Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing.el. Zagreb, 20. 10. 2009.

Male HE i razvoj naselja s pozitivnim utjecajem na klimatske promjene

Sadržaj:

Uvodno ....................................................................................................................................... 2 1. Privredni razvoj na temelju energetike............................................................................... 3 2. Posjet potencijalnim lokacijama......................................................................................... 8 3. Mogućnosti po opštinama .................................................................................................. 9

3.1 Kolašin ....................................................................................................................... 9 3.2 Rožaje......................................................................................................................... 9 3.3 Andrijevica ............................................................................................................... 12 3.4 Pljevlja...................................................................................................................... 14 3.5 Žabljak...................................................................................................................... 16 3.6 Šavnik....................................................................................................................... 17

4. Od ideje do realizacije...................................................................................................... 19 4.1 Općenito ................................................................................................................... 19 4.2 Izbor lokacije............................................................................................................ 20

5. Opština Andrijevica.......................................................................................................... 22 5.1 Perspektive privrednog razvoja................................................................................ 22 5.2 Posjet 28. jula 2008. godine ..................................................................................... 24 5.3 Posjet 15. septembra 2008. godine........................................................................... 25 5.4 Projektni zadatak za studiju opravdanosti gradnje lanca malih HE ......................... 28

Zaključak.................................................................................................................................. 29 Popis tablica, slika i skica ........................................................................................................ 31 Prilog: 'Pilot projekt Andrijevica'

2/31

Uvodno U projektu koji potiče gradnju naselja s pozitivnim utjecajem na klimatske promjene

(Climate change friendly economic settlements) male hidroelektrane (mHE) su

prepoznate kao objekti koji, ne samo proizvode ('zelenu') električnu energiju, nego mogu

doprinjeti privrednom razvoju kraja u kojemu su locirane.

Kako su mHE locirane u planinskom i siromašnijem dijelu Crne Gore, njihova gradnja će

potaknuti razvoj tih krajeva, te utjecati na povećanje dohotka i na otvaranje novih radnih

mjesta za lokalno stanovništvo.

U tom smislu potrebno je, između raspoloživih, lokacija odabrati najpovoljnije lokacije u

skladu s točkom 4 Letter of intent od 15. 05. 2009.

‘Develop Climate Change Friendly Settlements Concept Note provided by project

Manager to the point where concrete sites and activities are fully defined’,

U ovoj studiji je dat koncept razvoja naselja na temelju obnovljivih izvora energije (OIE),

u kojemu je projekt izgradnje malih hidroelektrana, instalirane snage do 10 MW, (mHE)

uzet kao inicijativa, koju treba iskoristiti za privredni razvoj naselja na temelju

raspoloživih obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i očuvanja prirode.

U energetska postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i ne zagađuju okoliš,

ubrajamo:

1. Hidroelektrane do instalirane snage 10 MW 2. Vjetroelektrane 3. Termoelektrane na biomasu 4. Termoelektrane na komunalni otpad 5. Solarne fotonaponske elektrane 6. Solarna termička postrojenja 7. Postrojenja na bioplin 8. Geotermalna postrojenja

Od gore nabrojanih, Crna Gora provodi projekt gradnje malih hidroelektrana (mHE) s

namjerom da izgradnju takovih energetskih objekata iskoristi multifunkcionalno, tj. da

osim proizvodnje električne energije, kao osnovne funkcije, inicira i druge privredne

funkcije koje će doprinjeti ekonomskom razvoju.

3/31

1. Privredni razvoj na temelju energetike Energetika se, posebno u današnje vrijeme istrošenosti fosilnih goriva i zagađenja okoliša, ne

promatra odvojeno, već kao sastavni dio ekonomskog i općeg društvenog razvoja.

Prema tome, pri gradnji nekog energetskog objekta koji, kao osnovnu funkciju, ima

proizvodnju energije (električne, toplinske ili obje istovremeno), treba uzeti u obzir i druge

funkcije koje se ostvaruju njegovom gradnjom.

Takav pristup nije novina. I prije se, na primjer, pri gradnji neke hidroelektrane nastojalo,

osim proizvodnje struje, riješiti navodnjavanje i vodoopskrba, uzgoj riba ili transportni

problem premoštenja neke rijeke izgradnjom brane. Tada se uglavnom radilo o većim

objektima kod čega je njihova osnovna funkcija: proizvodnja energije, bila jače izražena pa se

ostale funkcije nisu mnogo spominjale.

Danas, u vrijeme energetske krize i globalnog zagrijavanja, jedno od rješenja koje se sve više

primjenjuje je korištenje obnovljivih izvora energije (OIE). A oni uvjetuju gradnju manjih

objekata, kod kojih ostale funkcije dolaze više do izražaja, jer su jednako vrijedne ili još

vrednije od energetske.

Zbog toga se pri ocjeni isplativosti gradnje nekog privrednog ili energetskog objekta

promatraju sve funkcije, te se uvodi pojam multifunkcionalnosti.

Na primjer, rješenje problema komunalnog otpada u novije se vrijeme rješava izgaranjem u

‘Termoelektranama na otpad’, koje imaju izraženiju ekološku i higijensku funkciju, iako

proizvode električnu i toplinsku energiju. Kao energetski objekt, TE na komunalni otpad se ne

bi isplatila jer je cijena postrojenja relativno velika a primarna energija tog goriva relativno

mala, ali kad se uzme u obzir da zbrinjavanje otpada treba platiti, tada dobivamo isplativ

objekt s ekološkom, higijenskom, privrednom i energetskom (elektro i toplinskom)

funkcijom.

Iskorištenje primarne energije

Suvremeni pristup energetici, primjeren činjenici nedostatka jeftinih fosilnih goriva,

prevelikog utroška energije i negativnog utjecaja na okoliš doveo je do pojma ‘inteligentne

energetike’pod kojom se podrazumijeva:

- Šo veća iskoristivost primarne energije, koja se mjeri faktorom Fpe

- Korištenje OIE

- Sinergija energetskih sistema

4/31

Faktor primarne energije Fpe definira se kao odnos ulazne energije koja se više

nemože iskoristiti i dobivene (izlazne) korisne energije.

