entiteta u odnosu na GRAS, s obzirom na to da su se one specijalizirale za ocjenu manjih entiteta uz naplatu nižih cijena.109

Značajan problem se javlja uslijed sukoba interesa, pojave natjecateljskog duha i kredit rejting regulacije. Najčešći problemi kod ocjene kredit rejtinga su:

- agencije za kreditni rejting bile su agresivne pri ocjeni rejtinga strukturiranih finansijskih proizvoda, a često su potpisale i optimističnije ocjene zbog kupovnog rejtinga,

- njihov model i parametri su krivo potcjenjivali rizik finansijskog proizvoda, - korporativno upravljanje pitanjima kao što je neuspjeh top menadžmenta na vrijednosti

rizika.

Intenzivnije učešće kredit rejting agencija na azijskom tržištu dovelo je do niza promjena, prije svega pojavom nacionalnih rejting agencija bez preciziranog nadzora potaklo je tendenciozno negativno procjenjivanje poslovnog rizika kod nekih subjekata kako bi se povećalo tržišno učešće. Kako bi se premašili pomenuti i slični problemi, azijsko tržište, ponukano pozitivnim primjerom registracije kredit rejting agencija u Evropskoj uniji pristupilo je procesu registracije rejting agencija i jačanju propisa kojima se definiše njihov rad. Kako bi što uspješnije proveli taj proces, kredit rejting agencije u Aziji pokreću Udruženje agencija za kreditne rejtinge Azije (Association of Credit Rating Agencies in Asia – ACRAA).110 Prva plenarna sjednica pomenutog Udruženja održana je je u septembru 2001. na kojoj je prisustvovalo 15 azijskih agencija za kreditne rejtinge. Dosad je članstvo prošireno na 23 kreditne agencije iz 13 zemalja.

ACRAA je organiziran radi razmjene informacija, iskustava i vještina među agencijama za kreditni rejting u Aziji, kako bi poboljšala svoju ulogu u pružanju pouzdane

109 www.adbi.org/event/2950.credit.ratings.agencies.dev.asia/ 110 http:// www.acronymfinder.com/Association-of-Credit-Rating-Agencies- ...

66

informacije o tržištu. Također, ACRAA nastoji poduzeti aktivnosti za promicanje usvajanja najboljih praksi i standarda u cijeloj Aziji, kao i promicati razvoj tržišta kapitala u Aziji i prekogranične investicije u cijeloj regiji. Za postizanje tih ciljeva, Azijska razvojna banka (Asian Development Bank - ADB111) je blisko surađivao s ACRAA, sponzorirajući i pomažući u provođenju radionica i dijaloga. ACRAA uključuje kreditne agencije iz slijedećih zemalja: Bangladeša, Narodne Republike Kine, Indije, Indonezije, Japana, Republike Koreje, Malezije, Pakistana, Filipina, Taipei, Kine i Tajlanda.

S obzirom na to da Azija nije ujedinjena kao što je to Evropa, te da joj propisi nisu usklađeni od zemlje do zemlje, stvaranje jednog udruženja tipa ACRAA-e uveliko doprinosi razvoju i implementaciji modela neovisne procjene boniteta po uzoru na zapadni svijet. Unifikacijom propisa postižu se jedinstveni standardi koji olakšavaju primjenu, nadzor i kontrolu, a samim tim daju i pouzdanost u rezultat procjene.

Kako bi cijeli sistem kredit rejtinga funkcionisao na svjetskom planu, nastala je i Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire IOSCO.112 The International Organization of Securities Commissions, IOSCO, je međunarodna organizacija koja regulira svjetsko tržište vrijednosnih papira. Članovi ove organizacije su komisije za vrijednosne papire ili glavna finansijska regulatorna tijela iz svake zemlje. IOSCO ima članove iz skoro 100 zemalja širom svijeta, koje reguliraju više od 90 % svjetskog tržišta vrijednosnih papira. Primarni zadatak organizacije je da pomogne svojim članicama da promoviraju visoke regulatorne standarde i da se ponašaju u skladu s njima te da nacionalna regulatorna tijela međusobno surađuju i da istovremeno aktivno koordiniraju sa ostalim svjetskim organizacijama.

IOSCO se sastoji od nekoliko vijeća koja se sastaju nekoliko puta godišnje na različitim lokacijama širom svijeta, čije središte je u Madridu.

Krajem 2004, Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire ("IOSCO") objavila je dobrovoljni Kodeks kojeg prihvata većina svjetskih kredit rejting agencija, uključujući i S & P, Moody'sa i Fitch.

U maju 2008, IOSCO je objavila i ažuriran i revidiran Kodeks koji uključuje promjene proizašle iz finansijske krize, a kojim se zahtijeva od CRA da: budu neovisne i izbjegavaju sukob interesa, da se ponašaju odgovorno prema izdavateljima i investitorima, da istaknu kodeks ponašanja i rejting metodologiju na svojim internetskim stranicama i oglasnim mjestima unutar agencije, da osiguraju kvalitet i integritet procesa procjene te da zabrane analitičarima davanje bilo kakvih preporuka o strukturiranju.

U skladu s navedenim, a sa aspekta EU koja se Bosni i Hercegovini postavlja ka cilj i konačna težnja razvoja, sve agencije koje žele izvršiti registraciju svog poslovanja u EU moraju svoje poslovanje uskladiti s odredbama Kodeksa IOSCO.

Sumirajući svjetski pristup implementaciji modela kredit rejting procjene boniteta, nužnim se mora zaključiti da je većina modernog svijeta prihvatila koncept kredit rejtinga kao bitnog faktora nacionalne i internacionalne razmjene. Unatoč činjenici da model i nije potpuno savršen te da isti, pored međuinstitucionalnog odstupanja, ima i svoje mane i

111 http:// www.adb.org/ 112 http://www.iosco.org/library/pubdocs/pdf/IOSCOPD271.pdf .

67

propuste, bitno je napomenuti da prednost koju ostvaruje privreda u cjelini implementacijom modela predstavlja pravu nužnost i zrelost.

4.2. Prisustvo kredit rejting procjene boniteta na tržištu BiH

Pokušavajući dočarati kompleksnost tržišta BiH, aktualnu situaciju i pozadinu zbivanja, poslužit ćemo se jednostavnom igrom riječi: kada u Bosni i Hercegovini postavite pitanje s čim se bavite, poduzetnici će vam uglavnom odgovoriti da imaju svoju firmu, preduzeće ili da vode vlastiti, već uvriježeno biznis, a kada isto to pitanje postavite u Americi, odgovor će biti "run a business", što se u našem jeziku prevodi isto upravljati biznisom, mada u suštini ima kompleksnije značenje. Zašto mi u Bosni i Hercegovini kažemo da imamo biznis, kao da je to nešto svršeno trajno, bez kretanja, ili da ga vodimo kao da je to neka životinja koja instinktivno već zna kud da ide i šta da radi, pa je, eto, mi, radi reda, držimo i usmjeravamo, u najmanju ruku, laganom šetnjom, dok u Amerikanci pritom koriste riječ "run", koja u osnovi može značiti trčati, juriti ili se utrkivati. Nameće se pitanje da li je sav besmisao ekonomske svijesti našeg područja skriven upravo u ovom poimanju biznisa? Biznis nije nešto statično, vječno, samo od sebe uspješno, već je živ i upravo, kako to Amerikanci kažu, on trči, juri, mijenja se, prilagođava se, i ako ga ne možete stići, pratiti i za njim trčati, najbolje je da se i ne bavite s njim. Kad shvatimo biznis kao trkača, onda ćemo shvatiti i tržište kao utrku u kojoj svi trče do cilja, u konačnici mnogi i dođu do njega, ali korist i slavu ostvare samo oni koji su bili najbrži i najbolji, i uopće, nije bitno o kojoj trci je riječ, da li je to trka velikih i moćnih bolida, ili je trka golih atletičara, u osnovi je isto, svi trče u svojoj disciplini, jure, ali samo oni s jasno definisanim ciljem i misijom, najopremljeniji, oni koji najbolje poznaju stazu i suigrače, čija pozadina i podrška je najkvalitetnija i čiji sponzori su najpouzdaniji, u konačnici na cilj dođu kao pobjednici ili prvi do njih. Analizirajući aktualnu situaciju u BiH, tempo i tok razvoja, čini nam se da u trci u kojoj svi trče i žure za biznisom mi šetamo s njim ili pored njega i prečesto se vodimo tezom da nije važno pobijediti, već je važno učestvovati, kao da nas to puko učešće ništa ne košta, kao da smo mala djeca koja tješe sama sebe da će biti bolje drugi put, a hoće li biti drugog puta i od čega ćemo preživjeti do tog drugog puta. Sumirajući razmišljanje nameće se odgovor i pitanje zašto u BiH još uvijek ne postoje kredit rejting agencije, a iste su u svijetu aktivno prisutne cijelo proteklo stoljeće a posebno proteklih četrdesetak godina? Trenutno u BiH ne postoji jedinstven standard za registraciju i djelovanje kredit rejting agencija u procesu procjene boniteta, niti je definisan obavezni zakonski okvir. Ništa bolja situacija nije ni na polju privatnog sektora koji bi sam trebao uslijed potrebe za kredit rejtingom insistirati na uspostavi standarda i institucija, ali, vjerovatno, tržište još uvijek ne osjeća potrebu za tim, ili pak očekuje da neko drugi za njega to učini.

Jedini oblik kredit rejtinga u BiH koji se objavljuje vezan je za procjenu rejtinga same države, čija je ocjena u julu 2012. od strane rejting agencije Moody’s Investors Service potvrđeno iznosila "B3". Ostali oblici kredit rejtinga njegove svrhe upotrebe i značaja na tržištu BiH, jednostavno se zanemaruju.

Na osnovu odluka Vijeća ministara, Bosna i Hercegovina je potpisala ugovore za izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH s dvije međunarodne rejting agencije – Moody's Investors Service i Standard & Poors. Potpisnik u ime Bosne i Hercegovine je Ministarstvo

68

finansija i trezora BiH. Centralna banka BiH, u svojstvu fiskalnog agenta Ministarstva finansija i trezora BiH, koordinira izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH.113

Aktualni kreditni rejting BiH kod obje agencije dat je u slijedećoj tablici:

Tablica 8: Aktualna procjene kredit rejtinga BiH od strane Moody' s Investors Service i Standard and Poor's

MOODY'S INVESTORS SERVICE STANDARD & POOR'S

Rejting B3 / stabilni izgledi B / stabilni izgledi

Datum 10. 7. 2012. 28. 3. 2012.

Aktivnost Potvđen rejting / izgled izmijenjen Potvđen rejting / izgled izmijenjen

Izvor: www.cbbh.ba

Na osnovu navedenog, može se zaključiti da međunarodne rejting agencije vrše procjenu sposobnosti BiH kao zemlje da izvršava svoje obaveze i na osnovu toga određuju rejtinge servisiranja duga u domaćoj valuti (local currency rating) i servisiranja duga u stranoj valuti (foreign currency rating).

Problematika rejtinga na ekonomskom prostoru tržišta BiH počinje se tretirati 2003. godine, nakon angažmana Agencije Moody's Investors Service za obavljanje tog zadatka, tako da 2004. godine Bosna i Hercegovina dobiva svoj prvi suvereni kreditni rejting. Agencija Standard & Poors angažirana je 2008. godine, kada je i dodijelila rejting BiH. Obje agencije redovno prate stanje u Bosni i Hercegovini i najmanje jednom godišnje dolaze u misiju kako bi u direktnim razgovorima sa zvaničnicima i predstavnicima institucija BiH i entiteta u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice, privrednog i akademskog života dobili sveobuhvatnu sliku o stanju i perspektivama naše zemlje.

Historijski pregled rejtinga Bosne i Hercegovine od prvog angažmana agencija do danas dat je u tablicama u produžetku.

Tablica 9 : Historijski pregled rejtinga BiH – Agencija Moody's Investors Service

REJTING DATUM AKTIVNOST

B3 / stabilni izgledi 10. 07. 2012. Potvđen rejting / izgled izmijenjen

B3 / na posmatranju - negativno 3. 4. 2012. snižen rejting

B2 / negativni izgledi 16. 5. 2011. izgled izmijenjen

B2 / stabilni izgledi 17. 5. 2006. povećan rejting

B3 / pozitivni izgledi 29. 3. 2004. dodijeljen rejting

Izvor: www.cbbh.ba Moody's Investors Service

113 www.cbbh.ba

69

Tablica 10: Historijski pregled rejtinga BiH - Agencija Standard & Poor's

REJTING DATUM AKTIVNOST

B / stabilni izgledi 28. 3. 2012. potvđen rejting / izgled izmijenjen

B / na posmatranju - negativno 30. 11. 2011. snižen rejting

B+ / negativni izgledi 28. 7. 2011. izgled izmijenjen

B+ / stabilni izgledi 8. 12. 2009. potvrđen rejting

B+ / stabilni izgledi 22. 12. 2008. dodijeljen rejting

Izvor: www.cbbh.ba Standard & Poor's S obzirom na aktualnu situaciju i postojanje jedinog oblika rejtinga u BiH u vidu državnog rejtinga, a svjesni potrebe prihvatanja standarda Evropske unije kako bi se brže i efikasnije integrirali, za potrebe istraživanja, nužnosti i potencijala upotrebe kredit rejtinga analize boniteta na tržištu BiH izvršeno je empirijsko istraživanje čiji rezultati su osnova za donošenje daljih odluka o ekonomsko-političkom značaju i potrebi implementacije modela kreiranja neovisne kredit rejting agencije u BiH i uspostave zakonskog okvira registracije i nadzora rada kredit rejting agencija u BiH. 4.3. Rezultati empirijskog istraživanja stavova o unifikaciji računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor Empirijsko istraživanja potrebe uspostavljanja jedinstvenog standarda unifikacije menadžment-računovodstvene analize boniteta u funkciji jednostavnije integracije BiH u evropski ekonomski prostor provedeno je kroz nekoliko faza prikazanih kao: 1. definisanje dinamike i metoda istraživanja, 2. kreiranje sadržaja i izgleda upitnika, 3. uspostava uzorka istraživanja i 4. testiranje hipoteze. 4.3.1. Definisanje dinamike i metoda istraživanja

U saradnji s vlasnicima, direktorima i finansijskim djelatnicima bh. kompanija

anketiranje je obavljeno od jula do novembra 2012. godine. Navedeni period je odabran jer u tom periodu navedeni ispitanici (reprezenti bh. kompanija) imaju znatno manje posla nego što je uobičajno i samim tim smatrano je da će imati više vremena da odgovore na pitanja iz upitnika. Istraživanjem su obuhvaćeni ispitanici različitih djelatnosti, iz cijele Bosne i Hercegovine.

Ispitivanje je obavljeno direktno, što znači da su ispitanici bili unaprijed obaviješteni o

činjenici da se podvrgavaju ispitivanju, ali nisu detaljno obaviješteni o ciljevima ispitivanja, kako bi se izbjegli socijalno poželjni odgovori. Ispitanici su samostalno ispunjavali upitnik. Za popunjavanje upitnika ispitanicima je bilo potrebno oko 10 minuta. Kako bi se ispoštovala etička načela istraživanja, ispitanicima su ostavljeni kontakt podaci voditelja studije u slučaju da imaju bilo kakvih dodatnih pitanja114.

114 Originalni primjerak upitnika dat je u dijelu rada Prilozi.

70

Poduzeti su slijedeći koraci u cilju povećanja odaziva ispitanika:

1. Pripremljene su dvije verzije upitnika: štampana verzija – pripremljena za ispitanike koji nisu u mogućnosti ili ne žele da upitnik prime, popune i vrate elektronski. Elektronska verzija pripremljena je ispitanicima koji su željeli da im se upitnik dostavi na ovaj način, jer im je lakše i brže da upitnik prime, popune i vrate elektronski (elektronska verzija upitnika je kreirana u LimeSurvey anketnom programu),

2. Nijedan upitnik nije upućen ispitaniku bez prethodnog kontakta i 3. Ispitanicima je obezbijeđen određeni nivo anonimnosti u cilju povećanja pouzdanosti i

iskrenosti njihovih odgovora.

U naučnom istraživanju, formulaciji i prezentaciji rezultata istraživanja u magistarskom radu korištene su odgovarajuće kombinacije brojnih istraživačkih i naučnih metoda.

Istraživačke metode prikupljanja podataka za izradu magistarskog rada sastoje se od:

Teorijskog rada na literaturi (korištenje sekundarnih podataka), koji obuhvata analiziranje velikog broja tekstova (knjiga, članaka, raspoloživih empirijskih studija, zbornika radova, monografija, rječnika, stručnih časopisa, prezentacija, vodiča, različitih pregleda, internih i eksternih baza podataka i interneta) iz oblasti analize boniteta, kreditnog rejtinga i računovodstva. Prikupljanje primarnih podataka, empirijski dio istraživanja, zahtijeva prikupljanje primarnih podataka koje je obavljeno metodom ispitivanja, uz primjenu prilagođenog upitnika, uz upotrebu skala kreiranih na osnovu teorijske podloge iz gore navedene oblasti.

Tokom istraživanja korištena je metoda stratificiranog slučajnog uzorka, koja doprinosi reprezentativnosti jedinica uzorka, smanjuje vrijeme i troškove prikupljanja podataka tokom istraživanja. Planirani uzorak, koji je tokom istraživanja ispunjen, iznosi najmanje 125 ispitanika (kompanija) koje će u potpunosti kompletirati upitnik. U navedenom anketiranju je prikupljeno 135 kompletnih upitnika. Na jednu varijablu u prosjeku je odgovorilo najmanje 5 ispitanika, čime je ispunjen uslov pouzdanosti rezultata dobivenih tokom anketiranja putem upitnika.115 U ovom slučaju radi se o velikom (“robusnom”) uzorku, gdje se normalnost distribucije podataka kod numeričkih varijabli podrazumijeva.116

U postupku provjere postavljenih hipoteza primijenjene su slijedeće naučne metode:

1. Statistička metoda, kroz provođenje cjelokupne statističke analize u radu, primjenu i

analizu statističkih metoda i modela (Binominalni ili binomni test, Hi kvadrat test), tabelarno i grafičko predstavljanje podataka i rezultata, izvođenje zaključaka i tumačenje rezultata. Prikupljeni podaci su obrađeni u statističkom programu SPSS 17.0.;

2. Metoda deskripcije, prilikom definisanja pojmova i činjenica vezanih za problematiku istraživanja

3. Metoda analize i sinteze, kroz izvođenje i identifikaciju relevantnih varijabli

115 Field, A. P.: Discovering statistics using SPSS for Windows: advanced techniques for the beginner. London, Sage, 2000. 116 Field, A. P.: Discovering statistics using SPSS for Windows: advanced techniques for the beginner. London, Sage, 2000.

71

4. Metoda dokazivanja, prilikom utvrđivanja signifikantnosti postavljenih hipoteza i 5. Ostale naučne metode.

4.3.2 Kreiranje sadržaja i izgleda upitnika

Za potrebe ispitivanja stavova o unifikaciji računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor, koncipiran je namjenski upitnik u skladu s ciljevima i hipotezama rada. Najprije su, na osnovu korištene literature, kreirane odgovarajuće skale za mjerenje navedenog cilja. Upitnik se sastoji od 32 pitanja grupisanih u posebne cjeline. Korišteni upitnik, kao osnovni instrument ankete, koncipiran je na bazi zatvorenog tipa pitanja, kod kojih je ispitanik birao jednu od alternativa odgovora, onu koja najviše odgovara njegovom konkretnom stavu ili mišljenju. Dominiraju nominalne i ordinalne skale u upitniku. Jedino je prvih 7 pitanja otvorenog tipa. Izbor “zatvorenog” tipa pitanja učinjen je iz iskustva čestog preskakanja otvorenih i djelomično otvorenih pitanja u smislu neodgovaranja na ovaj tip pitanja vlastitim riječima.

Prvi dio upitnika sastoji se od 7 pitanja demografskog konteksta. U osnovi, radi se o

detaljnoj ličnoj karti kompanije iz koje ispitanik dolazi. Navedena grupa pitanja nam daje odgovore na pitanja o nazivu kompanije, pravnom obliku organizovanja, ukupnom broju uposlenika, godišnjem prihodu, sjedištu i službenoj poziciji ispitanika koji su odgovarali na pitanja iz upitnika.

Tablica 11: Demografska pitanja upitnika

1. Djelatnost:

2. Pravni oblik organizovanja:

3.Ukupan broj uposlenika:

4. Ukupan godišnji prihod:

5. Sjedište preduzeća, ustanove, institucije:

6. Službena pozicija lica koje odgovara na pitanja ankete:

Drugi dio upitnika sastoji se od 25 pitanja (skala) za mjerenje stavova o unifikaciji

računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor.

72

Tablica 12: Unifikacija računovodstvene analize boniteta u BiH- upitnik

1. Da li ste upoznati s pojmom boniteta?

2. Ukratko, bonitet bi se mogao definisati kao opća poslovna uspješnosti preduzeća proistekla iz njegovog dosadašnjeg poslovanja, a zasnovana na njegovoj budućoj perspektivnosti?

