MALA PEĆINA U KLIČEVICI MALA PEĆINA IN KLIČEVICAbib.irb.hr/datoteka/1042055.Vujevi_-_Mala_peina.pdf · Ključne riječi: Mala Pećina, Kličevi-ca, prapovijest, kasni srednji

11

ASSERIA, 14, 2018., 11-28 Dario Vujević, Mala pećina in Kličevica

Dario VUJEVIĆSveučilište u ZadruOdjel za arheologijuObala kralja Petra Krešimira IV br. 223000 [email protected]

MALA PEĆINA U KLIČEVICI

MALA PEĆINA IN KLIČEVICA

Apstrakt

Mala pećina jedan je od brojnih spele-oloških objekata u širem benkovačkom kraju i jedna od 5 pećina u kanjonu Kličevice. Ot-kriće musterijenskih nalaza u Velikoj peći-ni, samo 60 m zračne linije od Male pećine, potaknulo je istraživanja i navedene pećine pri čemu su otkriveni slojevi iz kasnog sred-njeg i ranog novog vijeka te ranih keramič-kih razdoblja prapovijesti, uz pojavu nalaza koji ukazuju na korištenje pećine i u vrijeme srednjeg i gornjeg paleolitika.

Ključne riječi: Mala Pećina, Kličevi-ca, prapovijest, kasni srednji vijek, novi vi-jek, litika

Abstract

Mala pećina is one of many speleogi-cal objects in the wider Benkovac region and one of five caves in the canyon of Kličevica. The discovery of Mousterian finds in Velika pećina, only 60 m from Mala pećina in a straight line, incited excavation of the men-tioned cave that resulted in the layers from the Late Middle Ages and Early Modern Pe-riod as well as the early ceramic periods of prehistory, alongside some finds that suggest that the cave was used in the Middle and Up-per Palaeolithic.

Keywords: Mala Pećina, Kličevica, Late Middle Ages, Modern Period, lithics

UDK : 903.4(497.581.1 Benkovac)”632” 902/904(497.581.1 Benkovac)Prethodno priopćenjePreliminary communication

Primljeno: 10. listopada 2018.Received:

12

Dario Vujević, Mala pećina u Kličevici ASSERIA, 14, 2018., 11-28

Nalazište Mala pećina smješteno je iz-među Zapužana i Raštevića kod Benkovca, na sjeverozapadnoj strani kanjona rječice Kličevice, oko 60 m zračne linije od Velike pećine1, nalazišta srednjeg paleolitika /Sl. 1/. O pećini postoji malo podataka u literaturi i zapisima Zavičajnog muzeja u Benkovcu.2 M. Savić, nekadašnji kustos benkovačkog muzeja, u muzejskoj dokumentaciji navodi da je pregledom područja Kličevice utvrđeno 5 paleolitičkih lokaliteta i donosi fotografiju Male pećine.3 Prikupio je više kremenih na-laza iz Velike i Male pećine i okolnih mjesta koji se danas nalaze u Zavičajnom muzeju u Benkovcu. S. Božićević spominje lokalitet u svom radu o speleološkim objektima benko-vačkog kraja i donosi njen tlocrt.4

Kolskim putem lako se dolazi do ulaza u pećinu ispred kojeg se nalazi plato s vrlo malo zemlje. Većinom na površinu izviruje matična stijena. Ulaz u pećinu orijentiran je prema jugoistoku, a za razliku od obližnje Velike pećine, većih je dimenzija. Širina ula-za je 4,6 m, a visina na najvećem dijelu 3 m

1 I. KARAVANIĆ et al., 2007; I. KARAVANIĆ et al., 2016.2 M. SAVIĆ, 1984; S. BOŽIĆEVIĆ, 1987.3 U izvještaju je navodi kao Veliku pećinu. v. M. SAVIĆ, 1984.4 S. BOŽIĆEVIĆ, 1987.

The site of Mala pećina is situated be-tween Zapužane and Raštević near Benko-vac, on the northwestern side of the canyon surrounding Kličevica creek, about 60 m in a straight line from Velika pećina, a Middle Pal-aeolithic site /Fig. 1/.1 There has been little in-formation about the cave in the literature and records of the Regional Museum in Benkovac.2 M. Savić, former curator of the Benkovac Mu-seum, mentioned five Palaeolithic sites record-ed after a field survey of the Kličevica region illustrated by a photograph of Mala pećina.3 He collected several lithic finds from Velika and Mala pećina and nearby places that are present-ly held in the Regional Museum in Benkovac. S. Božićević mentioned this site in his work on speleological objects of the Benkovac region and provided its ground plan.4

Plateau with very little soil is in front of the cave entrance that is easily reached by dirt road. Bedrock outcrops are visible on the surface. Cave entrance faces southeast, and it is bigger than the nearby Velika pećina. The entrance width is 4,6 m, and height in

1 I. KARAVANIĆ et al., 2007; I. KARAVANIĆ et al., 2016.2 M. SAVIĆ, 1984; S. BOŽIĆEVIĆ, 1987.3 Mentioned as Velika pećina in his report, see M. SAVIĆ, 1984.4 BOŽIĆEVIĆ, 1987.