Na primjer TE na komunalni otpad imaju Fpe nula, jer bi energija tog goriva inače ostala

neiskorištena (jednaka je nuli).

Elektrane kod kojih je stupanj korisnosti oko 40% imaju Fpe 2,5 (1/0,4), a kogeneracijska

postrojenja sa stupnjem korisnosti 0,8 imaju Fpe 1,25. (1/0,8).

Kada se kao gorivo koristi biomasa, Fpe iznosi 0,1 (jer se uračunava energija utrošena u

preradu i transport), a kada je ‘gorivo’ potencijalna energija vodotoka, tada je Fpe nula, jer

se energija vodotoka inače ne bi iskoristila.

Sinergija energetskih sistema dolazi u obzir u energetskom bazenu velikog grada ili

industrijskog kompleksa, kada se izlazna toplina jednog sistema (na primjer

termoelektrane) koristi kao ulazna energija za zagrijavanje stambenih i radnih prostora.

Primjena na male HE

Male HE, u odnosu na velike (primjerice Mratinje) proizvode električnu energiju uz veće

relativne troškove, ali zbog njihove karakteristike kao OIE, društvena zajednica ima

razloga poticati njihovu gradnju (većom otkupnom cijenom energije).

Jednako tako društvena zajednica želi, osim energetske, potaknuti i druge funkcije, važne

za privredni razvoj:

1. Uređenje vodotoka i zaštitu od bujica

2. Vodoopskrbu naselja

3. Razvoj poljoprivrede (navodnjavanje)

4. Stočarstva (uzgoj goveda, ovaca i koza)

5. Ribarstva

6. Turizma i sportskih aktivnosti

7. Zaposlenja stanovništva i naseljavanja u planinskim krajevima

Nabrojane funkcije, moguće je realizirati samo ako se uz mHE izgradi veća ili manja

akumulacija.

Na skici 1 prikazana je principijelna situacija vodotoka, na kojoj je označen zahvat, koji

zahvaća dio vode vodotoka i uvodi ju u tlačni cjevovod do turbine mHE, u kojoj se

potencijalna energija vodotoka pretvara u električnu energiju.

Kada izvrši rad voda se preko utoka, ponovno vraća u vodotok.

Prema tome, akumulaciju je moguće realizirati ili kod zahvata ili kod utoka, a njena

veličina ovisi o konfiguraciji tla pri čemu se mora voditi računa o zaštiti okoliša i

nastojati da se ne naruši prirodni ekosustav.

5/31

Zahvat

Skica 1: Principijelna situacija vodotoka, tlačnog cjevovoda i mHE

Koje od navedenih 7 funkcija koristiti u kojem slučaju ovisi o prirodnoj situaciji i o tome

ćemo dati mišljenje pri opisu pojedinih lokacija.

A koja je korist od dodatnih funkcija za investitore malih HE?

Tu valja razlikovati akumulacije kod zahvata i utoka, iako se u oba slučaja radi o

dodatnim ulaganjima.

Ulaganja u izgradnju akumulacije kod utoka energetski su isplativa, jer omogućavaju

povećanje proizvodnje električne energije u vrijeme kada je njena vrijednost veća (u

vršnim opterećenjima), ali se kod funkcije navodnjavanja dio vode gubi, zbog čega se

nastoji takovu funkciju ostvariti akumulacijom kod utoka.

Model investiranja u mHE je takav da investitor ulaže glavninu financijskih sredstava s

imperativom njihova povrata i zarade (ostvarenja dodane vrijednosti), a lokalna zajednica

Vodotok

Tlačni Cjevovod

mHE

Utok

6/31

daje u najam (koncesiju) ili prodaje zemljište te u oba slučaja očekuje korist pretežno od

funcije 7, te eventualno od funkcija 1 i 2.

Kako ulaganja u dodatne funkcije moraju biti isplativa, investitor i lokalna zajednica

imaju zajednički interes, što je dovelo do modela JPP (Javnog i Privatnog Poduzetništva).

I o tome ćemo dati mišljenje pri opisu pojedinih lokacija.

Primjeri domaće i strane prakse

U praksi, i bez sistemskog pristupa, imamo dosta primjera korištenja objekata mHE za

neenergetske funkcije. Tako smo na primjer, prilikom posjeta Šavniku vidjeli gojilište

pastrva vodom na izlazu iz male HE.

U praksi UNDP-a male HE i ostala postrojenja na OIE sustavno se koriste kao pokretači

(drivers) u realizaciji programa integralnog ruralnog razvoja, povezujući njihovu funkciju

proizvodnje energije sa funkcijom:

- vodoopskrbe (pročišćavanjem vode za piće),

- navodnjavanja,

- proizvodnje hrane,

- zapošljavanja,

- edukacije i zdravstva.

Pri tome se nastoji te funkcije načiniti trajno održivim angažirajući lokalne vlasti kao

operatore i kao djelomične investitore. Uobičajena promocija je izrada pilot projekata koji

služe kao uzor ostalim potencijalnim korisnicima.

Jedan od značajnih UNDP projekata je Nepal, gdje se OIE koriste u integralnom ruralnom

razvoju usmjerenom na smanjenje siromaštva te socijalno ekonomskom rastu.

Od tehnoloških rješenja, masovno se koriste:

1. mikro HE (<20 kW) i mini HE (>20 do 100 kW), ali i

2. Kućni solarni sistemi (svjetlo, komunikacije)

3. Solarne LED svjetiljke (White Light Emitting Diode)

4. Bioplinska postrojenja na bazi ljudskog otpada (uključivo WC) te

5. Solarni ozonski pročišćivači vode

7/31

Od marta 2008. u okviru 'Enviromental & Energy programm' izgradilo se:

- 234 mikro HE ukupne snage 3,6 MW, koje koristi 36.000 domaćinstava

- 2.163 Kućna solarna sistema, za 2.163 seoska domaćinstava

- 4.617 Bioplinskih postrojenja pri WC-ima, što nadomješta ljudski rad 2 do 3h

dnevno na skupljanju drva za loženje

Pri implementaciji tehnoloških rješenja, važan faktor je standardizacija opreme, radi

dobivanja prihvatljive cijene s obzirom da se radi o siromašnom stanovništvu, koje nije u

stanju podnijeti veća investicijska ulaganja.

