Mark Finley - Adventisti Hrvatska...Od 6. do 8. poglavlja Poslanice Rimljanima navodi se da je milost koja opravdava svakog vjernika istodobno i milost koja posveÊuje. U 10. poglavlju

1

Mark Finley

Zadobivanje prijatelja za Boga

Radost suradnje u Njegovom poslanju

Pouke iz Biblije

Srpanj, kolovoz i rujan 2020.

2

Sadræaj

1. Zaπto svjedoËiti?

2. SvjedoËenje koje osvaja — moÊ osobnog iskustva

3. Gledanje na ljude Isusovim oËima

4. Sila molitve — posredovanje za druge

5. SvjedoËenje u sili Duha

6. NeograniËene moguÊnosti

7. Objavljivanje RijeËi

8. Sluæenje po ugledu na Isusa

9. Izgraivanje stava koji osvaja

10. Uzbudljiv naËin da se ukljuËimo

11. ©irenje Radosne vijesti o Isusu

12. Poruka koju vrijedi navijeπtati

13. Korak u vjeri

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 3/2020.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 3/2020Mark Finley, Making Friends for God

3

Mi imamonevjerojatnu prednosti veliku odgovornost,ali i vjeËnu radostsudjelovanja isuradnje s Kristom uNjegovom poslanju.

Mi imamonevjerojatnu prednosti veliku odgovornost,ali i vjeËnu radostsudjelovanja isuradnje s Kristom uNjegovom poslanju.

UVOD

Prednost i odgovornostIma trenutaka kad jedna jedina misao pokrene duboku promjenu u

naπem æivotu. Prije par godina sjedio sam na propovjedniËkom sastankus nekim svojim kolegama. Poveo se razgovor o navjeπÊivanju naπe vjere,svjedoËenju i evangelizmu. Jedan od mojih prijatelja iznio je sljedeÊumisao: “Misija je u prvom redu Boæje djelo. On upoπljava sva nebeskasredstva da bi spasio naπ planet, a naπ je posao da radosno suraujemos Njim u Njegovom djelu spaπavanja izgubljenih.” Odjednom mi se uËini-lo da je s mojih pleÊa spao teæak teret. Dakle, nije moj posao da spaπa-vam izgubljeni svijet! Bog to radi. Moja je odgovornost samo da suraujems Njim u onome πto On veÊ Ëini.

Ta misao — da je misija Boæjedjelo — jasno se provlaËi kroz cijeloPismo. Salomon to izraæava na slje-deÊi naËin: “Stavio je i vjeËnost usrca njihova.” (Propovjednik 3,11 —Varaædinska Biblija) Kad se netko ro-di, Bog tu Ëeænju za vjeËnoπÊu usa-uje u samo tkanje njegovog biÊa.Augustin je jednom rekao: “Za sebesi nas, Gospodine, stvorio, i nemirnoje srce naπe dok se ne smiri u Tebi.”Prema Ivanovom evanelju, Isus jesvjetlo koje obasjava svakoga tko se rodi na ovom svijetu (Ivan 1,9). Bogne samo πto je u svakoga od nas usadio Ëeænju za Njim, veÊ πalje isvojega Duha Svetoga da nas privlaËi k Njemu.

Svaku æelju da Ëinimo dobro, svako osvjedoËenje u grijeh u namaizaziva Duh Sveti. Svaku æudnju za dobrotom, kao i sklonost k ljubaznostii nesebiËnosti u prvom redu potiËe Duh Sveti. Iako to moæda nerazumijemo i ne uviamo u potpunosti, Duh Sveti djeluje u naπem æivotuda bi nas privukao k Isusu (Ivan 16,7-15). A sâm Isus najveÊi je od svihdarova.

Kada je ljudski rod bio beznadno izgubljen zbog grijeha, osuen navjeËnu smrt, Boæja ljubav je preuzela inicijativu. Luka piπe: “Da, Sin»ovjeËji doπao je da traæi i spasi πto je izgubljeno.” (Luka 19,10) ApostolPavao dodaje: “Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time πto jeKrist, dok smo joπ bili greπnici, umro za nas.” (Rimljanima 5,8) Bog jepreuzeo inicijativu u naπem spasenju. Krist je napustio nebesku slavui sjaj i doπao na ovaj grijehom pomraËeni svijet u otkupiteljsko posla-nje.

4

Prije nego πto smo mi uËinili i najsitniji korak prema Njemu, Bogje napravio divovski skok prema nama. Prije nego πto smo Mu uopÊepredali svoj æivot, On nam je vlastitom smrÊu osigurao spasenje. Mi smobili Njegovi neprijatelji, ali On je bio naπ prijatelj. Okrenuli smo Mu lea,ali On je okrenuo svoje lice k nama. Nismo marili za Njega, ali Njemuje bilo neizmjerno stalo do nas.