3. Jeste li upoznati s pojmom kreditnog rejtinga?

4. Vršite li analizu boniteta svoje kompanije, preduzeća, institucije?

5. Ko za vas vrši analizu boniteta?

6. Kojom ocjenom ili pokazateljem biste ocijenili bonitet svoje radne organizacije?

7. Ko smatrate da bi trebao vršiti neovisnu računovodstvenu analizu boniteta privrednih subjekata u BiH?

8. Kad smatrate da je potrebno vršiti analizu boniteta?

9. Smatrate li da bi postupci, metode i procedure računovodstvene analize boniteta i ocjene kreditnog rejtinga trebali biti definisani zakonom?

10. Ko smatrate da bi imao najviše koristi od ocjene boniteta u formi kreditnog rejtinga?

11. Smatrate li da bi podaci i informacije o računovodstvenoj analizi boniteta trebali biti javno dostupni?

12. Kakvu korist bi privreda BiH imala od toga da se vrši jedinstvena menadžment računovodstvena analiza boniteta obaveznih godišnjih finansijskih izvještaja privrednih društava u BiH, te da su podaci javno dostupni?

13. Smatrate li da su podaci u obavezno prezentovanim godišnjim izvještajima predatim u AFIP pouzdani i tačni?

14. Smatrate li da iko u državnoj administraciji koristi i analizira na bilo koji način podatke iz obavezno prezentovanih godišnjih finansijskih izvještaja?

15. Smatrate li da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizovani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Europu?

16. Vršite li analizu boniteta svojih poslovnih partnera, dobavljača i kupaca?

17. Na koji način prikupljate podatke i informacije neophodne za ocjenu boniteta vlastite kompanije i svojih poslovnih partnera?

18. Koje oblike finansiranja koristite?

19. Smatrate li da bi se u BiH unificiranom neovisnom procjenom boniteta u formi objavljenog kreditnog rejtinga privrednih subjekata otvorile nove mogućnosti za alternativne oblike jeftinijeg finansiranja investicija?

20. Da li provjeravate pouzdanost ino partnera?

21. Jeste li aplicirali za projekte pretpristupnih fondova EU?

21.1. Ako jeste, da li su vam aplikacije bile prihvaćene?

22. Susrećete li se s problemom nepovjerenja u vaše poslovanje u međunarodnim poslovnim odnosima?

73

23. Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time povećavajući povjerenje ino partnera u investiciono djelovanje u BiH?

24. Smatrate li da su informacije iz revidiranih finansijskih izvještaja dovoljno i nužno pouzdane za buduće investiciono odlučivanje?

25. Smatrate li da je procjena kreditnog rejtinga BiH od strane neovisnih kredit rejting agencija (Satandard & Poor's, Moody's i sl.) značajna za njen dalji ekonomski razvoj?

Upitnik je usvojen i modifikovan ekspertskom metodom.

4.3.3. Uspostava uzorka istraživanja

Uzimajući u obzir definisane hipoteze i ciljeve empirijskog istraživanja, uzorak je izabran tako da u njemu budu zastupljeni vlasnici, direktori ili uposlenici s adekvatnim predznanjem iz navedene oblasti. Kako bi uzorak bio što reprezentativniji, kompanije iz kojih su ispitanici su različite i po broju zaposlenih i po djelatnosti. Uzorak je izabran tako da u njemu budu zastupljeni ispitanici (kompanije) iz svih dijelova BiH. U uzorku je učestvovalo 135 ispitanika (kompanija), bez podjele u subuzorke.

Djelatnost U uzorku dominiraju kompanije iz uslužne djelatnosti, njih 69 ili 51,20%. 33

kompanije ili 24,40% kompanija u uzorku bavi se trgovinom. Proizvodnjom se bavi 28 kompanija, ili 20,70% kompanija, u uzorku 5 ispitanika nije dalo odgovor na navedeno pitanje.

Tablica 13: Djelatnost

"Djelatnost"

Br. %

Nema odgovora 5 3,70

Proizvodnja 28 20,70

Trgovina 33 24,40

Usluge 69 51,20

UKUPNO 135 100,00

Pravni oblik organizovanja

Najveći broj kompanija u uzorku, njih 101 ili 74,80%, je registrovano kao društvo s ograničenom odgovornošću. Ako pogledamo ostatak ispitanika, 21 ili 15,60% kompanija su registrovane kao dionička društva, 7 ili 5,10% kompanija je registrovano kao samostalna djelatnost, a 2 ili 1,50% kao nevladine organizacije. 4 ili 3,00% ispitanika nije dalo odgovor na navedeno pitanje.

74

Tablica 14: Pravni oblik organizovanja

"Pravni oblik"

Br. %

Nema odgovora 4 3,00

Dioničko društvo 21 15,60

Društvo s ograničenom odgovornošću

101 74,80

NVO 2 1,50

Samostalna djelatnost 7 5,10

UKUPNO 135 100,00

Ukupan broj uposlenika

Kompanije u upitniku u prosjeku imaju 155 uposlenika. Kompanija s najvećim brojem uposlenika u uzorku je “BH Telecom” sa 3.134, dok je kompanija s najmanjim brojem uposlenika “M&V” sa 2 uposlenika. Prosječan broj uposlenika u uzorku možemo uzeti kao relevantan faktor prilikom tumačenja pouzdanosti dobivenih rezultata istraživanja.

Tablica 15: Ukupan broj uposlenika

„Uposlenici“

Br. Prosjek

Ukupan broj uposlenika 129 155 uposlenika

Ukupan godišnji prihod Kompanije u upitniku u prosjeku imaju godišnji prihod od 3.545.500,00 KM.

Kompanija s najvećim godišnjim prihodom u uzorku je “BH Telecom” sa 617.005.554,00 KM, dok je kompanija “Dujak” s najmanjim godišnjim prihodom od 44.210,00 KM. Ukupan godišnji prihod kompanija u uzorku možemo uzeti kao relevantan faktor prilikom tumačenja pouzdanosti dobivenih rezultata istraživanja.

Tablica 16: Ukupan godišnji prihod

Prihod

Br. Prosjek

Ukupan godišnji prihod 127 3.545.500,00 KM

Sjedište preduzeća, ustanove, institucije

Najveći broj kompanija u uzorku, njih 71 ili 52,60%, ima sjedište u Sarajevu kao privrednom centru BiH. 9 kompanija ili 6,70% ima sjedište u Mostaru. 8 kompanija ili 5,90%

75

ima sjedište u Bihaću. 7 kompanija ili 5,20% ima sjedište u Sanskom Mostu. Po 6 kompanija ili po 4,40% ima sjedište u Tuzli i Bosanskoj Krupi. Po 4 kompanije ili po 3,00% ima sjedište u Cazinu, Gradačcu i Odžaku. Po 2 kompanije ili 1,50% ima sjedište u Derventi, Orašju i Visokom. Po jedna kompanija u uzorku ima sjedište u Banjoj Luci, Bosanskoj Otoci, Gornjem Vakufu, Gračanici, Kiseljaku, Vitezu i Velikoj Kladuši. Tri ispitanika ili 2,20% nije dalo odgovor na navedeno pitanje. Uzimajući u obzir geografsku rasprostranjenost kompanija (ispitanika) u uzorku, navedene podatke možemo uzeti kao relevantan faktor prilikom tumačenja pouzdanosti dobivenih rezultata istraživanja.

Tablica 17: Sjedište preduzeća, ustanove, institucije

"Sjedište"

Br. %

Banja Luka, Bosanska Otoka, Gornji Vakuf, Gračanica, Kiseljak, Vitez, Velika Kladuša

1 0,70

Derventa, Visoko, Orašje 2 1,50

Nema odgovora 3 2,20

Cazin, Odžak, Gradačac 4 3,00

Bosanska Krupa, Tuzla 6 4,40

Sanski Most 7 5,20

Bihać 8 5,90

Mostar 9 6,70

Sarajevo 71 52,60

UKUPNO 135 100,00

Službena pozicija ispitanika

Što se tiče službene pozicije ispitanika, najveći broj ispitanika, njih 90 ili 66,70%, nalazi se na direktorskoj poziciji u kompaniji. 28 ispitanika ili 20,70% ima vlastitu kompaniju, dok se 17 ispitanika ili 12,60 % nalazi na poziciji uposlenika. Navedeni rezultati daju nam za pravo da iste možemo uzeti kao relevantan faktor prilikom tumačenja pouzdanosti dobivenih rezultata istraživanja.

Tablica 18: Službena pozicija ispitanika

"Pozicija"

Br. %

Direktor 90 66,70

Vlasnik 28 20,70

Uposlenik 17 12,60

UKUPNO 135 100,00

Deskrip U nastastavove evropskupitnika

Ndok je pozitivnznačenj

Grafiko

p

ptivna anal

avku su prez ispitanika

ki ekonomska.

Na pitanje 8% ispitan

nom zaključem pojma b

on 2: Ukratproistekla iz

liza

zentirani rezo unifikacij

ki prostor. R

Grafikon

da li ste upnika izjavilčku da su bonitet.

tko, bonitet njegovog d

zultati za svji računovoRezultati su

n 1: Da li st

poznati s polo da nije učesnici tr

bi se mogaodosadašnjeg

pe

vako od 25 odstvene anau prikazani u

te upoznati

ojmom bonupoznato

ržišta BiH

o definisati g poslovanjaerspektivnos

9

7%

Da Ne

9

7%

Da Ne

pitanja (skaalize boniteu formi graf

s pojmom b

niteta, 92% s navedeniuglavnom

kao opća pa, a zasnovasti?

93%

93%

ala-varijablieta u funkcijfikona kao o

boniteta?

ispitanika jm pojmomupoznati s

poslovna uspana na njeg

i) koja se oji integracijodgovora n

je odgovorim, što nas

pojmom,

pješnost pregovoj buduć

76

dnosi na je BiH u a pitanja

ila s Da, vodi ka odnosno

eduzeća ćoj

9također

9

ispitanikzaintererazvoj.

6

ne prepšto većiznačajan

93% ispitanpozitivan p

G

99% ispitanka nije. I esiranost bh

Grafikon 4

67% kompapoznaje navina ispitanikn broj njih t

nika je upopokazatelj sv

Grafikon 3:

nika u uzorovaj pokazh. privredni

4: Vršite li a

anija u uzorvedenu aktivka vrši analito i ne čini.

oznato s devijesti i edu

Jeste li upo

rku je upozzatelj se mika za nov

analizu boni

rku vrši anavnost u svoizu boniteta

33%

efinicijom buciranosti bh

oznati s pojm

znato s pojmože uzeti kvim inform

iteta svoje k

alizu boniteojoj poslovna, ali se još u

99

1%

Da

Da

boniteta, doh. privredni

mom kreditn

mom kredikao značajacijama zn

kompanije, p

ta svoje komnoj praksi.uvijek mož

9%

Ne

Ne

ok 7% ispitka.

nog rejtinga

itnog rejtingna pozitiva

načajnim za

preduzeća,

mpanije, doPozitivnim e zabrinjava

67%

tanika nije,

a?

ga, dok saman jer ukaza dalji ekon

institucije?

ok 33% kommožemo s

ajućim sma

77

, što je

mo 1% zuje na nomski

?

mpanija smatrati atrati da

3

31% da analizu na više ispitanikaktivnosodgovorumnogostvarajuposebno

Grafiko

5

udovoljosjetljiv

34% ispitana to vrši neo

boniteta zanačina i s

ka ne vrši nst angažira rili da im ome pogrijeući tako neoo sa aspekta

on 6: Kojom

56% ispitaavanjem sv

va na razli

Grafi

nika je izjavovisna agenca potrebe njis različitih niko. Veomneovisnu aaktivnost

ešili, s obziodvojivu koa izvora info

m ocjenom i

anika je ivojim finaničite ekono

a) vlasn

a) A -

b) B -

c) C -

d) D -

fikon 5: Ko z

vilo da knjigcija, 16% daihove kompaspekata. Z

ma pozitivniagenciju, ali

analize boirom na to ordinaciju vormacija

ili pokazatel

izjavilo dansijskim obaomske situa

34%

19%

ik b) neov

39%

snažan kapac

osjetljivost na

teško udovolj

nisam u mogu

za vas vrši a

govođa za na vrši vlasnpanije. OdgZabrinjavajuim se možei je takođeroniteta oba da se provlasnika, ra

ljem biste o

a njihova avezama. 3acije. Samo

%

visna agencija

2% 3%

itet

a različite eko

javam svojim

ućnosti udovo

analizu bon

njihovu komnik kompaniovori po ovuće je da ae smatrati dr značajno navlja knjigoces u suštin

ačunovodstv

ocijenili bon

kompanija 39% ispitano 3% ispit

16%

a c) knjig

56

nomske situa

finansijskim o

oljavati financ

iteta?

mpaniju vršije, a čak 19vom pitanjuanalizu bonda čak 31 %napomenutiovođa i sani treba ob

va i neovisn

nitet svoje ra

ima snažnika da je ntanika je iz

31%

govođa d

6%

cije

obavezama

cijskim ugovor

ši analizu bo9% da niko u se mogu tuniteta za ča% ispitaniki da ostali, ami vlasnikbjediniti u cne rejting ag

adne organ

žan kapacinjihova komzjavilo da

d) niko

rima

78

oniteta, ne vrši

umačiti ak 19% ka za tu

koji su k, nisu cjelinu, gencije,

izacije?

itet za mpanija

nije u

mogućnobavezaobziromsvrstati kako usuglavnopraktičndetaljnijrazbijan

Graf

4

neovisnniko neanalizu osnovi jdvije veobavljatispitanikskupineposao knadzoromorala neovisn

nosti udovolama. Ubjed

m na to da su top-kateg

spješna bilaom je potvrnu utemeljejim proučav

nja zabluda

fikon 7: Ko

45% ispitanna privatna ae treba obavboniteta koje dalo i naećinske skuti neovisna ka, najbolj

e, tako da bkredit rejtinom u sferi poslovati u

nost podrazu

ljavati svojidljivo najznasu kompanigoriju. Nijed, ne može irdila svoju enost. Odgvanjem probo vlastitoj s

smatrate d

nika je odgoagencija, 10vljati navedompanija u Bajbolje rješupine odgov

državna age bi bilo i se konačnnga ipak trpropisa i p

u skladu sa umijevala bi

a) vla

c) ne

e) ra

im obavezaačajnijim seije sa sjedišdna kompanimati top-rej

djelomičnugovor u oblematike ksigurnosti u

da bi trebao privredn

ovorilo da b0% vlasnik deni posao. BiH, razjedenje problevora. Većingencija. S onapraviti k

no rješenje mreba obavljprocedura il

definisanimi se političk

36%

4

asnik kapitala

ovisna privatn

ačunovođe

ama, a 2% de može smaštem u BiHnija koja po

ejting. Stogau subjektiv

ovom slučakoja je i sam

okruženju

vršiti neovinih subjekat

bi to trebalkapitala, 4%Odgovor n

dinjenost ispema koje bina ispitanikobzirom na kompromis moglo pronaati neovisn

li, pak, neom zakonskika neutralno

1

4% 3% 2%

na agencija

da teško udatrati analiz

H te da se bosluje i imaa većina ispvnost koja,aju u osnoma predmet koje je i sam

isnu računota u BiH?

a raditi neo% banke, 3%na krucijalnpitanika prili trebalo pr

ka je odgovto da ta veprihvataju

aći u postavna privatna ovisna državim propisimost u oba slu

10%

b) neovisna d

d) banke

f) niko

dovoljava svza odgovoraonitet BiH

a sjedište u pitanika u p

u suštini, ovi potkrepnaučne ana

mo nesigurn

ovodstvenu a

ovisna držav% računovono pitanje klikom odgovonaći u kom

vorila da biećina ipak nući mišljenjvljenim hipo

agencija svna agencij

ma i nadzoručaja.

45%

državna agenc

vojim finana na ovo piopćenito neBiH, u osn

pomenutom nema nauč

pljuje potrealize, a sve uno.

analizu bon

vna agencijođe, a samoko bi trebaovaranja na nmpromisu ii taj posao ne čini prekje dvije veotezama po s jakim držja koja bi trom. Pod p

cija

79

nsijskim tanje, s e može

novi ma pitanju čnu niti ebu za u svrhu

niteta

a, 36% o 2% da o vršiti njega u između trebala

ko 50% ećinske kojima žavnim također

pojmom

najviše,prilikompozitivnbonitetaperiodič

Grafiko

analize izjavilo centralninstituciuzoru n

Graf

13% ispitan 29%, polu

m donošenjno se možea ne treba čno analizir

on 9: Smatrao

84% ispitaboniteta i oda to nije

ni problem ije može sma napredne

25

fikon 8: Ka

nika se izjasugodišnje, 2ja investice posmatrat

nikad vršranje, tako d

ate li da bi pocjene kred

anika je izjocjene kredi

potrebno. kredit rejtin

matrati oprasvjetske zak

5%

3% 6%

d smatrate

snilo da ana5% godišnjijskih odluti s obziromiti. Svjetsk

da bi se obje

postupci, mitnog rejting

avilo da bitnog rejtingOdgovor vng analize navdanim, kakonske okv

13%

29%

% 2%

16%

da je potreb

alizu boniteje, 3% nikauka. Tumam da se saka praksa je mogućnos

etode i procga trebali b

bi postupci,ga trebali bi

većine ispitana tržištu Bao i definisavire.

%

22%

Da Ne

bno vršiti an

eta treba vršad, 6% po pačenje odgoamo 3% ispje pokazalasti trebale za

cedure račubiti definisan

, metode i iti definisananika po ovBiH, te se panje jedinst

%

84%

nalizu bonit

šiti mjesečnpotrebi, a saovora na pitanika izja pozitivnoadržati.

unovodstvenni zakonom

procedureni zakonom,vom pitanjuprijedlog stvvene zakon

a) mjesečno

b) kvartalno

c) polugodišn

d) godišnje

e) nikad

f) po potrebi

g) prilikom doinvesticijskih

teta?

no, 22% kvaamo je 2% inavedeno jasnilo da o obavezno

ne analize bm?

e računovod, dok je samu u suštini varanja unifnske proced

nje

onošenjaodluka

80

artalno, izjavilo pitanje analizu

o, ali i

boniteta i

dstvene mo 16%

rješava ficirane

dure, po

Grafi

11% ispizjavilo tržište. istraživastvaranj

Graf

računovsložilo sje potretekovine

ikon 10: Ko

16% ispitanpitanika je i

da su to sv Odgovor anja, jer tajem referent

fikon 11: Sm

85% ispitavodstvenoj s navedenoebom, dokae moderne t

o smatrate d

nika je izjaizjavilo da svi prethodnvećine ispi

ačno je da tnog okvira

matrate li da

anika tokoanalizi bon

om tvrdnjomazuje zrelotržišne ekon

a) inves

d) doba

g) finan

da bi imao n

vilo da bi nsu to vlasnicno spomenuitanika u ov

bi svi učea za kredit re

a bi podaci trebali b

om anketirniteta trebajm. Većina isst bosanskonomije.

61%

stitori

avljači

nsijsko tržište

1

najviše korirejtinga?

najviše korci kapitala,

uti: kreditorivom pitanjuesnici finanejting.

i informacijbiti javno do

ranja je iju biti javnspitanika koohercegova

b) kreditori

e) država

h) svi pome

15%

Da

isti od ocjen

risti od ocjedok je najv

i, kupci, dou potvrđujensijskog trž

ije o računoostupni?

izjavilo dano dostupni,oja odobrav

ačke privred

16%

i c)

f)

enuti

85%

Ne

ne boniteta u

ene bonitetaveći broj ispobavljači, dre opravdanožišta BiH u

ovodstvenoj

a podaci , dok se 15va transparede da prihv

4%3

1% 211%

2%

kupci

vlasnici kapit

u formi kred

a imali invepitanika, njiržava i finaost ovog nuveliko pro

j analizi bon

i informa5% ispitanientnost, smavati i prim

3%

2%

tala

81

ditnog

estitori, ih 61%, ansijsko naučnog ofitirali

niteta

acije o ika nije atrajući

mjenjuje

Grafiko- raču

Nmenadžprivrednslijedeć

a

b

cde

fghij

Očekivaopravdarejtinga

on 12: Kakvunovodstven

Na pitanje žment-računnih društavi način: a) poboljša

(11%), b) poraslo

(16%), c) smanjilid) porasli be) povećal

tržišta Bf) poboljšag) poraslo h) sve navi) ništa odj) nastali b

ani odgovoranosti postaa općenito d

vu korist bi pna analiza b

društav

kakvu kornovodstvenava u BiH, t

ala bi se i

bi povjer

i bi se efektbi fiskalni ulo bi se proBiH (4%), ali bi se odnbi povjerenedeno (56%

d navedenogbi dodatni p

r većine daavljene hipooprinijelo r

a) poboljšala bi

b) poraslo bi po

c) smanjili bi se

d) porasli bi fisk

e) povećalo bi s

f) poboljšali bi s

g) poraslo bi po

h) sve naveden

i) ništa od nave

j) nastali bi dod

privreda Biboniteta obava u BiH, te

rist bi imaa analiza bote da su p

stinitost pr

enje u duž

ti sive ekonoučinci ubirametovanje

nosi u međunje u instituc%), g (2%), problemi (2%

a bi se sve poteze, kao astu konkur

56%

i se istinitost prez

ovjerenje u dužni

e efekti sive ekon

kalni učinci ubira

se prometovanje

se odnosi u medu

ovjerenje u institu

no

edenog

datni problemi

iH imala odaveznih god

e da su poda

ala privredaoniteta oba

podaci javn

rezentovanih

žničko-povj

omije (4%)anja direktnii povjerenje

unarodnoj racije ekonom

%).

pomenute si pouka da

rentnosti bh

2% 2%

zentovanih podat

ičko-povjerilačke

omije

nja direktinih po

e i povjerenje u in

unarodnoj razmje

ucije ekonomsko

d toga da sedišnjih finanaci javno do

a BiH od aveznih godo dostupni,

h podataka

jerilačke o

, ih poreza (1e u instituc

azmjeni i inmskog sistem

situacije una bi se imph. tržišta.