Za primjer navodimo agregat na bazi pelton turbine snage 30 kW , 1500 okr/min, koji za

pogon treba pad od 45m i dovodnu cijev promjera 10 cm s protokom vode od oko 0,1

m3/sec. Cijena agregata se, prema usmenim informacijama kreće oko 12.000 US$.

Najčešći proizvođači ove opreme su kineske tvrtke, s napomenom da iskustva iz

Kirgistana govore o maloj životnoj dobi takove opreme, svega 1 do 2 godine.

8/31

2. Posjet potencijalnim lokacijama U cilju nalaženja povoljnih lokacija za gradnju malih HE, grupa u sastavu:

1. Mišo Janković, HMZ Crne Gore, Načelnik mreže hidroloških stanica 2. Novak Darmanović, HMZ Crne Gore, Rukovodilac za instrumenta i mjerenja 3. Ivan Bošković, UNDP Crna Gora, Projektni Menadžer 4. Nikola Čupin, konzultant energetičar, angažiran od strane UNDP Crna Gora

posjetila je u vremenu od 26. - 28.05.2009. potencijalne lokacije, a u četvrtak 28.05. 2009

grupi se pridružio Igor Kovačević (voditelj jedinice za energetsku efikasnost i obnovljive

izvore energije iz Ministarstva za ekonomski razvoj) i Radomir Kandić, zamjenik

direktora HMZ Crne Gore.

U tablici 1, navedeni su podaci o posjetu i ideje koju su iznijeli kolege Mišo Janković i

Novak Darmanović.

Tablica 1: Dnevnik posjeta i ideje za gradnju mHE

Red broj

Opština rijeka Datum Ideja

1 Kolašin Raštok, pritoka Morače

Utorak 26.05.09

mHE može koristiti vodu od zahvata u duljini oko 700m, visinska razlika oko 400m. Kod mosta postaviti mjernu stanicu

2 Rožaje Lazanjska, pritoka Crnje

Utorak 26.05.09

U selu Kaluđerski laz sa 10-tak kuća moguće je načiniti manju akumulaciju za uzgoj ribe, navodnjavaje i kao turistički objekt s manjim hotelom, te osigurati 10-tak radnih mjesta.

3 Rožaje Ibar Utorak 26.05.09

mHE na Ibru nizvodno od mjesta Rožaje, kod mosta poslije utoka Crnje.

4 Andrijevica Trepačka i Gradišnica

Utorak 26.05.09

Vodotok rijeke Trepčanke je obrađen te je predmet tendera br.2 . Kolima smo došli do cca polovine vodotoka do mjesta gdje počinje rijeka Gradišnica, oko 1400 mnm.

5 Andrijevica Kuckaja pritoka Zlorečice

Utorak 26.05.09

Nizvodno od zaseoka Kuti u blizini granice s Albanijom, moguće je načiniti akumulaciju u duljini preko 2000m.

6 Andrijevica Peročica pritoka Zlorečice

Srijeda 27.05.09

Pri samom izvoru je dolina (nalazi se katun) koju je moguće iskoristiti za akumulaciju. Nizvodno je moguće načiniti manje brane i regulirati rijeku a akumulacije koristiti za uzgoj ribe i navodnjavaje.

7 Pljevlja Gotovuša, pritoka Čehotine

Srijeda 27.05.09

100m od izvora moguće je izgraditi branu i akumulaciju koristiti za navodnjavanje, koje i danas koriste mještani u nizvodnom toku.

8 Pljevlja Rijeka pritoka Čehotine

Srijeda 27.05.09

Kanjon kod mosta na Rijeci koja se ulijeva u Čehotinu moguće je iskoristiti za mHE.

9 Žabljak Ljutica pritoka Tare

Četvrtak 28.05.09

U blizini mosta ‘Đurđevića Tara’ u Taru utjeće, kratkim tokom i naglim padom, rijeka Ljutica, mogućnost gradnje mHE

10 Šavnik sliv Komarnice

Četvrtak 28.05.09

Bukovica, Tušina i Bijela, te Šavnička rijeka čine rijeku Podvoricu, koja se ulijeva u Komarnicu. Sliv Komarnice je predmet tendera 2.

3. Mogućnosti po opštinama

3.1 Kolašin

Na putu Podgorica-Kolašin, prije križanja za Rožaje, utječe u Taru rijeka Raštok, koja od

zahvata do ušća naglim padom teće u duljini od oko 700m. Visinska razlika je procjenjena na

oko 400m, što je pogodno za izgradnju mHE. Kako dosad nisu vršena mjerenja protoka,

predlaže se postaviti mjernu stanicu pored mosta (slika 1).

Slika 1: Most na rijeci Raštok, pritoka Morače, opština Kolašin, kod kojeg se predviđa postaviti mjernu stanicu

3.2 Rožaje

Na skici 1 prikazana je situacija vodotoka rijeke Crnje, koju čine rijeke Bukeljka i Lazanjska,

a kod Rožaja utječe u Ibar. Ideja postoji za gradnju dvije mHE, jedna nizvodno od škole na

Crnji i druga na ušću Crnje u Ibar.

Mjerna stanica je smještena kod mosta u blizini sela Dačići (slika 2).

9/31

10/31

Skica 2: mHE na rijeci Crnji i rijeci Ibru kod Rožaja

mHE 1

Slika 2: Most na rijeci Crnji pokraj kojeg je smještena mjerna stanica. U pozadini je škola kod sela Dačići U gornjem toku rijeke Lazanjske smješteno je selo Kaluđerski laz s 10-tak kuća (slika 3) u

blizini kojeg je moguće načiniti manju akumulaciju, koja bi, osim energetske funkcije, mogla

poslužiti za uzgoj ribe, navodnjavaje i razvoj stočarstva.

r. Bukeljka

r. Lazanjska

Kaluđerski Laz

Selo Dačići Škola, mj. stanica

r. Crnja

r. IbarmHE 2

Mjesto se nalazi u blizini planinarskih staza i ima malu pilanu, što omogućava razvoj turizma,

pogotovo ako se izgradi manji hotel. Postoje potencijalne mogućnosti za otvaranje 10-tak

radnih mjesta za lokalno stanovništvo.

