SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

TRAVNIK

SEMINARSKI RAD

„ SOFTVERSKO PLANIRANJE I PROCJENA“

Po uzoru na poduzeće AB-food Banja Luka

Predmet: Ekonomika u računarstvu

Mentor: Doc. dr. Zaim Buljubašić

Asistent: Mr. Dražen Laštro

Student: Marijana Šafradin

Broj indeksa: 0013-10/VIT

Smjer: Informacione tehnologije

Travnik, 01 / 2012

Sadržaj

1. UVOD............................................................................................................................1

1.1. Predmet rada............................................................................................................1

1.2. Cilj rada..................................................................................................................2

1.3. Hipoteza..................................................................................................................2

1.4. Metode.....................................................................................................................3

2. SOFTVERSKI INŽINJERING (SE)..............................................................................4

3. POSTAVLJANJE ZADATAKA...................................................................................4

4. PRELIMINARNA ANALIZA STANJA OBJEKTNOG SISTEMA............................5

4.1. Organizaciona shema poduzeća..............................................................................5

4.2. Intervju....................................................................................................................6

4.2.1. Intervju sa direktorom poduzeća......................................................................7

4.2.2. Intervju sa radnicima........................................................................................8

4.2.3. Trenutno stanje u prodajnim centrima.............................................................8

5. DATA FLOW DIAGRAM............................................................................................8

5.1. Data flow diagram pojedinih procesa....................................................................11

6. PRIJEDLOG SOFTVRESKOG RJEŠENJA...............................................................12

6.1. Prijedlog rješenja...................................................................................................13

7. COST / BENEFIT ANALIZA PONUĐENIH RJEŠENJA.........................................13

7.2. PAYBACK METODA..........................................................................................15

7.3. PAYBACK ANALIZA.........................................................................................16

8. ZAVRŠNI PRIJEDLOG ZA UVOĐENJE SOFTVERSKOG RJEŠENJA.................16

10. ZAKLJUČAK............................................................................................................18

11. LITERATURA...........................................................................................................19

1. UVOD

Veoma važan segment u informatičkoj industriji odnosi se na izradu i

implementaciju softverskih rješenja za uspješno i pojednostavljeno poslovanje i zauzima

posebno mjesto koji svaki dan teži otkrivanju novih značajki. Sve je više korisnika koji

svoje poslovanje svakodnevno unapređuju primjenom informatičkih tehnologija.

Naravno da i u takvom sistemu elektronskog poslovanja postoji i sve veća težnja

unapređenju poslovnih komunikacija i olakšanju internih i eksternih razmjena

dokumenata, poboljšanju održivosti baze podataka, zaštiti sistema i integraciji samog

korisnika.

Suvremeni način poslovanja i mogućnosti hardvera diktiraju krajnjim korisnicima

računarskih sistema sve složenije informacione zahtjeve. Da bi se udovoljilo ovakvim

potrebama, neophodno je realizirati odgovarajuće i posebno namijenjene programske

proizvode koji bi trebali da ispune međusobno konfliktne zahtjeve. Programski proizvod

bi trebao da ispuni očekivanja i udovolji sljedeći uvjetima :

Odgovarajuću sveobuhvatnost s obzirom na domen primjene

Visoku pouzdanost, brzinu točnost u radu

Očekivano brz odziv na zahtjev korisnika

Jednostavan grafički korisnički interfejs (GKI)

Jednostavnost održavanja

Brzu realizaciju u odnosu na trenutak identifikacije informacionih zahtjeva.

1.1. Predmet rada

1

Softversko planiranje i procjena je postala naučna disciplina koja zauzima vrlo

važno mjesto u svijetu informacionih tehnologija i softverskog inžinjerstva. Sam proces

implementacije nekog softverskog projekta započinje njegovima planiranjem,

prelimenarnom analizom, obradom stanja, prijedlogom mogućih varijanti, procjenom

troškova i samom implementacijom novog softverskog rješenje.

Poseban dio softverskog planiranja je način i postupak u postavljanju toka

razmjene podataka koji trebaju da osiguraju i rezultiraju poboljšanje poslovanja. Stoga je

moj primarni cilj obraditi zadatk i ukratko predstaviti tokove softverskog planiranja i

njegovu procjenu.

Tema rada: Softversko planranje i procjena – po uzoru na poduzeće AB-food

Banja Luka.

U radu se jednim dijelom obrađuju teoretski dio korištenih resursa pri samoj

izradi softverkog planiranja.