11%

taka u finansijski

odnose učesnika

reza

nstitucije i instrum

eni i ino ulaganja

g sistema BiH

vrši jedinstnsijskih izvjeostupni?

toga da sedišnjih fina, ispitanici

a u finansij

dnose učes

%), ije i instrum

no-ulaganja ma BiH (1%

naprijedile dplementacijo

16%

43%

1%

m izvještajima

a tržišta BiH

mente finansijsko

tvena menaještaja privr

e vrši jedinansijskih izv

su odgovo

jskim izvje

snika tržišt

mente finan

(3%), %),

dodatna je pom modela

4%

1%

4%

og tržišta BiH

82

džment- rednih

nstvena vještaja orili na

štajima

ta BiH

nsijskog

potvrda a kredit

Graf

K

AFIP-u,netačni,smatra opravdapodatak

Grafiko

N

se nije s

fikon 13: Sm

Kada su u p, 21% ispit, najveći broda su ugl

anost implemka koji se ob

on 14: Smatpodatk

Na gore navsložilo s nav

matrate li da

pitanju podatanika smatoj ispitanikalavnom primentacije nbavezno pre

trate li da ikke iz obavez

vedeno pitavedenom ko

a) pouzdani

c) djelomičn

a su podaci pred

aci u obaveztra da su poa, njih 52%ilagođeni i

novog modeezentiraju dr

ko u državnzno prezent

nje, 77% isponstatacijom

23%

i tačni

o istiniti

77%

u obaveznodatim u AFI

zno prezentouzdani i t, smatra da

i frizirani. ela, pogotovržavi.

oj administtovanih god

pitanika je m.

52%

%

Da

o prezentovaFIP ?

tovanim godtačni, 4% issu djelomičPrisutnost

vo jer većina

traciji koristdišnjih finan

odgovorilo

21%

b) nepouzdan

d) uglavnom

23%

Ne

anim godišn

dišnjim izvjspitanika dačno tačni, d

skepticizma vjeruje u d

ti i analizirasijskih izvje

potvrdno, a

4%

ni i netačni

m prilagođeni

%

njim izvješta

ještajima pra su nepou

dok 23% ispma unosi ddjelomičnu

a na bilo koeštaja?

a 23% ispita

%

i i frizirani

83

ajima

redatim uzdani i pitanika dodatnu tačnost

oji način

anika

Grafikobiti u

N

ispitaniktemeljnuprilagođ

Graf

6

dobavljapozitivnsvjesni

on 15: Smatunificirani i

Na gore nka se nije su misao đavanja trži

fikon 16: Vr

63% ispitanača i kupacno odgovarakompleksn

trate li da bi institucion

navedeno pisložilo s naistraživanjašta i propisa

Vršite li anal

nika u uzorkca, dok je 27a na pitanjeosti i obim

bi postupci inalizirani na

itanje, 95%avedenom ka tematikea naše zemlj

lizu boniteta

ku je izjavil7% izjavilo e da vrši annosti tog po

37%

i procedure a teritoriju

Evropu?

% ispitanikakonstatacijome kredit rlje svjetskim

a svojih pos

lo da vrši anda ne vrši

nalizu bonitosla koji nu

5%

Da

Da

računovodscijele BiH p

a je odgovm. Odgovo

rejtinga u m i evropski

slovnih part

nalizu bonitnavedenu a

teta svojih pužno zahtije

95%

Ne

Ne

dstvene analpo uzoru na

vorilo potvror većine isp

BiH, potim okvirima

nera, dobav

eta svojih panalizu. Akoposlovnih peva vrijeme

63%

lize bonitetaa SAD i Zap

rdno, a sampitanika potvrđujući pa.

vljača i kup

poslovnih pao većina isppartnera i ake i novac k

84

a trebali adnu

mo 5% otvrđuje potrebu

paca?

artnera, pitanika ko smo

kojeg bi

efikasnispecijalprocjene

Grafik

3

bonitetaanalizommedija Odgovakoristitiprocjeneostali izZnačajaosnovi finansijsnapomelakše pkvantita

ije mogli uizirani, name boniteta k

kon 17: Na k

38% ispitana vlastite kom stručnih (tv, intern

arajući na ni isključivoe boniteta, zvori koji, uan postotak potvrđuje oskog račun

enuti da shvprihvatiti usativnim i kv

upotrijebiti meće se odgkako bi se sp

koji način pvlastite

nika je izjaompanije i ekonomski

net), a čak avedeno pit kvantitativveć da se z

u suštini, prispitanika j

opravdanostnovodstva vatanjem znspostavu je

valitativnim

a)

b)

c)

d)

da obavljajgovor o nužpriječilo i um

prikupljate pe kompanije

avilo da priksvojih poslih časopisa

49% da tanje, većinvne pokazaza potrebe predstavljaju je odgovorit proučavankao prima

načaja finanedinstvenogpokazatelji

49%

analizom fina

) analizom stru

posredstvom

) sve naveden

aju aktivnosžnosti uspomanjilo dod

podatke i infe i svojih po

kuplja podalovnih partna i publikackoristi sve

na ispitanikaatelje prezenprezentacije

osnovu kvaijo da za annja problemarnog izvo

nsijskih izvjg standarda ima.

9

ansijskih izvje

učnih ekonom

m nekog od jav

no

sti koje prostavljanja pdatno rasipa

nformacije noslovnih par

atke i infornera iz finacija, 9% poe tri naveda je potvrdintiranih fin stvarnog salitativne pr

nalizu koristmatike rejtinora informještaja i njih

kredit rej

38%

4

9%

štaja

mskih časopisa

vnih medija (t

oističu iz ppovjerljivoganje resursa

neophodne zrtnera?

rmacije neoansijskih izvosredstvom dene metodla činjenicu

nansijskih iztanja morajrocjene posti finansijsk

nga u okvirmacija, tako

hove analizting procje

%

a i publikacija

tv, internet)

posla za kog sistema nea.

za ocjenu b

ophodne za vještaja, sam

m nekog od de u kombu da je nedozvještaja prju nužno koslovne uspjeke izvještajeru menadžeođer je znze, bh. privrene zasnov

85

ojeg su eovisne

oniteta

ocjenu mo 4% javnih

binaciji. ovoljno rilikom

oristiti i ešnosti. e, što u rskog i načajno reda će ane na

36% kor64%, kovećina iopravdaizabrati Grafikoobjavlje

N

ispitanikO

svrha isboniteta

30% ispitanristi isključioristi kombispitanika pava potrebanajadekvat

kon 19: Smaenog kredit

Na gore naka se nije slOdgovarajustraživanja pa u formi bo

Grafiko

nika koristi ivo tuđe obbinaciju dvapotvrđuje nua implementtniji oblici i

atrate li da btnog rejtinga

obl

avedeno piložilo s naveući potvrdnpotrebe imp

oniteta na bo

64%

on 18: Koje

vlastite oblblike finansa prethodnoužnost koritacije modeizvori finan

bi se u BiH ua privrednihlike jeftinijeg

tanje, 81%edenom kon

no na prethplementacijosansko-her

a) vlastite

19%

e oblike fina

like finansisiranja, doko navedena ištenja komela kredit rnsiranja.

unificiranomh subjekata

eg finansiran

% ispitanika nstatacijomhodno postaje neovisne rcegovačko

b) tuđe

Da Ne

ansiranja ko

iranja za pok očekivano

oblika finambinacije izvrejtinga kak

m neovisno otvorile nonja investic

je odgovom.

avljeno pitmenadžme

m ekonoms

30%

c) kombinaci

81%

oristite?

otrebe svog najveći br

ansiranja. S vora finans

ko bi se bes

m procjenoove mogućnoija?

orilo potvrd

anje, zvanient-računovskom prosto

6%

ju

poslovanjaroj ispitanik

obzirom nsiranja, dodspogovorno

om boniteta osti za alter

dno, a sam

ično je potvodstvene proru.

86

a, samo ka, njih na to da atno se

o mogli

u formi rnativne

mo 19%

tvrđena rocjene

74strane, 2je kroz njihovu

se čak 8finansirstrategijza ova uspješno

G

4% ispitani26% ispitanneovisne iz

u provjeru, lo

Grafiko

16% ispitan84% ispitanranim od sje poslovan

sredstva uosti i poslov

Grafikon 20:

ika u uzorkunika je odgozvještaje o ogično je da

on 21: Jeste

nika je izjavnika izjasniltrane među

nja s obziromuglavnom jvne perspek

: Da li prov

u je odgovoovorilo da to

njihovom ba se ta mogu

li apliciral

vilo da je aplo da nije. Munarodnih im da su sreje vezanaktivnosti isk

26%

84%

vjeravate po

orilo da provo ne radi. Nbonitetu, s ućnost pruž

li za projekt

pliciralo za pMinimalno investicioniedstva uglaza proces

kazan kroz r

Da Ne

Da Ne

ouzdanost i

vjerava pouNajadekvatni

obzirom naži i ino-partn

te predpristu

projekte preprisustvo b

ih fondova vnom bespstvaranja p

rejting privr

74

16%

no-partnera

uzdanost inoiji način proa to da većnerima na tr

upnih fondo

edpristupnihbh. privredn

još jedna ovratna. Zapovjerenja rede i poduz

4%

a?

o-partnera, ovjere ino-pćina ispitaniržištu BiH.

ova EU?

h fondova Enika u progr

je od pogamka neapli

i proces pzetništva.

87

s druge partnera ika vrši

EU, dok ramima grešaka iciranja potvrde

O

predprisje 62% pitanje mje zašto pažnju pretprisEU fonekonom

Grafik

4

njihovou uzorku

Graf

Od 16% istupnih fondispitanika imoguće je s su im apliki na činjetupnih fond

ndova, što bmske studije

kon 22: Susr

47% ispitanm poslovanu je izjavilo

fikon 21.1.: A

ispitanika idova EU, 3zjavilo da ssamo još jekacije odbijnicu da sv

dova. Ova čbi u osnov.

rećete li se

nika u uzonju u međuno suprotno,

62%

43%

Da

Ako jeste, d

ili njih 2138% je izjavsu njihovi pdnim pitanjane? Ako n

vega 16 %injenica je z

vi moglo bi

s problemoposlo

orku se izjanarodnim podok je 10%

%

%

Ne N

da li su vam

1 koji su vilo da su n

projekti odbajem kojeg bne zbog pov

% privrednikzabrinjavajuiti predmet

om nepovjerovnim odnos

asnilo da seoslovnim o

% ispitanika

Da

10%

Ne poslujemo

m aplikacije

potvrdili dnjihovi projeačeni. Kombh. privrednvjerenja, zboka iz uzorkuća s obzirot proučavan

renja u vašesima?

e susreće sdnosima. Sizjavilo da

Ne

o na međuna

bile prihvać

da su aplicekti uspješn

mentirati odgnici trebaju og čega? Znka je aplicom na neisknja neke no

e poslovanje

s problemomdruge stran

njihova kom

38%

47%

arodnom tržiš

ćene?

cirali za pno prihvaćegovor na nasebi postavnačajno je sciralo na pkorišteni potove vrlo zn

e u međunar

m nepovjerne, 43% ispmpanija ne

štu

88

projekte eni, dok avedeno viti, a to skrenuti projekte tencijal načajne

rodnim

renja u pitanika posluje

na međnepovjerejtingu

Gra

finans

N

ispitanikpočetku

Grafi

N

se nije revidira

đunarodnomerenjem prilu BiH kao ze

afikon 23: Sijskih izvješ

poveća

Na gore naka se nije s

u navedene g

ikon 24: Sm

Na gore nasložilo s n

anih izvješta

m tržištu. likom nastupemlje, onda

Smatrate li dštaja privredvajući povje

avedeno pisložilo s naglavne hipo

matrate li danužno pou

vedeno pitanavedenom aja nedovolj

59%

Bitno je panja na me

a u čemu dru

da bi državadnih subjekerenje ino p

tanje, 90%avedenom koteze.

su informauzdane za b

anje, 59% ikonstatacij

jni da bi se

analizirati eđunarodnougom?

a BiH unifickata garantipartnera u i

% ispitanika konstatacijo

acije iz revidbuduće inves

ispitanika jejom. Ako 4utvrdila po

10%

Da

Da Ne

zašto se om tržištu, a

ciranom račirala njihovinvesticiono

je odgovoom, što pre

diranih finasticiono odl

e odgovoril41% ispitan

ouzdanost po

90%

Ne

4

bh. kompako problem

čunovodstveu istinitost i

o djelovanje

orilo potvrddstavlja ko

nsijskih izvjlučivanje?

o potvrdno,nika smatraoslovnog pa

1%

panije susrem ne vide u n

enom analizi pouzdanos

e u BiH?

dno, a samonačnu potv

vještaja dovo

, a 41% ispa da su poartnera, nam

89

eću sa niskom

zom st, time

mo 10% vrdu na

oljno i

pitanika odaci iz meće se

pitanje kskriven perspek

Grafi

rejting

N

ispitanikrejting proučav

4 Gboniteta

Uvlasnikaunifikacekonomodbaciv

korištenneovisnkredit runificirHercegodužničktržišta B

ko onda mou neovis

ktivnosti.

ikon 25: Smagencija (S

Na gore nka se nije sznačajan z

vanja i impl

4.3.4. Testi

Glavna hia u funkcij

U skladu s a i uposlenikcijom račun

mski prostorvanja glavne

“Naučna snih pri ocjna institucirejting rangranog modeovini, na t

ko-povjerilaBiH, čineći

ože dati sudnim kredit

matrate li daStandard &

avedeno, psložilo s nava dalji ekoementacije

iranje hipot

poteza: Stji integracij

ranije utvrka kao reprnovodstvenr, a kako be hipoteze k

spoznaja rjeni poslovnionalizacijagiranja visoela računovtaj način o

ačkim odnotako tržište

d o tome čijt rejting a

je procjenaPoor's, Mo

pitanje 91%vedenom koonomski razmodela kre

teza

tavovi komje BiH u ev

rđenom metezenata bh.

ne analize bi se procijkoja glasi:

računovodsne uspješn

a, unifikaciokoproduktivodstvene aobezbjeđujuosima i ine BiH atrak

je poslovanagencijama

a kreditnog oody's i sl.) z

% ispitanikaonstatacijomzvoj BiH j

edit rejting p

mpanija o vropski eko

todom istra Kompanijaboniteta u

ijenili dobiv

stvene analnosti i kredija i standivnih ekonoanalize bonući veću sinvesticionimktivnijim sa

9%

Da

nje je pouzdza procje

rejtinga BiHznačajna za

a je odgovm. Potvrda oš jedan je

procjene na

unifikacijonomski pr

živanja, anaa, s ciljem idu funkciji veni rezulta

lize bonitedit rangirandardizacija omija stvarniteta preduigurnost i

m poduhvaaspekta zap

91%

Ne

dano? Odgoenu poslov

H od stranea njen dalji

orilo potvrvećine ispite dokaz nutržištu BiH

i računovostor

aliziraju se dentificiranjintegracije ati u pravc

eta, metodanju ekonom

usklađenara naučnu puzeća i inspouzdanostima učesnpadnoevrop

ovor i ovog vne uspješn

e neovisnih ekonomski

rdno, a samtanika da jeužnosti ozb

H.

vodstvene a

stavovi dirnja stavova u

BiH u evcu dokaziva

a i instrummskih sistea s procedpodlogu izg

stitucija u Bst u međusnika finanpskih invest

90

puta je nosti i

kredit razvoj?

mo 9% e kredit biljnijeg

analize

rektora, u vezi s vropski anja ili

menata ema, te durama gradnji Bosni i sobnim

nsijskog titora.”

91

Analiza stavova bh. kompanija u vezi s unifikacijom računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor je sprovedena na uzorku od 135 ispitanika. Analiza je provedena direktno na 7 varijabli iz upitnika:

Tablica 19: Varijable GH

2. Ukratko, bonitet bi se mogao definisati kao opća poslovna uspješnosti preduzeća proistekla iz njegovog dosadašnjeg poslovanja, a zasnovana na njegovoj budućoj perspektivnosti?

7. Ko smatrate da bi trebao vršiti neovisnu računovodstvenu analizu boniteta privrednih subjekata u BiH?

9. Smatrate li da bi postupci, metode i procedure računovodstvene analize boniteta i ocjene kreditnog rejtinga trebali biti definisani zakonom?

12. Kakvu korist bi privreda BiH imala od toga da se vrši jedinstvena menadžment- -računovodstvena analiza boniteta obaveznih godišnjih finansijskih izvještaja privrednih društava u BiH, te da su podaci javno dostupni?

15. Smatrate li da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizirani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Evropu?

19. Smatrate li da bi se u BiH unificiranom neovisnom procjenom boniteta, u formi javno objavljenog kreditnog rejtinga privrednih subjekata, otvorile nove mogućnosti za alternativne oblike jeftinijeg finansiranja investicija?

23. Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time povećavajući povjerenje ino- -partnera u investiciono djelovanje u BiH?

Pošto se u našem slučaju radi o nominalnim skalama, u ovom slučaju nije testirana

interna konzistentnost skala. Kako bi se prihvatila ili odbacila glavna hipoteza, korišteni su “Binomni test” i “Hi-

-kvadrat jednostruki test”. Navedeni testovi spadaju u neparametarske testove. U nastavku su prezentirani rezultati za svaku od 7 navedenih varijabli:

Tablica 20: Pitanje 2 (GH)

Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija.

2. Ukratko, bonitet bi se mogao definisati kao opća poslovna uspješnost preduzeća proistekla iz njegovog dosadašnjeg poslovanja, a zasnovana na njegovoj budućoj perspektivnosti?

Da 126 0.93

Ne 9 0.07

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Ukratko, bonitet bi se mogao definisati kao opća poslovna

uspješnosti preduzeća proistekla iz njegovog dosadašnjeg poslovanja, a zasnovana na njegovoj budućoj perspektivnosti?”, 126 ispitanika imalo je pozitivan stav (odgovor “Da”), dok je 9 ispitanika imalo negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 93%

92

ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navednim pitanjem, a 7% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test) možemo zaključiti da BiH. kompanije raspoznaju pojam boniteta kao pojma koji opisuje opću poslovnu uspješnost preduzeća proisteklu iz njegovog dosadašnjeg poslovanja, a zasnovanu na njegovoj budućoj perspektivi.

Tablica 21: Pitanje 7 (GH)

Hi-kvadrat test Uočeni br. Očekivani br. Ostatak

7. Ko smatrate da bi trebao vršiti

neovisnu računovodstvenu analizu boniteta

privrednih subjekata u BiH?

Vlasnik kapitala 13 22.5 -9.5

Neovisna državna agencija

61 22.5 38.5

Neovisna privatna agencija

49 22.5 26.5

Banke 6 22.5 -16.5

Računovođe 4 22.5 -18.5

Niko 2 22.5 -20.5

Ukupno: 135

Na pitanje: “Ko smatrate da bi trebao vršiti neovisnu računovodstvenu analizu

boniteta privrednih subjekata u BiH?”, najveći broj ispitanika, njih 61, se izjasnilo da bi to trebala raditi neovisna državna agencija. Očekivano N u ovom slučaju je bilo 22.5. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Hi-kvadrat test) možemo zaključiti da bh. kompanije izražavaju pozitivan stav po pitanju neovisne institucionalizacije po pitanju računovodstvene analize boniteta.

Tablica 22: Pitanje 9 (GH) Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija.

9. Smatrate li da bi postupci, metode i procedure računovodstvene analize boniteta i ocjene kreditnog rejtinga trebali biti definisani zakonom?

Da 123 0.84

Ne 22 0.16

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Smatrate li da bi postupci, metode i procedure računovodstvene

analize boniteta i ocjene kreditnog rejtinga trebali biti definisani zakonom?”, 123 ispitanika su imala pozitivan stav (odgovor “Da”), dok su 22 ispitanika imala negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 84% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 16% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test) možemo zaključiti da bh. kompanije smatraju da bi postupci, metode i procedure računovodstvene analize boniteta i ocjene kreditnog rejtinga trebali biti definisani zakonom, tj. standardizirani.

93

Tablica 23: Pitanje 12 (GH)

Hi-kvadrat test Uočeni br. Očekivani br. Ostatak

12. Kakvu korist bi privreda BiH imala od toga da

se vrši jedinstvena

menadžement računovodstvena analiza boniteta

obaveznih godišnjih

finansijskih izvještaja privrednih

društava u BiH, te da su podaci javno dostupni?