U 15. poglavlju Evanelja po Luki On je opisan kao dobri pastir kojineumorno traga za svojom izgubljenom ovcom, kao æena koja oËajniËkitraæi izgubljeni srebrni novËiÊ od svojeg miraza i kao ostarjeli otac kojibespoπtedno trËi u susret svojem izgubljenom sinu. Ellen G. White iz-nosi sljedeÊe sjajno zapaæanje koje zasluæuje da o njemu razmislimo:“Veliki plan spasenja donesen je prije osnivanja svijeta. Krist nije stajaosâm u tom Ëudesnom pothvatu za otkupljenje Ëovjeka. Na nebeskomvijeÊu, joπ prije nego πto je svijet stvoren, Otac i Sin zavjetovali su sejedan drugom da Êe Krist — koji je jedno s Ocem, ako se Ëovjek pokaæenevjernim prema Bogu, zauzeti mjesto prijestupnika da bi pretrpio ka-znu koja, prema zahtjevima pravde, mora pasti na njega.” (The AdventReview and Sabbath Herald, 15. studenoga 1898.)

Razmiπljajte o tome za trenutak. Mi imamo nevjerojatnu prednosti veliku odgovornost, ali i vjeËnu radost sudjelovanja i suradnje s Kri-stom u Njegovom poslanju. Time Êemo se baviti u svojim poukamatijekom cijelog ovog tromjeseËja.

Mark Finley, svjetski priznati evanelist, rodom iz Connecticutau SAD-u, bio je potpredsjednik Generalne konferencije od 2005. do 2010.godine. Nakon umirovljenja postao je pomoÊnik predsjednika General-ne konferencije. Pastor Finley i njegova supruga Ernestina imaju trojedjece i petero unuËadi.

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, 2013., poglavlje 1, str. 7—12

Pouka 1 27. lipnja—4. srpnja 2020.

Zaπto svjedoËiti?“To je dobro i ugodno pred Bogom, Spasiteljem naπim, koji

hoÊe da se svi ljudi spase i dou do potpune spoznaje istine.”(1. Timoteju 2,3.4)

Biblijski tekstovi: Jakov 5,19.20; Luka 15,6; Sefanija 3,17;Ivan 7,37.38; 1. Timoteju 2,3.4; 2. KorinÊanima 5,14.15.

Bog duboko Ëezne za tim da svi ljudi na svakom mjestu odgovorena Njegovu ljubav, prihvate Njegovu milost i budu spaπeni za Njegovokraljevstvo. Nema niËega πto bi On æelio viπe od naπeg spasenja. Njegovaljubav je bezgraniËna. Njegova milost je neizmjerna. Njegovo suosjeÊa-nje je beskrajno. Njegovo opraπtanje je neiscrpno. Njegova sila je beskona-Ëna. Za razliku od poganskih bogova koji su zahtijevali da im se prinoseærtve, naπ Bog je sâm prinio najveÊu ærtvu. Koliko god mi æeljeli bitispaπeni, Bog to æeli joπ viπe. “To je dobro i ugodno pred Bogom, Spa-siteljem naπim, koji hoÊe da se svi ljudi spase i dou do potpune spoznajeistine.” (1. Timoteju 2,3.4) Njegovo srce Ëezne za naπim spasenjem.

SvjedoËenje se u potpunosti odnosi na Isusa. Ono se svodi na porukuo tome πto je On uËinio da bi nas spasio, kako je promijenio naπ æivot,kako su veliËanstvene istine Njegove RijeËi koje nam govore o Njemu iotkrivaju ljepotu Njegovog karaktera. Dakle — zaπto svjedoËiti? Zato πtone moæemo πutjeti kad shvatimo tko je On, kada doæivimo draæ Njegovogmilosra i snagu Njegove ljubavi. I opet — zaπto svjedoËiti? Zato πto,suraujuÊi s Njim, ulazimo u Njegovu radost dok promatramo kako ljudibivaju otkupljeni Njegovom miloπÊu i preobraæeni Njegovom ljubavlju.

6

NEDJELJA 28. lipnja

PRUÆANJE PRILIKA ZA SPASENJE

Ljudima πirom svijeta Bog svakodnevno pruæa prilike da Ga upozna-ju. Posredovanjem Duha Svetoga On djeluje na njihovo srce. On seotkriva u ljepoti i sloæenosti svijeta prirode. Golemo prostranstvo, sveopÊired i simetrija svemira govore o vjeËnom Bogu neograniËene mudrostii beskrajne sile. Putem svoje providnosti On ureuje okolnosti u naπemæivotu kako bi nas privukao k sebi.