13


/Sl. 2/. Na ulazu se primjećuju ostaci suhozi-da od većeg kamenja kojim je pećina u neko vrijeme bila zagrađena. Pećina se sastoji od jednog glavnog kanala dugog 27 m i širokog 3-4 m. Na dnu pećine se izdvaja jedan bočni kanal koji pod pravim kutom skreće na istok. Širok je 3 m i sužava se prema kraju. Na kra-ju je zapunjen kamenjem i zemljom pa nije bilo moguće utvrditi njegovu stvarnu dužinu (izmjerena dužina dostupnog dijela iznosi 16 m). Desno od ulaza nalazi se mala niša duboka i široka 3 m.

Pećina je dosta suha, ali toplina u njoj zbog velikog otvora i male površine nije konstantna kao u Velikoj pećini, iako treba napomenuti da i tijekom hladnih razdoblja zadržava veću temperaturu od one vani. Dno je prekriveno debelim slojem naslaga, što je vidljivo i po jami iskopanoj na dnu pećine. Prema ostacima na tlu, pećina je posjećiva-na od izletnika, lovaca, ali i manjih životinja koje su u njoj našle sklonište.

the biggest part is 3 m /Fig. 2/. On its base one can notice remains of a wall made of big stones as the cave was partitioned. The cave consists of one main passage 27 m long and 3-4 m wide. One lateral passage is in the bot-tom of the cave turning vertically to the east. It is 3 m wide, tapering to the end. Its end is filled with stones and soil so it was impos-sible to determine its actual length (length of the accessible segment is 16 m). A niche 3 m deep and wide is to the right of the entrance.

The cave is quite dry, but temperature in it is not constant as in Velika pećina due to big opening and small area, although it is worth mentioning that it is warmer inside the cave than outside even in cold periods. The floor is covered with a thick layer of deposit, as evident in the pit dug in the bottom of the cave. As it seems from the remains on the floor, the cave was visited by picnickers, hunters, but also small animals that found shelter in it.

Sl. 1. Mala i Velika pećina u KličeviciFig. 1. Mala and Velika pećina in Kličevica (foto / photo: D. Vujević)

14


Osim recentnih vatrišta u blizini ulaza, kod niše, na površini se zamjećuju i ostaci drugih devastacija. 6-7 m od ulaza primjeću-je se recentno iskopana jama, koja je zapu-njena rahlom zemljom, ali zadržala je oblik dovoljan da se prepoznaju razmjeri destruk-cije. U izbačenoj zemlji pronađeni su ulomci kasnosrednjovjekovne i novovjekovne kera-mike. Također je na dnu glavnog kanala u novije vrijeme iskopana jama veličine oko 4 m2, ali u profilu debljine 1 m nisu bili vidljivi

Except for recent fireplaces in the vi-cinity of the entrance, near the niche, traces of other devastations can be noticed on the surface. In the middle of the cave, 6-7 m from the entrance is a pit that was recently dug and filled with loose soil, but its form still re-veals the scope of destruction. Fragments of late medieval and postmedieval pottery were found in the dug out soil. On the bottom of the main passage a probe with dimensions of 2x2 m was opened, but neither cultural layers nor finds were visible in the profile that was 1 m thick.5 Lithic finds that were collected

5 There is no information about who excavated the pit so it was probably destruction of the site.

Sl. 2. Mala pećina u Kličevici – tlocrt i presjeciFig. 2. Mala pećina in Kličevica – ground plan and cross-sections(crtež / drawing by: Z. Bakić)

15


kulturni slojevi, niti nalazi.5 Litički materi-jal koji je M. Savić skupio na ulazu pećine sastojao se od nekoliko odbojaka i sječiva s djelomičnom ili cjelovitom obradom. Teško je vremenski odrediv, ali prema tehnološkim i tipološkim karakteristikama najviše bi se uklapao u vrijeme neolitika ili eneolitika. Svi ovi podatci dostupni prije samog isko-pavanja ukazivali su da je pećina najviše korištena u prednjem dijelu, da gornji slo-jevi potječu iz vremena kasnog srednjeg ili ranog novog vijeka, uz moguće postojanje i onih iz neolitika ili eneolitika. Također blizi-na Velike pećine, u kojoj je pronađen sloj s nalazima musterijenske kulture, kao i pristu-pačnost Male pećine i njen današnji izgled, otvorili su mogućnost postojanja sličnog sloja i u njoj. Uvid u jasnu straigrafiju i pro-vjeravanje navedenih mogućnosti postali su ciljevi probnog arheološkog iskopavanja.6

Za potrebe iskopavanja odabrana su tri položaja. Na prednjem dijelu istražen je pro-stor dimenzija 2x1 m u blizini niše (Sonda A). Na središnjem dijelu, uz istočnu stranu pećine, otvorena je sonda dimenzija 1x1 m (Sonda B) no u njoj nije bilo nalaza jer se matična stijena pojavila već na 40 cm dubi-ne. Zbog toga je na središnjem dijelu, ali uz zapadnu stranu pećine, otvorena Sonda C di-menzija 2x1 m /Sl. 2/.

