1

Marijan JoπtTREBAJU LI HRVATSKOJ

GM USJEVI

2

H R V A T S K A T E H N O L O G I J AOdjel za nacionalnu tehnologiju

Matica hrvatska

UredioZvonimir RadiÊ

3

TREBAJU LI HRVATSKOJGM USJEVI

HoÊe li Hrvatska slijediti put Argentine

Prof. dr. sc. Marijan Joπt

MATICA HRVATSKADOMAGOJEVA ZAJEDNICA

ZAGREB 2005.

4

Tamo gdje nema kulturnog i jeziËnog identitetavlastite nacije ne moæe biti ni ekoloπke svijesti.

Prof. dr. sc. Zvonimir RadiÊSudbonosna nacionalna tehnologija, 2000.

Ja nam svima æelim slobodu sumnje bez koje nemaprave slobode, te da iz starog upravo proπlog barbarstva,ne upadnemo u novo, buduÊe „high-tech“ barbarstvo.

Akademik Miroslav Radman(sijeËnja, 2004.)

5

KAZALO

7 Tvrdnje o sigurnosti GM hrane nemaju znanstvenu potporu

24 Projekt humanog genoma sruπio je teoretske temeljegenetiËkog inæenjerstva

27 Unutarnji prodavaË (Inside Salesman)

30 Citirana literatura

Prilozi34 Apel za etiËku i pravnu regulaciju primjene genetiËkog

inæenjerstva u proizvodnji i distribuciji hrane (Prilog 1)

37 Peticija za potpunu zabranu oslobaanja genetiËkipreoblikovanih organiazma u okoliπ (Prilog 2)

39 Apel za etiËku i pravnu regulaciju primjene genetiËkoginæenjerstva u proizvodnji i distribuciji hrane (Prilog 3)

40 The US NGOs reply to the US Government letter (Prilog 4)

42 Conclusions of the 2002 UWE Conference (Prilog 5)

44 Loπinjska deklaracija o biotiËkom suverenitetu (Prilog 6)

48 Apel za pravnu regulaciju primjene genetiËkog inæenjerstvau proizvodnji i distribuciji sjemena i sadnog materijalapoljoprivrednog bilja (Prilog 7)

Dodaci50 Popis æupanija koje su se izjasnile protiv sjetve GM usjeva

52 StruËna druπtva, savezi i udruge civilnog druπtva koje se protiveuvoenju GM usjeva u okoliπ Republike Hrvatske

6

7

TVRDNJE O SIGURNOSTI GM HRANENEMAJU ZNANSTVENU POTPORU

Tvrdnja “Hrana dobivena iz GM usjeva jednako je sigurna kaoi ona dobivena iz drugih kultura...” (Chrispeels i JeleniÊ, 2003.)neistinita je, jer za postavljanje takve tvrdnje nisu provedenaneophodna znanstvena ispitivanja, a ni kratko vremenskorazdoblje od poËetka masovne komercijalne proizvodnje GMusjeva (1996.) do danas nije dostatno za donoπenje takvogzakljuËka. GenetiËki inæenjeri morali bi tu tvrdnju potkrijepitirezultatima znanstvenih istraæivanja, a to naprosto ne mogujer takvi rezultati ne postoje. To je i razlog zaπto je broπura“HRANA ...”, prilog Ëasopisa Priroda 8-9/2003. punaneargumentiranih i neistinitih tvrdnji koje su na raziniprvotnih, ali istodobno neostvarenih æelja genetiËkih inæenjera.Moj komentar tih tvrdnji, temeljen na znanstvenoj literaturi(navedeni izvori), je sljedeÊi:

Zdravstvena ispravnost

NetoËna tvrdnja: GM biljke i njihovi proizvodi jednako susigurni kao i oni tradicionalni.Od brojnih radova koji pobijaju ovu tvrdnju navest Êu samoneke:

• izvjeπÊe o hranidbenom pokusu na πtakorima podnesenoUpravi za hranu i lijekove (FDA) u SAD-u o GM rajËiciFlavr Savr ukazuje na pojavu simptoma ranog raka æelucapokusnih æivotinja. (Edwards, 2000),

8

• hranidbeni pokusi s GM krumpirom na miπevima pokazalisu stvaranje i ubrzani rast kanceroznog tkiva probavnogtrakta. (Fares i El-Sayed, 1998.),

• hranidbeni pokusi s GM krumpirom na mladim πtakorimapokazali su usporen rast, sporiji razvoj vitalnih organai smanjen imunitet pokusnih æivotinja. (Ewen i Pusztai,1999.),

• znanstvenim je pokusom dokazan πtetni uËinakrekombinantnog Cry1Ac toksina iz Bt-kukuruza. (Vázquez-Padrón i sur., 1999).

Zakonska regulativa

NetoËno je da su GM proizvodi strogo kontrolirani, te daproces registracije ukljuËuje temeljite analize na zadovoljstvoznanstvenika, multinacionalnih kompanija i potroπaËa.

Biotech korporacije same provode ispitivanja novih GM usjevai podnose rezultate ispitivanja na odobrenje Upravi za hranui lijekove (FDA). »esto korporacije odbijaju dati dodatneinformacije koje traæi FDA, jer im to ameriËki zakonomoguÊava. Kako ne postoji odredba o tome koje testove,na koje sastojke i kojom metodologijom valja provesti,proizlazi da su sve tvrdnje o bezopasnosti hrane od GMO-apo ljudsko zdravlje utemeljene na nepotpunim testovimaonih istih kompanija koje su GMO stvorile. Nadalje jeutvreno da je FDA nedovoljno opremljen za testiranja te nemoæe jamËiti sigurnost GM hrane ( Randy, 2003.).U SAD-u USDA regulira (odobrava) GMO, FDA regulirahranu dobivenu od GMO, a EPA regulira GMO pesticide.“Niti jedna od navedenih agencija odgovornih za testiranjeGMO-a nema dovoljno opreme i ljudstva za provedbuneophodnih testiranja”, Izjavio je Glickman, sekretar USDA(NEW YORK TIMES, 14. srpnja 1999.).

9

Nedostatak odgovarajuÊeg testiranja, naroËito dugoroËnoguËinka GMO-a, naglaπava i IzvjeπÊe NAS-a (Nacionalneakademije znanosti) iz travnja 2000.

Koliko je naglaπen interes multinacionalnih korporacija, paako treba i na πtetu potroπaËa, najbolje ilustrira veÊ opisanisluËaj genetski modificiranog (rekombinantnog) goveeghormona rasta (rBGH), koji se daje kravama kako bi sepoveÊala proizvodnja mlijeka; FDA je 1994. odobrila rBGHkorporacije Monsanto. U izvjeπÊu koje je u vrijemepredsjednika Clintona, na 80 stranica objavila Bijela kuÊa(Bauman, 1994.), piπe da nema opasnosti po Ëovjeka, nitiza æivotinju. No, uza sve pritiske SAD-a, do danas niti jednadræava svijeta nije odobrila uporabu tog hormona. Tvrdi seda se hormon razgradi tijekom pasterizacije mlijeka. Aupravo dvojica znanstvenika Monsanta - Ted Elasser i BrianMcBride - utvrdila su da i nakon 30 minuta vrenja u mlijekuostaje joπ 81% nerazgraenog hormona. Pritom valja imatina umu da se pasterizacija na toËki vrenja provodi samotridesetak sekundi! Ovo mlijeko, zbog desetak putapoveÊanog sadræaja inzulin-faktora rasta (IGF-1), upripadnika ljudske vrste poveÊava vjerojatnost oboljenjaod raka dojke, raka prostate i raka debelog crijeva (Prosseri sur., 1989.). Ovi nalazi, kao i oni britanskih znanstvenikao πtetnosti tog hormona po zdravlje æivotinje, zbog blokadeod strane matiËne tvrtke, nisu publicirani tijekom narednetri godine. Utvreno je da, osim zdravstvenih problemakrava (upala vimena, bolesti nogu i papaka, spontanipobaËaji, kraÊi æivotni vijek), zbog lijeËenja upale vimena,takvo mlijeko ima i poveÊan sadræaj rezidua antibiotka.Test Udruge potroπaËa u New Yorku utvrdio je u mlijekurezidue 52 razliËita antibiotika. Zanimljivo je da je FDAprethodno zaposlila Margaret Miller, bivπu sluæbenicuMonsanta, koja je bila dobro upoznata s pogubnim utjecajemrBGH na zdravlje krava. Nakon dolaska u FDA (1989.) dobila

10

je ovlasti i promijenila je propis te je sto puta poveÊaladopuπtene koliËine antibiotika u mlijeku.

Znanstveni Ëasopis Science 24. kolovoza 1990. prvi putobjavljuje rezultate 90-dnevnih znanstvenih istraæivanja o rBGH.Kasnije se tijekom sudskog spora utvrdilo da je pokus trajao180 dana, ali su podaci druge polovine pokusa nestali. Nijeteπko zakljuËiti zaπto. Naprosto stoga πto su bili vrlo nepovoljniza vlasnika patenta ∑ korporaciju Monsanto. Iako time priËanije zavrπena, zbog ograniËenja prostora ovdje je prekidam.

Zaπtita okoliπa

NetoËna je tvrdnja da ne postoje znanstveni dokazi o πtetnostiGMO po okoliπ. Detaljnije o tome u opisu sluËaja Argentine.

Prehrambena vrijednost

Pusti su snovi tvrdnja: “U bliskoj buduÊnosti dominirat ÊeGM biljke koje Êe biti zdravije s prehrambenog glediπta ...viπe vitamina i drugih vrijednih sastojaka ...” O promaπenimsnovima najbolje svjedoËi primjer “zlatne riæe” obogaÊeneprovitaminom A.

Joπ se danas neki ugledni hrvatski znanstvenici u obrani idejagenetiËkog inæenjerstva pozivaju na primjer “zlatne riæe” ∑projekta realiziranog u javnoj instituciji, dakle ne u jednoj odtoliko danas omraæenih multinacionalnih korporacija. Oninaæalost ne znaju da je ovaj, na oko human i dobronamjeranprojekt, demistificiran joπ 2000. godine. O Ëemu se radi?

Tijekom 10 godina ekipa znanstvenika ©vicarskog federalnoginstituta za tehnologiju u Zürichu, uz financijsku podrπku

11

Rockefeller zaklade, πvicarske Vlade i Europske zajednice,utroπila je viπe od 100 milijuna ameriËkih dolara na znanstveniprojekt stvaranja riæe obogaÊene β karotenom, odnosnoprovitaminom A, nazvane “zlatna riæa”.