Slika 3: Detalj sela Kaluđerski Laz

Slika 4 prikazuje pogled na most na rijeci Ibar nizvodno od mjesta Rožaje, poslije utoka rijeke

Crnje. U blizini se nalazi Pilana, koja baca piljevinu u Ibar i uništava riblji fond!?

Rožajski kraj je bogat šumama, što omogućava razvoj drvne industrije (poznata ‘Rožajska

kuća) i korištenje drvne biomase za toplifikaciju grada. U razgovoru s opštinskom

administracijom saznali smo da je broj sunčanih dana vrlo visok (usporediv sa otokom

Hvarom), što pokazuje potencijalne mogućnosti svih vrsta obnovljivih izvora energije. Pitoma

planina Haila (2400 m) omogućava razvoj zimskog turizma o čemu postoje izrađene studije.

Slika 4: Potencijalna lokacija za mHE na ušću rijeke Crnje u Ibar

11/31

3.3 Andrijevica

Mjesto Andrijevica ima nekoliko vodotoka na kojima je moguće izgraditi mHE s

energetskom i opće privrednom funkcijom. Vodotok rijeke Trepčanke je obrađen te je

predmet tendera br.2 , tako da se očekuju ponude koje valja evaluirati ne samo s energetskog,

nego općeg privrednog aspekta. Svakako treba uzeti u obzir mogućnosti koje pruža rijeka

Gradišnica, koja se na visini od oko 1400 mnm ulijeva u Trepčanku.

Južno od Andrijevice nalaze se tri vodotoka (skica 3). Rijeke Kuckaja i Peročica, teku

od granice s Albanijom te čine rijeku Zlorečicu, pritoku Lima.

12/31

Skica 2

Selo KutimHE 2

KatunmHE 1

r. Kuckaja r. Peručica

r. Zlorečicar. Lim

Skica 3: Rijeke Kuckaja, Peručica i Zlorečica kod Andrijevice Uzduž obje rijeke moguće je izgraditi akumulacije.

Kuckaja teče od granice s Albanijom, kroz mjesto Kuti (slika 5 ), koje se nalazi u dolini na

visini oko 1000 mnm.

Slika 5: Selo Kuti u gornjem toku rijeke Kuckaje

Nizvodno od zaseoka Kuti moguće je načiniti akumulaciju u duljini preko 2000 m, gdje

Kuckaja prolazi kroz kanjon, koju je moguće iskoristiti u turističko – rekreacijske svrhe.

Dolina Peručice je naseljenija od doline Kuckaje. Peručica nastaje od Mojanske rijeke i

Desne rijeke, koje se spajaju kod Jošanice, odakle Peručica teče do spoja sa Kuckajom s

kojom čini Zlorečicu. Pri samom izvoru Mojanske rijeke nalazi se katun (slika 6) u dolini koja

se može iskoristiti za akumulaciju. Nizvodno, kod mosta, prije ulaska u selo Japan nalazi se

mjerna stanica (slika 7).

Još nizvodnije moguće je načiniti manje brane i regulirati rijeku, a akumulacije koristiti za

uzgoj ribe i navodnjavaje.

Slika 6: Pogled na dolinu s katunom u gornjem toku rijeke Mojanske koja zajedno s Desnom rijekom čini

Peručicu

13/31

Slika 7: Most na Peručici s mjernom stanicom kod Jošanice na putu za selo Japan

3.4 Pljevlja

U toku posjeta koncentrirali smo se na dva pritoka rijeke Čehotine: Gotovuši i Rijeci

(skica 4).

14/31

r. Čehotinar. Gotovuša

mHE 1, pri izvoru Naselje Gradac

Skica 4: Situacija na rijeci Čehotini, opština Pljevlja

Na Gotovuši, 100 m od izvora moguće je izgraditi branu i akumulaciju koristiti za mHE i

navodnjavanje, koje i danas koriste mještani u nizvodnom toku. Slika 8 prikazuje kanjon

Gotovuše, stotinjak metara od izvora.

BiH, r. Drina Rudničko naselje Šula

r. Rijeka

mHE 2, kod mosta

Slika 8: Kanjon Gotovuše stotinjak metara od izvora

Lijeva pritoka Čehotine pod nazivom ‘Rijeka’ ulijeva se u Čehotinu između mjesta

Gradac (bivše postrojenje za pročišćavanje rude) i Šula (bivši rudnik cinka i olova). Na

slici 9 prikazan je kanjon kod mosta na Rijeci koji je moguće iskoristiti za akumulaciju

mHE.

Slika 9: Pogled s mosta na kanjon rijeke Rijeke, pogodan za gradnju akumulacije

Pogled s mosta na suprotnu stranu prikazuje slika 10 gdje se u daljini vidi žuta masa

deponije rudnika olova i cinka. Tvrtka ‘Gradir’ namjerava obnoviti rudnik

15/31

Slika 10: Pogled s mosta na Rijeci na deponiju rudnika olova i cinka

3.5 Žabljak

Ova opština nije sistematski obrađena, nego je zabilježena na putu od Pljevlja prema

Šavniku, gdje se u blizini mosta ‘Đurđevića Tara’, nalazi rijeka Ljutica, koja kratkim

tokom i naglim padom, utjeće u Taru, tako da postoji mogućnost gradnje mHE. Na slici

11 prikazan je strmi tok rijeke prije utoka u Taru.

16/31

Slika 11: Rijeka Ljutica prije utoka u Taru

3.6 Šavnik

Grad Šavnik, smješten je na 4 rijeke: Bukovici, Bijeloj i Šavničkoj rijeci koje čine rijeku

Podvoricu, a ova se ulijeva u Komarnicu (skica 5).