5 Nema podataka o tome tko je vršio iskopavanja jame tako da je vjerojatno riječ o devastaciji nalazišta.6 Istraživanja u Maloj pećini provodio je tijekom ožujka 2009. godine Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru pod vodstom autora rada; v. D. VUJEVIĆ, 2010.

by M. Savić at the cave entrance consisted of several flakes and blades with partial or complete retouch. They are hardly datable, but their technological and typological char-acteristics suggest the Neolithic or Eneolith-ic periods. All these data that were available before the excavation indicated that the front part of the cave was used most intensely, that upper layers date from the late medieval or postmedieval period, and that there might be layers from the Neolithic or Eneolithic. The vicinity of Velika pećina where a layer with the Mousterian finds was uncovered as well as the accessibility of Mala pećina and its present-day form opened up a pos-sibility of presence of similar layers in it as well. Therefore insight into clear-cut stratig-raphy and verifying mentioned possibilities became the main objectives of the trial ar-chaeological excavation.6

Three positions were chosen to be ex-cavated. In the front part an area with dimen-sions of 2x1 m near the niche was excavated (Probe A). A probe with dimensions of 1x1 m (Probe B) was opened in the central part, next to the eastern side of the cave, but there were no finds in it as the bedrock was hit at a depth of only 40 cm. Therefore a Probe C (2x1 m) was opened in the central part, but along the western side of the cave /Fig. 2/.

6 Excavations at Mala pećina were conducted in March of 2009 by the Department of Archaeology of the University of Zadar, led by the author of the paper; see D. VUJEVIĆ, 2010.

16


STRATIGRAFIJAU Sondi A, nakon skidanja desetak

centimetara debelog površinskog sloja s dva manja recentna vatrišta, na većini površine rasprostire se sloj fine tamnosmeđe zemlje. U ovom sloju postoji niz tankih prosloja, ali fragmenti keramike koji se spajaju, a potječu iz različitih prosloja ukazuju na jedinstvenost sloja. Od nalaza prevladavaju ulomci živo-tinjskih kostiju, školjki i keramike s karak-teristikama kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Razlika u sloju primjetna je u kvadra-tu 1, gdje se nalazi jama ispunjena rahlom zemljom i kamenjem. Destrukcija recentnog porijekla, koja zauzima veći dio kvadrata 1, ide do dubine od 70 cm od površine. Nala-zi u njoj ne razlikuju se od već spomenutog sloja na ostatku sonde. Na dubini od 80 cm uz SZ kut sonde A pojavljuju se ostaci vatri-šta. Kako se na vrhu sloja ispod pojavljuje prapovijesna keramika, vjerojatno je riječ o prvotnoj hodnoj površini iz kasnog srednjeg ili ranog novog vijeka.

U slojevima ispod izdvajaju se dvije cjeline. Kvadratom 1 dominira debela na-slaga sivih, sterilnih slojeva, koji na prvi pogled izgledaju kao sloj pepela (prekinut tek tankim slojem miješane smeđe i sive ze-mlje). Dijelovi ovog sloja, ali u manjem op-segu i manje debljine pronalaze se i u istoč-nom kvadratu. U navedenom sloju nema nalaza ili gareži, a debljina od skoro 80 cm i tekstura ukazuju da vjerojatno nije riječ o naslagama od vatrišta nego je vjerojatno ri-ječ o geološkoj formaciji. Kvadratom 2, uz prosloje sive zemlje, dominira smeđa glina-sta zemlja u kojoj se pronalaze životinjske

STRATIGRAPHYLayer of fine dark brown soil was

reached in Probe A after 10 cm of surface layer was removed containing two smaller recent fireplaces. There were many interlay-ers in this layer but the conjoining pottery sherds from different interlayers indicate a uniform layer. Fragments of animal bones, seashells and pottery are dominant finds with characteristics of late medieval and postmedieval period. Difference in the layer is visible in Quadrat 1 where a pit filled with stones and loose soil was found. Recent de-struction that occupies biger part of Quadrat 1 reaches the depth of 70 cm from the sur-face. The finds are identical to the ones from the mentioned layer in the rest of the probe. Remains of a fireplace appeared at a depth of 80 cm next to the NW corner of Probe A. Since there is prehistoric pottery at the top of the underlying layer, this was probably orig-inal walking surface from the Middle Ages or Early Modern Period.