Radom se nastoji dati detaljna opis subjekta, predstaviti njegova potreba i stvoriti

mogućnost za implementaciju ponuđenih rješenja.

1.2. Cilj rada

Cilj ovog rada jeste da uradi osnovi teoretski dio softverskog inžinjerstva i na

zanimljiv način predstavi proces i način softverskog planiranjai procjene.

1.3. Hipoteza

Softversko planiranje i procjena jedan je od osnovnih elemenata suvremenog

poslovanja u cilju njegovog poboljšanja i osiguranja podataka i informacija.

Softversko rješenje može utjecati na povećanje i poboljšanje poslovanja i

poticati stalno unapređenje i poboljašnje.

2

1.4. Metode

Za ovaj rad je korišteno nekoliko naučnih metoda. Na samom početku izvršen je

odabir stručne literature i popis potrebnih sadržaja sa interneta, određen je sadržaj rada, i

multimedijalni sadržaj. U drugom dijelu pažnja je posvećena prikupljanju primarnih

podataka i njihovoj analizi. Prikupljanje primarnih podataka je vršeno pomoću dostupne

literature i internetskog sadržaja . Nakon prikupljanja podataka pristupilo se njihovoj

obradi i analizi, nakon čega je uslijedila izrada pisanog rada prateći usvojene nacrte i

definirane zahtjeve .

3

2. SOFTVERSKI INŽINJERING (SE)

SE je disciplina ili paradigma koja kombinuje razumljive metode u svim fazama

razvoja softvera, bolje alate za automatizaciju tih metoda, snažnije blokove u izgradnji i

implementaciji SW, bolje tehnike za osiguranje kvaliteta koristeći koordinaciju, kontrolu

i menadžment.

Ove metode obuhvataju:

Planiranje projekta

Analizu sistemskih i SW zatjeva

Dizajn

Kodiranje

Testiranje

Održavanje

U razvoju SW-a, SE metode predstavljaju strukturni pristup i proizvodnju

visokokvalitetnog softvera u odnosu na efektivne troškove. 1

3. POSTAVLJANJE ZADATAKA

Poduzeće AB – food d.o.o. Banja Luka se bavi veleprodajom prehrambeni

proizvoda. U svome sastavu ima više skladišta kao i više prodajnih centara. Zadatak

projektnog tima je da izvrši preliminarnu analizu objektnog sistema korištenjem metoda

( intervju, pregled dokumentacija, analizu postojećeg stanja, prijedlog novog rješenja,

1 www.etfbl.net/.../Softverski%20inzenjering

4

procjenu troškova i isplativnost implemetnacije novog softverskog rješenja) te da izvrši

sljedeće :

1. preliminarnu analizu stanja objektnog sistema,

2. Prijedlog mogućih rješenja uvođenjem informacijskog sustava,

3. cost / benefit analizu ponuđenih rješenja,

4. uradi končan prijedlog za uvođenje

Konačan rezultat projekta trebao bi da bude adektvano rješenje poslovanja za

nalogodavca.

4. PRELIMINARNA ANALIZA STANJA OBJEKTNOG SISTEMA

Poduzeće AB – food Banja Luka je trgovinsko poduzeće koje se bavi uvozom i

veleprodajom prehrambenih proizvoda diljem Bosne i Hercegovine. Poduzeće posjeduje

tri glavna skladišta robe koja opskrbljuju pripadajuće prodajne centre. Prodajni centri su

mjesta na kojim kupci mogu pogledati uzorke asortimana ponuđene robe, poručiti robu i

po prijemu otpremnice, preuzeti robu u određenom skladištu. U prodajnim centrima vrši

se i sklapanje kupoprodajnih ugovora, oređivanje visine limita za kupovinu, te polog

akceptnih naloga kao garancije kupaca.

4.1. Organizaciona shema poduzeća

Predstavljam trenitačnu organizacionu shemu uprave poduzeća AB- food d.o.o.

Banja Luka.

Analiza organizacione sheme poduzeća veoma je bitna u svakom softverskom

planiranju da bi se uvidio i analizirao dosadašnji način odvijanja tijeka poslovanja i

međusobne komunikacije.

