MAKROEKONOMIJA – teorija UPLOADANO NA: · PDF fileMAKROEKONOMIJA – teorija UPLOADANO NA: potiĉe radnike da traže viãe plaće, , to utjeĉe na porast

MAKROEKONOMIJA – teorija UPLOADANO NA: www.referada.hr

AD KRIVULJA (agregatne potraţnje)– Agregatna potražnja prikazuje utjecaj promjene razine

cijena na razinu proizvodnje. AD krivulja se izvodi iz ravnoteže na robnom i novĉanom tržištu, a prikazuje negativan odnos razine cijena i dohotka. Svaka varijabla (osim cijena) koja pomiĉe IS ili LM krivulju, takoĊer pomiĉe i AD krivulju što znaĉi da je pomiĉe ekonomska politika tj. fiskalna i monetarna

politika.Što uzrokuje promjenu dohotka i kakva je veza tih promjena dohotka i stope inf? –

središnji utjecaj je efekt realne količine novca na dohodak. Promjena realne količine novca u

opticaju utječe na promjenu AD što utječe na promjenu proizvodnje. Kanal utjecaja varira

ovisno o tome radi li se o otvorenoj ili zatvorenoj privredi. U zatvorenoj privredi porast M/P

znači smanjenje kamatnih stopa što znači da dolazi do porasta agregatne potraţnje, tj. porasta

proizvodnje. Zatvorena privreda – porast M/P smanjuje kamatne stope i povećava tečaj, a

oboje povećava agregatnu potraţnju i raste proizvodnja. Potraţnja za robama i proizvodnja je

proporcionalna realnoj količini novca u opticaju.

AKUMULACIJA KAPITALA PROTIV TEHNOLOŠKOG PROCESA – uočimo li da

neka privreda raste neočekivano brzo u odnosu na okruţenje taj rast moţe imati 2 uzroka –

visoka stopa rasta tehnološkog progresa (visoka stopa rasta proizvodnje uzrokovana visokim

balansiranim rastom gN+gA), prilagodba višoj razini kapitala (K/NA, konvergencija) – to je

razdoblje visokog rasta čak i ako se stopa tehnološkog progresa ne ubrzava. Što je uzrok rasta

- ako se radi o visokom balansiranom rastu tada Y/N raste po stopi koja je jednaka rastu TP

(tehnološkog progresa). Ako se radi o prilagodbi ka višoj razini K/NA tada je stopa rasta Y/N

veća od gA.

ARBITRAŢA – prinos obveznica različite ročnosti mora biti jednak kako bi se garantirala

prihvatljivost svih vrijednosnih papira na trţ. Prinos obveznica je n godišnja stopa prinosa je

otprilike jednaka prosjeku godišnjih stopa prinosa.

AGREGATNA PONUDA – izvodi se iz ravnoteţe na trţ rada, a pokazuje utjecaj razine

proizvodnje na razinu cijena. W= PeF (u,z). Razina cijena P = (1+μ)W -> P=Pe (1+μ) F(u,z).

Razina cijena funkcija je od: očekivane razine cijena, o visini marţe (o trţ strukturama), o

stopi nezaposlenosti, institucionalnim uvjetima na trţ rada. Osnovne karakteristike agregatne

ponude (AS): -viša očekivana razina cijena uzrokuje višu tekuću razinu cijena. Taj proces

djeluje kroz WS (odreĎivanje plaća). Visoka inflatorna očekivanja nam pomjeraju realne

plaće (W/P) ka gore i cijene rastu. –povećanje proizvodnje uzrokuje porast inflacije (razine

cijena): porast proizvodnje (y) znači porast zaposlenosti (N) što proizlazi iz proizvodne f-je,

porast zaposlenosti (N) dovodi do smanjenja nezaposlenosti (U) i do smanjenja stope

nezaposlenosti (u), niţa nezaposlenost dovodi do porasta nominalnih plaća (WS), porast plaća

povećava troškove poslovanja i to dovodi do porasta proizvoĎačkih cijena. slika. Ako je P=Pe

tada je Y=Yn. Za dovoljno niske razine Y-a P je <Pe (niţe od očekivanja wage settera) i za

dovoljno visoke razine Y-a P>pe (cijene su više od očekivanja wage settera).

AGREGATNA POTRAŢNJA – Utjecaj promjena razine cijena na proizvodnju. Izvodi se iz

ravnoteţe na robnom i novčanom trţ. IS Y(C-T)+I (r,Y) +G, LM M/P= a(i) x $Y.

Pr. utjecaj promjene cijena na ravnoteţu IS-LM modelu. 10% porast cijena ima isti efekt kao i

smanjenje količine novca od 10%. slika. AD krivulja predstavlja negativan odnos izmeĎu

razine cijena i dohotka. Svaka varijabla (osim cijena) koja pomiče IS ili LM krivulju takoĎer

pomiče i AD krivulju. Krivulju agregatne potraţnje pomiče ekonomska politika. Pr. povećano

samopouzdanje potrašača. Pri istoj razini cijena ostvaruje se viša razina proizvodnje (AD ide

udesno). slika. Ekspanzivna fiskalna pol pomiče AD udesno, a restriktivna fiskalna pol

ulijevo. slika.

AS KRIVULJA- krivulja agregatne ponude, Izvodi se iz ravnoteže na tržištu rada, a pokazuje

utjecaj razine proizvodnje na razinu cijena. Razina cijena funkcija je od: a) visine marži poduzeća (što su više marže, više su cijene), b) oĉekivana razina cijena (inflacija) > više cijene,c) o stopi neaposlenosti d) institucionalna radnika.Dvije osnovne karakteristike AS:1. Viša oĉekivana razina cijena uzrokuje višu tekuću razinu cijena P. Taj proces djeluje kroz WS (odreĊivanje plaća) > visoka inflatorna oĉekivanja nam pomjeraju realne plaće (W/P) ka gore i cijene rastu (viša oĉekivana inflacija


potiĉe radnike da traže više plaće, , to utjeĉe na porast cijena proizvoĊaĉa)2. Porast proizvodnje znaĉi porast razine cijena:a)Porast proizvodnje (Y) znaĉi porast zaposlenosti(N) > to proizlazi iz proizvodne funkcije Y=N,b)Porast N znaĉi smanjenje broja nezaposlenosti što smanjuje stopu nezaposlenosti,c)Niža nezaposlenost dovodi do porasta nominalnih plaća (WS) (pregovaraĉa moć radnika je veća),d)Porast plaća znaĉi porast troškova poslovanja i porast proizvoĊaĉkih cijena.

BALANSIRANI RAST I NAVEDITE NJEGOVE OSNOVNE KARAKTERISTIKE. Balansirani rast je stabilno stanje u kojem Y/N raste po stopi tehnološkoh progresa budući da

tada Y,K i broj efektivnih radnika (NA) rastu po istoj stopi (qN + q A).

Karakteristike:1. K/NA je konstantan; 2. Y/NA je konstantan; 3. K/N je = qA; 4. Y/N je = qA;

5. N (broj radnika) raste go qN; 6. K raste po qN + qA; 7. Y raste po qN + qA; 8. efektivni rad

(NA) raste po qN + qA.

BILANCA PLAĆANJA ILI PLATNA BILANCA – sumirani iskaz svih transakcija

privrednih subjekata neke zemlje s ino tijekom jedne godine čini njezinu bilancu

meĎunarodnih plaćanja. Sastoji se od tekuće transakcije (roba, prihodi, rashodi), usluga

(prihodi od izvoza usluga i rashodi), robe i usluge, dohodak (prihodi od dohotka, rashodi od

dohotka), tekući transferi (prihodi, rashodi), kapitalne i financijske transakcije (izravna

ulaganja, u ino, u RH), portfolio ulaganja (sredstva, obveze), ostala ulaganja (sredstva,

obveze), neto pogreške i propusti. Zaduţivanje u ino: kod vlada i na fin trţ – izdavanje

obveznica. MeĎunarodne rezerve – naše banke moraju drţati odreĎeni novac kao depozit u

stranim bankama – to je osiguranje za primljene kredite. Ako imamo deficit tekućih

transakcija onda imamo suficit kapitalnih transakcija.Bilanca plaćanja je popis transakcija

rezidenata neke zemlje sa inozemstvom. Sastoji se od: 1.) bilanca tekućih transakcija : a) uvoz i izvoz robe, b) uvoz i izvoz usluga – turizam i transport; c) uvoz i izvoz dohodaka; d) tekući transferni prihodi i rashodi 2.) kapitalne ili financijske transakcije : a) izravna ulaganja; b) portfolio i ostala ulaganja 3.) neto greške i propusti – cijela bilanca mora biti u ravnoteži. Deficit VTB (bilance tekućih transakcija) mora biti jednak suficitu bilance kapitalnih transakcija – ulaz kapitala u zemlju.

BUDŢET – popis prihoda i rashoda

BUDŢETSKI DEFICIT, SEIGNORAGE I INF - potreba za financiranjem budţetskog

deficita moţe dovesti ne samo do visoke inflacije već i do visoke i povećavajuće inf. Deficit je

negativna razlika izmeĊu prihoda i rashoda. Budžetski deficit nastaje kad su budžetski prihodi manji od budžetskih rashoda. Takav se deficit obiĉno pokriva zajmovima, izdavanjem drž. obveznica ili zaduživanjem države kod CB. Vlada može financirati budž. def. na dva naĉina: 1. posuĊivanjem – izdavanjem obveznica; 2. kreiranjem novca – novac ne proizvodi vlada nego CB. Vlada izda obveznice a otkupi ih CB = MONETARIZACIJA DUGA – je pretvaranje javnog duga u novac. Kako bi pribavila novĉana sredstva, država izdaje razne obveznice (državne ili trezorske) na temelju kojih se zadužuje kod CB koj joj, kupujući obveznice daje novac (politika javnog duga). Monetarizacijom javnog duga stvara se izravna veza fiskalne i monetarne politike. Novac kreiran monetarizacijom javnog duga poterbno je, radi održavanja njegove optimalne koliĉine «poništiti» drugim instrumentima kojima se služi CB (politika obv rezerve, diskontna politika).

CIJENA DIONICA OVISI O - visini dividende, visini očekivanih budućih kamatnih stopa.

Cijena dionica je funkcija budućih očekivanja dividendi i očekivanih budućih kamatnih


stopa. Cijena dionice raste sa dividendom, a pada sa rastom kamatnih stopa. Cijene dionica

podloţne su visokim fluktuacijama.

DEPRECIJACIJA DOMAĆE VALUTE (U SLUĈAJU ZADOVOLJENJA MARSHALL-LERNEROVOG UVJETA) ODRAŢAVANJE NA DOMAĆU PROIZVODNJU I

VANJSKO-TRGOVINSKU BILANCU--promjena NX-a utjeĉe na promjenu dohotka što dodatno mijenja NX -porast teĉaja povećava, unaprijeĊuje VTB u sluĉaju da je zadovoljen M-L uvjet -deprecijacija dovodi do pomaka u potražnji (domaćoj i stranoj) u kprist domaće robe te dovodi do porasta dohotka i unaprijeĊenja VTB 3 primjera: a) ^G ^Y, ˇNX b) ^Y* ^Y, ^NX Ê nije = ^Y* - porast teĉaja nije isto što i porast stvarnog c) Ê ^Y, ^NX dohotka; bitna razlika u ove 2 politike je ta da domaće stanovništvo plaća stranu robu skuplje, javljaju se štrajkovi, pritisci na plaće.

DEFLACIONIRANJE-problemi Postupak odreĊivanja realnog GNP-a zove se DEFLACIONIRANJE.Osnovi problemi su: neki proizvodi nestaju, a neki drugi novi proizvodi se pojavljuju; dolazi do promjena u kvaliteti proizvoda, pri tome se pristupa hedonistiĉkim cijenama, primjer kolika je danas cijena konfiguracije za raĉunala iz 87 a kolika je bila tada, došlo je do promjene kvalitete tehnologije.

DVA OSNOVNA SISTEMA DRUŠTVENIH RAĈUNA Sustav društvenih raĉuna ĉine: raĉun proizvodnje, tj. raĉun narodnog dohotka, meĊusektorske input-output tabele, raĉun financijskih tokova, bilanca društvenog bogatstva. U prošlosti su postojala dva sistema društvenog raĉuna: sistem na bazi koncepcije materijalne proizvodnje, i tzv. šira koncepcija.

DINAMIKA KAPITALA I PROIZVODNJE – pretpostavimo zadanu količinu kapitala po

efektivnom radniku. Pri tome je Y/NA = AB, dok su investicije po efektivnom radniku AC, a

iznos investicija potreban za odrţavanje konstantne razine kapitala je AD. Pošto su investicije

> od AD, masa kapitala po efektivnom radniku se povećala. Proces rasta ekonomije ide sve

dok investicije nisu taman tolike da odrţe postojeću razinu kapitala po efektivnom radniku

konstantnom i tada se ostvaruje stanje dugoročne ravnoteţe K*/NA. U duţem roku K/NA i

Y/NA doseţu neku konstantnu razinu tj. postoji stabilno stanje. Naglasak je na kapitalu i

proizvodnji po efektivnom radniku što znači da Y raste po stopi gN + gA. ista stvar vrijedi i

za kapital, i on raste po stopi gN + gA. Prvi vaţan rezultat – u stabilnom stanju stopa rasta

proizvodnje jednaka je stopi rasta stanovništva (gN) uvećanoj za stopu rasta tehnološkog

progresa (gA). I stopa rasta kapitala je ista. Stopa rasta je neovisna o stopi štednje. Najbolji

način za dokazivanje 1. tvrdnje je dokazati da bez tehnološkog progresa i rasta stan nema

vječnog odrţivog rasta. Zbog opadajuće stope prinosa kapitala za iste stope rasta trebamo ga

sve više i više ulagati. Pretpostavka: ekonomija ţeli rasti brţe od gN+gA. to znači da K mora

rasti brţe od Y. Sve više se treba izdvajati za akumulaciju kapitala što je nemoguće. Pošto Y

raste po stopi gN + gA dok broj radnika raste po stopi gN, znači ga Y/N raste po stopi gA. U

stabilnom stanju Y/N raste po stopi tehnološkog progresa budući da tada y,K i broj efektivnih

radnika rastu po istoj stopi. takvo stabilno stanje zove se BALANSIRANI RAST – jer

proizvodnja i oba inputa rastu po istoj stopi). Karakteristike balansiranog rasta – K/NA je

konstantan, Y/NA je konstantan, K/N = gA, Y/N =gA, N raste po gN, K raste po gN+gA, Y

raste po gN+gA, efektivni rad raste po gN+gA.