There are two wholes in the lower layers. Quadrat 1 is dominated by a thick deposit of grey, sterile layers that look like a layer of ash (interrupted only with a thin layer of mixed brown and grey soil). Parts of this layer were also found in the eastern quadrat only in the smaller scope and not so thick. There are neither finds nor soot in the mentioned layer and thickness of al-most 80 cm and the texture indicate that this was rather a geological formation and not the fireplace deposit. Brown clayey soil is prevalent in Quadrat 2 with grey soil inter-layers and finds of animal bones, edible snail

17


kosti, ljušture puževa vinogradara, ulomci keramike te litički artefakti. Manja količi-na ulomaka keramike, iako bez ukrasa, po tehnologiji izrade i fakturi najviše odgovara neolitičkim izrađevinama, iako dio kreme-nog oruđa tipološki i tehnološki više odgo-vara starijim razdobljima. Na dubini od 180 cm pojavljuje se matična stijena.

Na vrhu Sonde C također su se nalazili ostaci recentnih vatrišta. Kao i kod Sonde A nakon skidanja površinskog sloja pojavlju-je se sloj tamnosmeđe zemlje iste teksture i konzistencije. Nalazi su također slični. Do-miniraju ulomci kostiju domaćih životinja, a pronađeno je 16 fragmenata keramike, te jedan komadić brončanog predmeta nepo-znate namjene. Nalazi odgovaraju razdoblju kasnog srednjeg i ranog novog vijeka.

Stratigrafska slika se, nakon već spo-menutih slojeva, počinje mijenjati u odnosu

shells, pottery sherds and lithic artifacts. Scarce pottery fragments although undeco-rated, resemble Neolithic artifacts in produc-tion technology and fabric although some of the flint tools correspond to earlier periods in terms of typology and technology. Bedrock was reached at a depth of 180 cm.

Remains of recent fireplaces were found at the top of Probe C. As in Probe A a layer of dark brown soil with identical tex-ture and consistency was found after remov-ing surface layers. The finds are also similar. Fragments of bones of domestic animals are dominant, and there were 16 pottery sherds and a piece of an unknown bronze object. The finds can be dated to the Late Middle Ages and Early Modern Period.

After the mentioned layers stratigraph-ic image starts to change in comparison to the situation in Probe A, although finds are

Sl. 3a. Ulaz u pećinuFig. 3a. Cave entrance(foto / photo: D. Vujević)

Sl. 3b. Pogled na unutrašnjostFig. 3b. View of the interior(foto / photo: D. Vujević)

18


na stanje u Sondi A, iako se javlja sličan kul-turni materijal. U stratigrafiji sonde slijede slojevi i prosloji glinaste zemlje unutar ko-jih se pronalaze ulomci životinjskih kostiju i ljuštura puževa vinogradara, mala količina keramike uz nešto veći broj litičkih izra-đevina. Kao i kod Sonde A litički materi-jal tipološki odgovara starijim razdobljima prapovijesti, ali dva sitna fragmenta kera-mike ukazuju da je sloj nastajao u vrijeme nakon mezolitika. Iako malih dimenzija i bez ukrasa tehnološki oni odgovaraju oni-ma iz Sonde A. Na dnu sonde nalazi se sloj žuto/smeđe glinaste zemlje u kojem ima izrazito malo nalaza, većinom životinjskih kostiju i kremenih odbojaka i oruđa, s tim da je na samom vrhu sloja pronađen komad fino uglačane keramike koja se tehnološki može staviti u razdoblje neolitika. Nakon otprilike 2 m iskopa u Sondi C pojavljuje se matična stijena.

Unutar obje sonde primjećuje se slična situacija, iako su pojedini slojevi različiti. Općenito govoreći u obje son-de na vrhu leži sloj smeđe zemlje (70-80 cm debljine) s nalazima kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Većinom je riječ o ostacima kostiju domaćih životinja (ovca/koza) i školjkama (dagnjama). Među ostatcima materijalne kulture dominiraju keramički ulomci koji se mogu datirati u šire vremensko razdoblje od 14. do 17. stoljeća. Među ovim nalazima pronađena je i manja količina litičkih izrađevina. I dok su odbojci kronološki teško odredivi, oruđe sigurno ne pripada srednjem vijeku i pokazuju odlike prapovijesnih razdoblja.

similar. Further stratigraphy of the probe is characterized by the layers and interlayers of clayey soil containing fragments of animal bones and edible snail shells, small number of pottery sherds and somewhat more abun-dant lithic finds. As was the case with Probe A, lithic finds correspond to the earlier pe-riods of prehistory in terms of typology, but two small pottery sherds suggest that the layer was formed in the post-Mesolithic pe-riod. Although small in size and undecorat-ed, they correspond to the ones from Probe A in terms of technology. At the bottom of the probe is a layer of yellow/brown clayey soil with a considerable number of finds, mostly animal bones and flint flakes and tools. A fragment of well burnished pottery was found at the top of the layer. It can be dated to the Neolithic regarding technologi-cal characteristics. Bedrock is reached at a depth of roughly 2 m.