5

Slika 1- organizaciona shema

4.2. Intervju

Jedna od osnovnih metoda za izradu informacijskih sustava jeste svakako metoda

intervjua u kojoj je zadata otkriti sljedeće faktore :2

Korisnički zahtjevi

Informacije o postojećem sustavu

Informacije o aplikacijama – softverska rješenja

Dokumentacija

Poslovni procesi i informacijski tokov

U ovoj metodi intervju može da bude – ispitivanje pojedinca kroz razgovor s

planiranim pitanjima ali i s mogućnošću prilagođavanja s neplaniranim pitanjima;

ispitanik ima punu slobodu odgovaranja. Važno je uključiti i sudjelovanje npr.

neposrednih korisnika, rukovoditelja, suradnika.2 http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/modeliranje/P4-Prikup-inf-analiza-zaht.pdf

6

Ispitivači su najčešće: osoba iz projektnog tima; organizator, planer, projektant,

a možemo se opredijeliti za individualni intervju tj. ispitivanje pojedinca ili grupe koja

se bavi istim poslom ili grupni intervju što se odnosi na ispitivanje grupe u kojoj su

korisnici iz više različitih ali međusobno povezanih područja.3

4.2.1. Intervju sa direktorom poduzeća

Iz intervjua sa direktorom poduzeća doznajemo svrhu našeg angažiranja. Uprava

poduzeća nije zadovoljna trenutnim sistemom rada Veleprodajnih centara i definišu se

ljedeći problemi :

1. Između skladišta i prodajnog centra nema direktne real – time

komunikacije, skladištari izdaju robu po otpremnici koju generira prodajni

centar, u prošlosti se dogodio i pokušaj obmane od strane kupaca korištenjem

krivotvorene otpremnice. Rukovodstvo zahtjeva uspostavu novog sistema u

kojem bi postojala nova veza sa veleprodajnim skladištima.

2. Sistem po kojem svi kupci robu plaćaju na jedinstven žiro-račun

poduzeća ne fuknkcionira na zadovoljavajućoj razini. Razlog tome je što

poduzeće ima ogroman broj kupaca u različitim gradovima pa je poslove obrade

naplate teško voditi. Rukovodstvo namjerava otvoriti žiro – račune u svakoj oćini

u kojoj postoje centri a poslove kontrole naplate i obrade dospjelih potraživanja

prebaciti na veleprodajne centre.

4.2.2. Intervju sa radnicima

Po obavljenom intervju sa radnicima u veleprodajnom skladištu Banja Luka

saznali smo kako trenutačno radi jedan prodajni centar. Identifikovani su svi objekti i

procesi koji se odvijaju u tijeku rada. Na osnovu toga izvršena je identifikacija

trenutnog stanja u prodajnim centrima.

3 http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/modeliranje/P4-Prikup-inf-analiza-zaht.pdf

7

4.2.3. Trenutno stanje u prodajnim centrima

1. Sklapanje ugovora : Za sve nove kupce sklapa se ugovor o kupoprodaji. U

ugovoru su sadržani svi komercijalni uvjeti kao što su : limit potrošnje, vremenska

odgoda plaćanja, rabati. Kada kupac potpiše ugovor, kao osiguranje za plaćanje

ostavlja mjenicu. Ugovor vrijedi za tekuću poslovnu godinu. Kopiju ugovora

dobivaju kupacm prodajni centra a jedan primjerak zajedno sa mjenicom dostavlja se

u odjel Knjigovodstva.

2. Kupovina robe: U prodajnom centru kupac popunjava narudžbu artiklima

koje želi kupiti te istu daje komercijalisti koji generira otpremnicu. Jedan primjerak

sa narudžbom ostaje u komercijali a druga dva nosi kupac. U skladištu kupac

preuzima robu i ovjerom potvrđuje da je istu i preuzeo dok skladištar ovjeruje

otpremnicu kojim potvrđuje da je robu izdao. Po jedan primjerak ostaje skladištaru i

kupcu.

3. Obrada dosjelih potraživanja : Komercijala prodajnog centra vodi

evidenciju o datumima dospjeća obaveza po kupcima. Generiše dnevna izvjeća i

dostavlja ih u odjel knjigovodstva. Ukoliko ovaj odjel ne primi doznaku o uplati

pokreće se postupak opomena kupcima za izvršenje plaćanja.

