Slide 11. ZASTO tema... Osobno rukovodenje rekonstrukcijama -velike po obimu i slozenosti ---vrijednostca 7 mil EUR- Nerazumijevanje sa grad ne zbog neimanja volje vec zbog razlicitih pristupa zadanom projektu- Gradevinaru najbitnije zadovoljiti hotelijera PRO(E)DAT ZAVRSEN HOTEL PO POZNATM CJENAMA OSTVART PREDVENU DOBT- HOTELJERU ZADOVOLJT VLASNKA NVESTTORA PRODAVAT NEPOZNATM KUPCMA PO NEPOZNATM CJENAMAMenadzer hoteIa ima za razIiku od svojih koIega u drugim gospodarskim djeIatnostima priviIegiju iIi otezavajucu okoInost da svakodnevno moze biti, a najcesce i jeste obavijesten o kvaIiteti usIuge koju kreira i nudi direktno od krajnjeg korisnika. Dobro je dokte sugestije, zeIje iIi zaIbe menadzer moze rjesavati svojim znanjem, umijecem, sarmom i dodatnim osobnim naporom iIi radom svog osobIja2W . 3Cilj ovog istrazivanja je dokazati da hotelijeri ili investitori mogu svojim odlukama prilikom samog projektiranja i u ranim fazama izgradnje utjecati na uspjesnosthotela (objekta) u samoj eksploataciji.4PROCITATI PODATKEOBJASNIT 'HOTELE I RESTORANE5Prema Hrvatskoj narodnoj banci od 2000-2009.god direktna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su 20,427 milijardi EUR. U sektor Iinancijskog posredovanja bez osiguravajucih i mirovinskih Iondova ulozeno je 7,858 milijardi EUR ili 38,47, a u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini 2,507 milijardu EUR ili 12,28. U istom periodu u hrvatske hotele i restorane ulozeno je 543,4 milijuna EUR ili samo 2,66, u proizvodnju hrane i pica ulozeno je 268,5 mil.EUR ili 1,31, a u poljoprivredu i lov 57,2 mil.EUR ili 0,28.MOZDA NAM INVESTICIJE U HOTELIJERSTVONISU POTREBNE JER IMAMO PREVISE HOTELAILI NEMAMO PROSTORA ZA IZGRADNJU6rvatska je po broju objekata najbIiza Cipru, aIi ako usporedimo povrsinu RepubIike Cipar koja iznosi 5652 km2 koja je 10 puta manja od rvatske i broj stanovnika prema popisu 2005.g. Cipar ima 854.300 stanovnika) koji je 5 puta manji od rvatske broj objekata na Cipru dobiva dodatnu vrijednost. Grcka koja je otpriIike 2,3 puta veca od rvatske i ima 2,5 vise stanovnika ima 2008. godine 11 puta vise hoteIa i sIicnih objekata od rvatske.http://www.statistics.gr Povrsina Grcke iznosi 131.990 km2, a prema popisu stanovnistva iz 2001.godine imaIa je 10.964.000 stanovnikaOPrema Eurostatu "oteIi i sIicni objekti" podrazumijevaju: hoteIe, aparthoteIe, moteIe, roadside inn, "beach hoteIs", rezidencijaIne kIubove, privatni smjestaj (rooming and boarding houses op.a.) i sIican smjestaj.OZa Tursku su podaci neazurirani, a za usporedbu uzet je podatak iz 2006.godine kada je imaIa najmanje prijavIjenih objekata tj.9508.7struktura hotelskog smjestaja po kategorijama hotela.3,4 5 *CPAR70,98 HRVATSKA 83,02%TALJA 66,35GRCKA37,91SA 4 5 ZVJEZDCA U CPRU JE 61%SLJED HRVATSKA SA 40,63%ZATM GRCKA SA 37,50%DOK NAJMANJ UDO SOBA U 4 5 ZVJEZDCA MA TALJA SA 30,95%GRCKA NAJVEC UDO MAJU HOTEL SA 2 ZVJEZDCE, CAK 45,70%, DOK U TALJ CPRU NAJVEC UDO MAJU HOTEL SA 3 ZVJEZDCE. AKO USPOREUJEMO APSOLUTNE BROJKE PRMJECUJEMO DA TALJA PO BROJU HOTELA SA 3 ZVJEZDCE PREMASUJE UKUPNE