17/31

r. Tušina r. Bijela

r. Bukovica

Skica 5: Situacija kod Šavnika

Rijeke Bukovica, Tušina i Bijela su obrađene kao sliv Komarice i predmet su tendera 2.

Na slici 12 prikazan je kanjon rijeke Bukovice, koja je od spomenutih rijeka energetski

najjača, a na slici 13 pogled na dolinu Komarnice.

r. KomarnicaŠavnička rijeka

r. PridvoricaKanjon Neviđeo

Slika 12: Kanjon rijeke Bukovice

Slika 13: Pogled s mosta na dolinu Komarnice. U suprotnom smjeru je novootkriveni kanjon ‘Neviđeno’

18/31

19/31

4. Od ideje do realizacije

4.1 Općenito

U cilju izbora naselja i definiranja aktivnosti za njihov razvoj na temelju iskorištenja

vodotoka i gradnje mHE, potrebno je gore navedene ideje analizirati i realizirati.

Pri tome, radi uštede vremena i dosega cilja s minimalnim troškovima, u tablici 2

navodimo uobičajene etape koje je potrebno provesti da bi se određena ideja uspješno

realizirala.

Tablica 2: Etape pri realizaciji ideje

Etapa Naziv Greška u

procjeni Približni

troškovi u % od investicija

0 Razrada ideje 50% 0,1% 1 Studija

izvodljivosti 20% 1%

2 Predinvesticijska studija

5% - 10% 1%

3 Investicijski program

1% - 2 % 4% - 6%

4 Investitorski inženjering

3% - 5%

Ideja često nastaje u euforičnom raspoloženju potencijalnog kreativca ili dolazi od ljudi

koji imaju volje za razvoj svoga kraja, ali ne raspolažu s dovoljno tehničkog znanja.

Međutim i u slučaju kada je inicijator ideje iskusan znalac nužna je njena Razrada u cilju

procjene realnih mogućnosti relizacije sa svih aspekata.

Ako razrada dade pozitivne rezultate i ideja se prihvati, prva etapa nakon toga je izrada

Studije izvodljivosti, koja treba dati procjenu njene tehničke mogućnosti u sadašnjem

trenutku tehnološkog razvoja.

A na pitanje kolika je cijena njene realizacije treba dati odgovor Predinvesticijska

studija s ciljem da se dobiju pokazatelji isplativosti i na taj način zainteresira potencijalne

ulagače.

To su najčešće:

1. IRR (Internal rate of return)

2. Jednostavni povrat investicija i

3. Relativna sadašnja vrijednost objekta

20/31

Potencijalni vlasnik kapitala uložit će svoja sredstva da načini investicijski program u

kojemu će detaljnije procijeniti troškove realizacije, vrijeme i način povrata uloženog

kapitala i dobit, te prići organizaciji Investicijskog inženjeringa, kao zadnjoj etapi

realizacije.

4.2 Izbor lokacije

Da bismo prišli evaluaciji pojedninh lokacija, u tablici 3 navodimo kriterije po kojima će

se vršiti izbor. Tablica 3: Kriteriji za izbor najpovoljnije lokacije za gradnju mHE koja će potaknuti ekonomski razvoj

Kriterijum Bod

(%) Napomena

1 Hidropotencijal lokacije 30 Povećava mogućnost razvoja 2 Min. veličina akumulacije (m3) 10 Uzgoj ribe 3 Min. površina akumulacije (m2) 20 Ekološka poljoprivreda i turizam 4 Blizina naselja (km) 10 Ljudski resursi 5 Cestovna dostupnost lokacije 5 6 Mogućnost priključka na el. Mrežu 5 7 Troškovi uređenja korita za

instalaciju mjerne stanice 5

8 Multifukcionalnost lokacije i volja lokalne uprave

15 Osim uzgoja ribe, poljoprivrede i turizma i druge aktivnosti

Ukupno 100

Primjenjujući navedene kriterije, na 10 pobrojanih lokacija iz tablice 1, možemo isključiti

lokacije koje nemaju mogućnost izgradnje akumulacije, jer ne zadovoljavaju kriterije 2,3 i

8 i time ostaju bez 45% bodova. To su lokacije pod brojem: 1,8 i 9.

Što se tiče kriterija 1 (Hidropotencijal lokacije), njega možemo samo djelomično uzeti u

obzir, jer na nekim lokacijama tek treba provesti mjerenje vodotoka, za što treba

minimalno godinu dana.

Lokacije br 4 i 10 su predmet tendera br 2.

Možemo zaključiti da u sadašnjem trenutku nemamo sve podatke za izbor najpovoljnije

lokacije po kriterijima iz tablice 3. Ipak, u svrhu nastavka radova na ovu temu, u tablici 4

navodimo rezultate preliminarnog izbora s ocjenama od 1 do 5.

21/31

Tablica 4: Preliminarni izbor najpovoljnije lokacije za daljnje istraživanje Red broj

Opština Rijeka Ocjena Obrazloženje

1 Kolašin Raštok, pritoka Morače

1 Ne postoji mogućnost akumulacije

2 Rožaje Lazanjska, pritoka Crnje

4 Ima mjernu stanicu. Protok ne izgleda velik, ali investicije u izgradnju su relativno male. Pogodna je kao pilot projekt

3 Rožaje Ibar 3 Nije poznato da postoji mjerna stanica. Volja grada nepoznata

4 Andrijevica Trepačka i Gradišnica

1 Predmet tendera br 2

5 Andrijevica Kuckaja pritoka Zlorečice

4 Ima mjernu stanicu, manje naseljeno područje

6 Andrijevica Peručica pritoka Zlorečice

5 Ima mjernu stanicu i sve uvjete za daljnje istraživanje

7 Pljevlja Gotovuša, pritoka Čehotine

4 Nema mjernu stanicu. Pogodna je kao pilot projekt

8 Pljevlja Rijeka pritoka Čehotine

1 Ne postoji mogućnost akumulacije

9 Žabljak Ljutica pritoka Tare

1 Ne postoji mogućnost akumulacije

10 Šavnik sliv Komarnice 1 Predmet tendera br 2

Andrijevica je prema tablici 4 dobila najvišu ocjenu (5) jer je, prema kriterijumima

navedenim u tablici 3 'skupila' najviše bodova. Ima postavljene mjerne stanice i povoljnu

konfiguraciju za izgradnju akumulacija. Ima veliki hidropotencijal na obje rijeke koje

čine rijeku Zlorečicu, s time da je područje rijeke Peručice naseljenije od rijeke Kuckaje,

zbog čega je dobilo i višu ocjenu. A ima i volju Opštine koja je dala izraditi elaborat pod

naslovom ‘Perspektive privrednog razvoja Andrijevice’.