5. DATA FLOW DIAGRAM

Dijagram toka podataka (DFD - Data Flow Diagram) je skup dijagrama za

dokumentiranje fizičkog i logičkog modela sustava te zahtjeva za :

prikaz protoka, strukture i obrade podataka

dokumentiranje logike, poslovnih pravila i procedura

Tehnika se primjenjuje pri razvoju aplikacija, otkuda je i potekla. Ne može se

koristiti za opis programske logike, opis promjene stanja, izradu upravljačkih

8

specifikacija ili dizajn korisničkog sučelja!!! Koristi se pri modeliranju poslovnih

procesa.4

Slika 2- DFD kontekstni nivo prodajni centar

4 http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/modeliranje

9

Slika 3- prvi nivo eksplozije fizičkog DFD-a

10

5.1. Data flow diagram pojedinih procesa

1. Obrada novog kupca

Slika 4- obrada novog kupca DFD

2. Prodaja robe

Slika 5- DFD Prodaja robe

11

3. Obrada dospjelih potraživanja

Slika 6-DFD obrada dospjelih potraživanja

6. PRIJEDLOG SOFTVRESKOG RJEŠENJA

U realizaciji softverskog rješenja moraju se zadovoljiti dva nužna zahtjeva i to :

1. osigurati direktnu vezu VP – skladišta ( sistem podrazumijeva da će

komercijalista po obradi otpremnice jedan primjerak dati kupcu, a kopiju tog primjerka u

elektroničkom obliku dostaviti na računar u skladište).

2. osigurati sistem obrade plaćanja kupaca na lokalnom nivou tj. u svakom

veleprodajnom centru zasebno.

12

6.1. Prijedlog rješenja

Za ispunjenja zahtjeva 1 : potrebno formirati računarsku mrežu, bazu podataka,

server u pripadajuće skladište.

Za ispunjenje zahtjeva 2 : implementirati novi softver koji će pratiti promjene

stanja na računima i voditi evidenciju o uplatama kupaca i svakodnevno generisati

izvještaje o kupcima.

7. COST / BENEFIT ANALIZA PONUĐENIH RJEŠENJA

Cost-benefit analiza (engl. cost-benefit analysis; njem. Kosten-Nutzen-Analyse),

metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju sve prednosti i svi nedostaci

nekog privrednog pothvata ili projekta analizom troškova (cost) i koristi (benefit). Važna

je za donošenje ispravne odluke i za korekciju projekata.5

5 http://sh.wikipedia.org/wiki/Cost-benefit_analiza

13

RAZVOJNI TROŠKOVI SMANJENJE TROŠKOVATroškovi iznos Komunikacijskih 12,000Administracija 2000 Smanjenje uposlenih 10,000Konzultanti 3000 Procesiranje podataka 8,000Zastoj u radu kod starog sistema 7000 UKUPNO 30,000.00 Obuka radnika 7000Prekidi u radu 2000Uredski materijal 2000 DOBITUkupno 23,000.00 POVEĆANJE PRIHODAGODIŠNJI OPERATIVNI TROŠKOVI Aktuelni i mjerljivi 7,000Fiksni troškovi 10,000 Goodwill 13,000Varijabilni troškovi 5,000 UKUPNO 20,000.00 UKUPNO 15,000.00

KAPITALNI TROŠKOVINova oprema 30,000Software 45,000Uredska oprema 32,000UKUPNO 107,000.00

7.1. NET PRESENT VALUE

Riječ je o prevladavajućoj metodi u financijskoj analizi izvodljivosti kojom se

budući protoci novca (troškovi i dobiti) pretvaraju u trenutnu tržišnu vrijednost (Net

Present Value – NPV). Naime, kada se projekti, odnosno, investicije rasprostiru preko

dužeg vremenskog perioda, dužeg od godinu dana, tada je potrebno uzeti u obzir i

činjenicu da novac s vremenom gubi svoju vrijednost. Vremenski period preko kojeg se

snižava vrijednost novca ne smije biti definiran tako da obuhvaća samo period povrata

nego treba obuhvaćati onaj period u kojem se reflektira potpun utjecaj IT sustava6

6 http://www.zpr.fer.hr

14

NET PRESENT VALUEGodina 0 1 2 3 4 5Inicijalni troškovi 130,000Godišnji troškovi 15,000 15,000 15,000 15,000 15,000Godišnja dobit 50,000 50,000 50,000 50,000 50,000NET BENEFIT 35,000 35,000 35,000 35,000 35,000Discount faktor 0.952 0.907 0.864 0.823 0.787Disc. Net dobitak 33,320 31,745 30,240 28,805 27,545Kumulativni discountnet dobitak 33,320 65,065 95,305 124,110 151,655

Suma dobitaka umanjena za sumu troškova uzevši u obzir vremenski dimenziju novca

(DPV – Discount Present Value ) je vrijednost NPV-a ( Net Present Value):

NPV = 151.655 – 130.00 = 21.655 > 0

Što se može zaključiti da je razvoj novog softverskog rješenja isplativ.