KAPACTETE OSTALE TR ZEMLJE ZA CAK 7.362 HOTELSKA OBJEKTAsoba po kategorijama CPAR 3, 4 5 ZVJEZDCA DRZE 90,82%, SLJED HRVATSKA SA 86,43%, ZATM TALJA SA 83,43%. NAJLOSJU STRUKTURU MA GRCKA SA SVEGA 60,93% SOBA U HOTELMA SA 3,4 5 ZVJEZDCA. Ako U GRCKOJ SOBE SA 1 2 ZVJEZDCE MAJU UDO OD CAK 39,07%, U TALJ TAJ UDO ZNOS 16,57%, U HRVATSKOJ 13,57%, A NAJMANJE NEKVALTETNH SOBA MA CPAR SVEGA 9,17%.Kreveti po kategorijama CPARUHOTELMA SA 3,4 5 ZVJEZDCA MA 91,13%, KREVETA SLJED HRVATSKA S 85,87% TALJA S 84,76%, A NA POSLJEDNJEM MJESTU JE GRCKA S 49,74%. KREVET U (4 5 ZVJEZDCA) CPAR, CAK 61,13%, SLJED HRVATSKA SA UDJELOM OD 39,32%, ZATM GRCKA SA 34,74%, DOK TALJA MA NAJMANJ UDO NAJKVALTETNJH POSTELJA TJ. 31,43%.KREVET SA 1 2 ZVJEZDCE U GRCKOJ MAJU UDO OD 50,26%, ZATM TALJA KOJA TAKVH POSTELJA MA 15,23%, HRVATSKA 14,30%, A CPAR MA SVEGA 8,87% MANJE KVALTETNH POSTELJA. HRVATSKA JE JEDNA ZEMLJA KOJA NEMA NT JEDAN HOTEL SA 1-OM ZVJEZDCOM.8Obala dugacka je 5.835 km. Za gradevinska podrucja odredena je obalna crta u duzini od 1558 km ili 26,71% od ukupne obalne crte.Od 1558 km obalne crte koja je predvidena za gradevinsko podrucje do 2004. godine bilo je iskoristeno 836 km. 14,33% od ukupne duzine obalne crte i 53,66 % od obalne crte namjenjene izgradnjiNa podrucju promatranih zupanija nalazi se 439 hotela, sto cini 76,08% od ukupnoga broja hotela u Hrvatskoj. Ako taj broj hotela podijelimo sa izgradenim dijelom GP-a vidimo da se na svaki 1,9 km nalazi 1 hotel.Kada duzinu obalne crte ukupnih GP-a podijelimo sa postojecim hotelima dolazimo do rezultata da 1 hotel dolazi na svaka 3,5 km.Analogno tome dolazimo do rezultata da u slobodnim i jos neizgradenim GP-om, na 722 km obalne crte imamo prostora za jos 379 hotela ili da u ukupnom GP-u imamo prostora za jos 203 hotela. 9Planovi razvoja i urbanisticki planoviOd 9 ispitanih 5 ispitanika bilo je upoznato sa sadrzajima sva tri urbanisticka plana. Jedan ispitanik bio je upoznat sa master planom zupanije i generalnim urbanistickim planom, jedan ispitanikje upoznat sa master planom zupanije, a dvoje ispitanika nisu bila upoznata ni sa jednim planom.10SEST ispitanika prije pocetkaRADOVAZRADL su sve 3 STUDJE u PREDNVESTCJSKOJ FAZ. JEDAN SPTANK JE ZRADO STUDJU MOGUCNOST NVESTCJSKU STUDJU.JEDAN SPTANK JE MAO ZRAENU STUDJU MOGUCNOST, A1 SPTANK NJE MAO NT JEDNU STUDJU U PREDVESTCJSKOJ FAZ.1112Prema odgovorima i ocjenama ispitanika investitor ima ili treba imati najvise povjerenja u vlastite sluzbe i menadzere hotela. Iako je ovakva ocjena za pohvalu, hotelske kompanije najcesce nemaju zaposlene strucnjake svih profila koji su potrebni u izgradnjiili rekonstrukciji objekata pa iskustvo i sposobnost pojedinih menadzera-hotelijera postaje vrlo bitan cimbenik uspjesnoga vodenja i zavrsetka investicije.Bakhoum R., Regulation and standards, Boston Architectural Center, Boston, 2002.ZRAD JE PRCJENU PTREBN PR$TRA U GRAD$M TELU $A 3* (MD-$CALE) $A 100 $BA. ZAMLJEN TEL MA PRZEMLJE6 AT'A $A $BAMA, 2 $TEPENTA2 LTA (ZA G$TE$BLJE).13Od 23 obradena hotela 19 je dostavilo podatke o ukupnoj povrsini