Poboljšala bi se istinitost ...

15 13.5 1.5

Poraslo bi povjerenje...

21 135 7.5

Smanjili bi se efekti sive ekonomije

5 13.5 -8.5

Porasli bi fiskalni učinci ubiranja

direktinih poreza... 2 13.5 -11.5

Povećalo bi se prometovanje i

povjerenje... 5 13.5 -8.5

Poboljšali bi se odnosi u

međunarodnoj... 4 13.5 -9.5

Poraslo bi povjerenje u instit...

2 13.5 -11.5

Sve navedeno 75 13.5 61.5

Ništa od navedenog 3 13.5 -10.5

Nastali bi dodatni problemi

3 13.5 -10.5

Ukupno: 135

Na pitanje: “Kakvu korist bi privreda BiH imala od toga da se vrši jedinstvena

menadžment-računovodstvena analiza boniteta obaveznih godišnjih finansijskih izvještaja privrednih društava u BiH, te da su podaci javno dostupni?”, najveći broj ispitanika, njih 75, se izjasnilo da bi to dovelo do svih navedenih koristi. Pojedinačno gledano, najveći broj ispitanika, njih 21, je izjavilo da bi poraslo povjerenje u dužničko-povjerilačke odnose učesnika na tržištu BiH (ostatak 7.5). Očekivani broj u ovom slučaju je bilo 135. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Hi-kvadrat test), možemo zaključiti da bi privreda BiH imala korist od jedinstvene računovodstvene analize boniteta obaveznih godišnjih finansijskih izvještaja, koja bi se ogledala u porastu povjerenja u dužničko-povjerilačke odnose učesnika tržišta BiH.

94

Tablica 24: Pitanje 12 (GH)

Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija

15. Smatrate li da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizovani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Europu?

Da 128 0.95

Ne 7 0.05

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Smatrate li da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizirani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Evropu?”, 128 ispitanika je imalo pozitivan stav (odgovor “Da”), dok je 7 ispitanika imalo negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 95% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 5% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test), možemo zaključiti da bh. kompanije smatraju da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizirani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Evropu.

Tablica 25: Pitanje 12 (GH)

Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija

19. Smatrate li da bi se u BiH unificiranom neovisnom procjenom boniteta u formi javno objavljenog kreditnog rejtinga privrednih subjekata otvorile nove mogućnosti za alternativne oblike jeftinijeg finansiranja investicija?

Da 110 0.81

Ne 25 0.19

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Smatrate li da bi se u BiH unificiranom neovisnom procjenom boniteta u formi objavljenog kreditnog rejtinga privrednih subjekata otvorile nove mogućnosti za alternativne oblike jeftinijeg finansiranja investicija?”, 110 ispitanika je imalo pozitivan stav (odgovor “Da”), dok je 25 ispitanika imalo negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 81% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 19% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test), možemo zaključiti da bh. kompanije smatraju da bi se u BiH unificiranom neovisnom procjenom boniteta u formi javnosti objavljenog kreditnog rejtinga otvorile nove mogućnosti za alternativne oblike jeftinijeg finansiranja investicija.

Tablica 26: Pitanje 23 (GH)

Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija

23. Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja

privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time

povećavajući povjerenje ino partnera u investiciono djelovanje u BiH?

Da 121 0.90

Ne 14 0.10

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost,

95

time povećavajući povjerenje ino-partnera u investiciono djelovanje u BiH?”, 121 ispitanik je imao pozitivan stav (odgovor “Da”), dok je 14 ispitanika imalo negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 90% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 10% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test), možemo zaključiti da bh. kompanije smatraju da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, te bi time povećala povjerenje ino- - partnera u investicijsko djelovanje u BiH.

S obzirom na to da su se u slučaju svih 7 varijabli-pitanja potvrdile pretpostavke u pravcu prihvatanja glavne hipoteze, što se može vidjeti na osnovu prethodno analiziranih rezultata istraživanja, sa apsolutnom sigurnošću možemo prihvatiti GH:

“Naučna spoznaja računovodstvene analize boniteta, metoda i instrumenata korištenih pri ocjeni poslovne uspješnosti i kredit rangiranju ekonomskih sistema te neovisna institucionalizacija, unifikacija i standardizacija usklađena s procedurama kredit rejting rangiranja visokoproduktivnih ekonomija stvara naučnu podlogu izgradnji unificiranog modela računovodstvene analize boniteta preduzeća i institucija u Bosni i Hercegovini, tako obezbjeđujući veću sigurnost i pouzdanost u međusobnim dužničko-povjerilačkim odnosima i investicionim poduhvatima učesnika finansijskog tržišta BiH, čineći tako tržište BiH atraktivnijim sa aspekta zapadnoevropskih investitora”.

Tablica 27: Glavna hipoteza

2. Ukratko, bonitet bi se mogao definisati kao opća poslovna uspješnost preduzeća proistekla iz njegovog dosadašnjeg poslovanja, a zasnovana na njegovoj budućoj perspektivnosti?

0.00

7. Ko smatrate da bi trebao vršiti neovisnu računovodstvenu analizu boniteta privrednih subjekata u BiH?

0.00

9. Smatrate li da bi postupci, metode i procedure računovodstvene analize boniteta i ocjene kreditnog rejtinga trebali biti definisani zakonom?

0.00

12. Kakvu korist bi privreda BiH imala od toga da se vrši jedinstvena menadžment računovodstvena analiza boniteta obaveznih godišnjih finansijskih izvještaja privrednih društava u BiH, te da su podaci javno dostupni?

0.00

15. Smatrate li da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizirani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Europu?

0.00

19. Smatrate li da bi se u BiH unificiranom neovisnom procjenom boniteta u formi javno objavljenog kreditnog rejtinga privrednih subjekata otvorile nove mogućnosti za alternativne oblike jeftinijeg finansiranja investicija?

0.00

23. Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time povećavajući povjerenje ino partnera u investiciono djelovanje u BiH?

0.00

96

PH1: Računovodstvena analiza boniteta pruža pouzdanije informacije o stvarnom stanju poslovanja preduzeća i njegovoj poslovnoj uspješnosti, konkurentnosti i budućoj perspektivnosti.

Analiza stavova bh. kompanija u vezi s računovodstvenom analizom boniteta u kontekstu pružanja pouzdanijih informacija o stvarnom stanju poslovanja preduzeća i njegovoj poslovnoj uspješnosti, konkurentnosti i budućoj perspektivnosti sprovedena je na uzorku od 135 ispitanika. Analiza je sprovedena na varijabli:

Tablica 28: Pitanje 23 (PH1)

Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija.

23. Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time povećavajući povjerenje ino partnera u investiciono djelovanje u BiH?

Da 121 0.90

Ne 14 0.10

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time povećavajući povjerenje ino-partnera u investiciono djelovanje u BiH?”, 121 ispitanik je imao pozitivan stav (odgovor “Da”), dok je 14 ispitanika imalo negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 90% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 10% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test), možemo prihvatiti PH1: “Računovodstvena analiza boniteta pruža pouzdanije informacije o stvarnom stanju poslovanja preduzeća i njegovoj poslovnoj uspješnosti, konkurentnosti i budućoj perspektivnosti.”

PH2: Računovodstvena analiza boniteta visokoproduktivnih ekonomskih sistema utjelovljena je u neovisnim kredit rejting institucijama, čime je postignuta jedinstvenost metoda i postupaka kredit rejting rangiranja

Analiza stavova bh. kompanija u vezi s analizom boniteta u visokoproduktivnim ekonomskim sistemima (u istima je utjelovljena u neovisnim rejting institucijama, čime je postignuta jedinstvenost metoda postupaka kredit rejting agencija, npr. Standard & Poor's, Moody's i sl) sprovedena je na uzorku od 135 ispitanika. Analiza je sprovedena na 2 varijable:

Tablica 29: Pitanje 15 (PH2)

Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija

15. Smatrate li da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizovani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Europu?

Da 128 0.95

Ne 7 0.05

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Smatrate li da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizirani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i

97

Zapadnu Evropu?”, 128 ispitanika je imalo pozitivan stav (odgovor “Da”), dok je 7 ispitanika imalo negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 95% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 5% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test) možemo zaključiti da bh. kompanije smatraju da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta trebali biti unificirani i institucionalizirani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Evropu.

Tablica 30: Pitanje 25 (PH2)

Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija

25. Smatrate li da je procjena kreditnog rejtinga BiH od strane neovisnih kredit rejting agencija (Standard & Poor's, Moody's i sl.) značajna za njen dalji

ekonomski razvoj?

Da 123 0.91

Ne 12 0.09

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Smatrate li da je procjena kreditnog rejtinga BiH od strane neovisnih kredit rejting agencija (Standard & Poor's, Moody's i sl.) značajna za njen dalji ekonomski razvoj?”, 123 ispitanika je imalo pozitivan stav (odgovor “Da”), dok je 12 ispitanika imalo negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 91% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 9% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Dobiveni rezultati p = 0.00 < 0.05 (Binomni test) nam govore da bi procjena kreditnog rejtinga BiH od strane neovisnih kredit rejting agencija karakterističnih za visokoproduktivne ekonomske sisteme bila značajna za BiH. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 za obje varijable (Binomni test), možemo prihvatiti:

PH2: “Računovodstvena analiza boniteta visokoproduktivnih ekonomskih sistema utjelovljena je u neovisnim kredit rejting institucijama, čime je postignuta jedinstvenost metoda i postupaka kredit rejting rangiranja.”

PH3: Unifikacijom i institucionalizacijom računovodstvene analize boniteta u BiH, postigla bi se veća informiranosti investitora, a samim tim bi se kreiralo povjerenje u institucije učesnike finansijskog tržišta BiH.

Analiza stavova bh. kompanija u vezi s unifikacijom i institucionalizacijom računovodstvene analize boniteta u BiH u kontekstu povećanja informiranosti investitora, a time i povjerenja u institucije učesnike finansijskog tržišta u BiH, sprovedena je na uzorku od 135 ispitanika. Analiza je sprovedena na varijabli:

Tablica 31: Pitanje 23 (PH3)

Binomni test Kategorija Br. Uočena proporcija.

23. Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time povećavajući povjerenje ino partnera u investiciono djelovanje u BiH?

Da 121 0.90

Ne 14 0.10

Ukupno: 135 1.00

98

Na pitanje: “Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time povećavajući povjerenje ino-partnera u investiciono djelovanje u BiH?”, 121 ispitanik je imao pozitivan stav (odgovor “Da”), dok je 14 ispitanika imalo negativan stav (odgovor “Ne”). Procentualno, 90% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 10% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test) - možemo prihvatiti PH3: Unifikacijom i institucionalizacijom računovodstvene analize boniteta u BiH, postigla bi se veća informiranosti investitora, a samim tim bi se kreiralo povjerenje u institucije učesnike finansijskog tržišta BiH

PH4: Stvaranjem neovisnog tijela, unificiranih metoda i procedura računovodstvene analize boniteta u BiH po modelu kredit rejting rangiranja od strane vodećih svjetskih kredit rejting institucija, indirektno bi se uticalo na istinitost i pouzdanost računovodstvenih tvrdnji objavljenih obaveznih finansijskih izvještaja institucija i preduzeća u BiH.

Analiza stavova bh. kompanija u vezi sa stvaranjem neovisnog tijela, unificiranih metoda i procedura računovodstvene analize boniteta u BiH po modelu kredit rejting rangiranja od strane vodećih svjetskih kredit rejting institucija u kontekstu uticaja na istinitost i pouzdanost računovodstvenih tvrdnji objavljenih u obaveznim finansijskim izvještajima institucija i preduzeća u bh. sprovedena je na uzorku od 135 ispitanika. Analiza je sprovedena na varijabli:

Tablica 32: Pitanje 12 (PH4)

Hi-kvadrat test Uočeni br. Očekivani br. Ostatak

12. Kakvu korist bi privreda BiH imala od toga da

se vrši jedinstvena menadžement

računovodstvena analiza boniteta

obaveznih godišnjih

finansijskih izvještaja privrednih

društava u BiH, te da su podaci javno

dostupni?

Poboljšala bi se istinitost ...

15 13.5 1.5

Poraslo bi povjerenje...

21 135 7.5

Smanjili bi se efekti sive...

5 13.5 -8.5

Porasli bi fiskalni učinci ubiranja

2 13.5 -11.5

Povećalo bi se prometovanje i...

5 13.5 -8.5

Poboljšali bi se odnosi u...

4 13.5 -9.5

Poraslo bi povjerenje u instit...

2 13.5 -11.5

Sve navedeno 75 13.5 61.5

Ništa od navedenog 3 13.5 -10.5

Dodatni problemi 3 13.5 -10.5

Ukupno 135

99

Na pitanje: “Kakvu korist bi privreda BiH imala od toga da se vrši jedinstvena menadžment-računovodstvena analiza boniteta obaveznih godišnjih finansijskih izvještaja privrednih društava u BiH, te da su podaci javno dostupni?”, najveći broj ispitanika, njih 75, se izjasnilo da bi to dovelo do svih navedenih koristi. Pojedinačno gledano, najveći broj ispitanika, njih 21, je izjavilo da bi poraslo povjerenje u dužničko-povjerilačke odnose učesnika na tržištu BiH. Pozitivan residual (1,5) je imala i tvrdnja da bi se povećala istinitost prezentovanih podataka u finansijskim izvještajima. Očekivani broj u ovom slučaju je bio 135. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Hi-kvadrat test), možemo prihvatiti PH4: “Stvaranjem neovisnog tijela, unificiranih metoda i procedura računovodstvene analize boniteta u BiH po modelu kredit rejting rangiranja od strane vodećih svjetskih kredit rejting institucija, indirektno bi se uticalo na istinitost i pouzdanost računovodstvenih tvrdnji objavljenih obaveznih finansijskih izvještaja institucija i preduzeća u BiH.”

PH5: Podizanjem rejtinga nacionalnoj svijesti, samokritičnosti i povjerenju u dužničko- povjerilačke odnose finansijskog tržišta BiH, stvorili bi se uslovi efikasnije integracije BiH u evropski ekonomski prostor, a tim bi se povećala konkurentnost domaćih poduzetnika pri aplikaciji projektima predpristupnih fondova EU. Analizom stavova bh. kompanija u vezi s podizanjem rejtinga nacionalnoj svijesti, samokritičnosti i povjerenju u dužničko-povjerilačke odnose finansijskog tržišta BiH, stvorili bi se uslovi efikasnije integracije BiH u evropski ekonomski prostor, a tim bi se povećala konkurentnost domaćih poduzetnika pri aplikaciji projektima predpristupnih fondova EU. Analiza je sprovedena na uzorku od 135 ispitanika na slijedećim varijablama:

Tablica 33: Pitanje 21 (PH5)

Binomni test Kategorija Br. Uočena .proporcija

21. Jeste li aplicirali za projekte predpristupnih fondova EU?

Da 21 0.16

Ne 114 0.84

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Jeste li aplicirali za projekte predpristupnih fondova EU?”, 114 ispitanika je izjavilo da nije (odgovor “Ne”), dok je samo 21 ispitanik dao pozitivan odgovor (odgovor “Da”). Procentualno, 16% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 84% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Binomni test), možemo prihvatiti zaključiti da bh. kompanije u veoma malom broju apliciraju za projekte pretpristupnih fondova EU.

100

Tablica 34: Pitanje 21.1. (PH5)

Binomni test kategorija Br. Uočena proporcija

21.1. Ako jeste, da li su vam aplikacije bile prihvaćene?

Da 8 0.38

Ne 13 0.62

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Ako jeste, da li su vam aplikacije bile prihvaćene?”, 13 ispitanika je izjavilo da nije (odgovor “Ne”), dok je samo 8 ispitanika dalo pozitivan odgovor (odgovor “Da”). Procentualno, 38% ispitanika se izjasnilo pozitivno u vezi s gore navedenim pitanjem, a 62% negativno. Test proporcije u ovom slučaju bio je 0.50 ili 50%. Na osnovu vrijednosti p = 0.03 < 0.05 (Binomni test) možemo zaključiti da je uspjeh bh. kompanija po pitanju prihvaćanja njihovih aplikacija za projekte pretpristupnih fondova manji od njihovog neuspjeha, tj. da je konkurentnost domaćih poduzetnika pri aplikaciji projektima pretpristupnih fondova EU na nezavidnom nivou.

Tablica 35: Pitanje 22 (PH5)

Hi-kvadrat test Uočeni br. Očekivani br Ostatak.

22. Susrećete li se sa problemom

nepovjerenja u vaše poslovanje u

međunarodnim poslovim odnosima?

Da 64 45.0 19.0

Ne 58 45.0 13.0

Ne poslujem na međunarodnom

tržištu 13 45.0 -32.0

Ukupno: 135 1.00

Na pitanje: “Susrećete li se s problemom nepovjerenja u vaše poslovanje u međunarodnim poslovnim odnosima?”, 64 ispitanika su izjavila potvrdno (odgovor “Da”), 58 ispitanika je odgovorilo negativno (odgovor “Ne”), dok je samo 13 ispitanika izjavilo da ne posluje na međunarodnom tržištu. Očekivano N u ovom slučaju je bilo 45. Na osnovu vrijednosti p = 0.00 < 0.05 (Hi-kvadrat test) možemo zaključiti da se bh. kompanija susreću s problemom nepovjerenja u njihovom poslovanju u međunarodnim poslovnim odnosima.

Uzimajući u obzir prethodno dobivene rezultate nakon analize prikupljenih podataka koja je pokazala da bh. kompanije u malom broju apliciraju za projekte pretpristupnih fondova EU, da njihove aplikacije u većini slučajeva bivaju odbačene, te da se susreću s problemom nepovjerenja u njihovom poslovanju u međunarodnim poslovnim odnosima kao posljedicom nedostatka rejtinga nacionalnoj svijesti, samokritičnosti i povjerenju u dužničko- -povjerilačke odnose finansijskog tržišta BiH, s apsolutnom sigurnošću možemo prihvatiti: PH5: “Podizanjem rejtinga nacionalnoj svijesti, samokritičnosti i povjerenju u dužničko-povjerilačke odnose finansijskog tržišta BiH stvorili bi se uslovi efikasnije integracije BiH u evropski ekonomski prostor, a tim bi se povećala konkurentnost domaćih poduzetnika pri aplikaciji projektima predpristupnih fondova EU.”

101

5. BH. KREDIT REJTING MODEL

Rukovođeni istraživanjem tematike kredit rejtinga i rješenjem problema u globaliziranom svjetskom okviru, alternativu unapređenja bh. tržišta vezano za pomenutu oblast potrebno je obrazložiti kroz: 1. model standardizacije kredit rejting procjene boniteta u funkciji unapređenja tržišta BiH i 2. ekonomsko-politički uticaj implementacije modela neovisne kredit rejting analize u BiH.

5.1. Model standardizacije kredit rejting procjene boniteta u funkciji unapređenja tržišta BiH

Proučavanje prednosti, potencijala i mogućnosti koje proizlaze iz neovisne procjene poslovne uspješnosti subjekata koji posluju na svjetskom finansijskom tržištu uređenom po principima globalizirane ekonomske misli, neizostavno nameće potrebu prilagođavanja bh. ekonomskog prostora pravilima već dobro uhodane igre.

Trenutna situacija po pitanju kredit rejtinga u Bosni i Hercegovini lokalizirana je na nivou države, odnosno jedina javna objava rejtinga u BiH se odnosi na državni rejting objavljen od strane vodećih kredit rejting agencija kao nužnost, s obzirom na to da je bez ocjene kredit rejtinga eksterno finansiranje izvorima inozemnog javnog duga gotovo nemoguće.

Interna procjena boniteta po modelu kredit rejtinga gotovo da se i ne spominje. Zakonski okvir BiH ne tretira pojam kredit rejtinga niti definiše ikakvu obaveznu proceduru za njegovo obavljanje. Privredni subjekti mogu svojevoljno vršiti procjenu rejtinga svojih klijenata ili svoju, za to mogu angažirati različite stručnjake, ali za sve to ne postoji nikakva zakonska pozadina niti uporište. S obzirom na to da ne postoji obaveza poštivanja jedinstvenih propisa, procedura i metodologija, te da ne postoji regulatorno tijelo koje vrši nadzor i registraciju, za očekivati je da će i samo povjerenje u istinitost i pouzdanost rezultata biti odsutno.

Suočeno s pritiskom nužnosti integracije u evropski ekonomski prostor, bh. zakonodavstvo mora, po uzoru na pozitivnu svjetsku zakonsku praksu, pokrenuti proces usklađivanje finansijskih propisa i modernizacije institucija finansijskog sistema. Svjetska ekonomska praksa problem kredit rejtinga uveliko je prihvatila i zakonski uskladila nacionalne nivoe s internacionalnim, promatrajući svijet kao jedan jedinstven ekonomski sistem koji posluje isključivo vođen osnovnim ekonomskim principima ekonomičnosti, profitabilnosti, produktivnosti i marketabilnosti, svjestan da je ponuda uslovljena potražnjom, cijena količinom te da su sve pomenute varijable u direktnoj međusobnoj ovisnosti i da je preduslov uspostavljanja poslovne saradnje informacija o poslovnoj uspješnosti, odnosno rejtingu. U današnjem poslovnom svijetu elektronskog prometa, pri svakoj uspješno sklopljenoj internetskoj transakciji, za očekivati je da prodavač traži od kupca ocjenu svoje usluge u vidu rejtinga, pritom na temelju poštivanja odrednica ugovora kupac stiče vlastiti rejting. Podjednako loše na tržištu će proći i kupac i prodavac s lošim rejtingom, s obzirom da su informacije o rejtingu javno dostupne.