Premda Bog otkriva sebe preko osvjedoËenja svojega Duha, ljepoteprirode i djela providnosti, ipak najjasnije otkrivenje Njegove ljubavinalazimo u æivotu i sluæbi Isusa Krista. I zato, kada drugima govorimoo Isusu, mi im pruæamo najbolju priliku za spasenje.

ProËitajte Luka 19,10 i usporedite s Jakovom 5,19.20. »emunas Lukino evanelje uËi u vezi sa svrhom Kristovog dolaska naZemlju? Kako mi suraujemo s Kristom u Njegovom djelu spaπava-nja izgubljenih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema apostolu Jakovu, “onaj koji vrati greπnika s njegova krivogputa, spasio je njegovu duπu od smrti” (Jakov 5,20). Poslanica Rimljani-ma dodatno naglaπava tu misao. U 1. i 2. poglavlju Poslanice Rimljanimavidimo da su i pogani koji promatraju Boæje otkrivenje u prirodi i Heb-reji koji su primili Boæje proroËko otkrivenje putem Svetoga pisma —podjednako izgubljeni bez Krista. Od 3. do 5. poglavlja Poslanice Rim-ljanima apostol otkriva da se spasenje dobiva miloπÊu iskljuËivo vjerom.Od 6. do 8. poglavlja Poslanice Rimljanima navodi se da je milost kojaopravdava svakog vjernika istodobno i milost koja posveÊuje. U 10.poglavlju apostol tvrdi: “Tko god zazove ime Gospodnje, spasit Êe se”(Rimljanima 10,13), a onda istiËe da Ga nitko ne moæe prizvati ako nevjeruje, a opet — ne moæe vjerovati ako nije Ëuo, niti moæe Ëuti ako munetko ne kaæe (Rimljanima 10,14.15). Prema tome, mi smo karike uplanu spasenja preko kojih Bog dopire do izgubljenih ljudi slavom iEvaneljem.

Mi ne svjedoËimo da bismo ljudima pruæili jedinu, veÊ najboljupriliku za spasenje. Kakva je, dakle, naπa uloga u Boæjem planuotkupljenja ljudskog roda? Razmislite i o sljedeÊem: Koliko je ljudiËulo Evanelje s vaπih usana?

7

PONEDJELJAK 29. lipnja

KAKO DA OBRADUJEMO ISUSA?

Je li vas netko pitao: “Kako se danas osjeÊate?”, “Jeste li zadovolj-ni?” A πto ako biste vi Bogu postavili to pitanje: “Boæe, kako se danasosjeÊaπ?” ©to mislite, kakav biste odgovor dobili? Moæda neπto poputovog: “Danas sam imao iznimno teæak dan. Suze su mi izbile pri pogle-du na tisuÊe izbjegliËkih kampova s djecom koja plaËu, smrzavaju se igladuju. Prolazio sam ulicama prenapuËenih svjetskih gradova i tugovaos beskuÊnicima i siromasima. Srce mi se slama zbog izmuËenih æena idjece koji se prodaju kao seksualno roblje. Prisustvovao sam ratnimpustoπenjima, razornim posljedicama elementarnih nepogoda i agonijiiscrpljujuÊih, smrtonosnih bolesti.” Biste li Mu tada uzvratili pitanjem:“Ali, Boæe, postoji li iπta πto bi Te moglo obradovati? Ima li iËega πtodonosi radost Tvojem srcu? Postoji li neπto πto bi te navelo da zapjevaπ?”

ProËitajte sljedeÊe retke: Luka 15,6.7.9.10.22-24.32. Na kojinaËin svaka od tih usporedbi zavrπava i πto nam ti zavrπeci govoreo Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Cijelo se Nebo raduje kada se pronau izgubljeni. U svijetu punombolesti, nesreÊa i smrti, moæemo donijeti radost Boæjem srcu objavlju-juÊi Radosnu vijest o spasenju drugima. Jedan od najsnaænijih poticajaza objavljivanje Kristove ljubavi jest spoznaja da svjedoËenje donosiradost Boæjem srcu. Svaki put kad govorimo o Njegovoj ljubavi, cijeloNebo pjeva.

ProËitajte Sefanija 3,17. Kako naπ Gospodin reagira kad prihva-timo Njegovu spasonosnu milost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zamislite sljedeÊi prizor: Kao rezultat vaπeg svjedoËenja neki muπ-karac ili æena ili djeËak ili djevojËica prihvaÊa Isusa kao svojeg Spasite-lja. Isus se raduje. Cijelim Nebom odjekuje zanosna pjesma, a naπ silniSpasitelj se pjevajuÊi raduje tim osobama. ©to vam moæe donijeti veÊunagradu, veÊe ispunjenje od spoznaje da vaπe svjedoËenje donosi radostBoæjem srcu u ovom svijetu tuge?