Od ostalih lokacija, spomenimo Lazanjsku u opštini Rožaje (pod red. br. 2), koja je

pogodna kao pilot projekt, jer ima uvjete za manju akumulaciju, mjernu stanicu i

relativno mala ulaganja u izgradnju akumulacije.

Slične mogućnosti, ali bez podataka o protocima, ima i lokacija pod brojem 7 Gotovuša,

pritoka Čehotine, u opštini Pljevlja.

22/31

5. Opština Andrijevica

5.1 Perspektive privrednog razvoja

Prije godinu dana Sekretarijat za poslove lokalne uprave opštine Andrijevica, naručio je

elaborat pod naslovom ‘Perspektive privrednog razvoja Andrijevice’ u kojemu su na 24

stranice navedeni:

1. Opšti podaci

2. Postojeća privredna struktura

3. Programski ciljevi privrednog razvoja

4. Potencijali Opštine i

5. Realizacija razvojnih ciljeva

U opštini momentalno živi blizu 5.700 stanovnika u 2.000 domaćinastava. Iako ima dosta

nezaposlenih, postoje prirodne mogućnosti za razvoj i veliki broj neiskorištenih privrednih

kapaciteta.

U točki 'Realizacija razvojnih ciljeva', pri kraju spomenutog elaborata, navode se:

a) načelne ideje za razvoj Programa,

b) izrađene studije i elaborati i

c) urađena projektna dokumentacija

Kako bismo spomenute ideje, elaborate i projektnu dokumentaciju uklopili u

multifunkcionalnu gradnju energetskih objekata, načinili smo tablicu 5 u kojoj su ti podaci

sistematski prikazani. Kako pokazuje tablica iz područja malih HE spominje se ideja gradnje

malih HE (a 1) i urađena projektna dokumntacija za izgradnju mini HE na gradskom

vodovodu (c 9).

23/31

Tablica 5: Podaci iz studije ‘Perspektive privrednog razvoja Andrijevice’

a) b) c) Načelne ideje Programa za

privredni razvoj Izrađene studije i elaborati Urađena projektna

dokumentacija

1 Izgradnje turističkih naselja na planinskom području

Studija opravdanosti za postavljanje mini HE na Limu i pritokama

Proizvodnja gornjih dijelova obuće

2 Finalizacije proizvoda od drveta

Analiza osnovne i detaljne prospekcije pojave arhitektonskog-građevinskog kamena na području Andrijevice

Proširenje linije za proizvodnju offset štampe

3 Prerade ukrasnog kamena i mermera

Proizvodnja filtera i omekšivača za vodu

Prerada voća i povrća i primarna prerada ljekovitog bilja i šumskih plodova

4 Proizvodnje visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda

Analiza oligomineralne 'Kraljevske' vode u selu Kralje kod Andrijevice

Proizvodnja sirišne maje

5 Porodičnog biznisa (voće, ribnjaci, ljekovito bilje, pćelarstvo, povrče ...

Studija o nalazištu cinka i olova na lokaciji Balj-Andrijevica

Proizvodnja sportskih rukavica

6 Razvoj riječnog ribarstva

Studija integralnog razvoja Bjelasice i Komova

Program istražnih radova na nalazištu mermera na lokaciji 'Žoljevica'

7 Flaširanje pitke vode

Studija integralnog razvoja Prokletija

Proizvodnja sklopova i priključnih uređaja za priključne mašine

8 Prerada ljekovitog bilja

Lovno privredna osnova Program izgradnje auto servisa

9 Šumsko privredna osnova Program izgradnje mini HE na gradskom vodovodu

10 Program flaširanja pitke vode

24/31

5.2 Posjet 28. jula 2008. godine

U cilju detaljnijeg uvida u planove privrednog razvoja, posjetili smo 28.07.2009. Andrijevicu

na čelu s gospodinom Aleksandrom Avanasovim, glavnim direktorom UNDP Crna Gora.

U razgovoru s predsjednikom Opštine Andrijevica (gosp. Veselin Bakić) dobili smo osnovne

podatke:

1. Opština Andrijevica proteže se na površini od 340 km2,

2. Ima 24 naselja i 16 mjesnih zajednica

3. 25 km granice s Albanijom

4. Od ukupnog broja 82% je ruralno stanovništvo

5. Planirani budget 1,5 mil Eura za 2009. godinu

6. Glavni pravci privrednog razvoja:

- Razvoj planinskog turizma (Bjelolasica, Komovi, Prokletije) i

- Poljoprivrede

- Nema organiziranog prikupljanja šumskih plodova niti prerade

- Planiraju se seoski vodovodi, ali nema sredstava

7. Dva su glavna cilja (želje) Opštine i potreba za donacijama

- Otvaranje novih radnih mjesta

- Mostovi, putevi, sportska hala

8. Studija opravdanosti gradnje mHE u Opštini Andrijevica, koju je izradio

Hidroinženjering (Bgd), a nalazi se u Elektroprivredi Crne Gore

9. Načinjen je 'Program izgradnje mHE 65 kW na gradski vodovod', te postoji projektna

dokumentacija. Investicijska vrijednost je oko 170.000 US$, zajedno sa priključkom

na EES (TS i vod).

USAid je bio odobrio 100.000 US$ za ovu svrhu.

Projekt nije realiziran, jer nisu dobili odobrenje tadašnjeg ministra.