The situation is similar in both probes although layers are partially dif-ferent. Generally speaking there is a layer of brown soil (70-80 cm) at the top of both probes with finds from the Late Middle Ages and Early Modern Period. Mostly these are the remains of bones of domes-tic animals (sheep/goat), shells (mus-sels). Fragments of pottery that can only be roughly dated to the period from the 14th to 17th century are dominant among the finds. Small number of lithic artifacts were found. Flakes are hardly datable, but the tools definitely do not belong to the Middle Ages as they exhibit characteris-tics of prehistoric periods.

19


Ispod ovog sloja u sondama slijedi niz slojeva i prosloja svijetle glinaste zemlje koji pripadaju prapovijesnim razdobljima. Među nalazima i dalje su najbrojniji ulomci živo-tinjskih kostiju i ljušture puževa vinograda-ra, a u odnosu na mlađe slojeve povećava se količina litičkih artefakata. Uz njih pronala-zi se vrlo mali broj fragmenata prapovijesne keramike. Keramika je gruba i neukrašena i lošije kvalitete. Ipak prema tehnologiji izra-de možemo pretpostaviti da se radi o neoli-tiku.

A series of layers and interlayers of light clayey soil belonging to prehistoric pe-riods follow under this layer in probes. Frag-ments of animal bones and edible snails shell are still most abundant among the finds, and the amount of lithic artifacts increases in re-lation to younger layers. Very scarce pottery fragments are recovered with these lithic ar-tifacts. Pottery is coarse and undecorated, of poor quality and hardly recognizable. Pro-duction technology suggests the Neolithic as possible dating.

Sl. 4. Sonda AFig. 4. Probe A (foto / photo: D. Vujević)

20


Matična stijena se pojavljuje nakon otprilike 2 m iskopa što, s obzirom na da-našnje stanje i činjenicu da se u Sondi B ona pojavila na svega 40 cm dubine, uka-zuje da je u ranijim razdobljima prapovi-jesti unutrašnji dio pećine bio razdvojen od prednjeg matičnom stijenom u formi izdignutog platoa. Time je raspoloživi ži-votni prostor u pećini, za razliku od da-našnjeg stanja, u razdobljima prapovijesti bio znatno smanjen i ograničen na ulazni dio, što bi moglo objasniti zašto je pećina bila korištena tek sporadično.

NALAZIKeramički nalazi najbrojniji su u

slojevima kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. U obje sonde pronađeno je 112 fra-gmenata, od kojih je 10 ukrašeno /T. I/. Osim dva fragmenta stolnog posuđa tj. tije-la vrčeva arhajske majolike /T. I: 1-2/, koji se okvirno može datirati u 14. stoljeće, svi ostali pripadaju kuhinjskoj keramici bez staklastog premaza (ili glazure) rađenoj od gline s primjesama kalcita i izrađenoj na brzorotirajućem nožnom lončarskom kolu /T. I: 3-9/. Radi se o ulomcima trbu-šastih lonaca s kratkim vratom izvijenim prema van s okomitim rubom /T. I: 5, 6, 8/ ili manjim ravnim obodom /T. I: 3, 7/. Pronađena su i dva ravna dna. Među ukra-sima dominira široka valovnica izvučena tankim urezanim linijama na gornjem di-jelu recipijenta. Ovakvi nalazi imaju širok kronološki raspon i mogu se tek ugrubo datirati u razdoblje od 15. do 17. stoljeća i relativno su česti na nalazištima iz ovog

Bedrock is reached at a depth of ap-proximately 2 m indicating that the inner part of the cave was separated from the front part by bedrock in form of an elevated pla-teau considering present-day condition and the fact that bedrock was reached at a depth of only 40 cm in Probe B. This means that the living space in the cave was significantly reduced in prehistory and limited to entrance segment only which might explain why the cave was used only sporadically.