8

UTORAK 30. lipnja

RAST ZAHVALJUJU∆I DAVANJU

Mrtvo more ima najmanju nadmorsku visinu na Zemlji. S povrπi-nom vode na oko 430 metara ispod razine mora, ono je najniæe more nasvijetu. Rijeka Jordan izvire iz Galilejskog jezera i vijuga kroz Jordan-sku dolinu do uπÊa u Mrtvo more.

Topla, suha klima s intenzivnom sunËevom svjetloπÊu i pustinj-skim uvjetima, dovodi do toga da voda priliËno brzo isparava. BuduÊi dasadræaj soli i minerala u Mrtvom moru iznosi 33,7 posto, u njegovoj vodine moæe preæivjeti skoro niπta. Tu nema riba ni biljaka, samo neπtomikroba i bakterija na dnu.

Tako je i u naπem krπÊanskom æivotu — ako se Boæja milost ulijevau naπ æivot, ali ne otjeËe k drugima, mi postajemo ustajali i beæivotnikao Mrtvo more. A to nije naËin na koji bismo mi kao krπÊani trebaliæivjeti.

ProËitajte Ivan 7,37.38; Luka 6,38. Nasuprot iskustvu kojepodsjeÊa na Mrtvo more, do kakvih rezultata prirodno dolazi kadvjernici primaju osvjeæavajuÊe mlazove æive vode od Krista?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Bog bi mogao postiÊi svoj cilj spaπavanja grjeπnika bez naπe pomo-Êi; ali da bismo razvili karakter sliËan Kristovom, moramo sudjelovati uNjegovu radu. Da bismo sudjelovali u Njegovoj radosti — radosti davidimo duπe otkupljene Njegovom ærtvom — moramo sudjelovati u Nje-govim naporima za njihovo otkupljenje.” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 103; u izvorniku 142)

“Oni koji æele biti pobjednici, moraju se odreÊi sebe. A jedino Ëimese moæe ostvariti to veliko djelo jest snaæno zanimanje za spasenjedrugih.” (Ellen G. White, Fundamentals of Christian Education, str.207)

Mi rastemo kada drugima govorimo πto je Krist uËinio u naπemæivotu. S obzirom na sve πto smo primili od Krista, πto bi nas osimgrube sebiËnosti moglo sprijeËiti da s drugima dijelimo ono πto smosami primili? U protivnom, ako ne svjedoËimo svoju vjeru, naπ duhovniæivot postat Êe ustajao kao Mrtvo more.

Kakva su vaπa iskustva u svjedoËenju drugima, molitvama sdrugima i zadovoljavanju potreba drugih? Kako ta iskustva utjeËuna naπu vjeru i hod s Gospodinom?

9

SRIJEDA 1. srpnja

VJERNOST KRISTOVOJ ZAPOVIJEDI

Odanost Kristu zahtijeva vrπenje Njegove volje. Ona nuæno podra-zumijeva posluπnost Njegovim zapovijedima. Tada srce poËinje, usporedos Njegovim srcem, kucati za spasenje izgubljenih. Prednost dobiva onoËemu On daje prednost.

ProËitajte 1. Timoteju 2,3.4; 2. Petrova 3,9. ©to nam ti teksto-vi govore o Boæjem srcu? »emu On daje prednost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog se sa æarom zauzima za spasenje ljudi. Njemu niπta nije vaænijeod toga. Njegova je svesrdna æelja da se “svi” spase “i dou do potpunespoznaje istine” (1. Timoteju 2,4). On “neÊe da se itko izgubi, nego dasvi pristupe obraÊenju” (2. Petrova 3,9). U vezi s ovim retkom, adventis-tiËki biblijski komentar istiËe da je ovdje upotrijebljena grËka rijeËboulomai, koja izraæava “sklonost uma, kao neπto πto se ‘hoÊe’ ili ‘æeli’”.Dalje se u komentaru iznosi pronicavo zapaæanje o vezniku “nego”.GrËka rijeË za “nego”, alla, ovdje je upotrijebljena “da bi naglasilasuprotnost izmeu pogreπnog razumijevanja Boæje naravi — kao da biOn htio da neki poginu, i istine da On zapravo æeli da se svi spase.” (TheSDA Bible Commentary, sv. 7, str. 615) Kristova zapovijed upuÊenasvakome od nas, da uzmemo udjela u Njegovoj misiji kao svjedoci Njegoveljubavi, milosti i istine, zapravo proizlazi iz Njegove æelje da se cijeloËovjeËanstvo spasi.