Meutim, taj projekt do danas nije ostvaren u proizvodnji.Ideja “zlatne riæe” suviπe pojednostavljuje problem, te imamnoge nedostatke, a sam pronalazak ne rjeπava osnovniproblem pothranjenosti puËanstva A vitaminom jer:• β karoten je topljiv u ulju, a siromaπni jedu riæu kuhanu u

vodi, dakle njihov ga organizam bez ulja neÊe moÊi usvajati,• osim nedostatka A vitamina, pothranjeni pate i od nedostatka

mikroelemenata (posebno æeljeza i cinka), koji imaju vaænuulogu u konverziji β karotena,

• riæa sadræi do sedam posto bjelanËevina, πto je takoernedovoljno za efikasno usvajanje i prijenos β karotena,

• za sada postignuta koncentracija β karotena u transgenoj“zlatnoj riæi” vrlo je niska, pa bi odrasla osoba, da zadovoljidnevnu potrebu od 750 mikrograma A vitamina, trebalakonzumirati oko 2,5 kg suhe riæe dnevno! (Predπkolskodijete na Filipinima pojede dnevno manje od 150 g riæe.)Von Hernandez, Greenpeaceov direktor za jugoistoËnuAziju, kaæe: “æena koja doji dijete trebala bi konzumirati6,3 kg suhe riæe, ili 18 kg kuhane riæe dnevno“. (GaskellNuyda, 2001.)

Vandana Shiva, ravnateljica istraæivaËke zaklade za znanost,tehnologiju i ekologiju iz New Delhija i dobitnica Right Liveli-hood Awardsa za 1993. (alternativa Nobelovoj nagradi), tvrdi:“Promicanje ‘zlatne riæe’ znaËi zanemarivanje jeftinije alterna-tive koju osigurava naπa bogata bioloπka razliËitost raslinja. Toje ‘slijepi pristup’ kontroli sljepoÊe uzrokovane nedostatkom Avitamina“. (Okrugli stol na Prvom sastanku Meuvladinogkomiteta za Cartagena protokol o bioloπkoj sigurnosti (ICCP-1)u Montpellieru, Francuska, 14. prosinca 2000.)

12

Profesorica Marion Nestle (2001.), predstojnica Odjela za pre-hranu i izuËavanje hrane iz New Yorka, iznosi: “Vjerojatnost dariæa s poveÊanim sadræajem β karotena moæe rijeπiti nedostatakA vitamina i time nastale zdravstvene probleme siromaπnogstanovniπtva juga naprosto ne postoji. Daleko djelotvornije, ciljse moæe postiÊi kombinacijom mjera: opÊenitim poboljπanjemhranidbenih navika i, πto je posebno vaæno, znatnimpoboljπanjem druπtveno-ekonomskog poloæaja stanovniπtva”.

“Rjeπavanje zdravstvenih problema stanovniπtva putem jednoghranjivog sastojka, osim u iznimnim sluËajevima kao πto sumikroelementi jod ili selen, niti je moguÊ, niti poæeljanpristup.” kaæe John R. Lupien, direktor Odjela za hranu iprehranu FAO-a. »ak ni znanstvenici Meunarodnog institutaza istraæivanje riæe (IRRI) ne vjeruju u efikasnost ovog pristupa(2001.). “Smatramo da ‘zlatna riæa’ ne moæe rijeπiti sveprobleme pothranjenosti A vitaminom, te da je raznolikaprehrana najbolje rjeπenje ovog problema”.

ZahvaljujuÊi “zelenoj revoluciji” nobelovca Normana Borlaugai introdukciji pπenice i riæe kratke slame, Indija je od uvoznikaæitarica postala izvoznik. Bogati u Indiji postali su joπ bogatiji,a sirotinja je ostala sirotinja, ali ovoga puta s naglaπenompothranjenoπÊu u vitaminu A, jodu, æeljezu, selenu i drugimmikroelementima. Valjalo je proÊi 40 godina kako bi ovadruga strana medalje “zelene revolucije” postala vidljiva.

Vandana Shiva posebno naglaπava: “Besmisleno je nuditi‘zlatnu riæu’ kao rjeπenje pothranjenosti stanovniπtva kadima mnogo drugih, jeftinijih i uËinkovitijih rjeπenja kao npr.raznolika prehrana lisnatim povrÊem (kelj, πpinat, radiË, πtir,kuri, kasava, slatki krumpir), voÊem (mango, papaja) ineglaziranom riæom. ©to je prehrana razliËitija to je usvajanjevitamina A bolje. Zamjena tradicionalne raznolike prehraneonom temeljenom na monokulturi usjeva ‘zelene revolucije’,

13

dovela je do osiromaπenja bioloπke razliËitosti hranidbenoglanca. Stoga valja naglasiti da je ‘zlatna riæa’ promaπen projektna koji je utroπeno mnogo javnog novca”.

“‘Zlatna riæa’ je nepotrebno iscrpljivanje javnih izvorafinanciranja (ukljuËuje sedamdesetak patenata), te jeopstrukcija implementacije odræive poljoprivrede koja jedinamoæe osigurati rjeπenje za pothranjenost i glad”, kaæe Mae-Wan Ho (2000.).

Posebno valja naglasiti da je 1993. na jugu Azije FAO, zajednos HKI (Helen Keller International1 ) i 14 nevladinih orga-

1 Helen Keller International ∑ Osnovana poetkom 20. stoljeÊa, najstarija jeneprofitna meunarodna organizacija za prevenciju sljepoÊe

Sl.1. Dr. Vandana Shiva je na Okruglom stolu u povodu Prvog sastankaMeuvladinog komiteta za Cartagena protokol o bioloπkoj sigurnosti(ICCP-1) u Montpellieru, Francuska (14. prosinca 2000.), kritizirala projekt“zlatna riæa”. (Foto: M. Joπt)

14

nizacija, zapoËeo projekt razvoja malih kuÊnih vrtova s povrÊemi voÊem bogatim A vitaminom. U projekt je do 1998. ukljuËeno600 tisuÊa domaÊinstava s viπe od tri milijuna osoba. Projekt jepokazao da je potrebna mala povrπina obradive zemlje ∑dovoljna je okuÊnica, da se zadovolji potreba za A vitaminomcijele obitelji. Prema zapaæanjima Svjetske zdravstveneorganizacije (WHO), kao rezultat ovog projekta u nekimzemljama juga Azije (Indonezija, Indija, Bangladeπ), zamijeÊenoje znatno poboljπanje prehranjenosti stanovniπtva. To je dalekonajjeftiniji put rjeπavanja problema avitaminoze.

PrihvaÊanje GM usjeva od strane poljoprivrednika

NetoËno je da poljoprivrednici prihvaÊaju GM usjeve, jer jenjihov uzgoj jeftiniji i zahtijevaju manje koliËine pesticida.

Najbolji primjer je Argentina. Danas, samo osam godina nakonpoËetka masovne komercijalne proizvodnje GM usjeva, uArgentini su oËite straviËne posljedice. Na njih upozoravajusve brojniji tekstovi (Pengue 2001., Elmore i sur. 2001.,Branford 2002., Wroclavski 2002., Backwqell 2003., Joenseni Semino 2004.).

Argentina je, iza SAD-a, danas prva po povrπinama zasijanimGM sojom, te po veliËini drugi proizvoaË soje u svijetu. Ar-gentina je tradicionalno bila zemlja pπenice, goveeg mesa imlijeka, pa je 1970. pod sojom imala samo oko 38 tisuÊahektara, πto je pribliæno povrπinama koje se zasiju sojom uHrvatskoj. Podaci koje navodi Walter Pengue (2001.), struËnjakza genetiËko poboljπanje usjeva sa SveuËiliπta u Buenos Airesu,upuÊuju na drugu, ne baπ tako sjajnu stranu medalje.

Danas Argentina æanje soju na oko 13 milijuna hektara(poveÊanje povrπina oko 340 puta). Gotovo sve povrπine

15

zasijane su genetski modificiranom sojom - takozvanomRoundup Ready sojom (RR-sojom) - tolerantnom na totalniherbicid Roundup korporacije Monsanto. Takva divovskatransformacija argentinske poljoprivrede bila je uvjetovanavelikim dræavnim dugom i æeljom da se masovnomproizvodnjom i izvozom soje dug smanji. ProcijenivπiArgentinu kao lako osvojivo træiπte, korporacija Monsanto je1996. ponudila sjeme RR soje po niæim cijenama. Monsanto,koliko je gubio na cijeni sjemena, toliko je zaradio napoveÊanoj prodaji Roundup herbicida, neophodnog za uzgojGM soje. Prodaja ovog herbicida u samo dvije godine poraslaje 250% - sa 28 milijuna litara u 1997./98., na 70 milijunalitara u 1999./2000.

Za farmere je velik mamac, kojem se nije moglo odoljeti, bilapovoljna cijena sjemena. U poËetku je farmerima bilodopuπteno i ponovno sijanje vlastitog sjemena bez naplatelicence. Sve je to bio samo poslovni trik, jer kasnije supogodnosti ukinute - nije viπe dopuπtena sjetva vlastitogsjemena i poËela je naplata licence za sjeme.Naglo πirenje RR-soje u Argentini posljedica je prije svegadjelovanja sjemenskih kompanija, a nikako udjela javnosti uodluËivanju. U tijelima za GM nema predstavnika organizacijacivilnog druπtva. Ta tijela uglavnom Ëine znanstvenici, veÊinomoni koji rade i za korporacije poput Monsanta, Syngente, DowAgroSciencesa i Bayer CropScienca (Joensen i Semino, 2004))))).Javnost i Kongres nisu dobivali informacije o rezultatimapokusa. Nije bilo obavjeπtavanja potroπaËa, ili nacionalnihdebata o tom pitanju (krπenje Arhuske konvencije iz 1998.).KonaËno, 1996. Vlada daje licencu za uzgoj GM soje korporacijiMonsanto.

Toga Ëasa svjetske cijene soje bile su visoke i time je naizgledArgentina postigla neke svoje ekonomske ciljeve, no, biloje potrebno samo neπto viπe od pola desetljeÊa da na vidjelo

16

dou negativne socijalne, ekonomske, zdravstvene i eko-loπke posljedice tako masovna uzgoja GM soje.

Cijena je visoka i previsoka. Danas na Argentinu otpada 81posto svjetskog izvoza sojina ulja (oko 70 posto poæete sojeprerauje se u ulje) i 36 posto svjetskog izvoza sojine saËme.Nekada zemlja s gotovo najveÊom proizvodnjom hrane postanovniku (10 puta veÊa proizvodnja od potreba),zahvaljujuÊi ekonomskom kolapsu dovela je svoj narod ustanje gladovanja.