DETERMINANTE UVOZA I DETERMINANTE IZVOZA DETERMINANTE UVOZA Q - Q = Q (y,E) Uvoz je odreĊen: domaćim dohotkom i proizvodom; omjerom domaćih i inozemnih cijena; deviznim teĉajem. Uvoz ovisi o : razini domaće potrošnje; realnom teĉaju. Utjecaj realnog teĉaja na uvoz je


negativan. GRANIĈNA SKLONOST UVOZU MPQ pokazuje veliĉinu uvoza koju uvjetuje jediniĉno povećanje dohotka y. MPQ = dQ / dY ; dQ = MPQ*dY ; Q = MPQ*Y – ako se dohodak poveća za 1 jedinicu, uvoz će se povećati za MPQ jedinica DETERMINANTE IZVOZA X - X = X (Y*, E) Izvoz je odreĊen: inozemnim dohotkom i proizvodom; relativnim cijenama; deviznim teĉajem. Izvoz jedne zemlje predstavlja uvoz druge. Izvoz ovisi o: ekonomskoj situaciji u inozemstvu; realnom teĉaju. Utjecaj realnog teĉaja je pozitivan na izvoz. Povećanjem realnog teĉaja domaće valute dolazi do velikog povećanja konkurentnosti domaće robe, a strana roba postaje nekonkurentna jer nominalno poskupljuje – to je DEPRECIJACIJA REALNOG TEĈAJA.

DINAMIKA I RASTUĆA INF – kako se stopa rasta novca povećava, i inf i očekivanoj inf

treba vremena prilagoditi se, a još više vremena treba ljudima pri prilagoĎavanju svoje realne

novčane imovine. U kratkome roku porast ΔM/M dovodi do malenog smanjenja M/P, ali

tijekom vremena cijene se počinju prilagoĎavati i M/P se počinje sve više smanjivati, tj. za isti

rast novca vladi osiguravati sve manji seignorare. Vlada moţe uspjeti samo ako kontinuirano

povećava stopu rasta novca.

DOMAĆU PROIZVODNJU I VTB utjeĉe povećanje domaće potraţnje, a kako povećanje

strane potraţnje. Koje od tih dvaju povećanja je za zemlju povoljnije i zašto? na 1.) povećanje domaće potražnje - ^G.Prirast Y je veći od porasta G zbog postojanja multiplikativnog efekta.Y = f (C, I, G, X, sumaQ)-Budući da državna potrošnja ne ulazi ni u izvoz ni u uvoz, pravac NX (neto-izvoz) ostaje nepromijenjen, ali se mi selimo po njemu i dolazi do deficita. VTB-a se financira suficitom balance kapitalnih transakcija. Multiplikativni efekt porasta G je manji nego u zatvorenoj privredi jer dio povećane pot. odlazi na uvoznu robu.2.) povećana strana potražnja - ^Y (porast doh u inozemstvu).Zakljuĉci : a) porast domaće potražnje podrazumijeva porast dohotka i porast deficita VTB; b) porast strane potražnje – porast stranog dohotka – porast szficita VTB. Vlade ne vole deficit VTB jer rezultira kamatama na dug, tako da je za zemlju povoljnije povećanje strane potražnje koje povećava izvoz

EKSPANZIVNA MON POL - ako ţeli povećati ponudu novca centralna banka kupuje

obveznice za novac,dolazi do povećanja količine novca u opticaju.

ENDOGENI (NEZAVISNI) RAST – kombinacija fizičkog i ljudskog kapitala čija

akumulacija omogućava permanentan rast? Uz fiksan H (ljudski kapital), porast kapitala (K)

uzrokuje opadajući prinos, dok uz fiksan K (kapital) porast H opet uzrokuje opadajući

prinose. Ali što se zbiva ako se povećaju i H i K? rast u duţem roku ovisi o stopi štednje i o

stopi izdvajanja za obrazovanje. Za permanentan rast potreban nam je tehnički progres. Ne

moţemo vječno rasti iz akumulacije kapitala.

FISKALNA POL U OTVORENOJ PRIVREDI – počevši od uravnoteţenog budţeta G=T

dolazi do EKSPANZIVNE FISKALNE POL. Što se dogaĎa sa dohotkom Y i njegovom

kompozicijom, kamatnom stopom i tečajem? slika – budţetski deficit uzrokuje

vanjskotrgovinski deficit. FISKALNA POLITIKA – predstavlja proces oblikovanja i odreĊivanja poreznih prihoda i javnih rashoda s ciljem da se neutraliziraju faze poslovnog ciklusa i ostvari gospodarski rast uz visoku zaposlenost i stabilne cijene. Fiskalna politika obuhvaća program vlade neke države s obzirom na: trošenje na robu i usluge te trošenje na transferna plaćanja; koliĉinu i vrstu poreza. To su svjesne promjene državnih prihoda i rashoda kojima je svrha ostvarivanje makroekonomskih ciljeva ekonomske politike: stabilnost cijena i domaćeg proizvoda; rast per capita; puna zaposlenost; zadovoljavajuća stopa rasta; eksterna ravnoteža. INSTRUMENTALNE VARIJABLE FP – budžetska politika, transferi, autonomni porezi, porezna stopa.


FRIEDMAN-PHELPSOVU MODIFIKACIJU IZVORNE PHILLIPSOVE KRIVULJE I NAVEDITE NJEZINE OSNOVNE IMPLIKACIJE? Osnovna implikacija Phillipsove krivulje je da ne postoji prirodna stopa nezaposlenosti, tj. ukoliko smo spremni tolerirati višu stopu inflacije moguće je imati nisku nezaposlenost. S time se ne slažu Friedman i Phelps. Njih dvojica su pobijali taj trade-off. Osnovni zakljuĉak Freidmana je da je trade-off moguć samo ako WS sistematski krivo procjenjuju razinu inflacije. Ukoliko vlada odluĉi u dužem vremenskom razdoblju visokom inflacijom suzbijati nezaposlenost, trade-off će u potpunosti nestati jer se nezaposlenost ne može suzbijati ispod neke razumne PSN. Prema Friedmanu PSN se ostvaruje tamo gdje je Pit = Pit na e = Pi t – 1

FIKSNI TEČAJ – Naš tečaj je fluktuirajući. Tečaj se obično fiksira u odnosu na neku drugu

valutu, košaru valuta, ciljanu razinu depreciranosti u odnosu na ciljanu valutu ili skupinu

valuta, monetarni sistem – raspon varijacija.Na koje se naĉine obiĉno formira fiksni teĉaj te što

za ekonomsku politiku znaĉi fiksiranje teĉaja uz uvjet savršene mobilnosti kapitala? Fiksni teĉaj razumijeva da je devizni teĉaj domaće valute vezan za neku robu (npr. zlato), pojedinaĉnu valutu (npr $) ili skupinu valuta. U tom se sustavu teĉajna politika provodi davalvacijama ili revalvacijama. U sistemu fiksnih teĉajeva, CB se odriĉe monetarne politike kao instrumenta ekonomske politike; fiskalna politika postaje snažniji instrument. Uz uvjet savršene mobilnosti kapitala,

domaće kamatne stope su jednake stranim (i = i*). Navedite argumente ZA i PROTIV

devalvacije fiksnog tečaja.ZA: 1.moramo imati razinu cijena niţu u odnosu na vanjsko-

trgovačke partnere; 2. ne devalvirati je skupo mjereno nezaposlenošću a moţe se pokazati

neizbjeţno i u duţem roku; 3.zemlja koja se opire devalvaciji ima trošak nekonkurentnosti

roba i visoke kamatne stope;; PROTIV: 1.i bez devalvacije prilagodba privrede je moguća

kroz cijene; 2.devalvacija poraţava principe fiksiranja tečaja; 3.devalvacija je štetna u dugom

roku, ako se vlada pokaţe sklona devalviranju gubi kredibilitet; argumenti protiv devalvacije

su ustvari argumenti za fiksni tečaj;;

osnovni zaključci – prednost fiksnog tečaja je ta da eliminira mogućnost devalvacije ,

eliminira opasnost precijenjenosti valute, tj. visokih kamatnih stopa – veliku precijenjenost

tečaja nije pametno rješavati kroz cijene jer je rezultat prevelika nezaposlenost

FIZIČKI I LJUDSKI KAPITAL – postoje razlike u stupnju obrazovanja bogatih i

siromašnih zemalja. Relevantna margina za razlikovanje i razvoj ljudskog kapitala meĎu

zemljama je PDS (post diplomski studij). Kako izmjeriti H? – radnici koji su plaćeni

dvostruko imaju i dvostruki ponder. Ţena iste spreme i senioriteta obično imaju manju plaću

GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI – promjena štednje koja rezultira iz jediničnog

povećanja dohotka, tj. to je iznos koji će pojedinac odvojiti na štednju iz jediničnog povećanja

domaćeg dohotka.

GNP (društveni bruto proizvod) je trţ vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u

privredi u nekom vremenskom razdoblju. Jednak je sumi novčane vrijednosti cjelokupne

potrošnje i investicijskih dobara, kupovinama od strane drţave i neto izvoza u ostale zemlje.

GNP JAZ – razlika potencijalnog i realnog GNP-a. Veliki GNP jaz znači da je privreda u

silaznom kretanju i da djeluje unutar granice svojih proizvodnih mogućnosti. UKOLIKO JE TEKUĆI (NOMINALNI) GDP 120 MILIJARDI KN, A REALNI 100 MILIJARDI KN, KOLIKI JE GDP DEFLATOR? GDP deflator = nominalni GDP / realni GDP = 120 / 100 = 1.2


GDP- PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU PRI UTVRĐIVANJU 1.) Dvostruko knjiženje – problem se izbjegava konceptom dodatne vrijednosti 2.) Proizvodnja koja nije za tržište – najpoznatija su javna dobra, dobra proizvedena od strane države (ceste, rasvjeta, školstvo, zdravstvo, sudstvo, policija, vojska). Javna dobra su dostupna svima u istoj mjeri i ona nisu meĊunarodno razmjenjiva. TakoĊer ovdje spadaju i kućanski poslovi, tj. poslovi za koje bi da ih ne obavljamo sami zaposlili neku drugu osobu. 3.) Promjena razine cijena – inflacija, mjeri se pomoću tri razliĉite vrste indeksa: a) CONSUMER PRICE INDEX (CPI) – indeks potrošaĉkih cijena – Pomoću tog indeksa mjere se troškovi života tipiĉne gradske obitelji. Podatke prikupljaja Biro statsitike rada koji se nalazi u sklopu ministarstva rada. Biro svakih 19 godina radi veliko istraživanje o karakteristikama kupovine prosjeĉne obitelji. Na osnovu tog istraživanja radi se lista proizvoda i usluga ĉije se cijene prate mjeseĉno. b) PRODUCER PRICE INDEX (PPI) – indeks cijena proizvoĊaĉa – Prati cijene u tvornicama, kretanje cijena sirovina i sl. On je upozoravajući indikator za inflaciju. c) DEFLATORI tj. GDP deflator – Da bismo mogli usporeĊivati proizvodnju zemlje u vremenu potrebno je neutralizirati utjecaj inflacije na GDP, a to se postiže upotrebom implicitnih deflatora. Ponekad se dogaĊa da je GDP u pojedinim razdobljima veći od CPI-a.

HIPERINFLACIJA – eksplozivan rast cijena, inflacija preko 30% mjesečno, ogromna

inflacija, novac jako gubi na vrijednosti. Uzrok – uvijek je to porast količine novca u opticaju.

zašto dolazi do porasta novca u opticaju? Porast novca je visok jer je budţetski deficit visok.

Budţetski deficit je visok jer je privreda preţivjela velik šok. taj šok je onemogućio normalno

financiranje drţavnih izdataka. na početku hiperinf obično se dese dvije promjene –

budţetska kriza – izvor budţetske krize je tipično neka socijalna ili ekonomska pobuna ili

krupna promjena tipa rata, pad cijena ključnih izvoznih sirovina. – vladina nemogućnost

posuĎivanja odnosno zaduţivanja u zemlji ili ino – razlog za to je obično veličina

kumuliranog budţetskog deficita.

PROMJENE U ZEMLJAMA U KOJIMA POSTOJI HIPERINFLACIJA? Na poĉetku hiperinflacije obiĉno se dogode 2 promjene: - Budžetska kriza - izvor krize tipiĉno je neka socijalna ili ekonomska pobuna ili velika promjena tipa rat, pad cijena kljuĉnih izvoznih sirovina... - Vladina nenogućnost posuĊivanja, odnosno zaduživanja u zemlji ili inozemstvu zbog prevelike razine postojećeg deficita > posuĊivaĉi traže sve veće kamate dok na kraju ne prestanu sa posudbama. Kao rezultat, vlade se uglavnom okreću financiranju deficita kreiranjem novca.