ProËitajte Djela 13,47 i usporedite s Izaijom 49,6. Na koga setaj tekst izvorno odnosio? A kako ga apostol Pavao koristi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Starozavjetna proroËanstva imaju katkad viπe od jedne primjene.Ovdje apostol Pavao uzima proroËanstvo koje se odnosilo najprije naIzrael, a u posebnom smislu na Mesiju (vidi Izaija 41,8; 49,6 i Luka2,32), i primjenjuje ga na novozavjetnu Crkvu. Kad bi Crkva zanemarilaKristovu zapovijed ili umanjila njezino znaËenje, promaπila bi svrhusvojeg postojanja i ne bi odgovorila na svoj proroËki poziv u svijetu.

U kakvoj se opasnosti moæe naÊi Crkva, Ëak i mjesna crkva,ako se toliko zatvori da zaboravi koja je njezina glavna svrha?

10

»ETVRTAK 2. srpnja

POKRENUTI LJUBAVLJU

Ovog smo tjedna posvetili pozornost pronalaæenju odgovora napitanje: “Zaπto svjedoËiti?” Tako smo otkrili da, dok svjedoËimo svojuvjeru, doæivljavamo radost suradnje s Bogom u Njegovoj misiji za ovajsvijet. Naπe svjedoËenje o Njegovoj ljubavi pruæa ljudima veÊu priliku zaspasenje jer im pomaæe da jasnije sagledaju Njegovu milost i istinu.

Istodobno, svjedoËenje je i jedno od Boæjih sredstava za duhovnirast. Ako ne govorimo o onome πto je Krist uËinio za nas i ne sluæimodrugima, u nama se guπi autentiËan duhovni æivot.

SvjedoËenje nas dovodi u dodir sa srcem Onoga koji æeli da se spasicijelo ËovjeËanstvo. To je odgovor posluπnosti na Njegovu zapovijed. Udanaπnjem odsjeku istraæit Êemo najvaæniji od svih razloga za svjedo-Ëenje.

ProËitajte sljedeÊe retke: 2. KorinÊanima 5,14.15.18-20. ©to jepokretalo Pavla da proe kroz sve te kuπnje, nevolje i teπkoÊe radiEvanelja? Na koji nas naËin isti razlozi mogu potaknuti da sluæi-mo Kristu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostol Pavao bio je pokrenut ljubavlju. Ima stvari koje biste uËinilizbog ljubavi i ni zbog Ëega drugog. RijeËima “ljubav Boæja nagoni nas”(DK), apostol je izrazio vjeËnu istinu. RijeË “nagoni” znaËi “potiËe, pri-siljava, upravlja ili snaæno pokreÊe”. Kristova ljubav upravljala je Pavlo-vim postupcima i pokretala ga da svjedoËi. Neustraπiv i odluËan, on jegovorio o planu spasenja πirom Sredozemlja.

“U srcu mora prebivati ljubav. Pobude temeljitog krπÊanina nastajuiz duboke ljubavi srca prema velikom UËitelju. Budi se nesebiËno za-nimanje za braÊu, dolazeÊi kroz korijen ljubavi prema Kristu.” (Ellen G.White, Temelji sretnog doma, str. 349; u izvorniku 425)

Kad shvatimo golemu ærtvu koju je Krist prinio za nas, svladava nasNjegova ljubav i mi drugima govorimo o tome πto je On uËinio za nas.

Onaj koji je stvorio sve πto postoji (galaktike, zvijezde, vojskeanela, Ëitav svemir i druge svjetove) isti je Onaj koji je umro nakriæu za nas. Kako da ta zapanjujuÊa istina ne pokrene u namaljubav prema Bogu i æelju da govorimo o toj ljubavi?

11

PETAK 3. srpnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte poglavlje pod naslovom “Boæja namjera za Njegovu Crkvu”iz knjige Ellen G. White Djela apostolska, str. 7—11 (u izvorniku 9—16), i odlomak iz njezine knjige Isusov æivot, str. 679—685 (u izvorniku822—828).

Novozavjetnoj Crkvi prijetila je opasnost da pogreπno shvati svrhusvojeg postojanja. Ellen G. White opisuje tu opasnost: “Progonstvo kojeje doπlo na jeruzalemsku crkvu dalo je veliki poticaj πirenju Evanelja.U tom je gradu sluæba RijeËi bila uspjeπna pa je postojala opasnost dase uËenici predugo zadræe na jednom mjestu, zanemarujuÊi Spasiteljevnalog da idu u cijeli svijet. ZaboravljajuÊi da se snaga za odupiranje zlunajbolje stjeËe energiËnom sluæbom, poËeli su misliti da niπta nije tolikovaæno koliko braniti crkvu u Jeruzalemu od neprijateljskih napada.Umjesto da nove vjernike uËe da ponesu Radosnu vijest onima koji jenisu Ëuli, bili su u opasnosti poÊi putem koji bi sve njih naveo da sezadovolje onim πto je ostvareno.” (Djela apostolska, str. 66; u izvorniku105)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Obratite pozornost na prethodni citat iz knjige Ellen G.White, a posebno na posljednju reËenicu. Zaπto moramo Ëak i danasvoditi raËuna o istoj opasnosti? S obzirom na misionarske izazovekoji su pred nama, zaπto bi takav stav bio straπno, Ëak i tragiËnopogreπan?