• UdvostruËena je nezaposlenost sa 7,1 posto u 1989. na15,1 posto u 2000. (Pengue, 2001.), a gotovo 160 tisuÊaobitelji malih farmera bilo je prinueno napustiti svoj posjed,jer nisu mogli opstati u kompeticiji s velikim farmama.Procjenjuje se da godiπnje oko sedam tisuÊa farmerskihobitelji napuπta svoju zemlju. (Paul i Steinbrecher, 2003.)

• UtrostruËio se broj prosjaka i beskuÊnika sa 325 na 921tisuÊu, a gotovo polovina argentinske populacije (15 odukupno 37 milijuna) smatra se siromaπnom.

• Nekada vrlo cijenjen argentinski Nacionalni institut zapoljoprivrednu tehnologiju (INTA) ostaje bez struËnog kadrai gubi svoj utjecaj.

• Potreba za poveÊanim povrπinama zemljiπta za uzgoj sojeuvjetovala je masovnu sjeËu πuma - uniπteno je viπe od 130tisuÊa hektara.

• Pokazalo se da, suprotno pokuπajima uvjeravanja, uzgojGM soje zahtijeva dva do tri puta viπe, a ne manje herbicida.Potroπnja herbicida je uveÊana - tako je samo u 2001.utroπeno dodatnih 9,1 milijun kg herbicida (Pengue, 2001.).Uporaba totalnog herbicida Roundup rasla je progresivno

17

na oko 100 milijuna litara u 2002. Ni poveÊana aplikacijanije dala æeljene rezultate. Kako bi se korov uniπtio ponovnose poËinju koristiti neki, u drugim zemljama godinamazabranjeni herbicidi visoke toksiËnosti (2,4D, 2,4DB, atrazin,paraquqt, metsulfuron metil, imazetafir i dr.).

• Pojavio se superkorov otporan na totalni herbicid. Navodise petnaestak vrsta: slak (Convolvulus arvensis), maslaËak(Taraxacum officinale), poljska ljubica (Viola arvensis),petunija (Petunia axiliaris), sporiπ (Verbena sp.), kozja brada(Tragopogon sp.), kostriπ (Senecio pampeanus), zeljastiostak (Sonchus oleraceus), oπtri ostak (Sonchus asper) ineki u nas manje znani - Commelia erecta, Ipomeapurpurea, Iresine difusa, Hybanthus parviflorus, Parietariadebilis.

• Zbog uveÊane pojave πtetnih insekata (Nezara viridula,Piezodorus guildinii, Edessa meditabunda, Dichelopsfurcatus) na plantaæama se moraju koristiti insekticidi En-dosulfan i Cipermetrin, oznaËeni kao vrlo toksiËni za pËele,ribe i ptice.

• Soja prskana glifosatom sklona je poveÊanoj zarazi gljiviËnihoboljenja koja mogu uzrokovati naglo ugibanje (SDS ∑Sudden Death Syndrome), tvrde znanstvenici SveuËiliπtaMissouri (pokusi 1997-2001.). Zbog pojave za Argentinunove patogene gljivice (Phakospora sp.), mora se provoditidodatno prskanje soje fungicidom.

• Razvoj simbiotskih bakterija na korijenu GM soje u uvjetimasuπe je usporen, te je i vezivanje atmosferskog duπika slabije.

• Suprotno najavljenoj visokoj rodnosti, GM soja daje 5-10posto niæe urode zrna (Elmore i sur. 2001.), πto se podudaras nalazima znanstvenika s viπe ameriËkih sveuËiliπta (Ar-

18

kansas 2000., Georgia 1999., Nebraska 2000., Missouri 1997.-2001.), te dodatno umanjuje veÊ ionako upitnu dohodovnostuzgoja ovog usjeva. Na International Forum on Globaliza-tion and Family Farmers (kolovoz 2000.) predstavnik Ar-gentine iznio je da su urodi manji Ëak 10-15 posto (Paul iSteinbrecher, 2003.)

Pokazalo se da prehrana stanovniπtva gotovo iskljuËivo sojomima pogubni uËinak za zdravlje nacije. Zbog visokog sadræajafitata soja spreËava upijanje æeljeza i cinka te nije dobar izvorkalcija. Sojino mlijeko, koriπteno kao zamjena majËinom, udjece je uvjetovalo pojavu slabokrvnosti, slabih kostiju,pokvarenih zubi, hormonalnih poremeÊaja i pothranjenosti.Visok sadræaj estrogena u zrnu soje, u djece hranjene preteænosojom uvjetuje preranu spolnu zrelost. Soja, a posebnoargentinske sorte namijenjene proizvodnji ulja, ima poveÊanukiselost, pa ljudsko tijelo moæe primiti samo ograniËenekoliËine takve hrane.

Istodobno se zemljom organiziraju teËajevi o pripremi hraneod soje, koja je zamijenila dotad osnovnu, ali daleko skupljuprehranu mesom, mlijekom, sirom i tjesteninom, danasnedostupnu veÊini argentinskog stanovniπtva. U ovojkampanji za ljudsku hranu koristi se jeftinija soja namijenjenastoci. PoveÊani su rezidui poljoprivrednih pesticida sa 0,2 na20 ppm. Posljedice takvog poveÊanja rezidua bit Êe vidljivekasnije, nakon niza godina. Meutim, ta kampanja stvaraneku vrstu “prehrambenog apartheida”, jer bogati se i nadaljehrane raznoliko, a siromaπnima se nameÊe jednoliËnaprehrana sojom druge klase. Cijela promjena u modeluprehrane je biznis i nema temelje u nastojanju da se podmirepotrebe ljudi. GenetiËko inæenjerstvo neÊe rijeπiti pitanjegladnih, kao πto to nije poπlo za rukom niti famoznoj “zelenojrevoluciji” Normana Borlauga.

19

“ZahvaljujuÊi promjeni iz zemlje koja proizvodi hranu zaljude u zemlju koja proizvodi krmu za stoku bogatih nacija,Argentina je umjesto ‘banana republike’ postala ‘sojarepublika’, zemlja monokulture, koja razara æivot svojihdræavljana i priprema put stradavanju od gladi”, kaæe JorgeRulli, politiËki aktivist i Ëlan Rural Reflexion grupe.

Tako se nameÊe pitanje hoÊe li, i mora li Hrvatska slijediti putArgentine?

Sl 2. Soja je jedna od Ëetiri komercijalno najvaænijih poljoprivrednihproizvoda, pa ne Ëudi πto je ideja o genetiËkoj modifikaciji odmahprimijenjena (Foto: M. Joπt)

20

Postoje li znanstveni dokazi ?

Svaka od suprotstavljenih strana ima neke svoje “znanstvenedokaze”. No, za ilustraciju kakvi su neki od tih dokaza nekanam posluæi vijest objavljena u tisku (National Post, 20.listopada, 2001.), prema kojoj se, temeljem 81 znanstvenestudije provedene u 400 znanstvenih timova, moæe zakljuËitikako GMO nije opasnost za ljudsko zdravlje niti za okoliπ.Prema tim istraæivanjima, zbog “preciznije” tehnologije i boljezakonske regulative, GM hrana trebala bi biti sigurnija od onekonvencionalne ili Ëak organske. Ako je ova vijest posluæilaza tvrdnje autora broπure “Hrana”, tada radi bolje prosudbevalja dodati i ovo: navedeni su “znanstvenici” za ove “rezultate”ubrali 65 milijuna ameriËkih dolara ili u prosjeku 163 tisuÊeameriËkih dolara po znanstvenom timu. Pomama zakomercijalnom dobiti (A dash for commercial cash) prijetiznanosti. Kriza znanosti sve je oËitija. Procjenjuje se da danas,npr. u Velikoj Britaniji, korporacije pokrivaju 80-90% financijskihtroπkova vrhunskih istraæivaËkih sveuËiliπta. Raste spoznajada je preuzimanje znanosti od strane korporacija najveÊaprijetnja ljudskom preæivljavanju. Anketa objavljena u magazinuTimes Higher Education Supplement (8. rujna 2000.) ukazujeda je od treÊine anketiranih znanstvenika zatraæeno da rezultatesvojih istraæivanja promijene u interesu naruËitelja. One kojine pristaju Ëekaju progoni i nedaÊe. Evo samo nekolikoprimjera:

• dr. Ted Steele, profesor na SveuËiliπtu Wollongong uAustraliji, meunarodno priznati struËnjak za imuno-genetiku, koji je svojim radovima dokazao neodræivostparadigme genetiËkog determinizma na kojoj se zasnivatehnologija genetiËkog inæenjerstva, otpuπten je s posla,jer se suprotstavio zapoπljavanju loπih studenata izkomercijalnih razloga ∑ vezano uz natjecanje sveuËiliπta zafinancijsku potporu korporacija (Ho, 2001.),

21

• dr. Richard Burroughs, sluæbenik ameriËke Uprave zahranu i lijekove (FDA), tijekom provjere podatakakompanije Monsanto, o rekombinantnom goveemhormonu rasta (rBGH) doπao je do spoznaje da su istikrivotvoreni. Kada je o tome i o spremnosti πefova FDAda prihvate znanstvene falsifikate izvijestio kongres SAD-a, otpuπten je s posla. (Rappoport, 1999.),

• dr. Arpad Pusztai, istraæivaË javnog Rowett Institute izAberdeena, Velika Britanija, objavio je, da prema njegovimistraæivanjima GM krumpir ima otrovno djelovanje na mlaeπtakore. S posla je otpuπten on i njegovi suradnici dr. StanleyEwen i dr. Susan Bardocz, a uredniku Ëasopisa The Lan-cet, koji je objavio rezultate, zaprijetili su iz Royal Society(Kraljevsko druπtvo). U ovom sluËaju znanstveni esta-bliπment, vlada i poslovni svijet korporacija udruæili su seu sramotnom nastojanju da prikriju istinu i poduprubiotehnologiju (Gillard i sur., 1999.),

• David Quist i Ignacio Chapela sa SveuËiliπta Kalifornijau Berkelyju, nakon objave rezultata istraæivanja u ËasopisuNature (rujan 2001.), da je u MeksiËkom gencentruutvreno zagaenje kukuruza GM polenom i timedovedena u opasnost bioloπka razliËitost tog gencentra,izloæeni su napadima i zlostavljanju kolega s vlastitogsveuËiliπta, samo stoga πto to sveuËiliπte ima milijunskiugovor o znanstvenoj suradnji s korporacijom Novartis(sada Singenta). (Brewer, 2002.)