Budući vlasnik mHE je trebala biti Opština

10. U razgovoru su diskutirane ideje navedene u tablici 5:

- a2 privatni sektor

- a3 postoji nalazište

- a4 proizvodnja sira Dulipolje

- a5 jabuke, kruške, borovnica, malina

- a6 posebno Kuckaja ali su ribom bogate sve tri rijeke: Kuckaja, Peručica i

Gradišnica

- b4 analiza kisele vode izvršena

- c5 prerada kože je bila u Berane, a pogon u Andrijevici je sada zatvoren

Dogovoreno je da se načini još jedan posjet i razmotre postojeće i buduće privredne aktivnosti

kao i sklonosti stanovništva za ekonomski razvoj.

5.3 Posjet 15. septembra 2008. godine

Posjet je realiziran 15.-17. septembra 2009. zajedno s projekt managerom gosp. Ivanom

Boškovićem. U tijeku posjeta detaljnije je razmotren vodotok prikazan na slici 14, kojega čine

rijeke Mojanska, Peručica i Zlorečica. Na tom području organizirane su dvije mjesne

zajednice: Đulići i Konjuhe (Dulipolje) svaka s oko 300 stanovnika.

Slika 14: Geografski prikaz vodotoka Mojanska-Peručica-Zlorečica

25/31

26/31

Stanovništvo u spomenutim mjesnim zajednicama, pokazuje privrednu inicijativu, u što smo

se uvjerili u neposrednim razgovorima:

Stočarstvo (uzgoj ovaca), obitelj sa četvero male djece uzgaja oko 200 ovaca na

tradicionalan način te proizvodi sir i meso. Ovce se peko ljeta nalaze na slobodnom u planini,

a ostali dio godine u štalama. Imaju stabilan proizvodni proces, ali ulažu znatne fizičke

napore.

Sreli smo i ljude kojima je želja uzgoj ovaca, ali nedostaju sredstva za nabavku prvog stada

od cca 50 ovaca (oko 5.000 €).

Iz toga se dade zaključiti da bi valjalao razmisliti o sistematskom uzgoju većeg broja ovaca

(oko 2000) te ekološkoj proizvodnji autohtonog ovčjeg sira u većim količinama i kvalitetnog

mesa. Mišljenja sam da bi uz pravilan marketinški pristup moglo doći do razvoja specifične

privredne grane i zapošljavanja većeg broja ljudi.

Proizvodnja sira je u početnoj fazi kroz Udruženje 4 familije s ukupno 20 krava. U ciklusu

od 2 mjeseca počeli su s probnom proizvodnjom kačkavalja. Tržište nije osigurano, pa je

potrebna stručna i marketinška pomoć šire zajednice.

Za razvoj Ribarstva postoje prirodni uvjeti, što pokazuje privatna inicijativa s malim

ribnjakom pastrva (slika 15), koji se napaja vodom Peručice. U razgovoru s poduzetnikom

potvrđena je ideja gradnje akumulacija za male HE i istovremena proizvodnja kvalitetne ribe,

za koju postoji potražnja na tržištu.

Slika 15: Uzgoj pastrve na malom ribnjaku

Na temelju razgovora i diskusije mještanima i pedsjednikom mjesne zajednice Konjuhe (slika

16 i 17), možemo zaključiti da bi gradnja akumulacijskih HE na toku rijeke Peručice, potakla

razvoj postojećih grana privrede, koji se nemogu jače razvijati bez većeg privrednog projekta.

Slika 16: Razgovor s mještanima Konjuha Slika 17 Centar Konjuha sa školom

Naselja su smještena uglavnom na brdima oko rijeka, uz iznimku Košutića i Konjuha Uočena

mesta pogodna za izgradnju manjih akumulacija su:

27/31

28/31

1. područje oko Katuna na Mojanskoj rijeci

2. prije sela Jošanice i bivše karaule JNA

3. Nizvodno od Jošanice do Konjuha

4. kanjon između Konjuha u Đulića

5. kanjon na Zlorečici, nizvodno od Đulića

U daljnjim radovima potebno je istražiti gore spomenute lokacije i načiniti studiju

opravdanosti gradnje malih HE, te ovu ideju uvrstiti u prostorni plan, koji je u izradi.

Na taj način stvorili bi se svi potebni uvjeti za pripremu i izdavanje tendera, koji bi, za

razliku od dosad objavljenih, bio u višoj fazi pripreme za potencijalne investitore.

5.4 Projektni zadatak za studiju opravdanosti gradnje lanca

malih HE

Na vodotoku, kojega čine rijeke Mojanska, Peručica i Zlorečica postoji mogućnost

gradnje lanca malih HE s odgovarajućim akumulacijama, a u svrhu iskorištenja za

proizvodnju električne energije, te privrednog razvoja kraja u kojemu su organizirane dvije

mjesne zajednice s oko 600 stanovnika.

U tu svrhu potrebno je:

1. Načiniti uzdužni profil vodotoka

2. Procijeniti vodni potencijal

3. Definirati lokacije na kojima postoje prirodni uvjeti za gradnju akumulacija

4. Za svaku lokaciju procijeniti:

- visinu brane i veličinu akumulacije

- vrijednost građevinskih radova

- instaliranu snagu male HE

- priključak na električnu mrežu

5. Na temelju procjene, načiniti odgovarajuće račune isplativosti i odrediti jednu

lokaciju za gradnju prve male HE, uzevši u obzir optimum između troškova

gradnje i predviđene proizvodnje električne energije

6. Za odabranu lokaciju osigurati potrebne uvjete u prostornom planu te podršku

stanovništva, Opštine i mjesne zajednice

7. Pipremiti sve potrebne radnje za izdavanje tendera za financiranje i gradnju male

HE.

29/31

Zaključak U studiji je najprije dat koncept razvoja naselja na temelju gradnje malih HE, zatim je na

osnovu tog koncepta i posjeta potencijalnim lokacijama razrađen kriterijum za izbor

najpovoljnije lokacije.

Prema tom kriterijumu (tablica 3) odabran je, između 10 mogućnosti, vodotok: Mojanska

rijeka-Peručica-Zlorečica u opštini Andrijevica kao najpovoljniji te je dat prijedlog projektnog

zadatka za daljnje radove, koji bi doveli do izgradnje jedne HE kao pilot projekta.