HIPERINFLACIJA ZAVRŠAVA – Odgovor proizlazi iz puta njihova nastajanja. prvi korak

za slamanje hiperinf je fiskalna reforma plus kredibilno smanjenje budţetskog deficita.

Reforme obično obuhvaćaju i T i G. Na strani G imamo redukciju subvencija i program

dugova. Kod T (prihoda) mora doći do promjene kompozicije prihoda. Prijelaz sa inflacijskog

poreza na druge oblike poreza – porez na dohodak, imovinu i dr. Zatim se CB kredibilno

obveţe da neće monetarizirati dug – zakonska zabrana kupnje drţavnog duga, vezanje tečaja

uz strani tečaj, dolarizacija. Nakon toga slijedi politika dohotka – s njom se ne slaţu svi, a


obuhvaća zamrzavanje cijena i plaća. Razlozi protiv ove politike – vlade se prvo prihvate

politike dohotka i ne krenu u fiskalne reforme, a uzročnik hiperinf je fiskalna, a ne pol

dohotka, ukoliko su se pojavile distorzije cijena one se kroz pol dohotka zadrţavaju.

IZVEDITE NOVČANI MULTIPLIKATOR U PRIVREDI U KOJOJ SE DIO

GOTOVINE DRŢI VAN BANKARSKOG SISTEMA - visina malog c (potraţnja za

gotovinom) ovisi o: tipu transakcija(manja transakcija viši c), ilegalne transakcije povećavaju

potraţnju za gotovinom, trošak dolaska do gotovine (vrijeme + kamata) skupo vrijeme

dolaska do gotovine uzrokuje visoki c. Ms= 1+c/c+S x -> novčani multiplikator. Primjer

zadatka: Cu = 40% =o,4 (gotovina), D = 60% =0,6 (depozitni novac), s=15% =0,15 (stopa

obvezne rezerve). Rješenje: 1+c/c+s = 1+ 0.6666 / 0,66 +0,15 =2,04. C=? cu =c x D, c= Cu

/D = 0,4/o.6.

IS – KRIVULJA OTVORENE PRIVREDE – domaća potraţnja (uključuje i uvoz) nije

jednaka potraţnji za domaćom robom – C+I+G+E ≠C+I+G+X. ROBNI UVOZ = realni tečaj

x količina uvoza= E x Q

DETERMINANTE UVOZA ( Q)– Uvoz je odreĎen domaćim dohotkom i proizvodom,

omjerom domaćih i ino cijena i deviznim tečajem. Uvoz ovisi o – razini domaće potraţnje (+)

i realnom tečaju ( -). Utjecaj relativnog tečaja na uvoz je negativan. Q = Q (Y+,E). Granična

sklonost uvozu – MPQ – pokazuje veličinu uvoza koju uvjetuje jedinično povećanje dohotka,

tj. proizvodnje Y. MPQ = dQ/dY, dQ = MPQ*dY: Ako se dohodak poveća za jednu jedincu,

uvoz će se povećati za MPQ jedincu..


DETERMINANTE IZVOZA ( X)- izvoz je odreĎen ino dohotkom i proizvodom, relativnim

cijenama i deviznim tečajem. Izvoz jedne zemlje predstavlja uvoz druge. Determinante izvoza

– ekonomska situacija u ino, realni tečaj (konkurentnost naših proizvoda). Utjecaj realnog

tečaja je pozitivan na izvoz. X=x (Y*+, E+). E = realni tečaj, Y* = dohodak u ino.

Povećanjem realnog tečaja domaće valute dolazi do velikog povećanja konkurentnosti

domaće robe, a nekonkurentrnosti strane robe koja tada nominalno poskupljuje. To je

DEPRECIJACIJA REALNOG TEČAJA. Da bismo nacrtali pravac ZZ moramo oduzeti uvoz

od D.D. i dodati izvoz. Od D.D. treba oduzeti uvoz tj. E xQ. Budući da EQ raste s porašću Y

–na razmak izmeĎu D.D. i AA se povećava. Karakteristike AA – niţi nagib od D.D. ( s

porašču dohotka jedna dio povećane potraţnje odlazi na stranu robu), pozitivan nagib

podrazumijeva da porast dohotka znači i porast potraţnje. Drugi korak je dodati izvoz. Pošto

izvoz ne ovisi o domaćem dohotku pomak AA na ZZ je paralelan što znači ga je i ZZ

poloţenije u odnosu na D.D.

IS – LM OTVORENE PRIVREDE – ravnoteţa na trţištu roba – Y =(Y-T) + I(Y,r) + G+X

(Y*,E) – Q(Y,E), E= EP*/P = E(P*/P). Y* - strani dohodak, E – realni tečaj, r – realna

kamatna stopa, GNP deflator – Pt = $Yt/Yt.

REALNA DEPRECIJACIJA – domaća roba pojeftinjuje izraţena stranom robom. Lakše

prodajemo robu u ino, pa se domaća roba više izvozi. To je rast realnog tečaja. Oni iz ino teţe

prodaji kod nas. Uvjet za ravnoteţu je da je proizvodnja jednaka potraţnji za domaćom

robom. Potraţnja ovisi o realnim kamatnim stopama i realnom tečaju. Ravnoteţa na fin trţ –

ponuda novca je jednaka potraţnji za novcem. Potraţnja za novcem ovisi o razini transakcija i

o oportunitetnom trošku drţanja novca u odnosu na obveznice. Domaće i strane obveznice –

fin trţ u širem smislu. Fin investitori ţele maksimalizirati buduće prinose. Da bi se drţali

domaći i strani vrijednosni papiri mora biti zadovoljena arbitraţa na domaćem i stranom

trţištu. MONETARNA KONTRAKCIJA – CB ţeli smanjiti ponudu novca. Kamatne stope

tada rastu jer je potraţnja za novcem smanjena, a ponuda je ostala ista. Uz nepromijenjeni

tečaj američke obveznice postale su atraktivnije. Financijski investitori svoj portfolio sele iz

njemačkih u američke obveznice. Fin investitori moraju prodati njemačke obveznice za

marke, kupiti dolare i kupuju se sve američke obveznice. Kupnja dolara uzrokuje aprecijaciju

dolara. Ukoliko fin trţ ne očekuje promjenu očekivanog tečaja u budućnosti tada što dolar

više aprecira danas to se očekuje njegova veća deprecijacija u budućnosti Takvo očekivanje

povećava atraktivnost njemačkih obveznica – fin trţ je indiferentno i drţe se obje vrste

vrijednosnih papira. slike – dolar će aprecirati 6% danas, a fin trţ će očekivati deprecijaciju

dolara od 6% u godini dana. IS KRIVULJA OTVORENE PRIVREDE – utjecaj kamatnih

stopa na dohodak ima sada dva efekta – direktno na investiranje i djelovanje na tečaj

kamatnih stopa uzrokuje smanjenje tečaja, tj. aprecijaciju što uzrokuje smanjenje NX, a to sve

skupa uzrokuje smanjenje dohotka. Oba efekta djeluju u istom pravcu. Utjecaj kamatnih stopa

je snaţniji. slika Mundell – Fleming model

IMPERFEKT MOBILNOST KAPITALA – CB je sposobna smanjiti i barem neko vrijeme

uz prihvatljiv gubitak devizne rezerve ( ako se ne smije ili ne moţe kapital transferirati na

strana fin trţ ili u devize.

IZVORI PREGOVARAČKE MOĆI RADNIKA – pronalazak novog radnika zahtijeva

vrijeme, obrazovanje na radu – već zaposleni ljudi znaju kako raditi, a nova osoba mora puno

učiti, varanje na poslu – više plaće znači manje varanja. Efikasne plaće utjeću na razinu

produktivnosti poduzeća.Pregovaraĉka moć radnika se temelji na: 1.) pronalaženje novog radniak

zahtijeva vrijeme; 2.) postoji obrazovanje na radu; 3.) varanje na poslu (više plaće – manje varanja – veća produktivnost). Efikasna plaća je ona koja maksimalizira produktivnost rada, a ovisi o prirpdi posla i situaciji na tržištu rada.


INDEKS ODRICANJA – broj bodova viška nezaposlenosti potreban za smanjivanje inf od 1

postotnog poena. Indeks je nezavisan o politici i jednak je 1/α.

IMPILKACIJE RAZLIČITIH STOPA ŠTEDNJE – Kt+1/N – Kt/N= s x Yt/N – δ Kt/N.

Razina Y (proizvodnje) odreĎuje razinu akumuliranog kapitala. Kt+1/N (promjena kapitala u

vremenu) = s x f (Kt/N) (investicije po radniku) – δKt/N (amortizacija po radniku). Ovaj izraz

opisuje što se dešava sa K/N u vremenu. K/N ove god odreĎuje razinu proizvodnje (Y/N ove

godine. Uz zadanu stopu štednje Y/N odreĎuje i razinu štednje pa prema tome i razinu

investicija. slika.

IZVORI KONVERGENCIJE – siromašne zemlje imaju manje kapitala, pa tijekom razvoja

ubrzavaju kapital, siromašne zemlje imaju nizak stupanj TP, kako im se tehnološki progres

unapreĎuje one konvergiraju. Konvergencija tehnoloških razina uzrokuje konvergenciju

dohodaka i proizvodnje.

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE – operacije na otvorenom trţ – kupnja i

prodaja drţavnih obveznica, drţavnih vrijd papira, eskontna stopa – stopa po kojoj se banke

zaduţuju kod narodna banke, stopa obvezne rezerve – kod nas je 30%, dio depozita koji se

mora ostaviti kao rezerva na računu rezervi u bilanci, okvirno se ne mijenja i duţi niz godina

je stabilna (ustvari nije instrument mon pol)

INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR – ako se investicije povećaju za 1 jedinicu, dohodak

se poveća za 1. Investicijski multiplikator je broj koji pokazuje za koliko će se povećati dohodak ako

se investicije povećaju za 1 novĉanu jedinicu. M = I/I – MPC = I/MPS = I/I – C1 = dY/dI Inflacijski jaz je razlika izmeĊu veliĉine nove, povećane i stare agregatne potažnje na razini pune zaposlenosti.Lijevo od A – potražnja je veća od proizvodnje. Inflatorni jaz se dešava kad potražnja premašuje proizvodnju.

INDEKSACIJA PLAĆA(utjecaj indeksacije plaća na Phillipsovu krivulju) je

«vezivanje» plaća u tekuću inflaciju, tj. preraĉunavanje ugovorenih plaća odreĊenog razdoblja prema promjenama cijena. Indeksacija povećava utjecaj nezaposlenosti na inflaciju. Bez indeksacije niža nezaposlenost povećava plaće, što povećava cijene, ali pošto plaće ne reagiraju na promjenu cijena trenutaĉno nema dodatnih kratkotrajnih efekata. Sa indeksacijom ^P -- ^plaće i kratkoroĉno se pošto rast plaće opet povećavaju cijene i dolazi do ubrzavanja inflacije – inflatorna spirala. Kada je većina ugovora o plaćama indeksirana tada mali pomaci u nezaposlenosti mogu dovesti do velikih pomaka u inflaciji. Odnos izmeĊu inflacije i nezaposlenosti postaje sve intenzivniji dok eventualno potpuno ne nestane.

J – KRIVULJA – prikazuje dinamiku otvorene privrede. Pokazuje promjenu salda bilance na

tekućem m tijekom vremena, do koje dolazi na temelju devalvacije nacionalne valute. Devalvacija dovodi do efekta cijene i efekta koliĉine. Efekt cijene dominantan je pretežno kratkoroĉno i znaĉi da izdaci za uvoz odmah postaju veći tj. dolazi do privremenog pogoršanja VTB (cijene uvoza rastu dok cijene izvoza padaju). Efekt koliĉine dominantan je pretežno dugoroĉno i razumijeva da jeftiniji izvoz znaĉi veći obujam izvoza u budućnosti, a skuplji uvoz znaĉi manji obujam uvoza u budućnosti. PrilagoĊavanje koliĉina nakon odreĊenog vremena znaĉi poboljšanje salda na tekućem raĉunu, tj smanjenje deficita i prelazak na suficit.

npr. 1o%tna deprecijacija ↑E = 10%. U prvih nekoliko mjeseci efekti se mogu prije uočiti u

cijenama no u količinama (cijene uvoza rastu, a cijene izvoza opadaju. Cijene uvoznih

proizvoda ne moraju se u potpunosti povećati za razinu deprecijacije. Razlozi – zadrţavanje

trţišnog udjela, prijašnji ugovori o fiksnoj cijeni u nekom roku, smanjenje profitnih marţi.

Potrošačima treba vremena da uoče da su relativne cijene promjenjive. U jako kratkom roku


biljeţi se pogoršanje VTB. S protekom vremena dolazi do promjena u količinama. (↑x, ↓Q).

Ako je Marshall – Lernerov uvjet zadovoljen efekt količina nadvladava efekt cijena

KAKO CENTRALNA BANKA KONTROLIRA PONUDU NOVCA – CB kupuje i

prodaje drţavne obveznice. Ako ţeli povećati ponudu novca cb kupuje obveznice za novac.

cb otkupljuje obveznice od komercijalnih banaka. Ako ţeli smanjiti ponudu novca prodaje

obveznice i sakuplja novac. CB brine se da ne bi ostale banke u ţelji za što većom zaradom

dovele do privrednog kaosa prekomjernim stvaranjem novca i kredita i to tako: promjenom

uvjeta davanja kredita komercijalnim bankama, tj. politikom eskontnog kamatnjaka, kupnjom

i prodajom drţavnih obveznica na trţ novca, direktnom kontrolom kredita i kamatnjaka,

odreĎivanjem stope obvezne rezerve.