102

Analizom zakonskog okvira kredit rejtinga Evrope, Amerike, Azije i Australije, uviđa se da su kredit rejting agencije privatne kompanije registrirane kao samostalna ekonomska tijela te da se samo procjene onih koje su registrirane kao nacionalno priznate u okviru institucija za nadzor i upravljanje vrijednosnim papirima mogu smatrati validnim. Njihova metodologija mora biti javno dostupna i njihov rad mora biti maksimalno transparentan. Ostale agencije i njihova procjena mogu se angažirati u vlastitoj režiji, njihovo mišljenje i stav se mogu uvažavati, ali istovremeno niko ne garantuje za njihovu pouzdanost.

S obzirom na to da je BiH poprilično ekonomski nerazvijena, sasvim je nepotrebno postojanje niz agencija ovog tipa, a pogotovo ako one nisu organizirane na nacionalnom nivou i poslovanje im nije strogo zakonski uokvireno. Ekonomski neopravdano je i pomisliti da bi BiH trebala registrirati još jednu instituciju koja bi se finansirala iz budžeta i bila pod direktnom nadležnošću države, jer bi se tako stvorila lažna politička neovisnost, a pouzdanost samih izvještaja o bonitetu, za očekivati, bila bi politički naslovljena. Jedini prihvatljiv model moguć za implementaciju u BiH počiva na stvaranju zakonskog utočišta potencijalnim investitorima i ekonomskim analitičarima da formiraju privredni subjekt u pravilu dioničarskog tipa vlasništva, čija primarna zadaća bi bila ekonomska analiza boniteta u formi procjene kreditnog rejtinga. Pomenuti subjekt registraciju bi morao obavljati u okviru državnog nadležnog tijela koje bi istovremeno nadziralo i njegov rad, definišući propise djelovanja. Sve analize bile bi javno dostupne, a analizirani subjekti uslijed vlastitog interesa u pozitivnoj procjeni snosili bi trošak izvršene procjene. Pomenuti subjekt svoje poslovanje morao bi zasnivati na prethodno pomenutim, dobro poznatim ekonomskim principima poslovanja, s tim da se svrha objavljivanja rejtinga i sama procjena rejtinga ni u kom slučaju ne bi mogla vezati za ekonomsku isplativost poslovanja, s analiziranim subjektom. S obzirom da u svijetu postoje dva modela kredit rejtinga, prvi, u kojem trošak rejtinga snosi preduzeće investitor koje zahtijeva da se procijeni njegova poslovna uspješnost i javno objavi kako bi privukao poslovne partnere, i drugi model, u kojem trošak rejtinga snosi investitor koji želi da stupi u poslovni kontakt sa nekim ekonomskim subjektom čiji rejting još nije objavljen pa na vlastiti zahtijev želi dobiti informaciju. U BiH oba modela su primjenjiva i prihatljiva, mada model javne objave vlastitog rejtinga kojeg investitor finansira predstavlja bolje rješenje, s obzirom da će se na taj način potaknuti konkurentska utakmica, pri kojoj će učesnici tržišta takmičarski se boriti za bolji rejting. Jedino što bi se trebalo uvesti kao obavezno jeste da se za sva preduzeća koja kotiraju na berzi javno prezentira rejting. Također bi bilo poželjno zakonski definisati da sva preduzeća, koja na bilo koji način posluju direktno sa državom kroz različite tenderske angažmane, prije potpisivanja ugovora u vezi posla kojeg će vršiti za državu prezentiraju pozitivne rejting ocjene. Ovakva praksa u budućnosti uveliko bi smanjila broj nerealiziranih državnih projekata i obustavljenih radova, ujedno pojeftinjujući troškove državne administracije proistekle iz ponovljenih tendera i sudskih troškova nastalih nepoštivanjem ugovora izvođača različitih radova.

Stvaranjem unificiranih metoda i standarda procjene poslovne uspješnosti u formi boniteta i definisanjem standarda za procjenu kreditnog rejtinga upotrebom jedinstvenih pokazatelja analize finansijskih izvještaja, na direktan i indirektan način ubrzao bi se proces integracije BiH u evropski ekonomski prostor.

Jedan od osnovnih problema bh. privrednika utjelovljen u dužničko-povjerilačkom nepovjerenju, značajno bi se umanjio stvaranjem jedinstvenog servisnog centra, putem kojeg bi se elektronskim putem brzo i efikasno moglo pristupiti osnovnim pokazateljima poslovne uspješnosti potencijalnih poslovnih partnera. Sigurnost investiranja u vrijednosnice s kojima se trguje na berzanskom tržištu značajno bi se povećala, podižući tako akumulacionu i investicionu sposobnost domaće privrede. Kako bi se postigao pomenuti cilj, neophodno je:

103

- izgraditi jedinstven sistem računovodstvene analize finansijskih izvještaja u funkciji ocjene boniteta u ekonomskim sistemima BiH,

- definisati zakonski okvir za poslovanje neovisne kredit rejting institucije, precizirajući postupke i metode analize,

- pooštriti zakonske propise sa aspekta primjene i poštivanja principa fer i istinite prezentacije finansijskih izvještaja,

- strožije sankcionisati i minimizirati prisustvo sive ekonomije, - unaprijediti postojeće institucije finansijskog tržišta BiH, - kontinuirano educirati privrednike o značaju kredit rejting rangiranja itd.117

5. 2. Ekonomsko-politički uticaj implementacije modela neovisne kredit rejting analize boniteta u BiH Sumiranjem rezultata naučno-empirijskog istraživanja o temi kredit rejtinga u svijetu, sa osvrtom na stanje bh. Tržišta, nedvojbeno se može potvrditi sveopći ekonomsko-politički uticaj i značaj implementacije modela neovisne procjene boniteta u formi kredit rejtinga na ekonomskom prostoru tržišta BiH. Uzimajući u obzir činjenicu da su tokom istraživanja potvrđene u uvodu postavljene i izložene glavne i pomoćne hipoteze, te da se istraživanjem odgovorilo na set postavljenih pitanja na početku istraživanja, svrsishodno je sažeti opći doprinos istraživanja kredit rejtinga u BiH. Preciziranjem metoda i instrumenata menadžment-računovodstvene analize boniteta u formi kredit rejting procjene poslovne uspješnosti i njenim stavljenjem u jedinstven standardiziran zakonski okvir po uzoru na visokoproduktivne ekonomije svijeta, bosansko-hercegovačko tržište će postići viši nivo odgovornosti, sigurnosti i pouzdanosti u dužničko- -povjerilačkim odnosima nacionalnog i internacionalnog karaktera, postajući tako atraktivniji prostor sa aspekta inozemnog kapitala. Čineći javno dostupne rezultate menadžment-računovodstvene procjene boniteta u formi kredit rejtinga, država BiH, odnosno njeno tržište, omogućit će da se u stvarnom svjetlu prikazuju rezultati poslovne uspješnosti i buduće perspektivnosti ekonomskih subjekata tržišta BiH, stvarajući na taj način realniju sliku konkurentske pozicije kako privatnog tako i javnog sektora. Kreiranjem neovisnog ovlaštenog tijela, s jedinstvenim metodama i postupcima rada, spriječit će se potencijalne sklonosti ka favoriziranju jednih ili obeshrabrivanju i nepravednom degradiranju drugih učesnika tržišta. Stvaranjem jedinstvene baze podataka i efikasnih, elektronski jednostavno dostupnih kredit rejting procjena, olakšat će se i ubrzati informisanost investitora, što će dodatno učvrstiti povjerenje u institucije i učesnike tržišta BiH. Kredit rejting procjena boniteta, javno dostupna djelovat će poput nevidljivog lica srama, postičući tako ekonomske subjekte koji su predmet analize na instinitost i pouzdanost računovodstvenih tvrdnji objavljenih u obaveznim finansijskim izvještajima. Posmatrano sa aspekta države, namećući obavezu privrednim subjektima koji na bilo koji način, direktno ili kroz tendersku proceduru, učestvuju u njenom poslovanju ili realizaciji različitih infrastrukturnih i sličnih projekata stvorit će se dodatne prednosti, smanjujući rizik ugovaranja i mogućnost prevare.

117 Kurtanović, S. – Midžić, S.: Analiza finansijskih izvještaja u funkciji ocjene boniteta poslovanja, Petnaesti međunarodni simpozij, Neum 2012, Zbornik radova, Udruženje računovođa i revizora Federacije Bosne i Hercegovine

104

Nemilosrdnost, pravednost, istinitost i pouzdanost kredit rejtinga trebali bi djelovati na poduzetničku svjesnost o nužnosti istinite i fer prezentacije vlastitog poslovanja, umanjujući time sklonost djelovanju u pravcu sive ekonomije. Radeći na privlačnosti vlastitog biznisa, čineći ga atraktivnim domaćem investitoru, zasigurno se može potvrditi da i ino-poslovni partner neće ostati ravnodušan, što će u konačnici poboljšati konkurentsku poziciju bh. privrednika u procesu evropske integracije, otvarajući mu put ka sveželjenim bespovratinim sredstvima predpristupnih fondova Evropske unije.

Uspostavljanjem jedinstvenog standarda rejting analize i definisanjem zakonskog okvira obaveznih propisa i uslova za registraciju, stvaranjem jedinstvenog regulatornog tijela koje će vršiti registraciju i nadzor rada ovlaštenih kredit rejting agencija na osnovu njihove sposobnosti i kompetentnosti, uspostavljanjem elektronske baze podataka o rejtingu bh. ekonomskih sistema, Bosna i Hercegovina će načiniti jedan ozbiljan ekonomsko-politički iskorak ka modernoj Evropi i svijetu.

105

ZAKLJUČAK

Vođeni teorijom da se u privredi sve može posmatrati sa aspekta robe koja istovremeno mora imati svoju upotrebnu i prometnu vrijednost, te da se i novac može posmatrati kao roba koja se u izvjesnim uslovima javlja kao predmet tržišne kupoprodaje, istraživanje poslovne vrijednosti i uspješnosti ekonomskih subjekata učesnika nekog tržišta praktično je moguće provesti vodeći se principima i zakonitostima koje vrijede na tržištu roba. U skladu s navedenim i po uzoru na tržište roba, proces istraživanja boniteta privrede i njenih subjekata moguće je zasnivati na procjeni i analizi uzroka i faktora od kojih zavisi njihova vrijednost. Posmatrajući cijenu kao mjeru vrijednosti koja je direktno uslovljena odnosima ponude, potražnje i količine, postavljamo se u nepovoljnu poziciju kako definisati cijenu roba iste vrste i može li jedna te ista cijena biti mjera vrijednosti tih roba. Kao što sve jabuke na tržnici ne mogu imati istu cijenu, jer se razlikuju po trošku nabavke, klasama i kvalitetu svoje vrijednosti, isto tako ni sve vrijednosnice ili pak preduzeća, bez obzira na činjenicu da potječu iz iste branše biznisa, ne mogu biti iste vrijednosti odnosno boniteta. Prizemljujući materiju, dolazimo do zaključka da cijena neke robe kao mjera vrijednosti nije samo proizvod njenog troška sticanja, već je i odraz njenog dobrog glasa ili reputacije, brenda kojeg posjeduje, kvaliteta, buduće perspektivnosti, njene sposobnosti da zadovolji potrebe za koje je namijenjena, tj. cijena je odraz kvalitativnih i kvantitativnih faktora kojim je uslovljen nastanak i promet date robe. Sljedeći navedeno postavljamo pitanje kako to da dvije jabuke, na očigled jednake, od dva različita proizvođača nemaju jednaku cijenu kad će i jedna i druga zadovoljiti istu potrebu. Odgovor na pitanje daje nada u kvalitet i stepen zadovoljenja potrebe koju kupac ima konzumirajući dati proizvodom i koju će imati u dogledno vrijeme kao rezultat konzumacije datog proizvoda, a u konačnici se formira na tržištu roba. Ista pitanja bi se mogla postaviti i u svijetu investicija i biznisa, npr: Kako se odlučiti za investiranje u jedan određeni biznis? Na osnovu čega se odlučiti za kupovinu nekih vrijednosnica ili čak zašto bi investitoru u nekom slučaju bilo sigurnije ili isplatnije investirati u BiH, nego u susjednu Hrvatsku ili neku drugu zemlju? Gdje u tom slučaju nabaviti informacije? Kako ih nazvati i u kom obliku ih prikazati? Odgovor na navedena i mnoga druga pitanja još krajem 19. stoljeća dat je u formi izvještaja o bonitetu ili općoj poslovnoj uspješnosti, danas u međunarodnom ekonomskom prostoru poznatijem pod nazivom kreditnog rejtinga. Ukratko rečeno, putem boniteta nastoji se, na temelju proteklih, trenutnih i potencijalno budućih dešavanja, snaga i slabosti, prilika i prijetnji, iskazati procijenjena sposobnost ispitivanog tijela da udovolji uslovima definisanim različitim obligacionim ugovorima.

106

Pojam boniteta potječe od latinske riječi bonus što znači dobro, a u ekonomskom smislu značenje pojma bonitet veže se za pojam bonitas, što znači valjanost, unutrašnja valjanost ili platežna sposobnost. Englesko govorno područje smisao ovog pojma pronalazi u složenici creditworthiness, dok se u njemačkom jeziku susreće kao Bonitat ili kredit wurdigkeit. Najčešće definisanje boniteta provodi se kroz kvalitativnu i kvantitativnu sposobnost preduzeća da udovoljava svojim finansijskim obavezama u trenutnom i budućem roku. On bi se mogao prikazati kao sinteza svih pozitivnih i negativnih osobina ocjenjivanog subjekta s obzirom na to da je on sintetizirana slika likvidnosti, solventnosti, stabilnosti, profitabilnosti, organiziranosti itd. Sveobuhvatnost boniteta zahtijeva njegovu klasifikaciju prema opsegu i objektu analize. Opseg boniteta zahtijeva posmatranje šireg i užeg, parcijalnog poimanja boniteta. U užem kontekstu, bonitet je samo kreditna sposobnost preduzeća ili njegova operativna sposobnost, dok je u širem kontekstu bonitet rezultat ukupne pozicije preduzeća obuhvatajući tako kreditnu sposobnost i opći položaj preduzeća proistekao iz proteklog i potencijalnog budućeg poslovanja, njegova uspješnost, reputaciju, perspektivnost itd. S obzirom na to da na bonitet preduzeća utiče veliki broj faktora, prije nego se pristupi njegovoj procjeni potrebno je izdvojiti one najbitnije, što u osnovi ovisi od niza drugih faktora specifičnih za djelatnost samog preduzeća. Analiza boniteta u suštini bi se mogla podijeliti i sa aspekta ispitanika, odnosno da li se provodi analiza poslovnog partnera s kojim preduzeća već ima uspostavljene poslovne odnose, ili poslovnog partnera kojeg tek upoznaje. Suštinski gledano, poslovni partner s kojim su već uspostavljeni poslovni odnosi prethodno je zaslužio nekakav status boniteta i kod njega je bitno konstantno provjeravati kreditnu sposobnost, odnosno bonitet u užem smislu značenja, dok se kod poslovnih partnera s kojima preduzeće tek namjerava uspostaviti poslovne odnose bonitet treba detaljno utvrditi sa svih stajališta posmatrajući pritom položaj preduzeća, ekonomsko-finansijski status, rezultate dosadašnjeg rada, potencijalne buduće prilike i prijetnje. Svaka od pomenutih analiza zahtijeva primjenu određenih pokazatelja. Prema opsegu analize boniteta, bitno je naglasiti značaj dopunskog boniteta, kojim se vrši periodična dopuna mišljena o bonitetu poslovnog partnera kojeg već poznajemo. Posebno značajna i rasprostranjena analiza boniteta odnosi se na bankarski bonitet koji se provodi na bazi pet indikatora, u nauci poznatih kao 5 C, s obzirom na to da se vežu pet pojmova engleskog govornog područja, a koji počinju sa slovom C, prevedeno na bosanski jezik, to su: kapacitet, karakter, kapital i kolateral.

Proučavanje boniteta nužno zahtijeva preciziranje objekta koji se analizira i kolika je njegova sklonost ka defaultu, u skladu s čim je i nastala klasifikacija na: osnovni ili fundamentalni bonitet, kojeg čini cjelokupni ili korporativni bonitet i kreditni rejting instrumenta, tržišno uslovljeni kreditni rejting i rejting specifičnih sektora.

Menadžment-računovodstvena analiza boniteta u formi kredit rejtinga, kao kompleksan segment ekonomske nauke, zahtijeva posjedovanje, prije svega, velikog znanja, vještine, iskustva i informacija, te se iz tog razloga ne može prizemljiti na nivo pojedinca ili bilo kog drugog ekonomskog laika, već ju je potrebno povjeriti referentnom, iskusnom, dobro informiranom i naučno kompetentnom tijelu. Kako bi to postiglo, svjetsko tržište kapitala

107

stvorilo je podlogu i okvir za nastanak i funkcionisanje neovisnih agencija koje se bave procjenom kredit rejtinga. Kredit rejting se uopćeno posmatra kao procjena koju kredit rejting agencija daje kako bi upozorila na sklonost ispitivanog tijela da doživi default (default je riječ engleskog porijekla koja se u bosanskom jeziku poistovjećuje kao nemogućnošću izmirenja dospjelih ugovora). Bitno je naglasiti da kredit rejting nije rezultat matematičke formule, kao i to da se prilikom njegove procjene obavezno uzimaju u razmatranje kvalitativni i kvantitativni faktori. Također je bitno naglasiti da kredit rejting nije isto što i credit score, jer se credit score analizom analizira samo kreditna sposobnost, što se u principu provodi u bankarskom sektoru pri procjeni fizičkih lica i njihove kreditne sposobnosti, odnosno sklonosti ka defaultu. Značajno je napomenuti da kredit rejting nije fiksna veličina, već se on stalno mijenja, dopunjuje i prilagođava stvarnom stanju, što je istovremeno veoma pozitivno za subjekte koji su jednom doživjeli nepovoljnu procjenu rejtinga. Informacija o procjeni kredit rejtinga nekog subjekta nije savjetodavnog tipa, ona je samo informacija o relativnom investicionom riziku, što znači da korisnik informacije može uzeti u razmatranje prilikom svog budućeg odlučivanja pomenutu informaciju, ali i ne mora, te da pritom agencija koja je emitirala i objavila procjenu ne snosi nikakav rizik i odgovornost. Trenutno u svijetu postoji veliki broj neovisnih kredit rejting agencija, međutim, reputacija proistekla iz dugogodišnjeg pozitivnog poslovnog iskustva među njima je izdvojila tri vodeće agencije: Standard and Poor's, Moody i Fitch. Metodologija procjene boniteta ove tri agencije međusobno poprilično je različita, tako da i njihove procjene istog subjekta ne moraju u suštini biti identične, kao što ni simboli koje koriste nisu jednaki. Bez obzira na razlike među njima, sve tri se slažu da kredit rejting predstavlja mišljenje da li će procjenjivani subjekt biti u mogućnosti izmiriti svoje ugovore na vrijeme i u cijelosti. Simboli koje kredit rejting agencije koriste kako bi izrazile mišljenje o rejtingu analiziranog subjekta mogu biti brojčani ili slovni, što zavisi od izbora agencije. Diferenciranost simbola procjene se javlja i sa aspekta roka, tako da se različitim simbolima procjenjuje kratkoročni i dugoročni rejting. Uz minorna odstupanja, većina kredit rejting agencija bonitet izražava kroz tri nivoa: rejting investicionog razreda, rejting ispod investicionog razreda i neželjeni finansijski ugovori. Unutar svakog od ovih nivoa postoje podnivoi, tako da se u investicionom razredu nalaze oni subjekti koji imaju iznimno snažan kapacitet za udovoljavanje finansijskim ugovorima, klijenti veoma snažnog kapaciteta, snažnog i adekvatnog kapaciteta, pa čak i ako imaju potencijalno nepovoljne poslovne uslove umjerenog intenziteta. Rejting ispod investicionog nivoa sadržavat će ocjene subjekata manje osjetljive u kratkom roku, ali s bitnim tekućim nepogodnostima, više osjetljive subjekte koji imaju kapacitet za zadovoljenje finansijskih ugovora, trenutno osjetljive ali još uvijek perspektivne subjekte i subjekte koji su veoma osjetljivi.