FINDSPottery finds are most numerous in

the layers of the Late Middle Ages and Early Modern Period. In both probes 112 sherds have been found, 10 of which deco-rated /T. I/. Except for two fragments of glazed archaic pottery i.e. bodies of the ar-chaic maiolica jugs /T. I: 1-2/, that can be broadly dated to the 14th century, all other pieces belong to kitchen ware made of clay with calcite inclusions on fast rotating pot-ter’s wheel /T. I: 3-9/. The form is iden-tical on almost all recovered examples: globular body and short neck with more or less everted rim that is slightly flattened at the top /T. I: 5, 6, 8/, or with smaller flat rim /T. I: 3, 7/. Only two examples have widened rim. Two flat bases have been found. Decorative system of this pottery is dominated by a wide wavy line made by thin incised lines decorating the upper part of the body. These finds belong to a wide chronological range and they can only be roughly dated to the period from the 15th to 17th century being relatively common

21


vremena.7 Vjerojatno su lokalne proveni-jencije. Arhajska se majolika, s obzirom na crvenonarančastu boju keramike proi-zvodila u sjevernoj Italiji.8 Ulomci prona-đeni u Maloj pećini imaju karakteristične geometrijske motive slikane smeđom i zelenom bojom /T. I: 1-2/. Manja količi-na keramičkih ulomaka, pronađena u pra-povijesnim slojevima, većinom je grube fakture i po tehnološkim karakteristika-ma ima izrazito širok kronološki raspon datiranja. Pa ipak nekoliko ulomaka fine teksture ili uglačane površine tehnološki ukazuje vrijeme neolitika. To međutim nikako ne isključuje korištenje pećine i u kasnijim razdobljima prapovijesti.

Za razliku od keramičkih ulomaka li-tički skup tipološki i tehnološki pokazuje velike razlike. Uz manju količinu litičkih nalaza koji potječu iz slojeva kasnog sred-njeg i novog vijeka /Tab. 1 i 2, vidi A12 i C10/ u prapovijesnim slojevima pronađe-no je 79 artefakata /Tab. 1 i 2, vidi A21-36, A38, C22/26 i C41/42/. Većina lomljevine spada u kategoriju otpada. Tek manji dio ima izraženu obradu i spada u kategoriju oruđa /T. II/. Sav alat izrađen je na odbojcima ili sječivima/pločicama većinom trapezoidnog presjeka. Uz izrazito mali broj onih s trago-vima okorine, nedostatak prvotnih odbojaka ili sječiva ukazuje da se početna faza obrade sirovine odvijala izvan same pećine. S druge strane, postojanje manjeg broja krhotina, uz

7 K. GUSAR, 2010; K. GUSAR – D. VUJEVIĆ, 2016.8 K. GUSAR, 2010, 109.

at the sites from this period.7 Their prov-enance is probably local. Archaic maiol-ica was produced in northern and central Italy.8 Fragments recovered from Mala pećina bear characteristic geometric orna-ments painted in brown and green /T. I: 1-2/. Small amount of pottery sherds re-covered from the prehistoric layers mostly have coarse fabric and exceptionally wide chronological range of dating. However several sherds with fine texture as well as the fragment with burnished surface sug-gest the Neolithic period but this does not exclude use of the cave in later periods of prehistory.

As opposed to pottery sherds lithic assemblage exhibits great differences both typologically and technologically. Along-side few finds from the late medieval and postmedieval layers /Tab. 1 and 2, see A12 and C10/, seventy nine artifacts have been found in prehistoric layers /tab. 1 and 2, see A21-36, A38, C22/26 and C41/42/. Most debitage belongs to the category of waste. Only few have distinct retouch and belong to the tool category /T. II/. All tools were made on flakes or blades/bladelets mostly with trapezoidal cross-section. Lack of pri-mary flakes or blades, alongside small num-ber of flakes with cortex indicates that the initial phase of production happened out-side the cave. On the other hand presence of small number of chunks, one bladelet core

7 K. GUSAR, 2010; K. GUSAR – D. VUJEVIĆ, 2016.8 K. GUSAR, 2010, 109.

22


pronalazak jedne jezgre za pločice /T. II: 10/ i mješovite jezgre govore da se izrada barem manjeg dijela oruđa odvijala u samoj pećini. Oscilacije u tehnološkim karakteristikama, male dimenzije i različiti oblici otpada uz tipo-loški različita oruđa, ukazuju na ad hoc izradu ili popravak prilikom kratkih epizoda boravaka u pećini, ali kroz dugo vremenskom razdoblje.

/T. II: 10/ and mixed core suggest that at least some tools were made in the cave. Os-cillations in technological characteristics, small dimensions and different forms of waste alongside typologically varied tools suggest ad hoc production or repair during short episodes of stay in the cave, but over an extended period.

C10 C22/26 C41/42 A12/19 A21-36 A38 Ukupno / Total

Drugotni odbojak / Secundary flake 2 2 4

Drugotno sječivo / Secundary blade 1 1

Odbojak / Flake 23 2 1 5 31

Odbojčić / Flake <20 mm 21 21

Sječivo / Blade 1 1 2

Pločica / Bladelet 1 8 1 2 6 18

Jezgra za pločice / Core for bladelets 1 1

Miješana jezgra / Mixed core 1 1

Ulomci jezgara / Core fragment 1 1

Krhotine / Chunks 2 1 2 5

Ukupno / Total 1 58 5 5 15 1 85

Tab. 1 Tehnološke kategorije litičkog skupaTab. 1 Technological categories of lithic assemblage