LOGARITAMSKA SKALA – razlikuje se od linearne zato jer isti proporcionalni rast u

postotku predstavlja istu udaljenost na skali. Linearna skala s konstantnim stopama rasta

proizvodi ekspandirajuću krivulju dok kod logaritamske skale proizvodi ravnu crtu. Stopa

rasta jednaka je nagibu logaritamske skale.

LJUDSKI I FIZIČKI KAPITAL I PROIZVODNJA – porast štednje povećava K/N, pa

prema tome i Y/N u dugom roku. Ali se sada to odnosi i na akumulaciju ljudskog kapitala.

Društvo štedi u formi ljudskog kapitala, školovanjem i obrazovanjem uz rad. Y/N u duţem

roku opet ovisi o tome koliko društvo štedi, ali i koliko se sredstva odvaja za obrazovanje.

Koliko je relativno značenje ljudskog i fizičkog kapitala u odreĎivanju Y/N? – moţe nam

pomoći kompozicija potrošnje u formalno obrazovanje i investicije. Komplikacije –

obrazovanje je djelomično potrošnja, a dijelom investicija, oportumitetni trošak obrazovanja

predstavljaju propuštene plaće, formalno obrazovanje je samo dio obrazovanja. Treba

komponirati investicije – amortizaciju. Amortizacija fizičkog kapitala je puno veća od

amortizacije ljudskog kapitala

MONETARNI MULTIPLIKATOR – recipročna vrijednost stope obvezne rezerve ( 1/s =1/

OR) tj., broj koji pokazuje koliko se jedinica novca moţe stvoriti u bankarskom sustavu iz

jedne jedinice viška rezervi. – 1/ h + sd + g x so; sd – stopa OR na depozite po viĎenju, so –

stopa OR na oročene depozite, h – koeficijent sklon. drţ. rezerve, g – faktor proporcionalnosti

MONETARNA POLITIKA – indirektnim utjecajem na ponudu novca ostvaruje glavne

makroekonomske ciljeve, a to su niska nezaposlenost, stabilnost cijena, uravnoteţena platna

bilanca, uravnoteţeni budţet,manipulacija sa ponudom novca Instrumenti monetarne politike: 1. operacije na otvorenom tržištu (kupnja i prodaja državnih obveznica); 2. eskontna stopa (stopa po kojoj se banke zadužuju kod CB); 3. stopa obvezne rezerve (stopa koja se pripisuje od strane CB komercijalnim poslovnim bankama). Operacije na otvorenom tržištu – kupnja i prodaja državnih obveznica, jedini pravi instrument monetarne politike, CB u stvarnosti mijenja ponudu novca na naĉin da kupuje i prodaje obveznice, ako želi povećati ponudu novca CB kupuje obveznice a ako želi smanjiti onda prodaje obveznice. Eskontna stopa – stopa po kojoj se banke zadužuju kod CB, kod CB se zadužuju samo one banke koje se zbog lošeg financijskog stanja ne mogu zadužiti na financijskom tržištu i zato se eskontna stopa rijetko koristi, nije instrument monetarne politike. Stopa obvezne rezerve – stopa koja se propisuje od strane CB komercijalnim bankama, služi kao mjera sigurnosti fiskalnog sistema, govori kolika je stabilnost fiskalnog sistema, ne mijenja se u kratkom roku pa u biti nije instrument monetarne politike, ona je indikator stabilnosti bankovnog sistema. Monetarna politika može biti: RESTRIKTIVNA – CB smanjuje ponudu novca (realnu ponudu novca, ponudu novca konvergiranu sa razinom cijena); EKSPANZIVNA – politika kojom CB povećava realnu ponudu novca.


MJERENJA GNP-A Do iznosa GNP-a se može doći na tri naĉina: 1.) mjereći potrošnju (domaćinstava, poduzeća, države i inozemstva); 2.) mjereći proizvodnju u razliĉitim djelatnostima, npr. poljoprivreda, ribarstvo, preraĊivaĉka industrija, itd.; 3.) mjereći prihode (plaće, profit, rente i kamate) 1.) Mjerenje GNP-a kroz potrošnju – GNP = C + I + G + NX – GNP je zbroj osobne potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza. C – dijeli se na: trajna potrošna dobra; netrajna potrošna dobra; usluge poput zdravstva, škol... I – dijele se na: rezidencijalne gdje ubrajamo stambenu izgradnju, obrtna sredstva, poslovne investicije u strojeve i opremu; nerezidencijalne a to su investicije biznisa G – dijeli se na: sredstva savezne države (obrana, vojska i ostalo); sredstva lokalnih uprava (županija, općina, sudstvo) NX – NX = X – Q ; neto izvoz je jednak razlici izvoza i uvoza (izvoz povećava potrošnju a uvoz ju smanjuje) - (1 + t) na n ~ n*t 2.) Mjerenje GNP-a kroz proizvodnju – GNP predstavlja ukupnu proizvodnju svih privrednih grana (poljoprivreda, graĊevinarstvo, rudarstvo, preraĊivaĉka ind., trgovina, financije i osiguranje, usluge, ...) GNP (gross national product) = GDP (gross domestic product) + prihodi iz ostatka svijeta – isplate u ostatak svijeta 3.) Mjerenje GNP-a kroz prihode – U prihode ubrajamo plaće, profite, kamate i rente

MJERENJE GNP-a PREKO POTROŠNJE – mjerimo ukupnu potrošnju dobara i usluga

pojedinih sektora, kućanstava (c), poduzeća (i), drţave (g) i stranaca (nx). Tako se dobiva

formula za GNP: GNP=c + i + g + nx

MJERENJE GNP-a KROZ PROIZVODNJU – zbroj vrijednosti koje dodaje svako

poduzeće privredi. Mjeri se ukupna proizvodnja u različitim privrednim granama te se mjeri

dodatna vrijednost (uključen je PDV)

MARSHALL – LERNEROV UVJET OPRAVDANOSTI DEPRECIJACIJE – da bi

deprecijacija unaprijedila VTB izvoz se mora dovoljno povećati, a uvoz dovoljno smanjiti da

kompenzira povećanje cijene izvoza. Pretpostavimo uravnoteţenu VTB (X=EQ) i recimo da

doĎe do deprecijacije:

MJERENJE GNP-a KROZ PRIHODE – poslovni troškovi su prihodi koje domaćinstva

primaju od poduzeća. Ukupna vrijednost pojavljuje se kao nečiji prihod.

MONETARNA EKSPANZIJA I TRŢ DIONICA – kako će reagirati trţ dionica? –

odgovor ovisi o tome što je trţ očekivalo. Očekivani potez CB – trţ ne reagira jer je taj potez

očekivan i ukalkuliran u sadašnju vrijednost dionica. Neočekivani potez CB – dolazi do rasta

cijena dionica jer se smanjuju kamatne stope i jer će doći do povećanja dohotka i povećane

profitabilnosti poduzeća. Što se dogaĎa sa cijenom dionica? – porast dohotka povećava cijenu

dionica.

MOBILNOST KAPITALA I FIKSNI TEČAJ – dva su načina kontrole ponude novca (Ms)

– kupnja i prodaja obveznica, kupnja i prodaja deviza. PR.: ekspanzivna mon pol i fiksni

tečaj; CB je kupila obveznice. Došlo je do porasta ponude novca Ms pa kamatne stope padaju

jer je nepromijenjena potraţnja za novcem. Domaća kamatna stopa (i) je manja od strane

kamatne stope (i*) i investitori se sele u strane vrijednosne papire. Za seobu im trebaju devize

pa nude domaću valutu u zamjenu za dio deviznih rezervi (DR). Tečaj domaće valute raste, tj.

deprecira. CB mora intervenirati i to tako da prodaje devize kako bi povećala količinu deviza

na trţ. kad se prodaju devize ponuda novca se smanjuje što uz nepromijenjenu potraţnju za

novcem povećava kamatna stopa. koliko deviza treba prodati? Onoliko za koliko se povećala

ponuda novca. Jedini efekt operacija na otvorenom trţ je promjena u strukturi imovine CB-a

dok se ponuda ne mijenja.

MONETARNA EKSPANZIJA (EMP) I OPĆA RAVNOTEŢA – inflacija je uvijek

monetarni fenomen. AS=P=Pt -+1 (1+μ) F(1-Yn/ (-L), Z), AD=Y = Y(MIp, G,T). Nakon

porasta količine novca u opticaju dolazi do prilagodbe očekivanja. Budući da je Y1 >Yn


tekuća nezaposlenost je niţa u odnosu na Un. Pregovaračka moć radnika je povećana i dolazi

do porasta plaća koja pomiće AS krivulju ulijevo sve dok se privreda ne naĎe u točki C – tu je

Y=Yn, ali je p2>Po. Budući da je Yn i M/P mora biti opet na početnoj razini što znači da %

porast cijena mora biti jednak početnom %-om porast količine novca u opticaju. Ako se M

poveća za 20% i razina cijena se mora povećati za 20%. slika. 2 efekta pomiču LM krivulju –

porast M (količine novca), porast Y (proizvodnje) koji uvjetuje porast cijena. slika.

Neutralnost novca – u kratkom roku eks mon pol povećava dohodak, smanjuje kamatne stope

i povećava cijene. Zbog porasta cijena porast M/P je manji od porasta M. Zato je utjecaj na

proizvodnju i kamatnu stopu manji no u slučaju kad su cijene fiksne. U kojoj mjeri se

mijenjaju Y (proizvodnja) i P (cijene) ovisi o nagibu AS krivulje. U dugom roku porast

nominalne količine novca u opticaju se u potpunosti reflektira u proporcionalnom porast

razine cijena te nema efekta na dohodak i kamatne stope. Koliko treba novcu da postane

neutralan – efekt porasta M maksimalno utječe na dohodak nakon 3 kvartla. Cijene miruju

oko 1 god, a nakon toga počinju rasti. Tijekom vremena cijene rastu i nakon 4 godine su se

povećale za 2.5%, a u tom trenutku porast Y je 0.3%. Novcu treba 4 godine da bi bio

neutralan.

METODA KONSTRUKCIJE STOPE RASTA TEHNOLOŠKOG PROGRESA –

Pretpostavka – svakom faktoru proizvodnje plaća se njegova granični proizvod, tj. njegov

granični doprinos proizvodnji. Npr. plaća godišnje 30 000$ - njegov doprinos Y-u 30 000$

godišnje. Pretpostavimo da on povećava sate rada 10%. Koliko je njegov doprinos

proizvodnji? – dY=30 000$ x 0.1 = 3 000$.

NAIRU nonaccelerating inflation rate of unemployment > drugi naziv za prirodnu stopu nezaposlenosti, stopa nezaposlenosti potrebna za održanje konstantne inflacije. >kada je stvarna stopa nezaposlenosti veća od prirodne, inflacija se smanjuje i obrnuto


NOMINALNI GNP – GNP po tekućim cijenama – kada GNP za pojedinu godinu dobivamo

korištenjem stvarnih trţ cijena te godine. njegova pouzdanost je mala, a njegova se vrijednost

iz godine u godinu moţe mijenjati zbog promjerna realnog outputa ili zbog promjene u razini

cijena.

NOVAC – koristi se za transakcije i nema prinosa imaocu. Općeprihvaćeno sredstvo

razmjene i plaćanja. Postoje različiti tipovi novca: gotov novac, depozitni novac.

NOVČANI MULTIPLIKATOR – za svaku jedinicu viška rezervi bankarski sistem kreira

1+c/c+S jedinica novca. Kad centralna banka poveća H za jednu jedinicu Ms se povećava za

1+c/c+s.

NETO IZVOZ – NX = X – EQ =uvoz – izvoz. NX > 0 – izvoz > realnog uvoza (suficit

bilanca vanjske trgovine). NX < 0 – izvoz <uvoza (deficit bilance vanjske trgovine). Neto

izvoz je koreliran s razinom dohotka. neto izvoz ovisi o - NX = NX (Y*,E, Y) (+,+,-). Porast

stranog dohotka utječe na na rast X-a, a porast domaćeg dohotka utječe na rast Q-a. NX je

opadajuća funkcija dohotka jer kad se poveća dohodak povećava se i uvoz, dok je izvoz isti

što dovodi do smanjivanja NX.

NOMINALNI TEČAJ – relativni odnos cijena valuta, tj. cijena strane valute izraţena u

domaćoj, odnosno broj jedinica domaće valute koje se mogu dobiti za jednu stranu valutu. E

(nominalni tečaj)= $ / dem – (kn / dem) = o,5 $ za dem. SvoĎenje dolara u marke

podrazumijeva dijeljenje sa E. SvoĎenje maraka u dolare podrazumijeva mnoţenje sa nom

tečajem.Nominalni teĉaj (E) je cijena strane valute u domaćoj valuti, tj. broj jedinica domaće valute

koje se mogu dobiti za jednu stranu valutu. Promjene nominalnog teĉaja: 1.) nominalna aprecijacija – smanjenje teĉaja (ˇE) tj. dajemo manje domaće valute za stranu; 2.) nominalna deprecijacija – (Ê) porast nominalnog teĉaja, tj. dajemo više domaće valute za stranu NOMINALNIH PLAĆA (JDŢBA PLAĆA – W)-Razina niminalnih plaća ovisi o: 1. oĉekivanoj

inflaciji (P na e) – radnike zanima kupovna moć plaće tj. realna plaća, radnici gledaju buduće, a ne tekuće uvjete zato jer postoje dugoroĉni ugovori; 2. stopi nezaposlenosti (u) – povećana nezaposlenost znaĉi smanjenu pregovaraĉku moć radnika; 3. ostalim (institucionalnim) faktorima (z) – a) osiguranje za sluĉaj nezaposlenosti, b) strukturalne promjene privrede, c) minimalne plaće (odraz institucionalne zaštite radnika), d) restrikcije u otkazima. W = P na e * F(u,z)

NEUTRALNOST NOVCA TE KOLIKO TREBA VREMENA PROTEĆI DA NOVAC POSTANE NEUTRALAN? U dugom roku novac je neutralan jer se povećanje nominalne koliĉine novca odražava u potpunosti u porastu razine cijena, a nema efekt na kamatnu stopu i output. Po Taylorovom modelu potrebno je otprilike 4 godine da novac postane neutralan. Ekspanzivna monetarna politika neefrikasna u dugom roku.