Ni Hrvatska nije izuzetak. Autor ovog teksta 1999. izbaËen jeiz RepubliËkog bioetiËkog povjerenstva za GMO samo stogaπto je traæio da se poπtuje zakljuËak Hrvatskog sabora iz1998. o zabrani sjetve GM usjeva! Iz ovoga se jedino moæezakljuËiti kako iza svega stoje veliki financijski interesiodreenih druπtvenih slojeva.

22

Prema svemu sudeÊi, najbolja definicija genetiËkoginæenjerstva jest:genetiËko inæenjerstvo loπa je znanost u sluæbi velikoga kapitala.

Protiv GM usjeva i hrane skupljeni su i tiskani argumenti uizvjeπÊu “The Case For a GM-Free Sustainable World”(Independant Science Panel, London, 15 lipnja 2003.), aposljednje vijesti s podruËja poljoprivredne biotehnologijeupozoravaju: od 1972. do 1994. urodi soje u SAD-u bili su ustalnom blagom porastu od 0,43 posto godiπnje. Vrhunac jepostignut 1994., a nakon toga urodi se nisu poveÊavali do2003. kada je nastao znatan pad rodnosti. Ovaj fenomen jena posljednjoj Midwest Soybean Conference (Konferencijao soji ameriËkog srednjeg zapada, rujan 2004.) povezan suvoenjem GM soje na veÊe proizvodne povrπine u SAD-u.S time vezan gubitak ameriËkog farmera procijenjen je naoko 1,28 milijardi US dolara. (Sullivan, 2004)

Biotehnoloπka istraæivanja su iznimno skupa pa ih mnogekompanije prekidaju. Jedna od posljednjih vijesti (19.studenoga 2004.): Bayer Cropscience prekida sve projektegenetiËkog inæenjerstva u Indiji i nastavlja samo programekonvencionalnog oplemenjivanja. To je od posebnogznaËenja ako se zna da Indija, jedna od najmnogoljudnijihzemlja svijeta, ima 80% stanovniπtva vezanog uz poljoprivredu.Ovom povlaËenju prethodilo je povlaËenje iste korporacijeiz Velike Britanije. U 2004. Bayer CropScience i Monsantoprekidaju svoje programe GM uljane repice i u Australiji.Zbog loπe poslovne perspektive Syngenta zatvara istraæivaËkelaboratorije u Velikoj Britaniji i prebacuje poslove u SAD.Novartis Seeds i Aventis CropSciences takoer prekidajupokusni uzgoj GM usjeva u Britaniji.

Amagen, najuspjeπnija biotech korporacija u 2003., ostvarilaje dohodak 2,3 milijarde US dolara. Dolar uloæen u korporaciju

23

1983. danas vrijedi 150 puta viπe! No, ovo je izuzetak. Drugekorporacije biljeæile su gubitke: u 1989. godini 194 korporacijeiz SAD-a biljeæe gubitak 900 milijuna US dolara, a 2003. godineËak 314 korporacija gubi 3,2 milijarde US dolara.

Iako se ova kula od karata poËela ljuljati, ne moæemo oËekivatida Êe se multinacionalne korporacije olako predati.

Prema anketama Ëasopisa The Economist, GM hranu neprihvaÊa 80% Nijemaca, otprilike toliko Francuza i neπto manjeBritanaca. Istodobno oko 74% Hrvata takoer se izjasniloprotiv GM hrane. Mogu li ovi podaci biti pokazatelj ispravnogputa u buduÊoj proizvodnji hrane? Teπko, jer u igri su golemiinteresi, koji grËevito nastoje zadræati poljuljanu “kulu odkarata”.

24

PROJEKT HUMANOGA GENOMASRU©IO JE TEORETSKE TEMELJEGENETI»KOG INÆENJERSTVA

Ugledni biolog dr. Barry Commoner u suradnji s mo-lekularnim genetiËarom dr. Andreasom Athanasiom priThe Center for Biology of Natural Systems, Queens College,City University of New York, u sklopu nove inicijativeThe Critical Genetics Project, objavili su u Harper’sMagazineu (2002.) studiju koja tvrdi da se postavke biotechindustrije temelje na 40 godina staroj, a danas ne-prihvatljivoj “centralnoj dogmi” Francisa Cricka iz 1958.Prema njoj geni u potpunosti kontroliraju nasljee svihformi æivota. Prema njoj je prijenos gena iz jednogorganizma u drugi uvijek specifiËan, precizan i predvidiv,prema tome i siguran. Svaki gen kodira redoslijedaminokiselina u molekuli odreene bjelanËevine. Iz togaproizlazi da bi odnos broja gena i broja bjelanËevina nekogorganizma trebao biti 1:1. Dakle, za tvorbu oko 100 tisuÊabjelanËevina ljudskog tijela, trebalo bi oko 100 tisuÊa gena.Meutim, iz kompanije Cellera, koja je u razdoblju 1990.-2001. radila na najgrandioznijem, tri milijarde ameriËkihdolara vrijednom i najbolje reklamiranom projektusekvencioniranja ljudskog genoma, stiglo je iznenaenje:ljudski genom sastoji se samo od oko 30 tisuÊa gena. CraigVenter, voditelj tog projekta, tvrdi: “Mi naprosto nemamodovoljno gena pa proizlazi da postavke bioloπkogdeterminizma ne mogu biti ispravne. Prekrasnu raznolikostljudske vrste ne odreuje samo genetski kod. Naπeokruæenje je takoer bitno”.

25

Iznenauje Ëinjenica da bi ËitaË CD-a humanog genoma vrlolako mogao zamijeniti Ëovjeka s miπem, jer 99 posto gena umiπa i Ëovjeka potpuno je identiËno. Ako je prema “centralnojdogmi” odnos gena i bjelanËevina organizma 1:1, kakoobjasniti da utvrenih 30 tisuÊa gena kodira, ne kako sesmatralo 100 tisuÊa, veÊ kako se danas pretpostavlja oko250 tisuÊa bjelanËevina ljudskog tijela. (Ho, 2001.). Utvrenoje da Ëovjeka krasi viπe od Ëetiri milijuna razliËitih osobina.Kako objasniti bogatstvo raznolikosti osobina izmeuindividua unutar ljudske vrste? Kako tek pojasniti ogromnurazliËitost izmeu Ëovjeka i miπa, kad je ona uvjetovana samos oko 300, za te dvije vrste razliËitih gena. Sve to znaËi dakonaËni opis æivota treba neπto viπe od samog redoslijedagena na molekuli DNA. Eric Lander, jedan od suradnikaCraiga Ventera, na spomenutom projektu zakljuËuje: “Ëovjekbi trebao nauËiti lekciju iz poniznosti.” No, Ëini se da Ëovjekdanas joπ nije spreman za takvu lekciju.

U Ëasopisu Science (2002.), Venter i suradnici kao jedno odmoguÊih objaπnjenja navode Ëinjenicu da Ëak 4096 ljudskihgena moæe proizvoditi veÊi broj bjelanËevina. Danas jepoznato da npr. jedan gen iz stanice unutarnjeg uha moæekodirati, ne jednu, veÊ 576 razliËitih bjelanËevina. (Premazadnjim spoznajama rekorder je jedan od gena vinske muπice,koji moæe kodirati Ëak viπe od 38 tisuÊa takvih razliËitihproteinskih molekula.) Genetska informacija ne potiËe samood DNA, veÊ od suradnje DNA i enzima stanice: specifiËnistaniËni proteini i RNA Ëine tzv. “spliceosome“ koji diktiraju“alternativnu segregaciju” pa stoga neki geni mogu kodirativelik broj proteina. Ove Ëinjenice u potpunosti ruπe “centralnudogmu” na kojoj se zasniva ideja o genetiËkom inæenjerstvui dovode u pitanje opravdanost njene primjene.

Nadalje, da bi novonastala nit molekule bjelanËevine postalabiokemijski aktivna, mora se oblikovati u precizno organi-

26

ziranu, klupku sliËnu strukturu. I ovdje je Crick pogreπnopretpostavljao da je aktivna struktura svake molekulebjelanËevine odreena redoslijedom aminokiselina, pa sestoga svaka molekula novonastale bjelanËevine pravilnooblikuje. Danas se zna da nepravilno oblikovana bjelanËevinaostaje neaktivna, sve dok ne doe u dodir s posebnim tipombjelanËevine nazvane chaperone, koja ju ispravno oblikuje.Veliko znaËenje ovog posebnog tipa bjelanËevine otkrivenoje tek nakon pojave nove degenerativne bolesti mozgauzrokovane prionima. I evo joπ jednog dokaza nakaradnosti“centralne dogme”. Dok Crick i njegovi sljedbenici tvrde dasu za bioloπko umnaæanje i infektivnost neophodnenukleinske kiseline DNA i RNA, analiza infektivnog materijalaprionskih bolesti (scrapie, TME, CWD, BSE) nije pokazalaprisutnost nukleinskih kiselina. Dokazano je (S. Prusiner,1982.) da je uzroËnik kravljeg ludila (BSE) prion - bjelanËevinabez nukleinske kiseline.

Andrew Kimbell, direktor Centra za sigurnost hrane (Centerof Food Safety), kaæe: “Godinama multimilijunske biotechkompanije prodaju ameriËkom narodu i vladi tvrdnju osigurnosti njihovog proizvoda. Sada vidimo da su njihovetvrdnje o sigurnosti temeljene na pogreπnoj pretpostavci kojane moæe izdræati ozbiljniju znanstvenu kritiku”.Molekularni genetiËari naprosto ne prihvaÊaju i ne poznajuneke druge grane genetike (npr. genetika kvantitativnihsvojstava i genetika populacije) toliko vaæne u formiranjugospodarskih svojstava. Oni teπko prihvaÊaju postojanjeinterakcije, kako izmeu gena, tako i izmeu gena i okoliπa.Njihova sva paænja usmjerena je na jedan izolirani gen, πto jeopÊenito pogreπno.