23


Tipološki gledano većina predmeta se može svrstati u kategorije strugala ili odbojaka s obradom. Oruđa izrađena na odbojcima većinom pripadaju jednostru-kim ili poprečnim tipovima strugala, iako je pronađeno i jedno noktoliko grebalo. Oruđa izrađena na sječivima ili pločicama pak ili imaju sitni, uporabni retuš na du-žoj strani ili obrađen distalni kraj. Obrada litičkog skupa, bilo namjerna bilo uporab-na, je ograničena na rubni dio predmeta, gotovo uvijek na dorzalnoj strani, uz tek jedno strugalo sa sitnom izmjeničnom obradom. Kod većine oruđa ona je sitna i većinom strma, no pojavljuje se manji broj predmeta, prije svega strugala, koji-ma je obrada široka, ljuskasta ili stepeni-časta. Kao i kod tehnologije, i unutar ti-poloških kategorija također je primjetan kontrast u nalazima, s pojavom izrađevina tipičnih za različita razdoblja. Sječiva i pločice prizmatičnog presjeka sa sitnom rubnom obradom odgovarala bi razdoblju neolitika /T. II: 1, 4-5/. Noktoliko grebalo, grebalo na odbojku, svrdlo i pločica s hrp-tom tipološki ukazuju na gornji paleolitik /T. II: 6-9/, dok strugala s ljuskastim i ste-pečničastim retušom najviše podsjećaju na musterijenske izrađevine /T. II: 11-17/. Razlike u sirovinskom materijalu primjet-ne kod navedenih tipova ukazuju na razli-čite izvore što također može biti pokaza-telj različitih vremenskih faza korištenja.

In terms of typology most objects can be classified into categories of sides-crapers or flakes with retouch. Tools made on flakes mostly belong to single or trans-verse sidescrapers, although there was one thumbnail endscraper. Tools made on blades or bladelets usually have ei-ther marginal, use retouch on the longer side or retouched distal end. Retouch of the lithic assemblage, intentional or use-wear, is limited to the edge of the object, almost regularly on the dorsal side, with only one sidescraper with marginal al-ternating retouch. In most cases the re-touch is marginal and abrupt, but there are examples of wide, scaled or stepped retouch. As was the case with technolo-gy, within typological categories we can also notice a contrast between the finds, with presence of artifacts typical of dif-ferent periods. Blades and bladelets with prismatic cross-section and marginal re-touch correspond to the Neolithic period /T. II:1, 4-5/. Thumbnail endscraper, drill, and backed bladelet indicate Upper Pal-aeolithic /T. II: 6-9/, while endscrapers with scaled and stepped retouch are most similar to the Mousterian lithics /T. II: 11-17/. Differences in raw material evident in the mentioned types indicate different sources which may also suggest different chronological phases of use.

24


ZAKLJUČAKS obzirom na blizinu Velike pećine i

njeno korištenje u vrijeme srednjeg paleoli-tika, na početku istraživanja je logično bilo pretpostaviti da će tragovi života postojati i u Maloj pećini. Na temelju istraženih sondi pokazalo se međutim da je ona korištena ti-jekom kasnog srednjeg i ranog novog vije-ka, te vjerojatno tijekom neolitika i to u oba slučaja tek povremeno, kao usputna stanica

CONCLUSIONConsidering the vicinity of Velika

pećina and its occupation in the Middle Palaeolithic, it was logical to assume at the beginning of the research that traces of life should be present in Mala pećina as well. However it turned out that it was used in the Late Middle Ages and Early Modern Period, and probably in the Neolithic, in both cases occasionally, as a place to rest or shelter,

C10 C22/26 C41/42 A12 A21-36 A38 Ukupno / Total

Grebalo na odbojku / Endscraper on flake 1 1

Grebalo - noktoliko / Thumbnail endscraper 1 1

Sječivo s obradbom / Retouched blade 1 1 2

Pločica s hrptom / Backed bladelet 1 1

Strugalo / Sidescraper 3 1 3 7

Sječivo sa sitnom rubnom obradom / Marginally retouched blade 1 1

Komad sa sitnom rubnom obradom / Marginally retouched flake 2 2

Odbojak s obradom / Retouched piece 2 1 1 4

Svrdlo / 1 1

Ukupno / Total 0 9 3 4 3 1 20

Tab. 2 Tipološke kategorijeTab. 2 Typological categories

25


ili sklonište, dok konkretnog naseobinskog sloja iz vremena paleolitika nema.