U konceptu razvoja, u kojemu je izgradnja male hidroelektrane, inicijativa privrednog

razvoja naselja na temelju obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i očuvanja prirode,

energetika se promatra kao sastavni dio ekonomskog i općeg društvenog razvoja.

To znači da pri gradnji HE koja, kao osnovnu funkciju, ima proizvodnju električne energije,

treba uzeti u obzir i druge funkcije (multifunkcionalnost), koje je moguće ostvariti tom

gradnjom, a u cilju zaposlenja stanovništva i naseljavanja u planinskim krajevima.

To su u pravilu:

1. Uređenje vodotoka i zaštita od bujica

2. Vodoopskrba naselja

3. Razvoj poljoprivrede (navodnjavanje) i stočarstva (uzgoj goveda,

ovaca i koza)

4. Uzgoj riba

5. Razvoj turizma i sportsko - rekreativnih aktivnosti

Za njihovu realizaciju potrebno je graditi akumulacione HE, čime se uz povećane investicije

omogućava veća proizvodnja električne energije i u vrijeme kada je njena vrijednost veća

(vršna opterećenja).

Kako investitor ulaže financijska sredstva s imperativom njihova povrata i zarade, a lokalna

zajednica daje u najam ili prodaje zemljište radi zaposlenja stanovništva i privrednog razvoja,

investitor i lokalna zajednica imaju zajednički interes, što se ostvaruje primjenom modela

Javno - Privatnog Poduzetništva (JPP).

U vremenu od 26. - 28.05.2009. posjetili smo 10 potencijalnih lokacija, koje smo prema

navedenim kriterijumima ocijenili ocjenama 1 do 5 (tablica 4).

30/31

Opština Andrijevica je dobila najvišu ocjenu jer, osim prirodnih uvjeta, ima i volju Opštine

koja je dala izraditi elaborat pod naslovom ‘Perspektive privrednog razvoja Andrijevice’.

Od ostalih lokacija, spomenimo Lazanjsku u opštini Rožaje, koja ima uvjete za manju

akumulaciju. Slične mogućnosti, ali bez podataka o protocima, ima i Gotovuša, pritoka

Čehotine, u opštini Pljevlja.

U cilju detaljnijeg uvida u planove privrednog razvoja, posjetili smo 28.07.2009. Andrijevicu

na čelu s gospodinom Aleksandrom Avanasovim, glavnim direktorom UNDP Crna Gora, a

15.-17. 09. 2009., zajedno s projekt managerom gosp. Ivanom Boškovićem, detaljnije smo

razmotrili vodotok, kojega čine rijeke Mojanska, Peručica i Zlorečica (slika 14).

Na temelju toga, načinjen je poseban prilog ovom elaboratu pod naslovom 'Pilot projekt

Andrijevica' , u kojemu je detaljnije obrazložena ideja o gradnji lanca mHE na spomenutom

vodotoku i predloženi daljnji radovi na njegovoj realizaciji.

31/31

Popis tablica, slika i skica SLIKE Slika 1: Most na rijeci Raštok, pritoka Morače, opština Kolašin, kod kojeg se predviđa postaviti mjernu stanicu ............................................................................................................. 9 Slika 2: Most na rijeci Crnji pokraj kojeg je smještena mjerna stanica. U pozadini je škola kod sela Dačići ................................................................................................................................ 10 Slika 3: Detalj sela Kaluđerski Laz .......................................................................................... 11 Slika 4: Potencijalna lokacija za mHE na ušću rijeke Crnje u Ibar.......................................... 11 Slika 5: Selo Kuti u gornjem toku rijeke Kuckaje ................................................................... 12 Slika 6: Pogled na dolinu s katunom u gornjem toku rijeke Mojanske koja zajedno s Desnom rijekom čini Peručicu ............................................................................................................... 13 Slika 7: Most na Peručici s mjernom stanicom kod Jošanice na putu za selo Japan ............... 14 Slika 8: Kanjon Gotovuše stotinjak metara od izvora.............................................................. 15 Slika 9: Pogled s mosta na kanjon rijeke Rijeke, pogodan za gradnju akumulacije ................ 15 Slika 10: Pogled s mosta na Rijeci na deponiju rudnika olova i cinka .................................... 16 Slika 11: Rijeka Ljutica prije utoka u Taru .............................................................................. 17 Slika 12: Kanjon rijeke Bukovice ............................................................................................ 18 Slika 13: Pogled s mosta na dolinu Komarnice. U suprotnom smjeru je novootkriveni kanjon ‘Neviđeno’................................................................................................................................ 18 Slika 14: Geografski prikaz vodotoka Mojanska-Peručica-Zlorečica...................................... 25 Slika 15: Uzgoj pastrve na malom ribnjaku ............................................................................. 27 Slika 16: Razgovor s mještanima Konjuha Slika 17 Centar Konjuha sa školom .. 27 SKICE Skica 1: Principijelna situacija vodotoka, tlačnog cjevovoda i mHE ........................................ 5 Skica 2: mHE na rijeci Crnji i rijeci Ibru kod Rožaja .............................................................. 10 Skica 3: Rijeke Kuckaja, Peručica i Zlorečica kod Andrijevice .............................................. 12 Skica 4: Situacija na rijeci Čehotini, opština Pljevlja .............................................................. 14 Skica 5: Situacija kod Šavnika ................................................................................................. 17 TABLICE Tablica 1: Dnevnik posjeta i ideje za gradnju mHE................................................................... 8 Tablica 3: Etape pri realizaciji ideje......................................................................................... 19 Tablica 4: Kriteriji za izbor najpovoljnije lokacije za gradnju mHE koja će potaknuti ekonomski razvoj ..................................................................................................................... 20 Tablica 5: Preliminarni izbor najpovoljnije lokacije za daljnje istraživanje............................ 21 Tablica 6: Podaci iz studije ‘Perspektive privrednog razvoja Andrijevice’............................. 23