7.2. PAYBACK METODA

Period povrata investicije se opisuje kao ključan indikator rizika te se može

protumačiti na način da što je kraći period povrata to je manje vjerojatno da će nova

tehnologija zastarjeti čime se povećava fleksibilnost kompanije prilikom prihvaćanja

nove tehnologije. Dakle, što je kraći period povrata, to bolje. Ako je period povrata

manji od onog koji je prihvatljiv za organizaciju (industrijski prosjek jest 24 mjeseci),

projekt će vjerojatno biti uspješan.

Kraći period povrata ide u prilog strategiji implementacije kratkotrajnih solucija

s intencijom da iste budu zamijenjene u bližoj budućnosti umjesto da se čeka na

perfektno rješenje.7

7 http://www.zpr.fer.hr

15

7.3. PAYBACK ANALIZA

PAYBACK ANALIZA

Kumulativni discount 33,320 65.065. 95,305 124,110 151,655net dobitakIznos povrata - 96.680 - 64.935 - 34.695 - 5.890 + 21.655

Uložena sredstva će se vratiti investitoru za nešto više od 4 godine.

8. ZAVRŠNI PRIJEDLOG ZA UVOĐENJE SOFTVERSKOG RJEŠENJA

Kontekstni nivo logičkog Data Flow Diagrama bi izgledao ovako :

Slika 7 - DFD prodajni centar

U prodajni centar pristižu zahtjevi za sklapanje kupoprodajnih ugovora,

narudžbenice i dnevni izvodi iz banke kao i dokumetni a prem kupcu mogu ići

otpremnice, ugovori ili opomene. Kada kupac primi otpremnicu, ista otpremnica se u

elektronskom obliku šalje u skladište koje po tome izadje robu kupcu ili je priprem za

16

nazančeni termin otpreme. S ovakvim načinom osigrao bi se red e skladišnoj službi i

organizacija poslova mnogo je jednostavnija od prethoden.

Prvi nivo eksplozije ovog logičkog DFD izgleda ovako :

Slika 8 - DFD PRVI NIVO

17

10. ZAKLJUČAK

Planiranje informacionih sistema i implementacija novih softverskih rješenja u

poslovanje predstavlja dug niz različitih metoda i ispitivanja u cilju pronalaženja

optimalnog rješenja za investitora.

Softverski projekti koji se rade namjenski za određen segment poslovanja u

samom početku predstavljaju izuzetni visok trošak u poslovanju ali se ti troškovi vrate

kroz kratak period poslovanja kao u ovom slučaju. Naravno ne smijem zanemariti

činjenicu i reči da smo doživotno riješili problem nekog poduzeća prodavši mu softwer i

informatičku opermu, klijenti uvijek moraju biti upoznati i imati na umu da životni vijek

softvera i opreme nije trajan te da će nako njegovog isteka biti potrebna modernizacija

postojećeg rješenja i opreme. U ovakvim situacijama nepdhodno je ponuditi ugovor o

održavanju softwera i servisiranju opreme. Ovakav način pridonosi dodatni prihod za

informatičke kuće a i manje troškove investitoru jer će se redovnim ažuriranjem softvera

i servisiranjem opreme produljiti životni ciklus proizvoda.

Metode koje se koriste u analizi ne garantiraju niti uspjeh niti način kako

apsolutno izmjeriti sve potencijalne vrijednosti nekog sustava, no mogu i moraju biti

korisne komponente procesa selekcije i implementacije projekata definirajući kriterije

projekta, opseg projekta, budžet, rizike i ishode na transparentan način u svrhu

poboljšavanja i osiguravanja povrata investicije. Zajedno s strategijama implementacije

projekata, metode analize izvodljivosti mogu pomoći pri usklađivanju informacijskih

sustava s poslovnim ciljevima.Vrlo je bitno napraviti verifikaciju odabrane metode na

način da se usporedi pretpostavljena povrat investicije s stvarnim ishodom na kraju

projekta kako bi se što bolje dobio uvid u korištenje pojedinih metoda za odgovarajuće

situacije i projekte8.

8 http://www.zpr.fer.hr

18

11. LITERATURA

1. www.etfbl.net/.../Softverski%20inzenjering (10.01.2012 15:35 h)

2. http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/modeliranje/P4-Prikup-inf-analiza-

zaht.pdf (10.01.2012; 16:25 h)

3. http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/modeliranje (10.01.2012; 16:42 h)

4. http://sh.wikipedia.org/wiki/Cost-benefit_analiza (11.01.2012.;09:52 h)

5. http://www.zpr.fer.hr (11.01.2012.; 23:15 h)

19