108

Procjene boniteta na ovaj način najčešće će biti iskazane slovima A, B, C i D, pri čemu će svaki podnivo imati dodatnu kategorizaciju. U osnovi su razvijena tri tipa kredit rejting skala: osnovna uobičajna skala koju koriste kredit rejting agencije kako bi odredile bonitet nekog emitenta ili instrumenta, kreditna marža finansijskog tržišta kao faktor investicionog odlučivanja investitora u obveznice i tržišno- -impliciran kreditni rejting koji je izveden iz kombinacije matematičkog modela i arbitražne ekvilibrijem cijene emitentovog kapitala i sredstava, teorije vjerovatnoće i empirijskih posmatranja proteklih defaulta. Organizacija rada i način djelovanja kredit rejting agencija širom svijeta zavise od modela kojeg klijenti i zainteresirane strane prihvataju. Većina kredit rejting agencija posluje po osnovu dva modela: poslovni model, u kojem uslugu rejtinga zahtijevaju zainteresirani klijenti, investitori, korisnici rejting informacija, te sami snose trošak usluge, i model u kojem sami emitent vrijednosnica inicira aktivnosti oko procjene rejtinga, plaća uslugu, ugovara s agencijom za početno i svako naredno ocjenjivanje rejtinga. Oba modela bi se efikasno i funkcionalno mogla primijeniti na ekonomskom prostoru BiH, s tim da bi se kombinacijom jednog i drugog modela postigli optimalni učinci. Sveopća korist od kredit rejtinga doprinijela je njegovoj rasprostranjenosti te se tako spektar korisnika informacija i usluga proširio na sve subjekte tržišta: investitore, emitente, banke, brokere, dilere, vlade itd. S obzirom na to da je kredit rejting nekog subjekta sveukupna slika njegovog "zdravstvenog stanja", značajno je napomenuti da procjenu rejtinga ne može obaviti samo jedan ekonomski analitičar (isto kao što potpunu dijagnozu ljekarskog stanja nekog pacijenta ne može dati samo jedan ljekar) koji posjeduje ekonomsko znanje jedne ekonomske discipline, jer se rejting definiše na temelju svih kvalitativnih i kvantitativnih faktora koji utiču na poslovanje analiziranog subjekta. Menadžment-računovodstvenom analizom boniteta nastoji se, na temelju sveukupnih podataka i informacija uzetih iz seta obaveznih finansijskih izvještaja, projicirati slika stanja preduzeća kao posljedica proteklog poslovanja, iz tog razloga ovaj vid analize predstavlja podlogu i početak za sve naredne procjene koje će obavljati različiti analitičari koji nužno ne moraju biti ekonomske struke. Kvalitativna analiza boniteta, kao dio menadžment-računovodstvene analize koja zahtijeva širok spektar znanja i vještina, provodi se različito, u zavisnosti od objekta rejting analize, pa se tako može izdvojiti: osnovni ili fundamentalni korporativni kredit rejting koji se sastoji od: 1. cjelokupnog kredit rejtinga koji izražava sklonost ka defaultu zasnovanu na analizi korporacije i 2. kredit rejting instrumenta koji izražava sklonost ka defaultu koju ima pojedini analizirani finansijski instrument, tržišno uslovljeni korporativni rejting koji posmatra rejting u terminima vjerovatnosti i matematičkih očekivanja, kreirajući model kreditne ocjene i rejting specijalnih sektora koji obuhvata: rejting suverenih država, rejting finansijske snage banaka i osiguravajućih kompanija i rejting strukturnih finansijskih instrumenata. Korporativna kvalitativna analiza i kvalitativna analiza finansijskih instrumenata nazivaju se analizom poslovnog rizika. Poslovni rizik se sastoji od državnog rizika, industrijskog rizika, konkurentske pozicije, rizika portfolija proizvoda, tehnološkog napretka,

109

troškovne efikasnosti, strateškog i operativnog menadžmenta, profitabilnosti u odnosu na grupu itd. Kvalitativna analiza suverenih država, koju obično provode neovisne agencije, u osnovi prema S&P se sastoji od: političkog rizika, ekonomske strukture dohotka, izgleda za ekonomskim rastom, fiskalnog fleksibiliteta, zaduženosti vlade, vanbudžetskih i kontingentnih obaveza, monetarne stabilnosti, eksterne likvidnosti, zaduženosti privatnog sektora, zaduženosti javnog sektora itd. Agencija Moody vrši sintetiziranje navedenih faktora kroz: ekonomsku strukturu, fiskalne indikatore, vanjska plaćanja i dug, monetarne faktore i likvidnost. Kvantitativna analiza, koju isključivo provode stručnjaci ekonomske teorije i prakse, predstavalja tradicionalni oblik analize finansijskog rizika i sastoji se od analize: upravljačkog rizika, računovodstvenog rizika, adekvatnosti novčanog toka strukture kapitala i kratkoročnih faktora likvidnosti. Ovaj vid analiza temelji se na analizi finansijskih izvještaja i racio analizi. Finansijska analiza se odvija u nekoliko faza, od kojih su najbitnije: prikupljanje izvještaja, analiza bilansa, izračun pokazatelja i poređenje i tumačenje rezultata. Racio analiza se zasniva na ispitivanju odnosa između logički povezanih dijelova finansijskih izvještaja kako bi se istakle ključne veze za procjenu finansijskog položaja preduzeća. Kredit rejting agencije nakon sumiranja rezultata kvantitativne i kvalitativne analize, objedinjuju ocjenu u jedinstvenu procjenu boniteta ili kreditnog rejtinga, tako da je stvarni rezultat mišljenja kredit rejting agencije kombinacija poslovnog i finansijskog rizika. Ovako zrelo shvatanje biznisa, inkorporiranog u sistem i svijet u kojem posluje, moguće je postići jedino unutar zrelih ekonomskih tržišta vođenih modelom tržišne ekonomije, što dijelom opravdava stogodišnje kašnjenje s implementacijom modela na tržištu BiH. Prvi oblik kredit rejtinga u svijetu nastaje s pojavom željeznica u SAD krajem 19. stoljeća, a njegovo zakonsko regulisanje prvi put se javlja nakon Velike svjetske ekonomske krize 1930. godine u SAD. Od momenta nastanka prvih procjena kredit rejtinga na američkom finansijskom tržištu, pa do stvaranja međunarodno priznatog referentnog okvira, proteklo je sedamdesetak godina, tako da je današnji međunarodni okvir oblik sazrijevanja forme, strukture i uloge kredit rejting biznisa. Iako uveliko pod uticajem rejting procjena, Bosna i Hercegovina još uvijek nema vlastiti referentni okvir. Iznenađena navedenom činjeničnom konstatacijom i svjesna potresa kojeg izazivaju negativne kredit rejting procjene suverenih zemalja u procesu njihovog finansijskog nastupanja na međunarodnom tržištu, pristupila sam empirijskom istraživanju mišljenja različitih ekonomskopravnih tijela tržišta BiH i došla do saznanja šta o pomenutoj problematici misle učesnici finansijskog tržišta BiH. Polazeći od hipoteze da će se unifikacijom računovodstvene analize boniteta na teritoriju BiH stvoriti jedinstven standard i metode procjene poslovne uspješnosti, koja će uveliko olakšati integraciju BiH u evropski ekonomsko-politički prostor, kreirala sam jedinstven anketni upitnik čiji rezultati su potvrdili cilj istraživanja i očekivanja vezana za problematiku unifikacije računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor.

110

Analizom odgovora upitnika dolazim do zaključka da bosanskohercegovački privrednik, uveliko ovisan o tokovima međunarodne razmjene, ozbiljno upoznat značajem boniteta u obligacionim odnosima, svjestan potrebe i nužnosti evropskog pridruživanja odgovorno se osjeća spremnim da prihvati svjetski ekonomski poredak, a s njim i legitimno ustrojstvo najprije evropskog, a potom i svjetskog tržišta. S obzirom na to da u svijetu trenutno egzistira unificiran obrazac propisa ko, kada i pod kojim uslovima može vršiti procjenu kredit rejtinga, Bosna i Hercegovina je ne samo dužna već i obavezna svom privredniku omogućiti i obezbijediti ravnopravan tretman na međunarodnom tržištu. Uslijed toga dužna je i prihvatiti tekovine novog ekonomskog poretka i tako povećati životni standard svojih građana.

Trenutno u svijetu egzistira veliki broj neovisnih kredit rejting agencija, dok u BiH ne postoji niti jedna koja se bavi isključivo tim poslom i jedini oblik rejtinga prisutan u BiH javlja se u okvirima bankarskog sektora, uglavnom unutar podružnica velikih svjetskih banaka koje posluju u skladu s preporukama svojih evropskih matica, i ugovorena rejting procjena koju po odluci Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, u koordinaciji Ministarstva finansija i trezora BiH i Centralne banke BiH, redovno izdaju velike svjetske rejting agencije Standard and Poor's i Moody's, a vezan je za kreditnu sposobnost i rejting same države BiH.

Empirijskim istraživanjem mišljenja učesnika finansijskog tržišta potvrdila sam stav da je većina učesnika bh. tržišta već dovoljno educirana i upoznata s pojmom boniteta odnosno kreditnog rejtinga. Također sam potvrdila mišljenje da je većina učesnika finansijskog tržišta već koristila ili vršila vlastite procjene poslovne uspješnosti ili svog preduzeća ili pak svojih poslovnih partnera. U skladu s aktualnom situacijom, zakonskim propisima i prisutnošću problema nedovoljne i neprimjerene upotrebe kredit rejtinga i njegovih rezultata, potvrđeno je da tržište BiH ne posjeduje jedinstvenu praksu po pitanju vlastitog organizovanja i provođenja rejting analize, ali da su istovremeno učesnici finansijskog tržišta BiH svjesni nužnosti i potrebe da se stvori jedinstven propis i procedura provođenja kredit rejting procjene boniteta i da bi ista trebala biti zakonom utemeljena. Velika većina ispitanika se složila da bi izvještaji o bonitetu trebali biti javno dostupni, unificirani i standardizirani na teritoriju cijele BiH po uzoru na praksu EU i ostatka ekonomski visokorazvijenog svijeta. Značajno slaganje mojih ispitanika, a posebno korisno u procesu zaključivanja istraživane tematike, bazira se na postavci da će se unifikacijom i standardizacijom analize boniteta otvoriti nove mogućnosti finansiranja, što se u našoj zemlji posebno mora uzeti u obzir kao prednost. Neosporivu opravdanost potrebe istraživanja problematike kredit rejtinga pronalazim u općoj razjedinjenosti ispitanika po pitanju ko će imati najveću korist od provođenja unifikacije i standardizacije procjene boniteta na bh. tržištu i u sveopćoj nesigurnosti kakvu korist će imati privreda BiH. Nužnost promjene propisa evidentno je prisutna u činjenici da većina ispitanika smatra da su podaci iz obaveznih finansijskih izvještaja koji se predaju u AFIP samo djelomično tačni, kao i to da značajan broj ispitanika smatra da te podatke u konačnici niko ne analizira. Istraživanjem sam potvrdila da su ispitanici uglavnom svjesni da bonitet nije isključivo vezan za rezultate iskazane putem finansijskih izvještaja koji su u osnovi rezultat

111

proteklog poslovanja, a ne buduće perspektivnosti, te da ispitanici podatke o svojim poslovnim partnerima prilikom procjene njihovog boniteta uglavnom prikupljaju korištenjem primarnih i sekundarnih izvora informacija, što je u konačnici nepobitno dokazalo tvrdnju da bi se analiza boniteta i kreditnog rejtinga trebala povjeriti posebnom i za to specijaliziranom tijelu, s obzirom da korisnik izvještaja o bonitetu provođenjem analize gubi jako puno vremena, skrećući time pažnju s bitnijih pitanja vezanih za njegovo lično poslovanje. Najbolnije pitanje čiji odgovor bi se mogao smatrati kao dosipanje "soli na ranu" , a direktno je vezano za perspektivnost bosanskohercegovačke privrede vezano je za postotak ili broj učesnika bh. tržišta koji su aplicirali na projekte predpristupnih fondova EU, u čemu se ogleda budućnost današnje BiH, jer ako je samo njih 16 % apliciralo projektima i svega 38% uspijevalo dobiti pozitivan odgovor, dovoljna nam je informacija koliko je povjerenje EU privrede i privrednika u perspektivnost i ekonomsku održivost BiH. Još interesantnija činjenica dokazana je i u pitanju da li se učesnici bh. tržišta susreću u međunarodnim obligacionim odnosima s problemom povjerenja, gdje je većina ispitanika koji uopće i stupaju u međunarodne odnose odgovorila da se susreću s problemom povjerenja u vlastito poslovanje. Analizom rezultata cjelokupnog istraživanja, potvrđene su i dokazane hipoteze postavljene na samom početku istraživanja, na temelju čega zaključujem: Naučnim istraživanjem i aplikacijom računovodstvene analize boniteta, preciziranjem metoda i instrumenata koji se koriste pri procjeni poslovne uspješnosti i kredit rejting rangiranju, te stvaranjem jedinstvenog standarda i institucionalizacijom po uzoru na napredne ekonomske sisteme Zapadne Evrope i svijeta, sveopća slika uspješnosti i poslovnosti ekonomskih subjekata tržišta BiH postat će perspektivnija, a učesnici tržišta konkurentniji i atraktivniji. Vođeni nužnošću pozitivne i visokorangirane poslovne uspješnosti, ekonomski sistemi bh. tržišta težit će većoj likvidnosti, čime će se povećati povjerenje dužničko-povjerilačkih odnos kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou. Rastom povjerenja otvorit će se putevi novih investicija kako domaćih tako i inozemnih investitora.

Računovodstvenom analizom boniteta u formi kredit rejtinga pružit će se pouzdanije informacije o stvarnom stanju poslovanja preduzeća u BiH, njihovoj poslovnoj uspješnosti, konkurentnosti i budućoj perspektivnosti.

Računovodstvena analiza boniteta visokoproduktivnih ekonomskih sistema Evrope i svijeta, po modelu neovisnog kredit rejtinga implementirana u BiH, stvorit će jedinstvenost i usklađenost metoda i postupaka kredit rejtinga BiH sa okvirima svjetskog tržišta, što će u konačnici olakšati i ubrzati implementaciju evropskih propisa u BiH u funkciji ispunjenja zahtjeva evropskog pridruživanja. Unifikacijom i institucionalizacijom računovodstvene analize boniteta u BiH, stvorit će se veća informiranost investitora i povjerenje u institucije i učesnike finansijskog tržišta BiH. Stvaranjem neovisnog tijela, unificiranih metoda i procedura računovodstvene analize boniteta u BiH po modelu kredit rejting rangiranja od strane vodećih svjetskih kredit rejting

112

institucija, indirektno će se uticati na istinitost i pouzdanost računovodstvenih tvrdnji objavljenih obaveznih finansijskih izvještaja institucija i preduzeća u BiH. Podizanjem rejtinga, nacionalne svijesti, samokritičnosti i povjerenja u dužničko- - povjerilačke odnose finansijskog tržišta BiH, stvorit će se uslovi efikasnije integracije BiH u evropski ekonomski prostor i povećat će se konkurentnost domaćih poduzetnika pri aplikaciji projektima predpristupnih fondova EU. Kao dokaz izloženih tvrdnji glavne i pomoćnih hipoteza, reprezentima se uzimaju odgovori empirijskog istraživanja. Poseban značaj za istraživanje sadržan je u odgovorima na anketna pitanja iz upitnika. Jedino preostalo meni kao istraživaču, u namjeri da dam vlastiti doprinos nauci, ogleda se u prijedlogu rješenja problema implementacijom unificiranog modela računovodstvene analize boniteta na cijelom teritoriju BiH. Prvi korak ka ispunjenju postavljenog zadatka je definisanje zakonskog okvira po uzoru na evropski referentni okvir, kojim bi se regulisalo slijedeće: Ko može obavljati djelatnost kredit rejtinga u BiH? Po kojoj proceduri se vrši registracija i nadzor djelovanja kredit rejting agencija? Ko može vršiti nadzor njihovog rada? Metodologija koju rejting agencije mogu koristiti? Ko plaća usluge rejtinga i gdje se one objavljuju? Obaveza objavljivanja rejtinga dioničkih društava i sl. Definisanjem zakonskog okvira, otvorila bi se mogućnost nastanka novog biznisa, a tržišni zakoni bi učinili da se model prilagođava privrednim potrebama. Jednom vještački stvorena potreba za kredit rejtingom na tržištu BiH razvijala bi se uporedo s tržišnim rastom. Drugi značajan korak u pravcu unifikacije računovodstvene analiza boniteta na tržištu BiH predstavljalo bi stvaranje neovisnog tijela za registraciju, kontrolu i nadzor rada kredit rejting agencija koje bi djelovale na državnom nivou, ili racionalnije i ekonomičnije za bh. budžet dodjeljivanje pomenutih dužnosti nekom već postojećem državnom tijelu.

Treći značajan korak ka rješenju problema implementacije modela kredit rejtinga na teritoriju BiH sastojao bi se od izgradnje jedinstvenog sistema metoda, postupaka i procedura računovodstvene analize koji bi se morali ispoštovati univerzalno, bez obzira o kojem se privrednom subjektu radi.

Standardizacija unifikacije računovodstvene analize boniteta u formi kredit rejtinga zahtijeva uspostavu etičkog kodeksa ponašanja svih tijela involviranih u proces rejtinga.

Implementacija modela kredit rejtinga zahtijeva pooštravanje propisa i sankcija u slučajevima kršenja pravila fer i istinite prezentacije obaveznih finansijskih izvještaja, kako bi se provođenjem njihove analize stvorila što pouzdanija slika stvarnog stanja poslovne uspješnosti.

Stvaranjem preduslova u kojim se loš glas i reputacija gubitnika ozbiljno razmatra prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, tržišnim pored zakonskog sankcionisanja gubitaša, umanjili bi se efekti i prisustvo sive ekonomije, defraudacije i ostalih oblika nedopuštenog poslovnog djelovanja, minimizirajući na taj način dejstvo sive ekonomije.

113

Podizanjem svijesti i povjerenja u institucije finansijskog tržišta, stvaranjem oka javnosti u vidu kredit rejtinga, postigli bi se pomaci ka razvoju institucija finansijskog tržišta i povjerenja u instrumente kojim se operira na njemu.

Kako bi što uspješnije realizirali postavljene ciljeve, neophodna je kontinuirana izobrazba privrednika, odnosno svih subjekata učesnika tržišta BiH, o ulozi i značaju kredit rejtinga, te bi se, u skladu s tim, neophodno trebalo zakonom definisati koje stručne kompetencije neophodno moraju posjedovati osobe uključene u proces procjene kredit rejtinga.

Cilj i zadatak istraživanja o temi Unifikacija računovodstvene analize boniteta u funkciji integracije BiH u evropski ekonomski prostor, u konačnici, dao je odgovore na pitanja:

- Šta se podrazumijeva pod pojmom boniteta i poslovne uspješnosti? - Kakva je uloga i značaj analize boniteta? - Koje menadžment-računovodstvene instrumente izvore, i metode treba koristiti prilikom

procjene boniteta? - Ko, kada, kako i zašto vrši procjenu boniteta poslovanja ekonomskih subjekata koji

posluju na tržištu BiH? - Kako se procjena boniteta vrši u međunarodnom ekonomskom prostoru, te kako zakonom

propisani okviri djelovanja neovisnih institucija koje se bave procjenom poslovne uspješnosti odnosno rejtinga?

- Po kojim propisima kredit rejtinga se vlada EU, SAD, Kanada, Australija i Azija, a kakvi su propisi po pitanju rejtinga na tržištu BiH?

- Koja metoda implementacije modela kredit rejtinga bi se mogla primijeniti na ekonomskom prostoru BiH?

- Koje prednosti se očekuju u budućnosti na tržištu BiH implementacijom modela neovisnog kredit rejtinga?

114

LITERATURA

KNJIGE

1. Alijagić, M.:Bankarstvo, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2002.

2. Altman, E. I. : Corporate Distress Prediction Models in a Turbulent Economic and Basel II Environment, Stern School of Business, New York University, 2002.

3. Altman, E. I.: The Use of Credit Scoring Models and the Importante of a Credit Cultur, Stern school of Business New York University

4. Anderson, W. J. et.al.: Corporate operational analysis, a procedure for evaluating key factors in internas operations, acquisitions and takeovers, New York, Quorum Books, 1991.

5. Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, Preduzeće za poslovne usluge d.o.o. Zagreb, Zagreb, 1995.

6. Benninga, Z. S. – Sarig, H. O.: Corporate finance a valuation approach, International ed, New York, McGraw-Hill, 1997.

7. Bišćević, I.: Menadžment, Univerzitet u Bihaću, Mašinski fakultet Bihać, Bihać, august 1999.

8. Brownlee, E. et.al.: Corporate financial reporting text and cases, Homewood IL Č, BP/Irwin, 1990.

9. Brownlee, E. R. II et. al.: Corporate financial reporting text and cases, Boston Mass Irwin/McGraw-Hill, 1998.

10. Cantor, R. – Packer, F.: The Credit Rating Industry, FRBNY Quarterly Review, 1994.

11. Carver, J., Oliver, C., Cadbury, A.: Corporate boards that create value, governing company performance from the boardroom, San Francisco, Jossey-Bass, 2002.

12. Caulfield, K. J. L. – Caulfield, V.: Australian Accounting Research Foundation, Melburn, 1987.

13. Clemens, J. H. – Dyer, L. S.: Balance sheets and the lending banker an assessment of accounting statements and their interpretation in relation to bank advances, London, Europa, 1986.

14. Cornell, B.: Corporate valuation, tools for effective appraisal and decision making, Homewood III: Business One Irwin, 1993.