27

UNUTARNJI PRODAVA»(INSIDE SALESMAN)

Ekonomska moÊ korporacija je danas ogromna. Neke sumoÊnije i od razvijenih dræava, poput npr. ©vedske. Stoga neËudi utjecaj koji ostvaruju unutar pojedinih vlada. VeÊ sampisao kako korporacije unajmljuju uglednog politiËara i/iliznanstvenika i uz pomoÊ njega ili njih, nastoje u nekoj zemljiplasirati svoj proizvod. Takvi “inside salesmani” ubacuju se uvladine agencije sa zadatkom promotivnog djelovanja.Ima li ih u Hrvatskoj? Ima, i lako ih je prepoznati. ZaπtiÊenititulama, iza maske uglednog znanstvenika pa i akademika,oni vrπe “intelektualnu defloraciju”, zbijaju πale “parazitirajuÊi”na naπoj gluposti, obeÊavaju nam “umiranje u orgazmu” itako nas spaπavaju od “divlje prirode bez mozga”. Osvrnitese oko sebe i moæda ih prepoznate. Ovdje navodim samojedan primjer.

»asopis Priroda u sluæbi stranih interesa

Priroda, mjeseËnik za popularizaciju prirodnih znanosti iekologije Hrvatskog prirodoslovnog druπtva, Ëlan meu-narodne udruge za razvoj i zaπtitu okoliπa (EARTHACTION),Ëlan programa za okoliπ Ujedinjenih naroda (UNEP), stradicijom izlaæenja od 1911. godine, s nakladom od πesttisuÊa primjeraka, financiran od strane (tadaπnjeg) Ministarstvaznanosti i tehnologije RH, kao prilog dvobroju 8-9/2003.donosi zasebnu, slikovno bogato opremljenu, koloriranubroπuru (umetak na 16 stranica) pod naslovom “Hrana

28

dobivena iz biljaka oplemenjenih genetiËkim inæenjerstvom”.Potpisani autori su Maarten J. Chrispeels, ravnatelj Centra zamolekularnu poljoprivredu iz San Diega i SreÊko JeleniÊ,predsjednik Hrvatske udruge genetiËkih inæenjera. Upublikaciji reklamnog stila, bez ikakvih argumenata, zastupanisu stavovi kojima multinacionalne korporacije nastoje uvjeritijavnost u potrebu uzgoja genetiËki modificiranih organizama(GMO).

Publikacija je prijevod ameriËke publikacije Maartena J.Chrispeelsa: Foods from Genetically Modified Crops (slika),koju je prije tri godine tiskao The San Diego Center for Mo-lecular Agriculture - udruga znanstvenika, financiranadonacijama i transnacionalnim korporacijama - na njihovojweb stranici medu ostalima nabrojene su i dvije najveÊekorporacije DuPont i Syngenta. U SAD-u postoje naokonezavisne udruge, web stranice i druge organizacijske formekoje uz dobru financijsku naknadu, kao na oko “objektivni ineovisni” subjekti, iznose podmetnute stavove korporacija.Ista publikacija tiskana je na talijanskom, francuskom iengleskom jeziku za podruËje Afrike, te πpanjolskom zaLatinsku Ameriku.

Istodobno, S. JeleniÊ, predsjednik Udruge genetiËkih inæenjeraHrvatske, bez srama tvrdi da je tekst broπure pisalo 30 Ëlanovanjegove udruge. Ovaj reklamni pamflet, financiran meuostalim i od Ministarstva znanosti (!?), distribuira se pofakultetima i πkolama.

Viπe o tome na: http://www.uke.hr/priroda

29

30

LITERATURA

1. Backwqell B. 2003. “Soya Republic”, The Ecologist, 22 Jan.

2. Bauman D.E. 1994. Use of Bovine Somatotropin (BST) inthe United States: Its Potential Effects. January

3. Branford Sue 2002. Why Argentina can’t feed itself - howGM soya is destroying livelihoods and the environment inArgentina. The Ecologist, 32(8):1-2.

4. Brewer, A. 2002. UC Department torn over corn research ∑Scientist’s reputation may be damaged. Daily Californian,April 09.

5. Chrispeels M. J. i S. JeleniÊ 2003. Hrana dobivena iz biljakaoplemenjenih genetiËkim inæenjerstvom. SDCMA i HUGI.

6. Edwards Rob. 2000. Is it or isn’t it?, New Scientist, March4, p.4.

7. Elmore, W et al. 2001. Glyphosate-resistant soybean culti-varyields compared with sister lines. Agronomy Journal,93:408-412.http://screc.unl.edu/Research/Glyphosate/glyphosateyield.html

8. Ewen S. and A. Pusztai 1999. Effect of diets containing ge-netically modified potatoes expressing Galanthus nivalis lectinon rat small intestine. The Lancet, 354:1353-1354.

9. Fares N.H. and A.K. El-Sayed 1998. Fine structural changesin the ileum of mice fed on endotoxin-treated potatoes andtransgenic potatoes. Natural Toxins, 6:219-233.

10.Gaskell Nuyda Doris 2001. Why there is opposition to gefoods and golden rice. The Philippine Daily Enquirer, March30, p.7. Agnet, March 31.

11.Gillard, M.S., Laurie Flynn, and A. Rowell 1999. Internationalscientists back shock findings of suppressed research intomodified food. The Guardian, February 12, p.6.

31

12.Hesman Tina 2001. Bioengineered rice loses glow as vitamineA source. St Louis Post Dispatch, March.

13.Hessler, K., R. Whetten, C. Loopstra, K. Pesaresi Penner, S.Shriver, R. Ziegler, J. Fletcher, M. Torrie, L. Guarino, G. Comstock.2002. Case study: Golden rice. The Biotechnology OutreachEducation Center at Iowa State University, p.39.http://www.biotech.iastate.edu/

14.Ho, M.W. 2000. The ‘Golden Rice’ ∑ An excercise in hownot to do sci-ence. Sustainable Science Audit #1. Institute ofScience in Society, November. http://i-sis.org

15.Ho, M.W. 2000. The human genome sellout. Third World Re-surgence #123-124, 4-9; also ISIS News#6, September 2000www.i-sis.org/humangenome.shtml

16.Ho, M.W. 2001. The human genome map, the death ofgenetic determinism and beyond. TWN/Biosafety/2001/Ahttp://ww.twinside.org.sg

17.Ho M.W. 2001. Senior scientist dismissed for defending aca-demic standards. ISIS Report, May 16.

18. Joensen Lilian and Stella Semino 2004. Argentina’s torridlove affair with the soybean. Seedling, October.http://www.grain.org/seedling/?id=302

19.MacRae, R. 2001. The myth of golden rice. Wall Stret JournalEurope. June 19.

20.Nestle Marion 2001. Genetically engneered “golden” rice isunlikely to overcome vitamin A defficiency. The Journal ofthe American Dietetic Association, 101:289-290

21.Paul Helene and Richarda Steinbrecher 2003. Argentina andGM soya: the cost of complaing with US pressure. EcoNexusBriefing, October. http://www.econexus.info

22.Pengue, W. 2001. The impact of soybean expansion in Ar-gentina. Seedling, September.

32

http://www.grain.org/seedling/?id=116

23.Prosser C.G. et al. 1989. Increased secretion of insulin-likegrowth factor-1 into milk of cows treated with recombinantlyderived bovine growth hormone. J. Dairy Res. 56:17-26.

24.Randy Fabi 2003. FDA can not ensure safety of biotech foods.Report of Center for Science in the Public Interest, Jan. 7, 2003.

25.Rappoport, J. 1999. The ownership of all life ∑ Notes onscandals, conspiracies and cover-ups.http://home.earthlink.net/~alto/Ownership_of_All_Things.html

26.Shiva, Vandana 2000. Genetically engineered vitamin ‘A’rice: A blind aproach to blindness prevention. Agnet, 14. Feb.

27.Sullivan, D. 2004. Is Monsanto’s patented Roundup Readygene responsible for a flattening of U.S. soybean yields thathas cost farmers an estimated $1.28 billion? Midwest Soybean Conference, The New Farm, September 28.http://newfarm.org

28.Vázquez-Padrón R.I., L. Moreno-Fierros, L. Neri-Bazán, G.de la Riva and R. López-Refilla. 1999. Intragastric and intraperitoneal administration of Cry1Ac protoxin from Bacillusthuringiensis induces systemic and mucosal antibodyresponses in mice. Life Sciences, 64:1897-1912.

29.Wroclavski, D. 2002. Rise of soy makes Argentina a mainlyone-crop country. Reuters, 18. October.

30.Ye X, Al-Babili S, Klöti A, Zhang J, Lucca P, Beyer P, PotrykusI. 2000. Engineering the provitamin A (beta-carotene) bio-synthetic pathway into (carotenoid-free) rice endosperm.Science, 287:303-305.

33

34

Prilog 1

APEL ZA ETI»KU I PRAVNU REGULACIJU PRIMJENEGENETI»KOG INÆENJERSTVA U PROIZVODNJI IDISTRIBUCIJI HRANE

Mi, filozofi i znanstvenici prirodoslovnog, tehniËkog i bio-tehniËkog usmjerenja, lijeËnici i znanstvenici u podruËjumedicinskih znanosti, okupljeni na VII. Meunarodnom skupuDani Frane Petriπa, koji se ove godine posebno bavio temomIzazovi bioetike, u zajedniËkom raspravljanju aktualnih problemau podruËju nove discipline bioetike, suglasili smo se o tome danapredak znanosti, pored ostvarenih i obeÊavajuÊih uËinaka upoboljπanju ljudskog æivota, istodobno donosi velike opasnosti irizike, kako za buduÊi globalni opstanak æivota, tako i za vitalnenacionalne interese.

Premda smo na skupu raspravljali o veoma πirokom spektrubioetiËkih pitanja, u ovoj prilici æeljeli bismo ukazati na problemprimjene genetskog inæenjerstva u proizvodnji i distribuciji ljudskehrane, πto se posebno odnosi na hranu modificiranu genetskimpostupcima (transgene biljke). Ovo pitanje izdvajamo stoga πto je uovom podruËju izostala odgovarajuÊa etiËka i pravna regulacija.

Kao znanstvenici i intelektualci postali smo svjesni moralneodgovornosti, na globalnoj i nacionalnoj razini, za posljediceprimjena novih znanstvenih otkriÊa, te æelimo skrenuti pozornostna moguÊe nesagledive πtete za zdravlje ljudi, okoliπ i ukupniopstanak, te za nacionalne interese Republike Hrvatske zbogmoguÊe nekontrolirane i neodgovorne primjene joπ znanstvenonedovoljno verificiranih, a komercijalno veÊ primjenjivihrezultata genetskog inæenjerstva u proizvodnji i distribuciji hrane.