objekta, i to 1 hotel sa 5 , 8 hotela sa 4* i 10 hotela sa 3*. Radi usporedbe u grupu hotela 3* dodali smo hotel "BOSTON Hotel sa 4* prosjecno ima 197 soba i 408 kreveta i povrsinu od 16.214 m2. Po sobi je na raspolaganju 86m2, a po krevetu 44 m2. Najvecu povrsinu objekta ima hotel "Excelsior" u Lovranu, cak 23.760 m2. Soba "Excelsiora" ima na raspolaganju 135 m2 i daleko premasuje po komIoru prostora slijedeci hotel sa 4* "Admiral". Oba hotela imaju priblizno isti broj soba i kreveta. Sa priblizno istim bruto povrsinama hotela, hotel "Istra" u Rovinju ima 103 vise soba i 111 vise kreveta od "Excelsiora". Soba hotela "Eden" raspolaze sa 72 m2sto je za 47 manje od sobe u "Excelsior"-u. U grupi hotela sa 3* povrsinom prostora po sobi odskace hotel "Kvarner" i to zbog velike povrsine u "Kristalnoj dvorani"(655 m2)i vanjske terase. Cak 4 hotela imaju po sobi na raspolaganju gotovo istu povrsinu kao i hotel "Boston" koji nam sluzi kao primjer. Po povrsini, broju soba i kreveta najveci je hotel "Park", ali po sobi ima samo 74 m2 i po krevetu 39 m2.14IZ PRIKAZANE TABLICE I GRAFIKONA VIDIMODA HOTEL "EXCELSIOR" IMA NAJMANJIUDIO POVRSINE SOBA U ODNOSU NA UKUPNU POVRSINU HOTELA,SVEGA 20,02. SLIJEDE GA HOTEL "KVARNER" SA 20,73 I HOTEL "ADMIRAL" SA 22,16. NAJVECU POVRSINU SMJESTAJA IMA HOTEL "FUNIMATION", CAK 12.800 M2, A UDIO U UKUPNOJ POVRSINI JE 54,47. NAJBLIZI PRIMJERU IZ BOSTONA SU HOTEL "PALACE"SA 69,54 I HOTEL "ADRIANA"SA 63,10 POVRSINE U SOBAMA. Hoteli sa 4* imaju prosjecno 34,48 povrsine hotela u sobama sto se moze protumaciti brojem i velicinom sadrzaja kojima hoteli raspolazu. UDIO SMJESTAJNOG DIJELA U HOTELIMA SA 3* JE BOLJI. 42,56%PUNO VECI UDIO SMJESTAJA OD PROSJEKA GRUPE U POVRSINI HOTELA IMA HOTEL"PALACE"CAK 69,54, A SLIJEDI HOTEL "MEDITERAN" SA 52,94. Tri hotela sa najlosijim omjerom smjestajnog dijela i ostalih povrsina hotela su izgradeni u 70-im i 80-im godinama proslog stoljeca. zakljucke da:SE PREDINVESTICIJSKE STUDIJE NISU RADILE,ILISU BILE POGRESNE (LAZNE)MENADZMENT INVESTITORA NIJE KVALITETNO ODRADIO POSAOGLAVNI CILJEVIIZGRADNJENISU BILIUSPJESNI HOTELSKI PROIZVODI, VEC NESTO DRUGOJE CIJENA ZEMLJISTA, IZGRADNJE I OPREMANJA BILA IZRAZITO NISKA.15Turizam i hotelijerstvo kao privredna grane u Hrvatskoj imaju vec desetljecima deklarativnu podrsku svih drzavnih struktura. Turizam se kao takav poima kao djelatnost u kojoj se na vrlo jednostavan i lak nacin dobro zaraduje. Podrazumijeva se da se ljetnom turistickom "zetvom" moze ili treba spasavati proracun na bilo kojoj razini.17Zaklfucak citaf18 aklfucak citafovaj radje ukazao na svu osjetljivost turizma i hotelskog poslovanja, jer na turizam utjece sve, od klime, vode, erodirane obale, do demografije, ratova, terorizma, bolesti i prirodnih katastrofa. Ugradnja "osiguraca" za sve nevolje koje mogu zadesiti turizam i hotelijeranije moguca, ali pravilnim pristupom koje je temeljeno na iskustvu hotelijera uz uvazavanje istrazivanja, spoznaja i rjesenja kojima se priprema za buducnost, vremena "mrsavih krava"mogu biti samo laksa. 19 aklfucak citafHvala pozdrav20