15. Curtin, P. D. - Alves, R. J.: Analyzing your financial statements with Lotus Symphonya, Symphony business user's guide, Somerville Mass, Curtin & London New York, Van Nostrand Reinhold, 1984.

16. Ćesić, A.: Uputstvo o primjeni Stupa 2 novog Bazelskog sporazma, Poreski savjetnik , feb., mart, 2010.

17. Davis, L. J. – Harrison, S. S.: Edison in the boardroom, how leading companies realize value from their intellectual assets, New York, Wiley, 2001.

18. Deegan, C.: Australian financial accounting, Macqarie Park N.S.W. McGraw-Hill, 2007.

115

19. DiPiazza, Jr. A. et. al.: Building public trust, the future of corporate reporting, New York, John Wiley&Sons, 2002.

20. Ditrich, F.: The Credit Rating Industry, Competition and Regulation, University of Cologne, 2007.

21. Drury, C.: Management for business decisions, Second edition, Thomsons Learning, London, 2001.

22. Ekonomska enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1984.

23. Falkenstein, E. – Boral, A.- Cartny, L.V.: Moody’s Default Model, Rating Metodology, Moody’s Investors Service, May, 2000.

24. Feros, N. J.- Pengilley, W.: Business appraisals, Norht Ryde N.S.W. Butterworths Melbourne, Australian Society of Accountants, 1984.

25. Field, A. P. (2000), Discovering statistics using SPSS for Windows: advanced techniques for the beginner. London: Sage

26. Garner, C. W.: Accounting and budgeting in public and nonprofit organizations a manager's guide, San Francisco Jossey-Bass, 1991.

27. Gautam, S. - Randall, D.: Credit Rating Agencies Their Impact on Capital Flows to Developing Countries, Finansial Policy Forum Derivates Study Center, April 2003.

28. Griffin, A. P.: Cases in corporate financial reporting, Englewood Cliffs N. J., Prentice Hall, 1991.

29. Hadžiahmetović, Z.: Organizacijski menadžment, Erudit Zenica, Zenica, 2000. 30. Hawkins, F. D.: Corporate financial reporting text and cases, Homewood III, 1971. 31. Hayes, R. et. al.: Principi revizije međunarodna perspektiva, Udruženje računovođa i

revizora RS, Banja Luka 2002. 32. Hirst, D. E. et. al.: Cases in financial reporting an integrated approach with an emphasis

on earnings quality and persistence, Upper Saddle River N.J. Prentice Hall, 2006. 33. Hirst, R.C. I.: Business investment decisions, Oxford, Atlantic Highlands N.J., P. Allan,

1988. 34. Horn, J. C.: Financijska politika i upravljanje, Mate, Zagreb, 1997. 35. Jahić, M.: Finansijsko računovodstvo MSFI-MRS-PDV, Udruženje revizora FBiH,

Sarajevo, Sarajevo 2008. 36. Jamieson, B.: The bemused investor's guide to company accounts, Elsternwick Vic.,

Wrightbooks, 1997. 37. Jones, G. – Dyke, V. D.: The business of business valuation, New York, McGraw-Hill,

1998. 38. Kešetović, I.: Monetarne finansije, Univerzitet u Tuzli, Ekonomski fakultet, Tuzla, 2007. 39. Klein, R. - Day, P.: Accountabilities five public services, London, New York Tavistock,

1987. 40. Krishna, G. P. – Healy, M. P.: Business analysis & valuation using financial statements

text & cases, Mason Ohio Thomson/South-Western, 2008.

116

41. Kumalić, J.- Alijagić, M.: Javne finansije i fiskalna politika, Ekonomski fakultet Bihać, 2004.

42. Kumalić, J: Finansijski menadžment, Ekonomski fakultet Bihać, 2004. godine 43. Kumalić, J: Teorija i analiza bilansa, Otvoreni univerzitet „Apeiron“ Banja Luka, 2010. 44. Kumalić, J:. Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Bihać, 2007.

45. Kurtanović, S.: Promjene računovodstvenih politika i njihov uticaj na konsolidovane finansijske izvještaje, Doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Bihać, Bihać 2009.

46. Langohor, H., Langohor, P.: The Rating Agencies and Their Credit Ratings, A John Wiley and Sons, Ltd, 2008. England

47. Lermack, B. H.: Steps to a Basic Company Finansial Analysis, Philadelphia University, Philadelphia, 2003.

48. Lloyd, B.: Creating value through acquisitions, demergers, buyouts and alliances, Oxford New York, Pergamon, 1997.

49. Longman Dictionary of Contemporary English, Third Edition 50. McBarnet, D. – Whelan, C.: Creative accounting and the crossed-eyed javelin thrower,

New York, J. Wiley, 1999. 51. Mellman, M., Kerstein, J., Lilien, B. S.: Accounting for effective decision making a

manager's guide to corporate, financial and cost reporting, Burr Ridge III, Irwin Professional Pub, 1995.

52. Messier, W.: Revizija-priručnik za revizore i studente s rješenjima zadataka II dopunjeno izdanje, The McGraw-Hill Companies, INC, Zagreb, Faber & Zgombić Plus, 2000.

53. Neely, A.: Business performance measurement theory and practice, Cambridge, Cambridge University Press, 2002.

54. Nobes, C. N.: The Baring Securities guide to company accounts, Oxford UK Cambridge Mass, USA B.Blacwell, 1991.

55. Nunes, A. M.: Balance sheet management squeezing extra profits and cash from your company, New York, Wiley, 1987.

56. Njuhović, Z.: Poslovne finansije, Revicon Sarajevo, 1999.

57. Palepu, G.K. et.al.: Business analysis & valuation using financial statements, Cincinnati Ohio, South Western college Pub. 1996.

58. Palepu, G.K. et.al.: Business analysis & valuation using financial statements, Mason Ohio, Thomson/South-Western, 2004.

59. Palepu, G.K. et.al.: Business analysis & valuation using financial statements text & cases, Mason Ohio : Thomson/South-Western, 2004.

60. Parker, C. - Porter, B.: Australian GAAP (generally accepted accounting principles) as at... , Melbourne Vic., Parker Pub, 2001.

61. Parker, C. – Porter, B.: The CPA summary of Australian GAAP, Melbourne Vic., Parker Pub, 1997-2000.

62. Partnoy, F.: The Siskel and Ebert of Finansial Markets? Two Thumbs Down for the Credit Rating Agencies, Washington University Law Quarterly, Vol. 77, 1999.

117

63. Pejić, L., Radovanović, R., Stanišić, M.: Ocena boniteta preduzeća, Privredni pregled 1991.

64. Peter, A.: Accounting for business, Port Melbourne, Butterworth Heinemann, 1987. 65. Popoff, B., Cowan, T. K.: Analysis and interpretation of financial statements, Sydney,

Butterworths, 1989. 66. Pratt, P. S.: Cost of capital estimation and applications, New York, John Wiley & Sons,

2002. 67. Rabin, Z. M. , McTaggart, M. J.: Beyond performance measurement the use and

misuse of Economic Profit, Melbourne Vic, Marakon Associates, 1994. 68. Rayman, R. A.: Accounting standards true or false? , New York NY , Routledge, 2006.

69. Regulation EC No1060/2009 of the Europian Parlament and of the Council of 16 September 2009. On credit rating agencies

70. Rodić, J., Vukelić, G. et al.: Analiza finansijskih izvještaja, Ekonomski fakultet Podgorica, Podgorica, 2011.

71. Rodić, J.: Analiza financijskih izvještaja, Ekonomski fakultet Podgorica, januar, 2011. 72. Rose, P.S.: Menadžement komercijalnih banaka, Texas A and M University , 1999. 73. Ryan, J. B. – Heazlewood, I: Australian company financial reporting, Australian

Accounting Research, 1997.

74. Sewell, M. – Marcezak, M.: Using Cost Analysis in Evaluation

75. Shorter, G. – Seitzinger, V. M.: Credit Rating Agencies and Their Regulation, Congressional Research Service, 2009.

76. Smith, E.: The bottom line the essential guide for nonfinance executives, Ringwood Vic, Penguin, 1989.

77. Starčević, V.: Kreditni bonitet kao uslov uspostavljanja finansijske stabilnosti preduzeća u tranziciji, Doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet Subotica, Subotica, 2009.

78. Stavrić, B. et. al.: Ekonomika preduzeća sa osnovama ekonomike društvenih djelatnosti, Izdavačko-knjižarsko trgovinsko preduzeće Sarajevo, Sarajevo, 1990.

79. Stevanović, N. – Malinić, D.: Upravljačko računovodstvo, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, 2005.

80. Stevanović, N. – Malinić, D.: Upravljačko računovodstvo, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu , Beograd, 2005.

81. Sylla, R.: A Historical Primer on the Business of Credit Ratings , Department of Economics Stern School of Business, Washington, 2001.

82. Štangl, Š.G. – Zimanji, V.: Menadžment ljudskih resursa, Univerzitet Novi Sad, Ekonomski fakultet, Subotica , Subotica, 2006.

83. Vidaković, S.: Analiza poslovanja preduzeća u tržišnoj privredi, Prof. dr. Slobodan V. Vidaković, Novi Sad 2001.

118

84. Vujaklija, M.: Leksikon stranih reči, Prosveta, Beograd, 1980.

85. White, I. Gerald, S. C. A., Fried, D.: The analysis and use of financial statements, New York: Wiley, 1998.

86. Zaklan, D.: Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerziteta u Mostaru "Džemal Bijedić", Mostar, 2000.

87. Žager, K. – Žager,: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia Zagreb, Zagreb 1990.

ČLANCI, REFERATI, STUDIJE I RASPRAVE

1. Australian Institute of Company Directors: 50 metters to be cosidered before signing a company's financial statements, Sydney: Australian Institute of Company Directors, 2001.

2. Benković, J.: Analiza troškova i koristi u financiranja Projekta iz fondova Europske unije, Sabor hrvatskih graditelja, Cavtat, novembar, 2008

3. Booth, B.: Consolidated financial statements and group accounts: case studies, Sydney, Law Book Co, 1980.

4. Cantor, R. – Packer, F. Multiple Ratings and Credit Standards Differences of Opinion in the Credit Rating Industry Reserve Bank of New York, April, 1996.

5. International benchmarking, Canberra: Australian Govt. Pub Service, 1996.

6. Izvod iz predavana prof. dr. Popić, I. Postdiplomski studij Ekonomskog fakulteta Bihać 2007. godina

7. Herring, J. R.: Policy Issues Concering the Reform of the Credit Rating Agencies, Pew Financial Reform Project, Briefing Paper, May 2009.

8. Katz, J.- Salinas, E.: Crisesresponse, Public Policy for the PrivatP Sector , The World Bank Group, octobar, 2009.

9. Kurtanović, S. – Midžić, S.: Analiza finansijskih izvještaja u funkciji ocjene boniteta poslovanja, Petnaesti međunarodni simpozij, Neum 2012, Zbornik radova, Udruženje računovođa i revizora Federacije Bosne i Hercegovine

10. Melbourne, Vic. Australian Society of Certified Practising Accountants, Public Sector Accounting Centre of Excellence: Asset valuation by government trading enterprises: an evaluation of pricing issues: a research project, sponsored by the Independent Pricing and Regulatory Tribunal, Melbourne, Vic. Australian Society of Certified Practising Accountants, Public Sector Accounting Centre of Excellence, 1996.

11. Maris, P.: The regulation of credit agencices in the US and Europe : Historical analysis and thougts on The roads ahead, Athens Bar Association, mart, 2009

12. Purda, L. D.: Consistency of Global Credit Ratings : An Analysis of Firm Versus Country –Specific Factors Queen s University Kingston, Ontario, April, 2003.

13. Report on the Role and Function of Credit Rating Agencies in the Operation of the Securities Markets As Required by Section 702(b) of the Sarbanes –Oxley Act of 2002 U.S. Securities and Exchange Commission, January, 2003.

119

14. REGULATION (EU) No 513 / 2011 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL Of 11 May 2011 Amending Regulation (EC) No 1060 / 2009 on credit rating agencies (Text with EEA relevance )

15. Rossi, S. – Schwaiger, M, et.al. : Managerial Behavior and Cost /Profit Efficiency in the Banking Sectors of Central and Eastren European Countries, Working Paper, Oesterreichische Nationalbank, March, 2005.

16. Setty, G.- Dodd, R.,: Credit Reting Agencies :Their Impact on Capital Flows to Developing Countries Gautum , Financila Polici Forum Derivatives Study Center Special Policy Reporter 6, Washington, D.C., april, 2003.

17. Standard & Poor Financial Services LLC: Standard &Ports Guide to Credit Rating Essentials What are Credit rathings and how do they work? Lightbulb Press, 2011.

18. Shorter, G. – Seitzinger, V. M.: Credit Rating Agencies and Their Regulation, Congressional Research Service, Washington, D.C. September 3, 2009

19. Sylla, R.: A Historical Primer on the Busines of Credit of Credit Ratings, Department of the Economics, Stern School of Business, Washington, D.C. March, 2001

20. Vukoja, B.: Primjena analize financijskih izvještaja pomoću ključnih financijskih pokazatelja kao temelj donošenja poslovnih odluka, Zagreb, 2008.

INTERNET I OSTALI IZVORI:

1. restzatonline.worldpress.com (19.7.2011.)

2. de.wikipedia.org (10.2.2012.)

3. http//limun.hrfmain.asp. x2.id Određivanje boniteta

4. http//www.finansije.net/ Finansijski%20menadžment ... Analiza boniteta menadžersko računovodstvo

5. www.bankrate.com /what is Credit Score and What is it Designed to do/ (10. 2. 2012.)

6. www.gktoday.in/what is cradit rating/ (20.2.2012.)

7. www.crfonline.org (14. 2. 2012.)

8. www.wikinvest.com /Credit Rating Agencies/ (10. 2. 2013.)

9. www.understandingratings.com / Standard and Poor's guide to credit rating essentials/ p.3 (14.2.2012.)

10. www.AbautCreditRatings.com (3.3.2012.)

11. www.bis.org. (Basel Committee on Banking supervision, The Joint Forum, Report on Special Purpose Entties, 2009)

12. www.ecb.int/pub/pdf/ Van, Roy, P.: Credit Rating and The Standardised Approach to Credit risk in Basel II, Europian Central Bank, 2005.

13. www.crs.gov /Seintzingoer, M.V.- Shorter, G.: CRS Report for Congres, CRA and Their Regulations, 2009/

14. www.undrestandingrating/ing.en25.com./web/standx/ Guide to Credit rating Essentials,p.13-14

120

15. www.corporatecriteria.standardandpoors.com /S&P: Rating Criteria 2008. p. 29

16. Standard and Poor’s Corporate Ratings Criteria 2008. p.23

17. www.moodys.com/pages/Sovereig-Default-Research.aspx How Moody's Rates Sovereign

18. www.mathos.unios.hr/ Model za ocjenu rizičnosti/ (14.02.2012.)

19. http://ssrn.com/abstract=1434504

20. www.esma..

21. http://www.mofo.com/news/updates/files/080805AgencyReform.pdf .

22. http://www.iosco.org/library/pubdocs/pdf/IOSCOPD271.pdf

23. www.cbbh.ba

121

POPIS TABLICA

Br tablice.

Naziv tablice Stranica

Tablica 1: Lista registriranih i certificiranih kredit rejting agencija u Evropskoj uniji 45 Tablica 2: Prikaz značajnijih kredit rejting agencija u svijetu 49 Tablica 3: Osnovna dugoročna kredit rejting skala Standard and Poor's 2004. 52 Tablica 4: Kratkoročne rejting skale tri vodeće kredit rejting agencije 53 Tablica 5: Prikaz slijeda postepenog snižavanja rejtinga 55

Tablica 6: Ocjena rejtinga po modelu bankarskog sektora u BiH 57

Tablica 7: Prikaz kvalitativnih pokazatelja kredit rejting procjene bankarskog sektora BiH 58

Tablica 8: Aktualna procjene kredit rejtinga BiH od strane Moody's Investors Service i Standard and Poor's 68

Tablica 9 : Historijski pregled rejtinga BiH - Agencija Moody's Investors Service 68

Tablica 10: Historijski pregled rejtinga BiH - Agencija Standard & Poor's 69

Tablica 11: Demografska pitanja upitnika 71

Tablica 12: Unifikacija računovodstvene analize boniteta u BiH- upitnik 72

Tablica 13: Djelatnost 73

Tablica 14: Pravni oblik organizovanja 74

Tablica 15: Ukupan broj uposlenika 74

Tablica 16: Ukupan godišnji prihod 74

Tablica 17: Sjedište preduzeća, ustanove, institucije 75 Tablica 18: Službena pozicija ispitanika 75 Tablica 19: Varijable GH 91 Tablica 20: Pitanje 2 (GH) 91 Tablica 21: Pitanje 7 (GH) 92 Tablica 22: Pitanje 9 (GH) 92

122

Tablica 23: Pitanje 12 (GH 93

Tablica 24: Pitanje 12 (GH) 94 Tablica 25: Pitanje 12 (GH) 94

Tablica 26: Pitanje 23 (GH) 94

Tablica 27: Glavna hipoteza 95

Tablica 28: Pitanje 23 (PH1) 96 Tablica 29: Pitanje 15 (PH2) 96 Tablica 30: Pitanje 25 (PH2) 97 Tablica 31: Pitanje 23 (PH3) 97 Tablica 32: Pitanje 12 (PH4) 98 Tablica 33: Pitanje 21 (PH5) 99 Tablica 34: Pitanje 21.1. (PH5) 100

Tablica 35: Pitanje 22 (PH5) 100

123

POPIS GRAFIKONA

Broj grafikona Naziv grafikona stranica

Grafikon 1: Da li ste upoznati s pojmom boniteta? 76

Grafikon 2: Ukratko, bonitet bi se mogao definisati kao opća poslovna uspješnost preduzeća proistekla iz njegovog dosadašnjeg poslovanja, a zasnovana na njegovoj budućoj perspektivnosti? 76

Grafikon 3: Jeste li upoznati s pojmom kreditnog rejtinga? 77

Grafikon 4: Vršite li analizu boniteta svoje kompanije, preduzeća, institucije? 77 Grafikon 5: Ko za vas vrši analizu boniteta? 78 Grafikon 6: Kojom ocjenom ili pokazateljem biste ocijenili bonitet svoje

radne organizacije? 78 Grafikon 7: Ko smatrate da bi trebao vršiti neovisnu računovodstvenu analizu boniteta

privrednih subjekata u BiH? 79 Grafikon 8: Kad smatrate da je potrebno vršiti analizu boniteta? 80 Grafikon 9: Smatrate li da bi postupci, metode i procedure računovodstvene analize

boniteta i ocjene kreditnog rejtinga trebali biti definisani zakonom? 80 Grafikon 10: Ko smatrate da bi imao najviše koristi od ocjene boniteta u formi kreditnog

rejtinga? 81 Grafikon 11: Smatrate li da bi podaci i informacije o računovodstvenoj analizi boniteta

trebali biti javno dostupni? 81 Grafikon 12: Kakvu korist bi privreda BiH imala od toga da se vrši jedinstvena

menadžment računovodstvena analiza boniteta obaveznih godišnjih finansijskih izvještaja privrednih društava u BiH, te da su podaci javno dostupni? 82

Grafikon 13: Smatrate li da su podaci u obavezno prezentovanim godišnjim izvještajima

predatim u AFIP ? 83

Grafikon 14: Smatrate li da iko u državnoj administraciji koristi i analizira na bilo koji način podatke iz obavezno prezentovanih godišnjih finansijskih izvještaja? 83

Grafikon 15: Smatrate li da bi postupci i procedure računovodstvene analize boniteta

trebali biti unificirani i institucionalizirani na teritoriju cijele BiH po uzoru na SAD i Zapadnu Evropu? 84

124

Grafikon 16: Vršite li analizu boniteta svojih poslovnih partnera, dobavljača i kupaca? 84 Grafikon 17: Na koji način prikupljate podatke i informacije neophodne za ocjenu

boniteta vlastite kompanije i svojih poslovnih partnera? 85 Grafikon 18: Koje oblike finansiranja koristite? 86 Grafikon 19: Smatrate li da bi se u BiH unificiranom neovisnom procjenom

boniteta u formi objavljenog kreditnog rejtinga privrednih subjekata otvorile nove mogućnosti za alternativne oblike jeftinijeg finansiranja investicija? 86

Grafikon 20: Da li provjeravate pouzdanost ino partnera? 87 Grafikon 21: Jeste li aplicirali za projekte pretpristupnih fondova EU? 87 Grafikon 21.1: Ako jeste, da li su vam aplikacije bile prihvaćene? 88 Grafikon 22: Susrećete li se s problemom nepovjerenja u vaše poslovanje u

međunarodnim poslovnim odnosima? 88 Grafikon 23: Smatrate li da bi država BiH unificiranom računovodstvenom

analizom finansijskih izvještaja privrednih subjekata garantirala njihovu istinitost i pouzdanost, time povećavajući povjerenje ino-partnera u investiciono djelovanje u BiH? 89

Grafikon 24: Smatrate li da su informacije iz revidiranih finansijskih izvještaja dovoljno i

nužno pouzdane za buduće investiciono odlučivanje? 89 Grafikon 25: Smatrate li da je procjena kreditnog rejtinga BiH od strane

neovisnih kredit rejting agencija (Standard & Poor's, Moody's i sl.) značajna za njen dalji ekonomski razvoj? 90

PRILOZI

cf. Prilog br. 1: Bonitetno izvješće društva Bonline d.o.o. Črnomerec 63, 10000 Zagreb www.bonline.hr (4.4.2013.) p. 55.