Stoga apeliramo:

• da se osnuje BioetiËko povjerenstvo pri Vladi RH, sastavljenood eminentnih predstavnika znanosti, etiËara (filozofa i

35

teologa), te predstavnika javnosti. Pritom bi valjalo obratitipozornost na to da u povjerenstvu budu osobe visokogstupnja moralne i znanstveno-struËne odgovornosti, a da seu njegov sastav ne ukljuËuju osobe iz onih struktura koje suinteresno-komercijalno ukljuËene u proizvodnju i plasmangenetski modificiranih (GM) proizvoda;

• da se ovo podruËje pravno regulira, osigura upravnakontrola, te zabrani uvoz hrane i poljoprivrednih proizvodakoji su genetski modificirani, ili da se barem uvede obveznooznaËavanje da su ti proizvodi (ili njihove sastavne supstance)genetski modificirani, kako bi graani, odnosno potroπaËi,ostvarili pravo na izbor hrane. Posebno valja zabraniti svakusjetvu, pa i u pokusne svrhe, takvih genetski modificiranihbiljaka.

U Cresu, 4. rujna 1998.

Sudionici VII.

Meunarodnog simpozija

Dani Frane Petriπa

36

Prilog 1a

37

Prilog 2

PETICIJA ZA POTPUNU ZABRANU OSLOBA–ANJAGENETI»KI PREOBLIKOVANIH ORGANIZAMA U OKOLI©

koju mi znanstvenici i struËnjaci raznih specijalnosti okupljenina Prvom hrvatskom simpoziju o ekoloπkoj poljoprivrediupuÊujemo Hrvatskom dræavnom saboru.

Stupanj znanstvene spoznaje na podruËju genetiËkoginæenjerstva danas je nedovoljan da bi nam bez nesagledivogrizika dopuπtao puπtanje genetski preoblikovanih organizamau okoliπ. Odgovorni znanstvenici kaæu:

• “Ne moæemo predvidjeti ekoloπke posljedice genetske modi-fikacije. Evolucija koja je trajala stotinjak generacija, genetskiminæenjerstvom ubrzana je na svega jednu generaciju. Mijednostavno ne znamo πto Ëinimo.” (prof. dr. Samuel Epstein,University of Ilinois, SAD)

• “Zabrinut sam jer posjedujemo moÊ rukovanja genima nanaËin koji je bio nemoguÊ tijekom evolucije. Zavaravamose ako smatramo da smo u stanju predvidjeti rezultat.” (prof.dr. Colin Blakemore, Oxford University, UK)

• “Razmjena gena izmeu organizama nesrodnih vrsta moæedati nepredvidljiv otrovni uËinak i alergije koje Êe vjerojatnijepogaati djecu.” (Dr. Vivyan Howard, Liverpool UniversityHospital, UK)

• “Jednom osloboene u okoliπ, genetske pogreπke ne mogubiti opozvane ili oËiπÊene. One se prenose na buduÊegeneracije.” (Dr. Michael Antoniou, St. Thomas MedicalSchool, London, GB)

Nismo protiv znanosti i znanstvenog napretka, ali traæimopotpunu druπtvenu kontrolu po ljudski rod i okoliπ opasnih

38

istraæivanja. Pridruæujemo se ranijem “Apelu za etiËku i pravnuregulaciju primjene genetskog inæenjerstva u proizvodnji idistribuciji hrane” filozofa, te znanstvenika prirodoslovnog,tehniËkog i biotehniËkog usmjerenja, lijeËnika i znanstvenika upodruËju medicinskih znanosti (Cres, 1998.), kao i zahtjevu zaglobalni moratorij na otpuπtanje genetski preoblikovanihorganizama (GMO) u okoliπ, koji su znanstvenici 39 zemaljapreko organizacije Physicians and Scientists for Responsible Ap-plication of Science and Technology (PSRAST) ove godine uputilisvim vladama svijeta.

BuduÊnost Hrvatske je u ekoloπkoj poljoprivredi i proizvodnjizdrave hrane. Uz takvu proizvodnju, zbog rizika koji sa sobomnosi, prisutnost genetski preoblikovanih organizama nijedopuπtena.

U Zagrebu 16. studenoga 2000.

Sudionici Prvog hrvatskog simpozijaza ekoloπku poljoprivredu

“HRVATSKI PUT U EKOLO©KUPOLJOPRIVREDU”

39

Prilog 3

APEL ZA ETI»KU I PRAVNU REGULACIJU PRIMJENEGENETI»KOG INÆENJERSTVA U PROIZVODNJI IDISTRIBUCIJI HRANE

Sudionici meunarodnog skupa “EU harmonizacija ekoloπkepoljoprivrede” iz 14 zemalja Europe i Sredozemlja, odræanog uorganizaciji IFOAM-a u Opatiji 25.-28. sijeËnja 2001., upuÊujupokroviteljima skupa:

Saboru Republike Hrvatskei

Vladi Republike Hrvatske

Apel za provoenje zakljuËaka sa 35. sjednice ZastupniËkogdoma Hrvatskog dræavnog sabora od 27. 11. 1998. godine o:

• zabrani uvoza genetski izmijenjene (GMO) hrane,• zabrani uvoza i sjetve GMO sjemena, pa i u pokusne svrhe,• hitnoj izradi zakona o postupanju s GMO.

Takoer traæimo:

• da se utvrde i uklone iz BioetiËkog povjerenstva Ëlanoviodgovorni za sjetvu GM hibrida kukuruza firme Pioneeru 1999. godini, koja je provedena suprotno zakljuËcima Sabora;

• da se u skladu s principom predostroænosti domaÊa istra-æivanja s genetski izmijenjenim organizmima dovedupod kontrolu javnosti;

• da Vlada RH hitno ratificira Cartagena protokol o bio-loπkoj sigurnosti, kojeg je RH potpisnik

U Opatiji 27. sijeËnja 2001.

Sudionici meunarodnog skupa “EU harmonizacija ekoloπke poljoprivrede”

40

Prilog 4

The US NGOs reply to the US Government letter

Croatia’s proposed ban or restriction on the importation, mar-keting, use and production of genetically modified organismand products has broad support within the United States. Itis our opinion that the reference to the United States’ rightsunder the WTO in the letter is an inappropriate use of politi-cal power. The SPS agreement does allow members to “pro-visionally adopt sanitary or phytosanitary measures on thebasis of available pertinent information” in cases “where rel-evant scientific evidence is insufficient.” (Article 5.7)”…

In the United States, farmers, consumers, processors, andmany government officials are concerned about the lack ofoversight and testing of genetically modified organisms andpotential impacts on the environment and human health.

We strongly encourage the Croatian Government to imple-ment EU biotech directives as quickly as possible. The EUhas taken a responsible approach to biotechnology that bal-ances the interests of consumers, producers and industry.Their implementation will facilitate the development of foodsecurity and expedite the accession of Croatia into the EU.

December 10, 2001Signed by:

1. Kristin Dawkins, Vice President for InternationalPrograms, Institute for Agriculture and TradePolicy, Minneapolis, Minnesota

2. Anuradha Mittal/Peter Rosset, Co Directors, FoodFirst/Institute for Food and Development Policy,Oakland, California

3. Larry Bohlen, Friends of the Earth U.S., Director,Health and Environment Programs, Washington DC

41

4. Betty Kananen, President, Global Organic Alli-ance, Inc.

5. Beverly Thorpe and Doreen Stabinsky, GreenpeaceUSA, Washington, DC 20001

6. David Engel, Executive Director, Midwest Or-ganic Services Association, Inc.

7. Douglas Hunt, Director, Religious Center on Bio-technology

8. Ellen Hickey, Pesticide Action Network NorthAmerica

9. John O’Malley Burns, Goat Hill Organic FarmInc., Washington, Virginia

10. L. Christina Cobb, Director, Free Agency, NewYork, New York

11. Laura Ticciati, Executive Director, Mothers forNatural Law

12. Clean Water Action, Boston, Massachusetts13. Mark Huebner, North Carolina Citizens for Safe Food14. Patricia O’Leary, CAFE (Consumers Against Food

Engineering), College Park, Maryland15. Professor Philip L. Bereano, Vice-President, Wash-

ington Biotechnology Action Council16. Simon Harris, Organic Consumers Association

42

Prilog 5

2002 UWE ConferenceEnvironment Protection & Health - what can UVE do in 21stcentury

Dubrovnik, Oct. 11-13, 2002

Conclusions from the Conference

The Internationally organized 2002 UWE conference made itpossible that a firm stand about urgent need for environmentprotection is spread once again throughout the world what isnecessary in this activity since still do to many factors of ourmodern life the protection of environment is not assured.

UWE Conference was also about improwerment of womanstatus who can significantly improve nowdays situation inenvironment protection responding to this problem sincerelyanxious as mothers. The presentations and discussion in work-shop “Children” show how thoroughly and patiently womanteaches their children about environment protection.

The quality of food is also one of the priorities for healthy lifeand this Conference outcome include following appeal fromUniversity Women of Europe:

“The largescale surveys of genetically modified (GM) cropsshowed they offered no benefits. On the contrary, they yieldsignificantly less and require more pesticides, posing a treth toenvironment and food security.

Al participants of the “Environment Protection & Health ∑ whatcan UWE do in 21st century” Conference in Dubrovnik arecalling the Croatian Parliament to resist the US pressure and:

• Impose an immediate moratorium on environmental releasesof transgenic crops, food and animal-feed products for atleast 5 years.

43

• Support a comprehensive, independent public enquiry intothe future of agriculture and food security for all, takingaccount of the full range of scientific findings as well associoeconomic and ethical implications.”

By this appeal we show our great concern for human rightsregarding wealth in health:

“The members of the University women of Europe and CroatianAssociation of University women present here in Dubrovnikshould join in the efforts by setting up workshops in our coun-tries, and attracting all people (not only women!) in expandingthe dissemination of the significance of a healthy natural envi-ronment for the human organism and animals with clean air tobreathe and food which keeps us healthy, and the clean waterwithout which there can be no life on the Earth.”

44

Prilog 6

LO©INJSKA DEKLARACIJA O BIOTI»KOM SUVERENITETU(III. loπinjski dani bioetike, 14. - 16. lipnja 2004.,

Mali Loπinj, Hrvatska)

1. Globalizacija

Premda je ideja kozmopolitizma bila razvijena joπ u staroj GrËkoj,premda je u duhovnoj povijesti Zapada ljudski duh svojuuniverzalnu bit konstantno nastojao opredmetiti i potvrditi uzamislima zajedniπtva ljudskog roda - globalizacija kao realnipovijesni proces nastupila je tek u naπem vremenu, i to kaonuæna posljedica znanstveno-tehnoloπkog napretka.