2. Zaπto prema vaπem miπljenju sva evanelja zavrπavaju sliËnimnalogom? ProËitajte Matej 28,18-20, Marko 16,15.16, Luka 24,46-49 i Ivan 20,21. ©to je to znaËilo za vjernike u prvom stoljeÊu, aπto bi trebalo znaËiti za nas danas?

3. Mogu li se svjedoËenje i sluæba katkada shvatiti kao zamjenaza istinsku duhovnost? Ako mogu, na koji naËin do toga dolazi, ikako da mi ne upadnemo u tu zamku?

4. Razgovarajte u razredu o svojem odgovoru na pitanje s krajaodsjeka za utorak — kako svjedoËenje i sluæba utjeËu na naπ duhovnirast. ©to od onog πto ste nauËili moæe biti od koristi drugima? Kojeste pogreπke sami pravili i kako biste mogli pomoÊi drugima da ihizbjegnu?

5. Razmiπljajte o zadivljujuÊoj Ëinjenici da Bog voli svakoga odnas osobno. ©to to znaËi? Kako bi ta najvaænija istina u svemirutrebala utjecati na naπ naËin æivota?

12

Zaustavljen u zraËnoj luci

“Na Sudnji dan bit Êe postavljeno samo jedno pitanje.” — Te sam rijeËi Ëuokad je moje putovanje meunarodnim letom zavrπilo u Portlandu, u ameriËkojsaveznoj dræavi Oregon.

AmeriËki imigracijski sluæbenik u meunarodnoj zraËnoj luci Portlandpogledao je moju norveπku putovnicu, a zatim je pogledao u mene. “Koji su vaπiplanovi ovdje u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama?” upitao je.

“PosjeÊujem prijateljicu,” odgovorio sam.“Koja je njezina adresa?” pitao je dalje.“Ne znam,” rekao sam, “ali ona Êe me doËekati ovdje u zraËnoj luci.”Sluæbenik nije izgledao zadovoljan mojim odgovorom i πto nisam znao

adresu.“Gdje ste je upoznali?” pitao je dalje.“Na Fakultetu Newbold College kraj Londona.”“©to ste tamo studirali?”“Teologiju.”Imigracijski sluæbenik mi je prouËavao lice.“Jeste li vjernik?” pitao je dalje.“Jesam.”Spustio je pogled na moju putovnicu u ruci, a zatim je pogledao prema

meni.“Pa, zaπto ste spaπeni?” pitao je.Odgovor mi je isplivao iz usta: “Jer je Isus umro za mene.”Sluæbenik me je pogledao.“Dobar odgovor”, rekao je. “Moæete uÊi.”Nasmijeπio sam se i uπao u Sjedinjene AmeriËke Dræave.Vaænost tog razgovora zaokupila je moje misli dok sam hodao do mjesta za

preuzimanje prtljage.Na Sudnji dan bit Êe postavljeno samo jedno pitanje: Zaπto si spaπen?

Odgovor se nalazi u 1. Ivanovoj 5,11-13: “I ovo je svjedoËanstvo: Bog nam je daoæivot vjeËni; i taj je æivot u Sinu njegovu. Tko ima Sina, ima æivot; tko nema SinaBoæjega, nema æivota. To napisah vama koji vjerujete u ime Sina Boæjega daznate da imate æivot vjeËni.”

Zaπto ste spaπeni? S jamstvom spasenja, u tom sluËaju, moæete pouzdanoodgovoriti: “Jer je Isus umro za mene.”

Zauzvrat Êete Ëuti divne rijeËi: “Dobar odgovor. Moæeπ uÊi.”

Glenn Ernford Lie (55), profesor je u AdventistiËkoj πkoli Østmarki u Oslu,u Norveπkoj; Ëlan mjesne crkve Betal, gdje je nekad bio pastor za mlade. Ta jecrkva primila dio dara trinaeste subote u 2017. godini za otvaranje srediπtautjecaja za mladeæ.

Glenn Ernford Lie

13


Pouka 2 4.—11. srpnja 2020.