Pronalazak pak nalaza koji tipološki i tehnološki odgovaraju razdobljima gornjeg i srednjeg paleolitika, te činjenica da među ži-votinjskim kostima u donjim stratigrafskim slojevima nema tragova domaćih životinja, a da se javljaju kosti konja, kojih na ovom prostoru ima samo u pleistocenu i nakon toga tek u kasnim razdobljima prapovijesti, pokazuje da je Mala pećina u Kličevici ipak povremeno bila posjećivana i korištena i u to vrijeme, iako takvo korištenje nije ostavilo traga u slojevima, ili su slojevi poremećeni naknadnim aktivnostima u pećini. Razlog tome možda možemo tražiti i u prvotnom izgledu pećine. Naime iskopavanje nižih slojeva pokazalo je da je u starijim razdo-bljima on bio potpuno drugačiji. Unutrašnji dio je bio razdvojen od prednjega matičnom stijenom i povišen te nije bio posebno pogo-dan za boravak. Pokazuje to i devastacija na dnu glavnog kanala u kojoj se ne primjećuju kulturni slojevi. S obzirom na pojavu matič-ne stijene u Sondi A na dubini nešto manjoj od 2 m i njenu zakošenost prema unutraš-njem dijelu očigledno je i hodna površina na prednjem dijelu bila sužena u odnosu na današnju, tako da vjerojatno niti prednji dio pećine nije bio previše pogodan za duži bo-ravak. Također činjenica da se svega 60-ak m dalje nalazi prostranija i pogodnija Velika pećina može predstavljati razlog zašto u Ma-loj pećini nema izraženih slojeva paleolitika.

while a concrete occupation layer from the Palaeolithic is missing.

Discovery of finds that correspond to the periods of the Upper and Middle Palaeo-lithic in terms of typology and technology, and the fact that there are no traces of do-mestic animals among the animal bones in lower layers, and yet there are horse bones, that appear in this region only in Pleistocene and after that only in late prehistoric periods, indicates that Mala pećina in Kličevica was visited occasionally and used in that period as well, although such use left no mark in the layers, or they were disturbed in subsequent activities in the cave. Reason therein might be related to the way that the cave originally looked like.

Excavation of lower layers revealed that in the older periods the cave looked quite differently. The inner part was separated from the front part by the bedrock and it was not suitable for staying. This is indicated also in a recently opened probe at the bottom of the main passage in which no cultural layers were noticed. Since bedrock was reached in Probe A at a depth somewhat less than 2 m it is evi-dent that the front part was much narrower than it is today, so that it probably was not suitable for longer stay, especially if we have in mind the size and vicinity of the cave open-ing. This fact as well as proximity of only 60 m of more spacious and more suitable Velika pećina could be reasons why no distinct Pal-aeolithic layers were found in Mala Pećina.

26


27


28


Literatura / Literature

BOŽIĆEVIĆ, S., 1987. – Srećko Božićević, Speleološke pojave benkovačkog kraja i njihovo značenje, Benkovački kraj kroz vjekove, Zbornik I, Benkovac, 29-36.GUSAR, K. – VUJEVIĆ, D., 2016. – Karla Gusar, Dario Vujević, Utvrda u Zemuniku Donjem u srednjem i novom vijeku; Rezultati arheoloških istraživanja 2014. godine, Sveučilište u Zadru, Zadar.GUSAR, K., 2010. – Karla Gusar, Kasnosrednjovjekovna i novovjekovna glazirana keramika na širem zadarskom području, (doktorska disertacija), Sveučilište u Zadru, Zadar.KARAVANIĆ, I. – ČONDIĆ, N. – VUKOSAVLJEVIĆ, N., 2007. – Ivor Karavanić, Natalija Čondić, Nikola Vukosavljević, Velika pećina u Kličevici, Hrvatski arheološki godišnjak, 3 (2006), Zagreb, 345-347.KARAVANIĆ, I. – ČONDIĆ, N. – MIKO, S. – RAZUM, I. – ILIJANIĆ, N. – ZUBČIĆ, K. – ŠOŠIĆ KLINDŽIĆ, R., AHERN, J. C. M., BARBIR, A., 2016. – Ivor Karavanić, Natalija Čondić, Ivan Razum, Nikolina Ilijanić, Krunoslav Zubčić, Rajna Šošić Klindžić, James C. M. Ahern, Antonela Barbir, Projekt “Kasni musterijen na istočnom Jadranu temelj za razumijevanje identiteta kasnih neandertalaca i njihovog nestanka”: sažetak 2. i 3. godine istraživanja, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 33, Zagreb, 135-149.SAVIĆ, M., 1984. – Milorad Savić, Perspektive muzejske službe u Benkovcu (elaborat), Benkovac.VUJEVIĆ, D., 2010. – Dario Vujević, Rb. 244 Kanjon Kličevice – Mala pećina, Hrvatski arheološki godišnjak, 6 (1), Zagreb, 505-506.

Documents

MALA PEĆINA U KLIČEVICI MALA PEĆINA IN KLIČEVICAbib.irb.hr/datoteka/1042055.Vujevi_-_Mala_peina.pdf · Ključne riječi: Mala Pećina, Kličevi-ca, prapovijest, kasni srednji