Globalizacijski procesi nepovratno zahvaÊaju sva podruËjaæivota, imaju razliËite dimenzije i aspekte, te proiznose razliËiteuËinke. Globalizacija se ne odvija s onu stranu egzistencijalnih,druπtvenih i moralnih suprotnosti dosadaπnje povijesti kao πtosu smisao i besmisao, pravda i nepravda, sloboda i porobljenost,istina i manipulacija, dobro i zlo itd. Ona se ne odvija jednomstranom tih suprotnosti, stoga je bespredmetno opredjeljivanjeza ili protiv globalizacije.

2. UËinci globalizacije na podruËju æivog i u kulturi

PodruËje æivog (bios) i podruËje kulture raznorodne supodloge na kojima se zasniva ljudska individualna i druπtvenaegzistencija. U samoj konstituciji ljudskog biÊa prisutne sukao podvojenost ljudske naravi i djelatne kao antagonizirajuÊimomenti koji stvaraju produktivnu napetost unutar ljudskeegzistencije. Glavni globalizacijski tijekovi, koji nisu noπenivizijom svjetskog ethosa, niti idejom svjetskog druπtva, negointeresima svjetske trgovine i ambicijama svjetske prevlasti,ugrozili su ta heterogena podruËja na identiËan naËin,

45

poniπtavajuÊi raznolikost kao njihovu temeljnu strukturu ibitnu znaËajku.

3. Biokulturni suverenitet i biokulturna prava

Nuæno je podruËje æivog i podruËje kulture utvrditi kao suverenapodruËja i uËiniti ih otpornima prema globalizacijskom niveliranjurazlika s heteronomne pozicije trgovaËkog interesa i politiËkeprevlasti. Samo iz biotiËkog i kulturnog suvereniteta mogu se izvestibiotiËka i kulturna prava kao suverena prava koja ne podlijeæutrgovinskim i politiËkim odnosima i utjecajima. Biokulturna pravaodnose se na oËuvanje biotiËkog i kulturnog nasljea, te na zaπtituaktualne konstitucije i egzistencije biotiËke i kulturne zajednice.

4. Proπirenje ovlasti politiËkog suvereniteta na prirodu

Suverenitet se izvorno odnosi na dræavnu vlast i oznaËava njennajviπi rang. Tvorac pojma suvereniteta (Jean Bodin) utvrdio jene samo bitne oznake nego i granice suverene vlasti, a kaoglavno njeno ograniËenje naveo je “Boæje i prirodne zakone”.»etiri stoljeÊa kasnije politiËki suveren je doπao u moguÊnostprekoraËiti tako zacrtanu granicu i uzurpira ovlasti odluËivanjao promjeni prirodnog poretka æivota i uvoenja genetskimodificiranih organizama u prirodu. Pritom su temeljne biotiËkestrukture i moÊi pretvorene u robu (patenti), a priroda je postalaelementom trgovinskog sustava i sporazuma. To je ujedno inajniæa toËka do koje je Ëovjek pao u svome odnosu premaprirodi, u kojoj je postao “trgovac prirodom”.

5. BiotiËki suverenitet

obveza oËuvanja biotiËke suverenosti. PolitiËka vlast, meutim,ne moæe steÊi ovlasti mijenjanja ili naruπavanja autohtone

46

konstitucije æivotne zajednice. Autohtonost æivotne zajednicemoæe biti promijenjena ili naruπena nepromiπljenim unoπenjemalohtonih organizama ili pak svjesnim uvoenjem egzohtonihorganizama (GMO), odnosno uniπtavanjem okoliπa. Uvoenjeegzohtonih organizama izravno je i svjesno negiranje biotiËkogsuvereniteta. Tome se protive i bioetiËki razlozi:

a) nedogledivost posljedica,b) nepovrativost uËinaka,c) moguÊnost katastrofalnih posljedica.

6. Povreda biotiËke suverenosti ∑ sluËaj Hrvatska

Zakon o zaπtiti prirode, koji je Hrvatski sabor donio 25. rujna2003., u odredbama koje se odnose na ograniËenu uporabuGMO-a i na unoπenje GMO-a u okoliπ, predstavlja zadiranjepolitiËke vlasti u suverena prava biotiËke zajednice i povredubiotiËkog suvereniteta. »ini se da je tim odredbama naruπenËak i politiËki suverenitet, jer su one donesene pod pritiskommeunarodnih centara politiËke i trgovaËke moÊi. A samaËinjenica da su se one naπle u Zakonu o zaπtiti prirode, kojimse “ureuje sustav zaπtite i cjelovitog oËuvanja prirode i njenihvrijednosti” (Ël. 1), izraz je politiËke manipulacije i predstavljaposeban paradoks.

Navedene odredbe svjedoËe o dramatiËnoj promjeni stavapolitiËke vlasti prema prirodi i problemu æivota uopÊe, πto seprvenstveno oËituje u dva elementa:

• u probijanju mentalne barijere koja je u druπtvenoj svijestistvorena protiv uvoenja GMO-a u prirodu i prehranu,

• u napuπtanju bioetiËkog pristupa koji je na dræavnoj razini

47

bio uspostavljen zakljuËcima Hrvatskog sabora od 27.studenoga 1998., te odlukom Vlade Republike Hrvatske oosnivanju BioetiËkog povjerenstva za praÊenje genetskimodificiranih organizama.

Na temelju izloæenog traæimo:

• u Zakonu o zaπtiti prirode poniπtiti sve odredbe koje seodnose na ograniËenu uporabu GMO-a i na puπtanje GMO-au okoliπ,

• u odnosu prema prirodi i ukupnoj problematici æivota nekase primjenjuje bioetiËki pristup, te da se u tom podruËjuponovno formiraju bioetiËka povjerenstva u skladu stemeljnim bioetiËkim zasadama,

• neka se Hrvatska odupre meunarodnim pritiscima u obranibiotiËkog suvereniteta, neka pritom potraæi saveznike umeunarodnoj zajednici i krugovima civilnog druπtva, tepokrene uvoenje naËela i instituta biotiËkog suverenitetau meunarodnopravni poredak.

III. loπinjski dani bioetike

Sudionici okruglog stola

“GMO i biotiËki suverenitet”

U Malom Loπinju 16. lipnja 2004.

48

Prilog 7

APEL ZA PRAVNU REGULACIJU PRIMJENE GENETSKOGINÆENJERSTVA U PROIZVODNJI I DISTRIBUCIJI SJEMENAI SADNOG MATERIJALA POLJOPRIVREDNOG BILJA

Mi, agronomi, oplemenjivaËi bilja, sjemenari i rasadniËari, sudioniciznanstvenog simpozija u povodu 110. OBLJETNICE HRVATSKOGSJEMENARSTVA, ponosni na naπu tradiciju i doprinos naπe strukedobrobiti ove zemlje, smatramo da napredak znanosti primijenjenbez odgovarajuÊih bioetiËkih principa moæe predstavljatipotencijalnu opasnost, kako za vitalne interese naπe struke, takoi za opÊe nacionalne interese i buduÊi globalni opstanak æivotana Zemlji.

Premda smo na skupu raspravljali veoma πiroki spektar pitanjaoplemenjivanja bilja i sjemenarstva u Hrvatskoj, u ovoj priliciposebno bismo æeljeli ukazati na problem primjene genetskoginæenjerstva i uzgoja transgenih biljaka. Ovo pitanje izdvajamozbog nezadovoljavajuÊe etiËke i pravne regulacije ovog podruËja.

Kao znanstvenici i agronomi svjesni smo naπe moralne odgovornostiza posljedice moguÊe primjene GM usjeva u Hrvatskoj, te æelimoskrenuti pozornost na moguÊe nesagledive πtete za hrvatskuznanost, hrvatske znanstvene institucije i hrvatsko sjemenarstvokao vitalne nacionalne interese Republike Hrvatske. Zbog moguÊenekontrolirane i neodgovorne primjene joπ nedovoljno znanstvenoverificiranih GM usjeva, koji Hrvatskoj ne donose niti gospodarsku,niti ekonomsku korist, a istodobno ugroæavaju hrvatske sjemenarskeinstitucije, znanstvene radnike koji u njima rade, te time i cijelohrvatsko sjemenarstvo.

Apeliramo:

• na temelju Protokola iz Kartagene, u Hrvatskoj neka se dodaljnjega zakonom ne dopusti sjetva GM usjeva, jer takvi usjevinisu rodniji, niti posjeduju druge kvalitete u interesu Hrvatske;

49

• neka se sjetva u svrhu pokusa (znanstvena ispitivanja) takvihgenetski modificiranih biljaka dopusti samo pod strogokontroliranim uvjetima i nakon javne rasprave;

• temeljem naπeg prijedloga, u sva tijela Dræavne uprave(Povjerenstvo za GMO, Znanstveni odbor za ograniËenuuporabu GMO-a i Znanstveni odbor za uvoenje GMO-a uokoliπ) neka budu birani i predstavnici naπe struke(oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadniËarstvo);

• u ta tijela ne uvrstiti osobe iz onih struktura koje su interesno-komercijalno ukljuËene u proizvodnju i plasman genetskimodificiranih (GM) proizvoda (molekularni biolozi,mikrobiolozi i molekularni genetiËari);

• prilikom odluËivanja neka se poπtuju nacionalni interesibiotiËkog suvereniteta;

• uz pravnu regulaciju ovog podruËja javnosti valja osiguratipotpunu dostupnost informacijama i javna kritika.

U StubiËkim Toplicama 23. studenoga 2004.

Sudionici simpozija u povodu 110. godiπnjice hrvatskog sjemenarstva

50

Dodaci

POPIS ÆUPANIJA KOJE SU SE IZJASNILE PROTIVSJETVE GM USJEVA

Istarska æupanija ∑ ZAKLJU»AKZbog zaπtite potroπaËa zabranjuje se upotreba GM sjemena, tepredlaæe osnivanje VijeÊa za spreËavanje uporabe GMO.Pazin, 14. studenog, 2003.

KoprivniËko-kriæevaËka æupanija - - - - - ZAKLJU»AK o ograniËenjunamjernog uvoenja GMO-a u okoliπ na cijelom teritorijuKoprivniËko-kriæevaËke æupanijeKoprivnica, 8. travnja, 2004.

Krapinsko-zagorska æupanija ∑ ZAKLJU»AK: Ne odobrava seuvoenje GMO i potiËe razvoj ekoloπke poljoprivrede. FormiratiÊe se VijeÊe za spreËavanje upotrebe GMO sjemena i pokrenutiinicijativa za zabranu upotrebe takvog sjemena na podruËju cijeleR. HrvatskeKrapina, 02. srpnja, 2004.