SvjedoËenje koje osvaja — moÊosobnog iskustva

“A πto je do nas, mi ne moæemo drukËije nego govoriti πtosmo vidjeli i Ëuli.” (Djela 4,20)

Biblijski tekstovi: Marko 5,15-20; Marko 16,1-11; Djela 4,1-20; 1. Ivanova 1,1-3; GalaÊanima 2,20; Djela 26,1-32.

Osobno iskustvo ima neobiËnu snagu. Kad nam Kristova ljubavzagrije srce i kad se promijenimo Njegovom miloπÊu, mi moæemo govo-riti o Njemu. Jedno je kad govorimo πto je Isus uËinio za nekog drugog,a sasvim je neπto drugo kad moæemo reÊi πto je uËinio za nas osobno.

Teπko se moæe prigovoriti osobnom iskustvu. Ljudi mogu rasprav-ljati o vaπoj teologiji, vaπem tumaËenju odreenog ulomka ili se Ëakrugati vjeri uopÊe. Ali kad netko kaæe: “Prije nisam imao nadu, ali sadaje imam”; “MuËio me osjeÊaj krivnje, ali sada sam naπao mir”; “Mojæivot nije imao smisla, ali sada imam cilj” — Ëak i skeptici osjete utjecajsile Evanelja.

Premda neki ljudi doæive iznenadno, dramatiËno obraÊenje kao Pa-vao na putu u Damask, do obraÊenja ËeπÊe dolazi tako πto osoba postajesve svjesnija koliko joj je Isus dragocjen, sve dublje cijeni Njegovu Ëu-desnu milost i osjeÊa sve veÊu zahvalnost zbog spasenja koje On bes-platno nudi. Krist korjenito preusmjerava naπ æivot. To je svjedoËanstvoza kojim svijet Ëezne i koje mu je oËajniËki potrebno.

14

NEDJELJA 5. srpnja

SVJEDO»ENJE ONIH OD KOJIH SE TO NAJMANJEO»EKIVALO

ProËitajte Marko 5,15-20. ©to mislite, zaπto je Isus poslaoovog Ëovjeka u Dekapol da svjedoËi svojoj obitelji i prijateljima,umjesto da njeguje njegovu novopronaenu vjeru dræeÊi ga uz sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË Dekapol potjeËe od dvije rijeËi: deka, πto znaËi “deset”, ipolis, πto znaËi “grad”. Na podruËju Dekapola u prvom stoljeÊu nalazilose deset gradova smjeπtenih na obali Galilejskog jezera. Ti gradovi bilisu uzajamno povezani zajedniËkim jezikom i kulturom. Ovaj opsjednutiËovjek bio je poznat mnogima u tom kraju. Zadavao je strah svojimnepredvidljivim, nasilnim ponaπanjem. Meutim, Isus je u njemu vidioËovjeka koji Ëezne za neËim boljim i zato ga je na Ëudesan naËin os-lobodio zloduha koji su ga muËili.

Kada su stanovnici ovih gradova Ëuli da je Isus dopustio zlodusimada zaposjednu njihovo krdo svinja i da su se svinje zatim sjurile nizobronak u more, doπli su vidjeti πto se zbiva. Marko biljeæi: “Kada doo-πe k Isusu i vidjeπe opsjednutoga, koji je imao u sebi cijelu legiju, gdjesjedi, obuËen i pri zdravoj pameti, uplaπiπe se.” (Marko 5,15) »ovjek jebio u potpunosti iscijeljen — tjelesno, duπevno, emotivno i duhovno. BîtEvanelja je u tome da u ljudima slomljenima grijehom obnovi æivot zakakav ih je Krist stvorio.

Tko bi bio pogodnija osoba za rad u tih deset gradova, Dekapolu,od ovog preobraæenog Ëovjeka koji je mogao podijeliti svoje iskustvo sËitavim krajem? Ellen G. White je to dobro primijetila: “Kao Kristovisvjedoci trebamo govoriti ono πto znamo, ono πto smo sami vidjeli, Ëulii osjetili. Ako smo korak po korak slijedili Isusa, imat Êemo πto odreenoreÊi o naËinu na koji nas je vodio. Moæemo reÊi kako smo provjeriliNjegovo obeÊanje i utvrdili da je istinito. Moæemo posvjedoËiti ono πtoznamo o Kristovoj milosti. To je svjedoËanstvo na koje nas Gospodinpoziva, a zbog njegova nedostatka svijet gine.” (Isusov æivot, str. 273; uizvorniku 340) Bog Ëesto koristi neobiËne svjedoke — ljude koji supromijenjeni Njegovom miloπÊu, da bi izazvali promjenu u naπem svijetu.

Kakvo je vaπe iskustvo obraÊenja? ©to govorite drugima o tomekako ste prihvatili vjeru? ©to imate ponuditi nekome tko nije ob-raÊen, a mogao bi imati koristi od vaπeg iskustva?