OSTVARIVANJE RAVNOTEŢA NA ROBNOM TRŢIŠTU ZATVORENE PRIVREDE I OSTVARIVANJE RAVNOTEŢE NA NOVĈANOM TRŢIŠTU ZATVORENE PRIVREDE Ravnoteža na robnom tržištu se ostvaruje kad se izjednaĉi ponuda i potražnja. AS=AD ,Y=Z Bit Keynesova pogleda na ravnotežu je da su investicije jednake štednji I=S + (T-G) (investicije su jednake štednji ljudi + štednji vlade). IS krivulja prikazuje ravnotežu na robnom tržištu a LM krivulja prikazuje ravnotežu na financijskom tržištu. Ravnoteža na fin. tržištu je dvojaka: M na s = M na d (potr. za novcem=pon. novca); B na s = B na d (potr. za obv. = pon. obv.)

OBVEZNICE – kamatonosni vrijed papir koji izdaje drţava ili poduzeće, a kojim se drţava

ili poduzeće obvezuje da će platiti odreĎenu svotu novca uz kamate na odreĎene datume u

budućnosti. Ne mogu se koristit za transakcije, ali imaju pozitivan prinos koji se naziva

kamatna stopa.Tipovi obveznica:1. kriterij – prema vlasništvu : a) državne obveznice, b) korporativne

obveznice,2. kriterij – s obzirom na broj isplate : a) diskontne obv. – jedna isplata nakon dospijeća obveznice, b) kuponske – imaju nekoliko obroka prije dospijeća i jedno plaćanje po dospijeću,3. kriterij – prema roku dospijeća : a) kratkoroĉne obveznice – do godinu dana, diskontne, b) srednjeroĉne – od 1 do 10 god., c) dugoroĉne – s rokom dospijeća većim od 10 god.U SADu su sve obveznice nominalne, a u svijetu postoje i indeksne obveznice (prilagoĊene za stopu inflacije).Kuponska stopa = kuponsko plaćanje / nominala.KUPONSKA KAM. STOPA – je nominalna kam. stopa koju obećava emitent pri emisiji obveznice. To je kam. stopa koju nosi obveznica na svom plaštu. To je postotak od nominalne vrijednosti obveznica kojise periodiĉno obraĉunava i isplaćuje vlasnicima obveznica kao kamata. Tekući prinos = kuponsko plaćanje / cijena obveznica.TEKUĆI PRINOS NA OBV. – je odnos godišnjih plaćanja kamata i tržišne vrijednosti obveznica. Radi se o tržišnoj kamatnoj stopi na obveznice. To je stopa profitabilnosti obveznica raĉunana na osnovi njihove tržišne vrijednosti. Razlika izmeĊu obv. i dionice je u tome što obv. daje fiksni prinos, a nema vlasništvo dok dionica daje vlasniĉki udio, ali ima varijabilan prinos.

OBVEZNICE I NJIHOV PRINOS – obveznice se razlikuju po stupnju rizika i roku

dospijeća. Dijele se na drţavne i korporativne. Niţi rejting zahtijeva viši prinos što se naziva

premija rizika. Obveznice visokog rizika nazivaju se JUNK BOND. S obzirom na broj isplata

dijele se na diskontne (jedna isplata nakon dospijeća obveznice. To je obveza na jednu god) i

kuponske (imaju nekoliko obroka prije dospijeća i jedno plaćanje po dospijeću. Obroci se

mogu isplaćivati po kvartalima, polugodišnje i godišnje.) Plaćanje prije dospijeća naziva se

kuponsko plaćanje, a plaćanje po dospijeću naziva se nominalna vrijednost obveznice ili

nominala. Kuponska stopa= kuponsko0 plaćanje/ nominala. Tekući prinos= kuponsko

plaćanje/ cijena obveznice (stvarno plaćeno).

ODREĐIVANJE RAZINA PLAĆA - razina plaća se odreĎuje na tri načina – kolektivno

pregovaranje, bilateralno pregovaranje, plaćanje odreĎene od strane poslodavaca. Kolektivno

- u Europi su sindikati organizirani organski, a u Japanu poduzeća imaju svoje sindikate.

Bilateralno – kao posljedica bilateralnog pregovora javlja se netipičan ugovor o radu.

Poslodavac i zaposlenik individualno dogovaraju sve stavke ugovora i moţe se desiti da 2

čovjeka za isti posao i kvalifikaciju budu različito plaćena. Od strane poslodavca – za poslove

koji nisu organizirani u sindikate, uzmi ili ostavi.

OKUNOV ZAKON – odnos inflacije i nezaposlenosti: kad stvarni GNP opadne za 2% u

odnosu na potencijalni GNP, stopa nezaposlenosti se poveća za otprilike 1%

OKUNOV ZAKON – Promjena zaposlenosti se u potpunosti reflektira u promjeni u

nezaposlenosti. pošto se Y i N miču zajedno, tada gy=1% znači gn=1%, tj gu= -1%. Promjena

stope nezaposlenosti jednaka je negativnoj stopi rasta proizvodnje, tj. ako je gyt=4%, tada se

u smanjuje za 4%. okunov zakon daje odnos izmeĎu stope rasta proizvodnje i promjeni stope

nezaposlenosti.

OSOBNA STOPA ŠTEDNJE – jednaka je osobnoj štednji kao postotku raspoloţivog

dohotka.


PRINOS OBVEZNICE,VEZI PRINOSA OBVEZNICE I CIJENE OBVEZNICE PRINOS OBVEZNICE po dospijeću je prosjeĉna kamata isplativa na obveznicu tijekom njezina roka trajanja. Cijena obveznice i prinos obveznice su u inverznom tj. obrnto proporcijalnom odnosu (što je viša cijena obveznice to je niža kamatna stopa tj. prinos obveznice i obrnuto). i = naša zarada / stvarno plaćena cijena - prinos obveznice Ekspanzivana monetarna politika – CB kupuje obveznice, cijena obveznica raste a prinos obveznice tj. kamatna stopa se smanjuje. Restriktivna monetarna poltika – CB prodaje obveznice, cijena obveznica pada a prinos obveznica tj. kamatna stopa raste. Visina kamatne stope odreĊuje jednakost ponude i potažnje za novcem i ponude i potažnje za obveznicama. Na visinu kamatne stope može djelovati CB indirektno putem operacija na otvorenom tržištu.

PROMJENE NOMINALNOG TEČAJA - NOMINALNA APRECIJACIJA – smanjenje

tečaja. Manje domaće valute za stranu. To je povećanje cijene neke valute. NOMINALNA

DEPRECIJACIJA – porast tečaja. Više domaće valute za jednu stranu. To je smanjenje cijene

neke valute. FIKSNI TEČAJ – tečaj koji CB fiksira na odreĎenoj razini. U tom je slučaju

novčana masa funkcija deviznog tečaja. U uvjetima fiksnog tečaja i perfektne mobilnosti

kapitala domaći kamatnjak u maloj, otvorenoj zemlji mora uvijek biti jednak svjetskom. Zato

mon vlasti ne mogu odrediti istodobno i novčanu ponudu i tečaj, jer je potraţnja za novcem

sada L =f(rf, Y), gdje je rf svjetski kamatnjak. REVALVACIJA – aprecijacija fiksnog tečaja –

kada vlada proglasi sluţbeno povećanje cijene domaće valute u odnosu na ostale.

DEVALVACIJA – deprecijacija fiksnog tečaja – kada vlada proglasi sluţbeno smanjenje

cijene domaće valute u odnosu na ostale. Q = E nom tečaj) x P / P. Realni tečaj je indeksni

broj i nema prirodnu razinu zato što su GDP deflatori indeksni brojevi bez prirodne razine, tj.

jednaki su 1 u godini koju mi sami izaberemo. Razina realnog tečaja je ARBITRAŢA, ali

pomaci realnog tečaja nisu arbitarni

POTENCIJALNI GNP – je dugoročni trend realnog GNP-a. Predstavlja dugoročne

proizvodne mogućnosti proizvodnje koju privreda moţe ostvariti uz odrţavanje stabilnih

cijena. Mijenja se u vremenu zbog porasta zaposlenih, tj radne snage, porasta količine kapitala

i napretka tehnologije.

PROBLEMI PRI UTVRĐIVANJU GNP-a – 1. dvostruko knjiţenje koje se eliminira

konceptom dodane vrijednosti. GNP isključuje intermedijarna dobra, tj dobra koja se koriste u

proizvodnji drugih. Taj problem se pojavljuje kod svih proizvoda koji prolaze kroz nekoliko

faza proizvodnje. U svakoj fazi proizvodnje GNP-u se pribraja dodana vrijednost nastala u toj

fazi proizvodnje. 2. proizvodnja koja nije za trţ – javna dobra. 3. dobra proizvedena od strane

drţave – sudstvo, školstvo, zdravstvo. 5. kućanski poslovi. 6. promjena razina cijena. Mjeri se

preko 3 indeksa cijena (3 mjerila za inflaciju): a) indeks potrošačkih cijena (CPI): indeks


troškova ţivota – stopa inflacije potrošačkih cijena= CPI (ove god) – CPI (prošle god)/CPI

(prošle god) x 100. b) indeks cijena proizvoĎača – indeks cijena dobara prodanih putem

veleprodaje. c) deflatori: deflator bruto društvenog proizvoda. GNP deflator= nominalni GNP/

realni GNP

PARADOKS ŠTEDNJE – što je veća granična sklonost štednji to je manji multiplikator. A

čim je manji multiplikator, to će isto povećanje autonomne potrošnje u situaciji nepotpune

zaposlenosti rezultirati manjim povećanjem domaćeg dohotka, pa time i štednje i obratno.

slika.

POTRAŢNJA ZA NOVCEM – financijska imovina ljudi= nominalno bogatstvo ljudi i kad

imaju financ imovinu ljudi biraju koliko će drţati u novcu, a koliko u obveznicama. Potraţnja

za novcem ovsi o razini transakcija i ovisno o razni kamatne stope. Izvori potraţnje za

novcem – transakcijska potraţ za novcem, špekulacijska potraţ za novcem

POTRAŢNJA ZA OBVEZNICAMA – potraţ za novcem i potraţ za obveznicama su

meĎusobno povezane odluke. Odabravši jedno odabrali smo i drugo. Porast fin imovine

dovodi do porasta potraţnje za obveznicama, porast dohotka dovodi do porasta potraţnje za

novcem i smanjenja potraţnje za obveznicama, porast kamatnih stopa smanjuje potraţnju za

novcem i povećava atraktivnost obveznica.

PERMANENTNI DOHODAK – definira se kao prosječni dohodak koji potrošačka jedinica

smatra permanentnim. To je prosječni dohodak koji potrošač očekuje da će primiti u

budućnosti. Dohodak kućanstva u nekoj godini sastoji se od permanentnog i tranzitornog

dijela koji odstupa od permanentnog. Potrošnja ovisi o permanentnom, a ne o tekućem

dohotku. MPC po osnovni promjene permanentnog dohotka je blizu 1, dok MPC po osnovi

tranzitornog dohotka =0.Teorija permanentnog dohotka potjeĉe od M. Freidmana koji je zagovarao

da potrošnja ovisi o permanentnom a ne o tekućem dohotku. Permanentni dohodak je dohodak u nekoliko zadnjuh godina. Tranzitorni dohodak obuhvaća sve tekuće promjene dohotka. MPC po osnovi promjene permanentnog dohotka je blizu 1, a po osnovi tranzitornog dohotka je 0. Friedman – «Nema besplatnog ruĉka.»

POVEĆANJE POTRAŢNJE ZA DOMAĆOM ROBOM – moţe doći iz dva izvora –

domaći i strani izvor

POVEĆANA STRANA POTROŠNJA – porast stranog dohotka zbog povećane strane

drţane potrošnje ili povećanja stranih investicija. Porast stranog dohotka – povećana strana

potrošnja – porast domaćeg izvoza – NX raste. Razlika izmeĎu ta dva rezultata – povećana

domaća potraţnja uzrokuje porast dohotka i porast deficita VTB, povećana strana potraţnja

uzrokuje porast dohotka i suficit VTB. Vlade ne vole deficit VTB (kamate na dug). Strategija

se svodi na čekanje. Sve zemlje svijeta bi trebale čekati rast u ino.

PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI – nezaposlenost pri kojoj se izjednačavaju PS i

WS. Krivi je naziv prirodna jer bi se moglo pomisliti da se do nje došlo bez ljudske

intervencije, tj. da je ona neutralna u odnosu na institucije i politiku.O kojim varijablama ovisi

visina prirodne stope nezaposlenosti- PSN - stopa nezaposlenosti pri kojoj je sadašnja razina cijena jednaka oĉekivanoj.Organizacija poduzeća, poslovna etika, uvjeti na tržištu rada, kompozicija radne snage, sistem socijalne zaštite i povlastica za nezaposlene. Europska stopa nezaposlenosti je vrlo visoka zbog rigidnog tržišta rada > Euroskleroza Izdaci za socijalno osiguranje i mirovine su veće u Europi. Velike otplate otpremnina u sluĉaju otpuštanja / pravni procesi potrebni da bi se radnike smjelo otpustiti, jaĉi sindikati nego u SAD-u, veća socijalna pomoć. Problem: zapošljavanje nisko kvalificiranih radnika zato što je minimalac velik u odnosu na prosjećnu plaću. Faktori koji povećavaju Z što vodi većoj PSN.