Poæeπko-slavonska æupanija ∑ ODLUKA o zabrani sijanja, stavljanjau proizvodnju i promet GMO na cijelom podruËju Poæeπko-slavonske æupanijePoæega, 27. veljaËe, 2004.

Primorsko-goranska æupanija ∑ ZAKLJU»AKRadi zaπtite zdravlja ljudi i okoliπa neprihvatljiva je upotreba GMOsjemena i proizvodnja GMO hrane na podruËju Primorsko-goranske æupanije.Rijeka, 27. svibanja, 2004

VirovitiËko-podravska æupanija ∑ ODLUKA o zabrani sijanja,stavljanja u proizvodnju i promet GMO na cijelom podruËjuVirovitiËko-podravske æupanijeVirovitica, 20. travnja, 2004.

51

GM slobodna podruËja nekih veÊih zemalja EU: Irska: u cijelosti,Engleska: 44 podruËja, Francuska: 15 regija i 5 pokrajina, Belgija:120 zajednica, NjemaËka: skoro 50 slobodnih zona (oko 1 milijunha), Italija: 15 od ukupno 20 regija, Maarska: 30 opÊina (preko 160000 ha), Poljska: 1 regija s preko 2 milijuna stanovnika.

Detaljnije na: < http://www.foeeurope.org/GMOs/gmofree/ >

Od 1. sijeËnja 2005. u NjemaËkoj je na snazi novi zakon o GMO kojiπtiti ekoloπku poljoprivredu bez GM usjeva.

ZakljuËak Meunarodnog simpozija o transgenim biljkama ibioloπkoj sigurnosti (Moskva, prosinac, 2004.): Rusija treba ostatislobodna od GMO. Neophodno je usvojiti medjunarodni sporazumo zabrani πirenja GMO u nova podruËja sve dok se ne dokaæestvarna bioloπka sigurnost GMO po Ëovjeka i okoliπ.

Demonstracije Greenpeacea protiv GMO-a u Parizu ispred zgrade u kojojse 2000. odræavala konferencija Cartagena protokola o bioloπkoj sigurnosti(Foto: M. Joπt)

52

STRU»NA DRU©TVA, SAVEZI I UDRUGE CIVILNOGDRU©TVA KOJE SE PROTIVE UVO–ENJU GM USJEVA UOKOLI© REPUBLIKE HRVATSKE

HRVATSKO AGRONOMSKO DRU©TVOPredsjednik: Drago ∆oriÊ, dipl.ing., BerislaviÊeva 6, 10000 Zagreb

HRVATSKO BIOETI»KO DRU©TVOPredsjednik: Prof.dr.sc. Nikola Skledar, Ul. BraÊe Branchetta 20, 51000Rijeka

HRVATSKO FILOZOFSKO DRU©TVOPredsjednik: Dr.sc. Ivica MartinoviÊ, I. LuËiÊa 3, 10000 Zagreb

HRVATSKO OPLEMENJIVA»KO, SJEMENARSKO I RASADNI»ARSKODRU©TVOPredsjednik: Prof.dr.sc. Ivan Kolak, VIII Ravnice 3, 10000 Zagreb

HRVATSKO SJEME ∑ GOSPODARSKO INTERESNO UDRUÆENJEZA SJEMENARSTVODirektor: Drago ∆oriÊ, dipl.ing., ©ulekova 28a, 10000 Zagreb

HRVATSKI SELJA»KI SAVEZPredsjednik: Darko GriviËiÊ, Zvonimirova 17, 10000 Zagreb

ZAJEDNICA UDRUGA SELJAKA SLAVONIJE I BARANJEPredsjednik: Anton Laslo, Europske avenije 13, 31000 Osijek

UDRUGA POLJOPRIVREDNIH PROIZVO–A»A SREDI©NJE HRVATSKEPredsjednik: Stjepan BrckoviÊ, MoslavaËka 13, 4310 IvaniÊ Grad

HRVATSKA UDRUGA ZA ZA©TITU POTRO©A»APredsjednica: prof.dr.sc. Vesna BrËiÊ-StipËeviÊ, Trg kralja PetraKreπimira 2, 10000 Zagreb

HRVATSKA MLADEÆPredsjednik: Roman Glas, Majcenov put 22b, 10000 Zagreb

Dodaci

53

“BIOS” ∑ SAVEZ ZA ORGANSKO-BIOLO©KO GOSPODARSTVO, ZA©TI-TU OKOLI©A I UNAPRE–ENJE ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKEPredsjednik: Prof.dr.sc. Marijan Joπt, Hebrangova 5, 10000 ZAGREB

“BIOPA” ∑ UDRUGA ZA ORGANSKO-BIOLO©KU PROIZVODNJUPredsjednik: Mirko Heffner, dipl.iur., –akovπtina 2, 31000 Osijek

“BIOVEGA” d.o.o.Jadranka Boban-PejiÊ, Ilica 72, 10000 Zagreb

CIVITAS ∑ UDRUGA ZA PROMICANJE CIVILNOG DRU©TVA PUTEM MEDIJAPredsjednica: Zvjezdana StanËiÊ, ©ubiÊeva 7, 10000 Zagreb

DRU©TVO ZA UNAPRE–ENJE KVALITETE ÆIVOTAPredsjednik: Zlatko PejiÊ, Ilica 72/1, 10000 Zagreb

“EKO LIBURNIJA” ∑ UDRUGA ZA RAZVITAK EKO-TURIZMAEKOLO©KE POLJOPRIVREDE I ZA©TITE OKOLI©APredsjednik: Mr.sc. Ranko TadiÊ, JelaËiÊev trg 1/III, 51000 Rijeka

EKOLO©KO DRU©TVO “ZELENI OSIJEK”Predsjednik Dalibor Radman, Opatijska 26f, 31000 Osijek

EKOLO©KO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO “SEVER”Mario Sever, VukomeriËka cesta 4, 10000 Zagreb

EKO ZADAR ∑ NVO ZA PROMICANJE EKOLO©KE PROIZVODNJEHRANE I ZA©TITU OKOLI©APredsjednica udruge: Jadranka Pelikan, dipl.ing., Ante StarËeviÊa 2, 23000Zadar

“GRUPA OR” ∑ UDRUGA ZA ZELENU TEORIJU, STRATEGIJU, POLITIKUI AKCIJUPredsjednik: Zoran OπtriÊ, Ulica Breza 38a, 10000 Zagreb

HRVATSKI CENTAR “ZNANJE ZA OKOLI©”Predsjednik: Goran Horvat prof., Ulica grada Vukovara 68, 10000 Zagreb

54

“HSUSE” - HRVATSKA STRU»NA UDRUGA ZA SUN»EVU ENERGIJUPredsjednik: Dr.sc. Ljubomir MajdandæiÊ, dipl.ing., J. Kavanjina 14, 10000Zagreb

ISTRAÆIVA»KO-OBRAZOVNI CENTAR ZA LJUDSKA PRAVA IDEMOKRATSKO GRA–ANSTVO FILOZOFSKOG FAKULTETA,SVEU»ILI©TA U ZAGREBUPredsjednica: Prof.dr.sc. Vedrana SpajiÊ-Vrkaπ, Ivana LuciÊa 3, 10000Zagreb

KU∆NI MAJSTOR d.o.o. ∑ IZDAVA»KA DJELATNOSTZa organizaciju: Tomislav Toth, glavni urednik, Paromlinska 49, Srebrnjak118, 10000 Zagreb

“MAKRONOVA” - USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIHKoordinatorica programa: Tamara DabiÊ, Ilica 72/1, 10000 Zagreb

ME–UNARODNO DRU©TVO ZA SPRJE»AVANJE OKRUTNOSTI NADÆIVOTINJAMA I BILJKAMA (PCAP INTERNATIONAL)Predsjednik: Milan MediÊ, SmiËiklasova ul. 21, 47000 Karlovac

NEZAVISNI DRAGOVOLJCI HRVATSKIPredsjednica: Slavica Hruπkar, Trg hrvatskih velikana 2, 10000 Zagreb

OSJE»KI ZELENI ∑ SLOBODNI POKRETPredsjednica: Ljiljana Mitoπ-Svoboda, D. Neumana 2, 31000 Osijek

PROGRAM REPRO EKO - REPRO STUDIO d.o.o.Predsjednica: Dragica Repar, Petrova 88, 10000 Zagreb

“SAVJESNI” - UDRUGA ZA PROMICANJE I ZASTUPANJE POZITIVNIH,UNIVERZALNIH VRIJEDNOSTI; SA SVRHOM POBOLJ©ANJA KVALITETEÆIVOTA, RAZVOJA I NAPRETKA DRU©TVAPredsjednik: Goran MajetiÊ, Kralja Tomislava 21a, 47000 Karlovac

“SUNCE” - UDRUGA ZA ZA©TITU OKOLI©APredsjednik: Ljiljana Prebanda, Obala HNP 7/III, 21000 Split

55

UDRUGA “CENTAR ZA KOMPOST”Predsjednica: Mira JelËiÊ, Ljudevita Posavskog 14a, 31000 Osijek

UDRUGA DRAGOVOLJACA OBRAMBENIH SNAGAPredsjednik: Ivan FriπËiÊ, Domobranska 4, 10000 Zagreb

UDRUGA “EKOP-ISTRA”Predsjednik: Mr.sc. Anton Josip Rupnik, Koparska 58 52100 Pula

UDRUGA “HRVATSKA EKO MISIJA ZEMLJA”, OPATIJAPredsjednik: Draæen Deranja, Pobarska cesta 43, 51211 Matulji

UDRUGA “URBANA KULTURA I EDUKACIJA”Predsjednik: Kruno Joπt, S. RadiÊa 21, 48260 Kriæevci

“ZEKO” ∑ UDRUGA ZA RAZVITAK EKOLO©KE POLJOPRIVREDE,ZA©TITE OKOLI©A I RURALNOG PROSTORADopredsjednik: Vladimir Hrust, dipl.inæ., Ul. Grada Vukovara 72, 10000Zagreb

“ÆIVA ZEMLJA” - UDRUGA ZA EKOLO©KU POLJOPRIVREDU, RURALNIRAZVITAK I ZA©TITU OKOLI©APredsjednica: Zlata NaniÊ, Ul. Grada Vukovara 238, 10000 Zagreb

56

NakladniciMATICA HRVATSKA

DOMAGOJEVA ZAJEDNICA

Za nakladnikaIgor ZidiÊ

LektorTugomir Bobinac

DizajnAntun ZidiÊ

TisakRepro studio d.o.o.

Zagreb