Bonitetno izvje��e

Ovo bonitetno izvje��e je izradilo, po odobrenju D&B-a, dru�tvo Bonline d.o.o., �rnomerec 63, 10000 Zagreb, Hrvatska.

Sva prava zadr�ana. Ovo izvje��e je namjenjeno isklju�ivo va�im vlastitim poslovnim odlukama i nije ga dozvoljeno proslijediti tre�im pravnim ili fizi�kim osobama bez dopu�tenja D&B-a. D&B poku�ava osigurati da sve informacije u izvje��u budu a�urirane i potpune. Ipak zbog mno�tva podataka iz izvora koje nije mogu�e uvijek provjeriti (javni izvori podataka, registracije, vlasni�tvo, itd.) te zbog nenamjernih pogre�aka, D&B i Bonline d.o.o. ne preuzimaju nikakvu odgovornost za mogu�e pogre�ke.

Naru�itelj

BonLine d.o.o.BONLINE D.O.O.

25.02.201313:40:37

Osnovni podaci

ZG KUNA d.o.o.Poznato i pod imenom: ZG KUNA d.o.o. za trgovinu i uslugeMe�unarodni naziv: ZG KUNA ltd

Zagreba�ka bbHR - 10000 ZagrebHrvatska

Telefon: +385 12723525 , +385 12723526Telefax: +385 14794455 , +385 14794458E-Mail: zgkuna@zgkuna.hrWeb Adresa: www.zgkuna.hr

DUNS: 36-710-0166Mati�ni broj: 111111111Porezni broj: 48569720647

Maj�insko dru�tvo:PRIMER D.O.O.LEPE ULICE 7 /32RS - 11000 BEOGRADSrbijaDUNS: 56-590-1506

D&B REJTING: B2PRIJA�NJI REJTING: C3OP�E STANJE: dobroTREND: rastu�iPROSJE�NI KREDIT: 52.000 HRK

Svi su iznosi u doma�oj valuti, osim ako je druga�ije navedeno.

Sa�etak

PO�ETAK RADA 1994REGISTRACIJA 1995PRAVNI OBLIK dru�tvo s ograni�enom odgovorno��uMATI�NI BROJ 111111111BROJ ZAPOSLENIH 13SIC KOD 5045, 5734, 7378, 5065DJELATNOST (SIC) Veleprodaja ra�unala, ra�unalske opreme i softwarea

PRODAJA ��� �DOBIT �� �NETO VRIJEDNOST ���� �NOMINALNI KAPITAL ���� �

Rukovodstvo

Ivan Kralj, direktorJosip Knez , financijski direktorDora Krupi�eva, direktor marketinga

Procjena rizika

D&B REJTING: B2

Financijska snaga: B

�� ����-4): 2

�� ��

TREND: rastu�i

�

�

��

Banke

Stanje na dan: 25. velja�e 2013

Aktivni transakcijski ra�uni:

Zagreba�ka banka d.d.Trg bana Josipa Jela�i�a 10 Zagreb (Grad Zagreb), HrvatskaTelefon: +385 16104000Br. ra�una: 1111111-121212121212DUNS: 64-393-4532

Rukovodstvo - detaljnije

Ivan Kralj, direktorRo�enje: 7. svibnja 1952, Obrazovanje: diplomirani ekonomistJezici: hrvatski, engleski, njema�kiReference i vlasni�ki udjeli: Ima 100 % ujdela u vlasni�tvu nad subjektom ZG Kuna Nekretnine d.o.o.email (ivan.kralj@zgkuna.hr),tel: +385 989613657

Josip Knez , financijski direktorRo�enje: 13. o�ujka 1954, Obrazovanje: diplomirani ekonomistJezici: talijanski, hrvatskiemail (josip.knez@zgkuna.hr),tel: +385 989613658

Dora Krupi�eva, direktor marketingaRo�enje: 7. rujna 1962, Obrazovanje: diplomirani ekonomistJezici: engleski, njema�ki, hrvatskiemail (dora.krupiceva@zgkuna.hr),tel: +385 14569231

Povijest

Po�etak rada dru�tva: 1994 pod imenom ZG kuna. Registriran od: 5. studenog 1995 kao dru�tvo s ograni�enom odgovorno��u.

Pravni oblik

Pravni oblik: dru�tvo s ograni�enom odgovorno��u, registracija 5. studenog 1995.Mati�ni broj: 111111111Porezni broj: 48569720647

Kapital

Nominalni kapital: 1.671.000 , upisan 21. velja�e 2005

Ivan Kralj ima u dru�tvu 10.00% vlasni�kog udjela.

Maj�insko dru�tvo

Ve�inski vlasnik ovog dru�tva je PRIMER D.O.O., DUNS: 56-590-1506, RS - 11000 BEOGRAD, Srbija, 90% vlasni�ki udio.

Povezana dru�tva

Slijede�a dru�tva povezana su kroz rukovodstvo ili financijski udio:

KUNA ZG NOVA d.o.o., Krapina, HrvatskaVlasni�ki udio: 50.00% kapitala

SUNCOKRET d.o.o.Vlasni�ki udio: 27.00% kapitala

ZG KUNA NEKRETNINE d.o.o., Zagreb, Hrvatska

Podru�nice/poslovnice

ZG KUNA d.o.o.���������������������!"#��$���'*����;*�$���<��te)

Poslovanje

Djelatnost:Standardna Industrijska Klasifikacija (SIC-USA):

� ����=>�>�"?<����"��unala, ra�unalske opreme i softwarea.� ����=>�>�"?<����>�>��"?�$��F�<��>�?#����?�">;>������Q��?�"?<���"��unala i softwarea.

� �

������X<"�avanje i popravak ra�unala.

Nacionalna kalsifikacija djelatnosti (NKD):������Y"[?#�������#>���?�>�>��"��nim aparatima za ku�anstvo,radioure�ajima i TV ure�ajima.������Y"[?#�������#>���?�>�>��"��nim aparatima za ku�anstvo.����X$������"[?#�������#>���?������X$������"[?#�������;��?�*�$�>\�����]�"���;��"?<�#�?��\�;���� ��X$���>�<�>����?$����?#>]��>�$�"��unalima.

Vrsta kupaca:� ^�<"*�tva;� ^���#�?$�`�

Robne marke:ZG KN

Broj stalnih kupaca: ��

Dru�tvo prodaje 95% na doma�em tr�i�tu.

Dru�tvo izvozi u slijede�e dr�ave: Bosna i Hercegovina, Slovenija. Udio izvoza dru�tva je 5%.

Dru�tvo uvozi iz slijede�ih dr�ava: Kanada, Njema�ka, Irska, Nizozemska, SAD. Udio uvoza dru�tva je 99%.

Dru�tvo posluje kao zastupnik za:Autodesk, SADIBM, SADCorel, Kanada

Broj zaposlenih: �����?<��?[������*�?�"�<�?�#"��>;>�

���������dostavna vozila, u vlasni�tvu: 1automobili, u vlasni�tvu: 2automobili, lizing: 2

Nekretnine:u najmu: ured, skladi��>���� �;��

Financijska izvje��a

Kraj poslovne godine: 31. prosinca 2008u '000

31. prosinca 2009u '000

31. prosinca 2010u '000

31. prosinca 2011u '000

Prihod od prodaje 3.134 2.801 3.458 2.978Dobit prije oporezivanja 104 46 316 389Neto vrijednost 2.964 561 1.042 3.354Dugotrajna imovina 1.203 5.724 6.342 1.203Ukupna imovina 4.486 8.197 8.724 4.785Kratkotrajna imovina 2.998 2.222 2.164 3.175Kratkoro�ne obveze 971 751 3.005 910Obrtni kapital 2.027 1.471 (841) 2.265Dug. i kratkoro�ne obveze 1.421 7.542 7.682 1.351Financijska imovina 285 247 212 407Nematerijalna imovina 132 1.381 1.104 146Neto vrijednost i ukupna imovina su vrijednosti umanjene za iznos nematerijalne imovine.

Prihod od prodaje Dobit prije oporezivanja

Ukupna imovina i kratkotrajna imovina

KOEFICIJENTI 31. prosinca 2008 31. prosinca 2009 31. prosinca 2010 31. prosinca 2011Teku�i omjer (x) 3.09 2.96 0.72 3.49Solventnost (%) 151.35 1461.14 837.24 142.67Mat.imovina / Neto vrijednost (%) 40.59 1020.32 608.64 35.87Kratk. obveze / Neto vrijednost (%) 32.76 133.87 288.39 27.13Obrtaj imovine (%) 44.17 40.87 44.09Prodaja / Obrtni kapital (x) 1.60 10.98 4.18Imovina / Prodaja 226.40 244.66 226.81Grani�na dobit (%) 3.32 1.64 9.14 13.06Povrat kapitala 2.61 39.43 17.70Povrat imovine 0.73 3.74 5.76Prodaja / Br. zaposlenih (u '000) 224.00 215.00 231.00 199.00Dobit / Br. zaposlenih (u '000) 7.00 4.00 21.00 26.00

Povrat kapitala Povrat imovine

Grani�na dobit Teku�i omjer

Obveze / Ukupna imovina Kratk.obveze / Neto vrijednost

Teku�e poslovanje: 30. rujna 2011 u '000 30. rujna 2012 u '000 % promjenaPrihod od prodaje 1.458 1.580 8Ukupni prihodi 1.543 1.670 8Ukupni rashodi 1.323 1.555 18Ukupna dobit ili gubitak 220 115 (48)� 1. sije�nja 2012 u '000 30. rujna 2012 u '000 �Novac 432 480 11Kratkotrajna potra�ivanja iz poslovanja 158 201 27Kratkoro�ne obveze iz poslovanja 132 196 48

Bilanca stanja

PASIVA 31. prosinca 2009u '000

31. prosinca 2010u '000

31. prosinca 2011u '000

Kapital 1.942 2.146 3.500Temeljni kapital 1.671 1.671 1.671

Dodatno upla�eni kapital 1Rezerve 225 225 584Prenesena dobit / gubitak 933Revalorizacijski ispravak kapitala 1Zadr�ana dobit / gubitak 44 250 312�Dugoro�na rezerviranja 1Dugoro�ne obveze iz poslovanja 4.320Dugoro�ne financijske obveze 6.790 357 441Kratkoro�ne obveze iz poslovanja 521 2.504 623Kratkoro�ne financijske obveze 230 501 287Odgo�ena pla�anja tro�kova i prihodi budu�eg razdoblja 94 80�AKTIVADugotrajna imovina 7.356 7.664 1.756Dugotrajna nematerijalna imovina 1.381 1.104 146Dugotrajna materijalna imovina 5.724 6.342 1.203Dugotrajna financijska ulaganja 247 212 407Dugotrajna potra�ivanja iz poslovanja 1 5Ispravak kapitala 3 1�Kratkotrajna imovina 2.222 2.164 3.175Zalihe 756 983 653Kratkotrajna potra�ivanja iz poslovanja 445 403 695Kratkotrajna financijska ulaganja 400 273 764Gotovina 522 498 1.054Pla�eni tr.budu�eg razdoblja i nedospjela naplata prihoda 99 7 9Ukupna pasiva 9.578 9.828 4.931Ukupna aktiva 9.578 9.828 4.931�

Ra�un dobiti i gubitka 31. prosinca 2009u '000

31. prosinca 2010u '000

31. prosinca 2011u '000

Neto prodaja 2.801 3.458 2.978Tro�kovi robe, materijala i usluga 2.699 2.865 2.001Ukupni profit 102 593 977Tro�kovi rada 265 450 251Amortizacija nematerijalne i materijalne dugotrajne imovine 180 223 188Otpis obrtnih sredstava 1 3Ostali tro�kovi poslovanja 96 238 85Ostali prihodi poslovanja 120 123 2Dobit ili gubitak iz poslovanja (320) (198) 455Dohodak na temelju drugih djelatnosti 1 1Prihod od kamata i ostali prihodi od financiranja 224 185 17Otpisi dugotrajnih i kratkotrajnih financijskih ulaganja 1 1Rashodi od kamata i ostali rashodi financiranja 33 21 63Dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja (129) (34) 409Izvanredni prihodi 200 432 5Izvanredni rashodi 25 82 25Ukupna dobit ili gubitak 46 316 389Porez na dobit 10 66 77Neto dobit 36 250 312�

Izvje��e o nov�anom tijeku 31. prosinca 2009u '000

31. prosinca 2010u '000

31. prosinca 2011u '000

Novac i nov�ani ekvivalenti na po�etku razdoblja 933 522 498Neto dobit 36 250 312Amortizacija 180 223 188Promjena u zalihama 156 227 (330)Promjena u dugoro�nim potra�ivanjima 1 4 (5)Promjena u kratkoro�nim potra�ivanjima (256) (42) 292Promjena u pla�enim tro�kovima budu�eg razdoblja i nedospjela naplata prihoda 90 (92) 2Promjena u kratkoro�nim i dugoro�nim obvezama (170) 6.303 (6.201)Promjena u odgo�enim pla�anjima tro�kova i prihodima budu�eg razdoblja (7) (94) 80Neto nov�ani tok iz poslovanja 48 6.585 (5.580)Promjena u nematerijalnoj imovini 1.249 (277) (958)Promjena u materijalnoj imovini 4.521 618 (5.139)Promjena u dugoro�nim financijskim ulaganjima (38) (35) 195Promjena u kratkoro�nim financijskim ulaganjima (355) (127) 491Neto nov�ani tok iz investicijskih aktivnosti (5.377) (179) 5.411Promjena u dugoro�nim obvezama 6.340 (6.433) 84Promjena u kratkoro�nim obvezama (50) 271 (214)Promjena kapitala (kapital - neto dobit) (1.128) (10) 1.292Promjena u ispravkama kapitala 3 (2) (1)Promjena u dugoro�nim rezervacijama 1 (1)Neto nov�ani tok iz finaciranja 5.166 (6.175) 1.161

Novac i nov�ani ekvivalenti na kraju razdoblja 522 498 1.054Ukupni nov�ani tok (163) 231 992

Navedene brojke su preuzete iz revidiranih izvje��a i daju objektivnu sliku poslovanja.Revizorska ku�a: HR-Audit d.o.o..

25. velja�>�� ��{�|#���}"����<�">��?"��?�#"<���?<���>�*��]#�>�taju.

Struktura vlasni�tva dobivena je od subjekta. Subjektov prihod u 2012. godini iznosi otprilike 2.500.000 HRK. Ovaj izvje�taj je primjerak bonitetnog izvje�taja i ne odnosi se na stvarno poduze�e. Ovaj izvje�taj pripremila je B.K.

Valuta

Devizni te���{���~���������!�}����<�������"?$��\��� ��Devizni te���{���~���������!�}����<�������"?$��\��� � Devizni te���{���~������ �!�}����<�������"?$��\��� Devizni te���{���~���������!�}����<�������"?$��\��� �Devizni te���{���~���������!�}����<�������"?$��\��� �

Zaklju�ak

Mi�ljenje analiti�ara:���]��nost kreditiranja ovog dru�tva je prihvatljiva.

D&B rejting B2 zna�i:Financijska snaga dru�tva je u razredu 345.000 - 600.000 USD (na temelju zbroja kapitala i rezervi) i op�e poslovno stanje je dobro (niska rizi�nost).

Obja�njenje D&B rejtinga

D&B Rating - sastoji se od dva pokazatelja: pokazatelja financijske snage i pokazatelja rizika.

Primjer: 2A4: �2A� =financijska snaga, �4�=pokazatelj rizika

POKAZATELJ RIZIKA i POKAZATELJ FINANCIJSKE SNAGE zajedno odra�avaju ocjenu D&B-a o rizi�nosti ulaska u posao s promatranim poduze�em, dok s druge strane ukazuju i na vjerojatnost propasti tog istog poduze�a ili mogu�nosti da ono nastavi s poslovanjem, u razdoblju od sljede�ih 12 mjeseci.

Doljna tabela prikazuje pokazatelje rizika.

Pokazatelj financijske snage: izra�unat je na podlozi neto vrijednosti poduze�a iz bilance (Net Worth) ili na podlozi upla�enog kapitala.

FINANCIJSKI POKAZATELJI

Pokazatelj rizika Stupanj rizika Mogu�e tuma�enje

4 Visoki rizik Zatra�ite odgovaraju�e osiguranje prije odobravanja kredita.

3 Natprosje�ni rizik Nastavite s poslom uz pozorno nadgledanje.

2 Nizak rizik Nastavite s poslom.

1 Minimalni rizik Nastavite s poslom � ponudite povoljnije uvjete ako mo�ete.

- Neodre�eno Nedovoljno podataka za dodjelu pokazatelja rizika.

RATING RAZRED NETO VRIJEDNOSTI ODN. KAPITALA

5A, 5AA 60 M USD ili vi�e

4A, 4AA 25 M USD � 60 M USD

3A, 3AA 12 M USD � 25 M USD

2A, 2AA 2,5 M USD � 12 M USD

1A, 1AA 1,2 M USD � 2,5 M USD

A, AA 600.000 USD � 1,2 M USD

B, BB 345.000 USD � 600.000 USD

C, CC 175.000 USD � 345.000 USD

D, DD 120.000 USD � 175.000 USD

E, EE 60.000 USD � 120.000 USD

F, FF 35.000 USD � 60.000 USD

G, GG 15.000 USD � 35.000 USD

H, HH 0 � 15.000 USD

N negativna vrijednost

O nema dovoljno podataka za izradu ratinga

NB nova tvrtka (po�ela s poslovanjem u posljednjih 18 mjeseci)

NQ tvrtka je prestala poslovati

Naziv Izra�un Obja�njenje

Koeficijent teku�elikvidnosti (X)

kratkotrajna imovina / kratkoro�neobveze

Prikazuje raspolo�ivost obrtnih sredstava prema teku�im obvezama. Ve�i pokazatelj predstavlja kratkoro�nim investitorim sna�nije jamstvo ( po�eljna vrijednost 1,5)

Solventnost (%) (ukupne obveze (ili ukupna imovina) / neto vrijednost)*100

Prikazuje u kojoj je mjeri poduze�e financirano iz duga, u odnosu na trajne izvora financiranja imovine.

Dugotrajna materijalna imovina / Neto vrijednost (%)

(dugotrajna mat. im. teku�e god. / neto vrijednost teku�e god.) *100

Udio neto vrijednosti u osnovnim sredstvima. Po�eljeno je da se taj udio sa godinama smanjuje i pribli�ava100%.

Kratkoro�ne obveze / Neto vrijednost (%)

(kratkoro�ne obveze / neto vrijednost)*100

Prikazuje vlasni�ko financiranje kratkoro�nih obveza.

Koeficijent obrtaja imovine (%)

(prihodi od prodaje / pros. uk. im. u zadnje 2 god.)*100

Prikazuje koliko je poduze�e u�inkovito u ostvarivanju prodaje pri upotrebi raspolo�ivih sredstava.

Prodaja / Neto obrtni kapital (X)

(prihodi od prodaje / pros. neto obrtni kapital u zadnje 2 god.)*100

Pokazuje u�inkovitost korporativnog upravljanja. Veliki pozitivne vrijednosti ukazuju na to da se tvrtka financira prvenstveno vlastitim sredstvima, dok velike negativne vrijednosti ukazuju na to da se tvrtka financira putem financijske institucije ili dobavlja�a.

Imovina / Prodaja (%) (pros. uk. im. u zadnje 2 god. / prihodi od prodaje)*100

Pokazuje koliko sredstva poduze�e treba za realizaciju 100 kn prodaje.

Bruto profitna mar�a (%) (dobit prije oporezivanja ili gubitak / prihodi od prodaje)*100

Otkriva kolika je ostvarena dobit prije oporezivanja po 100 nov�anih jedinica prodaje, tj. mjeri uspje�nostposlovanja poduze�a.

Rentabilnost kapitala (%)(dobit prije oporezivanja ili gubitak / pros. neto vrijednost u zadnje 2 god.)*100

Ispituje sposobnost menad�menta da ostvari adekvatan povrat na kapital dioni�ara poduze�a.

Rentabilnost imovine (%) (dobit prije oporezivanja ili gubitak / pros. uk. im. u zadnje 2 god.)*100

Koliko dobiti je poduze�e ostvarilo na 100 kuna imovine.

Prodaja po broju zaposlenih (u '000)

(prihodi od prodaje / broj zaposlenika (u '000)

Pokazatelj u�inkovitosti zaposlenika, jako varira od grane djelatnosti.

Dobit po broju zaposlenih(u '000)

(dobit prije oporezivanja ili gubitak / broj zaposlenika (u '000)

Pokazatelj u�inkovitosti i produktivnosti zaposlenika.

Bonline d.o.o., �rnomerec 63, Zagreb tel. +385 1 3707 009, fax. +385 1 3535 110 bonline@bonline.hr www.bonline.hr

Copyright ��2000 The Dun & Bradstreet Corporation.