PRIRODNA RAZINA NEZAPOSLENOSTI – razina pri kojoj se izjednaĉuju WS i PS. Ona

razina nezaposlenosti pri kojoj je tekuća razina jednaka oĉekivanoj tj. tekuća inflacija je jednaka oĉekivanoj. kako na realnu razinu plaća, te na prirodnu razinu nezaposlenosti utjeĉe povećanje


izdataka za sluĉaj nezaposlenosti?1.) Povećana institucionalna zaštita radnika znaĉi veću nezap. i porast realne plaće.2.) Porast marži pomiĉe PS prema dolje povećava nezaposlenost.

PHILLIPSOVA KRIVULJA - nacrtao je stopu nezaposlenosti i stopu inflacije u Vel Brit za

razdoblje 1861-1957. Snaţna negativna koleracija – kada je nezaposlenost bila niska, inflacija

je bila visoka i obratno. Zemlje mogu birati izmeĎu nezaposlenosti i inflacije.

Makroekonomska pol se svela na biranje točaka na krivulji. 1970-tih godina odnos je nestao

u većini OECD zemalja zbog visoke nezaposlenosti i visoke inflacije koje su dovele do

stagflacije. Kada je odnos ponovno uspostavljen u 80-tim bila je koleracija izmeĎu stope

nezaposlenosti i promjene u stopi inflacije. Visoka nezaposlenost uzrokuje smanjenje stope

inflacije. Stopa inflacije ovisi o očekivanoj inf, marţama, zaštiti radnika, stopi nezaposlenosti.

Implikacije - viša očekivana stopa inf uzrokuje višu tekuću stopu inflacije, više marţe ili viši

z uzrokuju višu inf, viša stopa nezaposlenosti uzrokuje niţu inf. NAIRU – nonaccelerating

inflation rate of unemployment. Nova modificirana Phill krivulja kaţe – promjena u stopi

inflacije ovisi o razlici izmeĎu tekuće i prirodne stope nezaposlenosti. Kada je ut>un smanjuje

se inflacija, kada je ut<un povećava se inflacija. Zašto je veza izmeĎu inf i nezaposlenosti iza

1970. nestala? – porast cijena nafte – porast troškova poduzeće je prisilio na porast cijena uz

iste plaće. Porast marţi je dodatni stimulans inflaciji uz zadanu stopu nezaposlenosti.

Poduzeća i zaposleni promijenili su obrazac formuliranja očekivanja. Do tog je došlo zbog

promjene u procesu inf. Visoka nezaposlenost u godini t povećava vjerojatnost visoke inf u

godini t+1. Kada je inf kontinuirano pozitivna i povećava se u vremenu pretpostavka da će

razina cijena biti ista kao i prošle godine postaje sistematski pogrešna. ljudi ne ponavljaju

greške. Promjene u formiranju očekivanja promijenile su tip veze izmeĎu nezaposlenosti i inf.

PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI (PSN) – osnovna implikacija Phil krivulje je da

ne postoji prirodna stopa nezaposlenosti (PSN), tj. ukoliko ste spremni tolerirati višu stopu

inf, moguće je imati nisku zaposlenost. M Friedman i E. Phelps pobijali su taj trade off.

kompromis je moguć samo ako wage setteri sistematski krivo procjenjuju razinu inf. Ukoliko

vlada odluči u duţem vremenskom razdoblju visokom inf suzbijati nezaposlenost trade off će

nestati jer se nezaposlenost ne moţe suzbiti ispod neke razine PSN-a. Po definiciji PSN je ona

stopa nezaposlenosti pri kojoj je tekuća razina cijena jednaka očekivanoj, tj. tekuća inf

jednaka je očekivanoj.

PATOLOGIJE – analiza Velike depresije. Nezaposlenost – po OECD-u su ljudi koji nisu u

zadnja dva tjedna zaradili novac. Potreban je dugotrajan ekonomski rast kako bismo

postepeno smanjivali stopu nezaposlenosti.


REALNI TEČAJ - cijena strane robe (e) izraţena u domaćoj valuti. Neutvrdiv je i u osnovi

ne postoji. Realni teĉaj (obrnuto 3) – 3 = E*P* / P (strana inf / dom inf).Realni teĉaj je nominalna

vrijednost jedinice domaće valute izražena u vrijednosti ponderirane košare valuta drugih zemalja, korigirana za razliku stope rasta cijena u zemlji i ponderirane pi u onim zemljama ĉije valute ulaze u košaru.Realni teĉaj je indexni broj – nema prirodnu razinu, zato što su GDP deflatori indeksni brojevi bez prirodne razine. Razina realnog teĉaja je proizvoljna (arbitrarna), ali pomaci nisu: 1.) realna aprecijacija - ˇ3 – domaća roba postaje relativno skuplja tj, cijena strane robe izražena domaćom robom se smanjila – pad konkurentnosti domaće robe. 2.) realna deprecijacija - ^3 – domaća roba postaje relativno jeftinija, tj. cijena strane robe izražena domaćom robom se povećala – domaća rpba postaje konkurentnija.

REALNE I NOMINALNE KAMATNE STOPE – Kada investiramo – investiramo realnu

kupovnu moć. Ono što nas zanima kao dobit je uvećana realna kupovna moć. Realna kamatna

stopa je nominalna kamatna stopa umanjena za stopu inflacije.

RESTRIKTIVNA FISKALNA POL – (fiskalna kontrakcija) – krećemo se iz uravnoteţenog

budţeta G=T. Smanjila se drţavna potrošnja G. slika. Ovakva politika pogoduje izvoznicima i

domaćim proizvoĎačima jer će istisnuti stranu robu s polica.

REALNI GNP – vrijednost proizvodnje u stalnim cijenama iz jedne godine, odraţavajući

samo promjene količina proizvedenih dobara i usluga. Q= realni GNP = nominalni GNP/GNP

deflator (stalne cijene).

RAZLIKE MEĐU RADNICIMA – dobne i spolne, obrazovanje (niţe obrazovanje, viša

stopa nezaposlenosti, jer je raspon poslova koji mogu obavljati manji), rasne razlike. Velike

fluktuacije su stope nezaposlenosti. Privreda ima i recesije i ekspanzije. Poduzeće kada je

suoćeno s krizom zaustavlja se novo zapošljavanje i računa se na umirovljenja i otkaze i

otpuštanje (najprije mlaĎe pa onda nejneobrazovanije). Posljedice – smanjuju se šanse za

zapošljavanje, porast stope nezaposlenosti.

REALNE CIJENE – poduzeća ovise o trţišnoj moći poduzeća. OdreĎivanje cijena od strane

poduzeća odreĎuje realnu plaću. Porast marţi uzrokuje porast cijena i to uzrokuje smanjenje

realnih plaća. Smanjenje marţi uzrokuje smanjenje cijena i porast realnih plaća. slika. što je

nezaposlenost manja, realne plaće su više i obratno. Realna plaća odreĎena od strane

poduzeća je neovisna o odnosu na razinu nezaposlenosti.

RAVNOTEŢA REALNA PLAĆA – ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST – ravnoteţa

na trţ rada zahtijeva da je realna plaća W/S uspostavljena kroz odreĎivanje plaća bude

jednaka plaći uspostavljenoj kroz price setting (PS). WS =PS. F(u,z) = ! /(1+μ)

ROBNO TRŢ – tri tipa trţ – robno, novčani trţ rada. Promjene u potraţnji uzrokuju

promjene u proizvodnji, a promjene u proizvodnji uzrokuju promjene u dohotku, što uzrokuje

promjene u potraţnji. Vlasnici svojih faktora iznose svije faktore na trţ. Tako se formira

ponuda proizvodnih faktora. ProizvoĎači dolaze na trţ proizvodnih faktora nabaviti ih ili

angaţirati u procesu proizvodnje. Sektor potrošnje za proizvodne faktore ustupljene procesu,

tj. aktivnosti proizvodnje dobivaju od njega novčane dohotke i time financiraju izdatke za

robu i usluge koje nabavljaju od sektora proizvodnje.

DETERMINANTE POTRAŢNJE (AD) Z=C + I + G + NX, c- potrošnja, I – investicijska

aktivnost, G – drţavna potrošnja, NX – neto izvoz

AGREGATNA POTRAŢNJA – je ukupna količina proizvoda koja će biti kupljena uz dati

nivo cijena, a uz ostale varijable konstantne. Ukupna potraţnja potrošača, poslovnog svijeta,

drţave i ostalog svijeta. AD opadajuća zbog – efekta novčane ponude – kako rast cijene uz

fiksnu nominalnu količinu novca, realna potraţnja za dobrima i uslugama opada. slika.

Smanjenje novčane ponude utječe na povećanje cijene novca. Porast kamatnih stopa utječe na

smanjenje investicijske, ali i osobne potrošnje. slika.

PRETPOSTAVKE – 1. samo su 3 izvora potraţnje: C, I i G. Isključujemo meĎunarodnu

razmjenu. 2. sva poduzeća proizvode jedan proizvod. 3. poduzeća su voljna ponuditi na trţ

bilo koju količinu po zadanoj cijeni. Cijene tretiramo kao fiksne.


ŠTO DETERMINIRA POTRAŢNJU ZA ROBOM? – y = C + I + G

1.osobna potrošnja ( c): dijeli se na trajna dobra, netrajna dobra i usluge. 2. investicije – dio

proizvodnje koji se akumulira radi razvoja i povećanja buduće potrošnje. 3. drţavna potrošnja

– potrošnja drţave na javna dobra. Financira se porezima i budţetskim deficitom koji se

pokriva zaduţivanjem kod nefinancijskog ili financijskog sektora – banaka.

RAVNOTEŢA NA ROBNOM TRŢ – je uspostavljena kada je agregatna ponuda jednaka

agregatnoj potraţnji. Proizvodnja Y mora biti jednaka potraţnji Z, a ona je ovisna o

prihodima tj. o dohotku. Ravnoteţa se uspostavlja u točki u kojoj je razina proizvodnje

jednaka količini potraţnje. Ravnoteţa na robnom trţ zahtijeva da investicije budu jednake

zbroju privatne i javne štednje. Uvjeti: Y=Z(AS=AD), I=S, I+G=S+T, Z=C+I+G,

C=c0+c1Yd, Yd= Y-T. slika. Razina proizvodnje koja je upravo jednaka količini potraţnje (u

točki sjecanja).

RESTRIKTIVNA MON POL - ako ţeli smanjiti Ms onda prodaje obveznice i sakuplja

novac

RAVNOTEŢNI DOHODAK – trţište roba je u ravnoteţi kada je domaća proizvodnja

jednaka potraţnji za domaćom robom.

RESTRIKTIVNA FISKALNA POL – smanjenje budţetskog deficita – smanjenje drţavne

potrošnje G. Smanjenje drţavne potrošnje smanjuje agregatnu potraţnju AD. Pomak AD

ulijevo – smanjuje se dohodak i cijene. Zemlja ide u recesiju. Budući da je Y1<Yn te budući

da su cijene P1 niţe od Po radnici prihvaćaju sve niţe plaće i AS krivulja se pomiče udesno.

Cijene još više padaju, a dohodak se povećava. U duţem roku privreda se vraća na Yn, ali je

razina cijena bitno niţa.

STOPA PARTICIPACIJE – udio radne snage u civilnoj neistitucionaliziranoj populaciji, tj.

= L/ ljudi u radnoj dobi. Stopa participacije raste zbog porasta participacije ţena.

STOPA NEZAPOSLENOSTI – nezaposlenost/ radna snaga =U/L = U / (N+U). Sporo

promjenjiva razina ukupne zaposlenosti moţe prikazivati dvije vrlo različite stvarnosti –

aktivno trţ rada – velik broj otkaza i zapošljavanja i pasivno trţ rada – otkaza ima, ali ima

malo zapošljavanja. Zaposleni mogu prijeći ili u nezaposlene ili van radne snage. Nezaposleni

mogu prijeći ili u zaposlene ili van radne snage. Ovi van radne snage mogu prijeći ili u

nezaposlene ili izravno u zaposlene.

SEIGNORAGE – je jednak stopi rasta novca puta realna količina novca. Što je veća realna

količina novca koja se nalazi u privredi veći je i seignorage koji proizlazi iz zadane stope rasta

novca.To je razlika izmeĊu nominalne vrijednosti novca i troška njegove proizvodnje (kovanja ili

tiskanja). Vrijednost seignoragea se može mjeriti promatrajući ukupnu krivulju potražnje za novcem, kao funkciju kamatnjaka. Seignorage je realni prihod od kreiranja novca. Što je veća realna koliĉina novca u optjecaju veći je SG iz zadane stope rasta novca. Porast stope rasta novca ne podrazumijeva i proporcionalan porast SG. Kljuĉna stvar je prilagoĊavanje realne novĉane imovine inflacijskom procesu. Realna koliĉina novca ovisi negativno o oĉekivanoj inflaciji. Grafiĉki prikaz – seignorage je isprva rastuća, a zatim opadajuća funkcija rasta novca.

STABILNA RAZINA KAPITALA I PROIZVODNJE – razina Y/N, K/N kojoj zemlja

konvergira u duţem roku. Stavimo li lijevu stranu izraza za akumulaciju kapitala da je = 0,

tada masa δKt/N =0 jer pri stabilnoj razini nema porasta kapitala. s x f (Kt/N) = δKt/M. Tada

razina štednje mora biti jednaka razini amortizacije. Za tu stabilnu razinu kapitala po radniku

moţe se ustanoviti stabilna razina proizvodnje po radniku..


STOPA ŠTEDNJE I PROIZVODNJA – stopa štednje ne utječe na stopu rasta Y/N u duţem

roku. Što nam treba za konstantan pozitivan rast proizvodnje po radniku? – treba nam

kontinuirani porast kapitala po radniku, ali zbog padajućeg prinosa kapitala on ne mora rasti

po višoj stopi od proizvodnje po radniku. To implicira da se svake god mora štedjeti sve više

na nekoj razini čak niti štednja cjelokupnog dohotka ne bi bila dostatna za odrţavanje rasta i

zato je nemoguće odrţati konstantni rast zauvijek. U drugome roku kapital po radniku mora

biti konstantan kao i proizvodnja po radniku. Štednja odreĎuje razinu proizvodnje po radniku

u duţem roku. Uz sve drugo podjednako zemlje sa višom razinom štednje ostvarit će višu

razinu proizvodnje po radniku u duţem roku. slika. Povećanje stope štednje uzrokovat će više

stope rasta neko vrijeme, ali ne zauvijek. Ovo proizlazi iz 2 prethodna zaključka jer znamo da

porast štednje ne utječe na dugoročnu stopu rasta proizvodnje po radniku koja je jednaka nuli,

znamo da porast štednje povećava dugoročnu razinu proizvodnje po radniku. To znači da sa

porašću štednje dolazi do porasta dohotka do neke nove razine, ali kad se ona ostvari stopa

rasta dohotka se zaustavlja. slika. Sva tri zaključka o štednji izvedena su pod pretpostavkom

da nema tehnološkog progresa, tj. da nema rasta u dugom roku.

STOPA ŠTEDNJE I ZLATNO PRAVILO - vlade mogu na razne načine utjecati na stopu

štednje. Kojoj globalnoj stopi štednje treba teţiti? Paţnju sa proizvodnje treba prebaciti na

potrošnju jer ljudima nije stalo do proizvodnje već do potrošnje. Očito je da porast štednje u

kratkom roku smanjuje potrošnju. Promjena štednje u godini t ne utječe na proizvodnju pa je

očito da ako se poveća štednja tad se mora smanjiti potrošnja. Da li porast štednje u duţem

roku povećava potrošnju? ne nuţno. Potrošnja se moţe smanjiti u duţem roku. Ako uzmemo

dvije eksterne vrijednosti štednje: 1. s=0 (zemlja štedi 0) pa je i razina kapitala po radniku 0

kao i razina proizvodnje. 2. zemlja dva štedi 1 pa je razina kapitala i dohotka vrlo visoka, ali

posto ljudi sve štede potrošnja je 0. Očito je da postoji neka razina stope štednje izmeĎu 0 i 1

gdje stabilna razina potrošnje doseţe maksimum. Porast štednje (s) iznad te vrijednosti

smanjuje potrošnju i u kratkom roku i u dugom roku. Mehanizam – porast kapitala povezan sa

porašću štednje dovodi do manjeg porasta dohotka nedovoljnog za pokrivanje porasta

amortizacije. Razina kapitala povezana s tom kritičnom razinom štednje naziva se RAZINA

KAPITALA ZLATNOG PRAVILA. porast kapitala iznad te zlatne rezerve smanjuje

potrošnju. U praksi je dilema slijedeća – porast štednje znači neko vrijeme smanjenja

potrošnje, te porast potrošnje malo kasnije. To je odnos blagostanja tekućih i budućih

generacija. Buduće generacije ne glasaju na izborima.

STOPA PARTICIPACIJE = U/L (L=N - broj zaposlenih, U – broj nezaposlenih. Stopa

participacije prati udio radne snage u ljudima u radnoj dobi. Postoji frikciona, strukturna i

ciklička nezaposlenost.

SAVRŠENA MOBILNOST KAPITALA I FIKSNI TEČAJ – i=i*+ Et+1 – Et/Et –

očekivana buduća deprecijacija. Ţelimo da domaće kamatne stope prate strane kamatne stope.

U sistemu fiksnih tečajeva CB se odriče mon pol kao instrumenta ekon pol. slika. Fiskalna pol

postaje snaţniji instrument ekon pol.


ŠOK NA STRANI PONUDE – porast cijene nafte djeluje na porast troškova, a porast

troškova prisiljava firme na porast cijena. Povećavaju se marţe. Efekti porasta marţi na

prirodnu stopu nezaposlenosti – što su više marţe to su niţe realne plaće. Da bi radnici

prihvatili niţe realne plaće mora se povećati nezaposlenost. slika. Porast marţi uzrokuje

porast P. AS krivulja se seli ulijevo. Za koliko ulijevo? – znamo da AS uvijek ide kroz Yn te

kroz razinu cijena koju očekuju wage setteri. AS krivulja ide kroz točku B gdje je Y

tekući=Yn1, a razina cijena je jednaka Pt-1. Da li se mijenja AD krivulja? – Dolazi do:

promjena investicijskih planova, redistribucija dohotka. AD miruje jer se efekti potiru. U

kratkome roku dolazi do promjene AS krivulje i privreda se seli iz A u točku C. Desilo se

povećanje cijena i smanjenje dohotka. Iako se tekući dohodak smanjio Yn se smanjio još više

pa je novi Y još uvijek veći od Yn-1. Pomak AS krivulje utječe na Y i u kratkom i u duţem

roku. Kako se na dugoroĉnu ravnoteţu odraţava porast cijena nafte (šok na strani ponude)? Prikaţite dinamiku prilagodbe? Porast cijena nafte uzrokuje povećanje troškova, a to znaĉi da firme moraju korigirati cijene prema gore, povećavajući marže. Što su više marže to su niže W/P jer je tržišna privreda konfliktno društvo. Da bi radnici prihvatili niže realne plaće, mora se povećati nezaposlenost. Dinamika prilagodbe: - porast marži povećava cijene pa se AS krivulja pomiĉe ulijevo, a krivulja AD miruje. Pomak AS krivulje utjeĉe na dohodak (Y) i u kratkom i u dugom roku -ˇY , ^P. Krivulja se pomiĉe ulijevo po AD krivulji sve dok tekući dohodak, tj. proizvodnja (Yc) ne bude opet na prirodnoj razini (Yn) u toĉki C gdje je Y=Yn ali je i pi veće od po. Budući da je Y opet na Yn i M/P mora biti opet na poĉetnoj razini tj. postotna promjena cijena mora biti jednaka postotnoj promijeni koliĉine novca u optjecaju.

ŠTEDNJA, AKUMULACIJA KAPITALA(AK) I PRIZVODNJA - količina kapitala

odreĎuje razinu proizvodnje, a razina proizvodnje odreĎuje razinu štednje i investicija, tj.

koliko se kapitala moţe akumulirati

TANZI & OLIVERA EFEKT – drugi efekt kada se inf poveća obično se poveća i budţetski

deficit.. dio razloga leţi u prikupljanju poreza koje je vremenski odgoĎeno.Kako se povećava

inflacija, povećava se budžetski deficit. Pokazuje utjecaj inflacije na realnu vrijednost poreznih prihoda. Nastaje kada uz porast stope inflacije padaju realni prihodi od poreza. Razlog je zakašnjenje naplate poreza koje se javlja od trenutka oporezivanja pa do samog priljeva poreza u državni proraĉun, tj. prikupljanje poreza je vremenski odgoĊeno. Što je stopa inflacije viša i što je vrijeme kašnjenja u prikupljanju poreza duže, veći su i realni gubici poreznih prihoda. Država zbog toga u porezni sustav uvodi indeksiranje.

TROŠKOVI STABILIZACIJE – stabilizacija nije besplatna. Dezinflacija tipično uzrokuje

recesiju i porast nezaposlenosti. Iako bi se smatralo da slamanje hiperinf podrazumijeva

dramatične recesije to obično nije tako. Tipičan uspješan stabilizacijski program je onaj kojim

se uspiju smanjiti kamatne stope + kredibilitet.

TAJNE RASTA – industrijska pol – vertikalna, horizontalna. Po intenzitetu –

ubrzavajuća/stimulirajuća, usporavajuća/destimulirajuća. Količina kapitala po radniku

odreĎuje masu amortizacije po radniku. Ako je I> AK; K/N se povećava, tj. dešava se

akumulacija kapitala, a ako su I<AK; K/N se smanjuje. slika. Pri razini K0/N razina


proizvodnje je AB, a masa investicija je AC, što je u stvari S puta pravac AB. Amortizacija se

povećava sa porašću kapitala po radniku za nagib te krivulje. Prirast kapitala po radniku u

vremenu je jednaka razlici izmeĎu investicija i amortizacije. Taj prirast kapitala (CD) = AC-

AD. Što se više povećava razina kapitala po radniku to se masa investicija povećava za sve

manje iznose, dok amortizacija nastavlja rasti kao fiksna proporcija mase kapitala po radniku

sve do mase kapitala K*/N gdje su investicije= amortizacije i kapital po radniku je

konstantan. Lijevo od K*/N investicije su > od amortizacije i masa kapitala po radniku raste,

dok su desno od K*/N investicije < od amortizacije kapitala i masa kapitala po radniku se

smanjuje. Kako se zemlje razvijaju pomiću se s lijeva na desno po grafu dok ne doĎu do mase

kapitala K*/N i mase proizvodnje Y/N što su razine dugoročne ravnoteţe.

TEHNOLOŠKI PROGRES I RAST – smatra se da je tehnološki progres znanstveno

otkriće. To je rutinizirano istraţivanje i razvoj. Bogate zemlje za R&D troše 2-3% GNP-a.

R&D odluke donose u cilju porasta budućih očekivanih profita. Rezultat procesa je ideja koju

moţe koristiti mnoštvo poduzeća istovremeno. Što odreĎuje razinu R&D sredstava i stopu

rasta tehnološkog procesa? – kvaliteta istraţivanja – transformacija sredstava u nove ideje ili

proizvode ovisi o 2 stvari: bazična istraţivanja i brzina aplikacija neke inovacije. Prikladnost

rezultat istraţivanja ovisna je o dvije stvari: samoj prirodi istraţivačkog procesa – ponekad se

uopće ne isplati biti prvi otkrivač i stupanj zaštite. Niska zaštita znači i niska ulaganja u

istraţivanje i razvoj. Visoka zaštita oteţava kontinuitet istraţivanja u širem znanstvenom

krugu. klasifikacija inovacija – velika otkrića i modifikacija postojećih rješenja. Velike

inovacije se vrlo rijetko dogaĎaju unutar kruga igrača.

TEHNOLOŠKI PROGRES I PROIZVODNJA FJA - u zemlji u kojoj postoji i

akumulacija kapitala i tehnološki progres, po kojoj će stopi rasti proizvodnja Y? – ako poraste

štednja koliko i koliko dugo se povećava rast? – tehnološki progres (TP) ima mnoštvo

dimenzija (veća količina Y-a iz iste količine L i K, bolji proizvod, širi asortiman proizvoda

itd.). Svim tim modalitetima je zajedničko više usluga za potrošača, tj. tehnološki progres

znači veću količinu Y-a uz veći L i K. Y= F(K,N,A), A – stanje tehnologije. Y=(K,NA). Uz

zadani K tehnološki progres smanjuje potreban broj radnika za Y, tehnološki progres

povećava NA (količina efektivnog rada). Ako se kvaliteta tehnologije udvostruči to je za

ekonomiju isto kao i da se broj radnika udvostručio. Ograničenje ove proizvodne fje –

konstantni prinosi obujma. Uz zadanu tehnologiju udvostručenje K i N udvostručuje Y.

2Y=F(2K,»NA). Opadajući prinosu svakog od proizvodnih faktora – promatramo proizvodnju

po efektivnom radniku pa će stabilno stanje ekonomije biti ono gdje se ostvaruje konstantna

proizvodnja i kapital po efektivnom radniku. Efektivan radnik – koji koristi količinu kapitala

odreĎene kvalitete. K/NA, tj. proizvodnja po efektivnom radniku se povećava samo ako se

poveća kapital po efektivnom radniku. slika.

TRŢIŠTE RADA – ukupno stan, mladi i stari, vojnici = civilna neinstitucijalizirana

populacija - van radne snage (ne rade i ne traţe posao)= radna snaga. Radna snaga (L): a)

zaposleni (N), b) nezaposleni, ali traţe posao (U). L= N+ U.

TRŢ OBVEZNICA – je trţ na kojem se odreĎuje cijena obveznica. Iz te cijene drţanja

obveznica moţe se izvesti kamatna stopa. Što je cijena obveznice viša, kamatna stopa je niţa.

Cijena obveznice je inverzno korelirana s kamatnom stopom. Pb (cijena obveznice)= 1/ 1+ i

(kamatna stopa x 100 $(visina nominale), i= 100$ - Pb (cijena obveznice) / Pb. Što je cijena

obveznica na trţ niţa to je prinos po obveznici veći.

TRŢIŠTE DIONICA – Poduzeća se financiraju na dva načina – zaduţivanje (to ima 2

ekstenzije – kredit i obveznica i emitiranjem vrijednosnih papira – izdavanjem dionica.

Dionice su vlasnička prava. preferencijalne dionice – imaju prednost pri isplati dividende.

Dionice nose dividendu koja se isplaćuje iz dobiti. Cijene dionica - cijenu dionica moţemo

shvatiti kao sadašnju vrijednost budućih dividendi. Investiramo da bismo dobili kupovnu

moć. Qt=De t + 1/ 1+rt +1, da bude zadrţana ista mon pol, zbog mon kontrakcije. slika –


cijena dionice se smanjuje. Zaključak – promjene proizvodnje mogu, ali i ne moraju biti

povezane s promjenom cijena dionica. Odgovor ovisi o – očekivanjima fin trţ, izvoru šoka,

reakciji CB.

UTJECAJ KAPITALA NA PROIZVODNJU - Y/N=F(K/N,1). Pretpostavka: opadajući

prinosi kapitala. Utjecaj istog na povećanja K/N na Y/N sve je manji. Y/N=f(K/N).

Zanemarimo li fluktuacije na N (ukupan br zaposlenih) moţemo reći da je broj zaposlenih u

zemlji kad je nezaposlenost na prirodnoj razini. N= ukupan broj stanovnika x stopa

participacije x stopa zaposlenosti. Pretpostavit ćemo da su sve tri veličine konstantne pa je i br

zaposlenih konstantan. U tom slučaju Y/N (Y per capita) i Y se pomiču paralelno.

Pretpostavka: Nema tehnološkog progresa, tj. proizvodna fja je zadana i ne mijenja se u

vremenu. Y/N=f(K/N)->proizovdni odnos.

UTJECAJ PROIZVODNJE (y) NA AK (AKUMULACIJU KAPITALA) – Utjecaj Y-na

na ΔK. Koliko K/N moţe zemlja akumulirati? Akumulacija kapitala i njena razina ovisi i o

stopi štednje. S=sY, S – razina štednje, s – stopa štednje. Osnovna stvar o štednji – stopa

štednje nije korelirana s bogatstvom zemlje što znači da se s porašću bogatstva zemlje ona ne

mora povećati. Pretpostavimo zatvorenu privredu, nulti budţetski deficit (G=T), tj mora

vrijediti da je I=S. S=sY, I=S ->I=sY. Moramo povezati investicije koje su tok sa kapitalom

koji su zaliha – zaliha strojeva i pogona u nekom trenutku. Povezujemo vremenski interval sa

trenutkom. Pretpostavlja se da se kapital amortizira po stopi δ tj. da δ posto kapitala

beskorisno godišnje. AK; Kt+1= (1-δ)Kt+It = (1-δ) Kt+s x Yt. Zapis o AK – Razina kapitala

slijedeće godine jednaka je razini kapitala ove god usklaĎen za amortizaciju te uvećan za

količinu investicija u toj god. Zamijenimo li I sa S te podijelimo li oboje strane sa N imamo:

Kt+1/n – Kt/N =s x Yt/N – δ x Kt/N.

UTJECAJ STOPE ŠTEDNJE – u stabilnom stanju promjena u stopi štednje ne utječe na

stopu rasta proizvodnje, ali utječe na razinu proizvodnje u stabilnom stanju. slika. Utjecaj

promjene štednje sa S0 na S1 pomiče fju investicija, raste količina K/NA i Y/NA. Prema

tome, porast štednje povećava neko vrijeme K/NA i Y/NA koji konvergiraju na novim višim

vrijdnostima.

VEZI SMANJENJE BUDŢETSKOG DEFICITA I INVESTICIJE U DUŢEM ROKU Smanjeni G, C je ostao kakav je i bio - mora doći do povećanja investicija jer je Y opet na Yn, a kamatne stope su bitno niže. U dugome roku porast investicija mora biti istovjetan smanjenju G. U kratkome roku, smanjenje budžetskog deficita smanjuje dohodak i može dovesti do smanjenja investicija. U dugome roku Y se vraća na Yn, kamatne stope su niže, a investicije su više. Više investicije dovode do veće akumulacije kapitala što povećava stope rasta. Sliĉni rezultati postižu se i porastom štednje.

VEZA IZMEĐU PRIRODNE STOPE NEZAPOSLENOSTI I PRIRODNE RAZINE PROIZVODNJE? Prirodna razina proizvodnje je tamo gdje je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi. Sve je izvedeno iz dvije pretpostavke: 1. ravnoteža na tržištu rada (WS = PS); 2. nema inflacijskih oĉekivanja (P = P na e). L = N + U --- u = U/L --- u = L – N / L --- u = 1 – N/L --- stopa nezaposlenosti U – I = - N/L --- N = L (I – u) --- Nn = L (I – un) --- iz prirodne stope nezaposlenosti (un) proizlazi prirodna razian zaposlenosti (Nn) --- Y = N --- Yn = Nn


ZAJEDNIČKE OSOBINE SVIH TRŢ RADA – plaća je obično veća od minimalne plaće

(većina ljudi jako preferira biti zaposlena u odnosu na biti nezaposlen), plaće su ovisne sa

uvjetima na trţ rada. Niska nezaposlenost – visoke plaće i obrnuto. kada je nezaposlenost

niska pregovaračka moć radnika je veća i obrnuto.

YIELD – prinos po dospijeću obveznice – prosječna kamata isplaćena tijekom vijeka trajanja

obveznice.

- Prikaţite dugoroĉne (AS-AD) i kratkoroĉne (IS-LM) efekte MONETARNE EKSPANZIJE u nekoj privredi. Kakvi se zakljuĉci iz tih kretanja mogu izvesti vezano za ekon. politiku? Monetarna expanzija i opća ravnoteža: -nakon porasta koliĉine novca dolazi do prilagodbe oĉekivanja tj. pomaka AD krivulje. Dolazi do pritiska za povećanje nadnica i cijena (nezap. je niska- pregovaraĉka moć radnika je jaĉa) Kratki rok: - ˇG – pomak IS krivulje (smanjeni dohodak,manja kamatna stopa) -recesija uzrokuje smanjenje cijena pa se krene pomicati i LM krivulja (povećala se realna koliĉina novca u optjecaju, M ostao isti, smanjila se razina cijena) u kratkom roku, redukcija budžetskog deficita smanjuje Y i može dovesti do smanjena I. U dugom roku, Y se vraća na Yn, i su niže, a I su više. - Prikaţite dugoroĉne (AS-AD) i kratkoroĉne (IS-LM) efekte FISKALNE RESTRIKCIJE u nekoj pivredi. Kakvi se zakljuĉci iz tih kretanja mogu izvesti vezano za ekonomsku politiku? - zbog budžetskog deficita dolazi do smanjenja rashoda G- pomiĉe se krivulja AD u lijevo (Y<Yu i P1<P0) - ekonomija dolazi u stanje recesije - zbog cijena koje su niže od oĉekivanih i veće nezaposlenosti radnici prihvaćaju manje plaće- manji troškovi za poduzeće, AS se postepeno miĉe prema dole dok se ekonomija ne vrati na prirodnu razinu outputa(Y>Yu)ali sa nižom razinom cijena > Bitan efekt na investicije, porast I za iznos smanjenja G ZAKLJUĈAK: -U kratkom roku redukcija budžetskog deficita (bez promjena u monetarnoj politici) vodi smanjenju outputa i može dovesti do smanjenja investicija (bez obzira na pad kamatne stope) -U dugom roku output se vraća na prirodnu razinu, a kamatne stope su još niže što vodi porastu investicija u odnosu na stanje prije kontrakcije za iznos jednak smanjenju drž potrš.G Restriktivna fiskalna politika je uĉinkovita u dugom roku, u kratkom roku izaziva recesiju. Isto se može primjeniti i pri porastu štednje (paradoks štednje)


- Definirajte stopu participacije i stopu nezaposlenosti; navedite na koje se sve naĉine odreĊuje razina plaća u trţišnim ekonomijama, te koje su zajedniĉke osobine svih trţišta rada neovisno o tim razliĉitim modalitetima odreĊivanja plaća? STOPA PATRICIPACIJE je udio radne snage u populaciji u radnoj dobi (18-65 godina) STOPA NEZAPOSLENOSTI je udio nezaposlenih u radnoj snazi. Tri su naĉina odreĊivanja razine plaća: 1. kolektivno pregovaranje – sindikat dogovara sa poslodavcima o razini cijena (dominira u EU); 2. bilateralno pregovaranje – dogovor radnika i poslodavaca (prevladava u SAD-u); 3. plaće odreĊene od strane poslodavaca – pristup «uzmi ili ostavi», koristi se za najlošije plaćene poslove. Zajedniĉke osobine svih tržišta rada: a) plaća je obiĉno veća od minimalne plaće (većina ljudi jako preferira biti zaposlen u odnosu na biti nezaposlen); b) plaće zavise o uvjetima na tržištu rada – niska nezaposlenost uzrokuje visoke plaće i obrnuto, kada je nezaposlenost niska. pregovaraĉka moć radnika je veća, i obrnuto. - Kakav efekt imaju operacije na otvorenom trţištu u uvjetima savršene, te u uvjetima imperfrektne mobilnosti kapitala? Koju od te dvije opcije preferira CB i zašto? U uvjetima savršene mobilnosti kapitala, postoje dva naĉina kontrole ponude novca (M na s): 1.) kupnja i prodaja obveznica; 2) kupnja i prodaja deviza. Npr. CB otkupi obveznice za iznos delta B – došlo je do porasta kiliĉine novca u optjecaju – smanjile su se kamatne stope – i manje od i* te investitori sele u strane vrijednosne papire. Da bi to uĉinili trebaju im devize pa nude domaću valutu u zamjenu za dio deviznih rezervi. CB mora intervenirati – prodaje devize - ˇM na s što (uz nepromijenjenu potražnju za novcem) povećava kamatne stope. CB treba prodati za onoliko koliko se povećala ponuda novca kupnjom obveznica od strane CB. Jedini efekt operacije na otvorenom tržištu je promjena u strukturi imovine CB dok ponuda novca ostaje ista. U uvjetima imperfektne mobilnosti kapitala – CB je sposobna smanjiti kamatnu stopu barem neko vrijeme uz prihvatljiv gubitak državnih rezervi (ako se kapital ne može transformirati na strani fin. trž. Ili ako se ne može preseliti u devize). - Pretpostavimo li uravnoteţeni budţet zatvorene privrede, prikaţite grafiĉki utjecaj FISKALNE EKSPANZIJE na ravnoteţni dohodak i kam. stopu. Što će se desiti s komponentama potraţnje? ^G , T crtano -- ^Y * î Exp. fisk. pol. ujteĉe na pomak IS krivulje udesno,a LM krivulja se ne mijenja. Ravnoteža se ostvaruje na višoj razini kam. stope te višoj razini dohotka.Ta politika je dobra samo u kratkom roku jer u dugom dovodi do budžetskog deficita. ^G -- ^Y -- ^C ; I -- ^Y -- Î Kljuĉni problem je što neznamo što će se dogoditi s -- î -- ˇI investicijama. - Prikaţite grafiĉki utjecaj MONETARNE EKSPANZIJE na ravnoteţni dohodak i kam. stopu. Što će se desiti s komponentama potraţnje? ^M -- ^M/P -- ˇi * ^Y Exp. mon. pol. utjeĉe na pomak LM krivulje udesno, dok se IS krivulja ne mijenja. Ravnoteža se ostvaruje na nižoj razini kam. stope i višoj razini dohotka. ^M/P -- ^C ; I -- ^Y -- Î Ova pollitika je upitna za bankare (zbog nižih kam. stopa). -- ˇi -- Î


- Kakav je nagib IS krivulje i koji ga mehanizam uzrokuje? Koje varijable pomiĉu IS krivulju i u kojem smjeru ( prikaţite grafiĉki)? IS krivulja je negativnog nagiba, zbog obrnuto proporcionalnog odnosa izmeĊu kam. stope i razine outputa (što je veća kam. stopa to se ravnoteža na robnom tržištu ostvaruje na nižoj razini proizvodnje). IS krivulju na robnom tržištu odreĊuje fiskalna politika, a pomiĉu ju porezi (T) i državna potrošnja (G). Y = C(Yd (T)) + I(Y, i) +G Svaki faktor koji pri zadanoj razini kam. stopa dovodi do smanjenja ravnotežnog dohotka, pomiĉe IS krivulju ulijevo. FISKALNA RESTRIKCIJA a) ^poreza (^T -- ˇYd -- ˇC -- ˇZ -- ˇY) b) ˇtransfera - graf c) ˇdržavne potrošnje d) ˇsamopouzdanosti potrošaĉa Co Svaki faktor koji pri zadanoj razini kam. stopa povećava ravnotežni dohodak, pomiĉe IS krivulju udesno. FISKALNA EKSPANZIJA a) ˇporeza (ˇT -- ^Yd -- ^C -- ^Z -- ^Y) b) ^transfera - graf c) ^državne potrošnje c) ^samopouzdanosti potrošaĉa IS – dohodak je opadajuća funkcija kamatnih stopa. - Kakav je nagib LM krivulje i koji ga mehanizam uzrokuje? Koje varijable pomiĉu LM krivulju i u kojem smjeru (prikaţite grafiĉki)? LM krivulja je pozitivnog nagiba jer su kam. stopa i razina potražnje za novcem u proporcionalnom odnosu, tj. porast dohotka pri istoj razini kam. stopa dovodi do povećane potražnje za novcem, a budući da je ponuda novca fiksna, mora doći do porasta kamatnih stopa kako bi se uspostavila ravnoteža. M/P = $Y * Ł(i) Na ravnotežu na novĉanom tržištu utjeĉe monetarna politika, a LM krivulju pomiĉe koliĉina novca u optjecaju (M) i cijene (P). EKSPANZIVNA MON. POLITIKA (povećanje kol novca u optjecaju) pomiĉe LM krivulju udesno. RESTRIKTIVNA MON. POLITIKA (smanjenje koliĉine novca u optjecaju) pomiĉe LM krivulju ulijevo. - graf LM – kamatna stopa je rastuća funkcija dohotka.

Documents

MAKROEKONOMIJA – teorija UPLOADANO NA: · PDF fileMAKROEKONOMIJA – teorija UPLOADANO NA: potiĉe radnike da traže viãe plaće, , to utjeĉe na porast