15

PONEDJELJAK 6. srpnja

OBJAVLJIVANJE USKRSLOG KRISTA

U nedjelju rano ujutro dvije su se Marije æurno uputile Kristovomgrobu. Nisu namjeravale niπta traæiti od Njega. ©to bi im mrtav ËovjekuopÊe mogao pruæiti? Kad su Ga posljednji put vidjele, tijelo Mu je bilookrvavljeno, izbijeno i slomljeno. Prizor kriæa urezao se duboko u njihovum. Sada su jednostavno htjele izvrπiti svoju duænost. S tugom su iπlena grob da bi pomazale Njegovo tijelo. Potiπtenost je bacila sumornusjenku na njihov æivot. BuduÊnost im je izgledala neizvjesno i pruæalamalo nade.

Meutim, kad su stigle do groba, preplaπile su se zatekavπi ga pra-znog. Matej sljedeÊim rijeËima opisuje dogaaje u vezi s jutrom uskrs-nuÊa: “A aneo odgovarajuÊi reËe æenama: “Ne bojte se! Znam da traæiterazapetog Isusa. On nije ovdje! Uskrsnuo je kako je rekao!’” (Matej28,5.6)

Æene je sada preplavila radost. Tamni oblaci tuge iπËezli su predblistavom svjetloπÊu jutra uskrsnuÊa. NoÊ tuge je proπla. Radost je oza-rila njihova lica, a hvalospjevi su zamijenili æalopojke.

ProËitajte Marko 16,1-11. ©to je Marija uËinila otkrivπi da jeKrist ustao iz mrtvih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poπto se srela s uskrslim Kristom, Marija je otrËala to svima javiti.Radosnu vijest treba objaviti i ona nije mogla πutjeti. Krist je æiv! Njegovgrob je prazan i svijet to mora saznati! Tako i mi, kad se na svojemæivotnom putu sretnemo s uskrslim Kristom, moramo to objaviti jerradosnu vijest treba dijeliti.

I upravo je nevjerojatno, ali usprkos svim onim prigodama u kojimaim je govorio πto Êe se dogoditi — da Êe biti ubijen i da Êe uskrsnuti —oni koje je Isus posebno odabrao nisu povjerovali Marijinom svjedoËenju.“Oni, kad Ëuπe da je æiv i da ga je ona vidjela, nisu vjerovali.” (Marko16,11) Ako, dakle, ni sami Isusovi uËenici nisu istog trenutka povjerovali,ne treba ni nas zaËuditi πto ljudi ne prihvaÊaju odmah naπe rijeËi.

Kada je posljednji put vaπe svjedoËenje naiπlo na oπtar otpor?Kako ste se ponijeli i πto ste nauËili na osnovi tog iskustva?

16

UTORAK 7. srpnja

PROMIJENJEN ÆIVOT POKAZUJE RAZLIKU

“Kad vide Petrovu i Ivanovu neustraπivost i saznadu da suneuki i priprosti ljudi, poËnu se diviti. Prepoznali su u njima Isu-sove pratioce.” (Djela 4,13)

Novozavjetna Crkva naglo je rasla. Tri tisuÊe ljudi krπteno je nablagdan Pedesetnice (Djela 2,41). Joπ tisuÊe drugih pristupilo je Crkvinekoliko tjedana poslije (Djela 4,4). Ubrzo su i vlasti zapazile πto sezbiva. Ti novozavjetni vjernici bili su s Kristom. Njihov æivot bio jepromijenjen. Bili su preobraæeni Njegovom miloπÊu i nisu mogli πutjeti.

ProËitajte Djela 4,1-20. ©to se tu dogodilo? ©to se dogodilokada su vlasti pokuπale uπutkati Petra i Ivana? Kakav je bio njihovodgovor?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ti vjernici bili su obnovljeni u Kristu i morali su iznijeti svojupriËu. Petar, ribar i galamdæija, bio je preobraæen Boæjom miloπÊu. Jakovi Ivan, “sinovi groma”, koji su teπko svladavali svoju Êud, bili su pre-obraæeni Boæjom miloπÊu. Nevjerni Toma preobraæen je Boæjom miloπÊu.Svi uËenici i vjernici prve Crkve imali su vlastitu priËu i nisu mogliπutjeti. Obratite pozornost na snaæne rijeËi Ellen G. White u knjizi PutKristu: “»im netko doe Kristu, u njegovu se srcu raa æelja da objavidrugima kakvog je dragocjenog Prijatelja stekao u Isusu. Spasonosna iposveÊujuÊa istina ne moæe ostati zatvorena u njegovu srcu.” (str. 81; uizvorniku 78)

Zapazite, takoer, πto su vjerski voe izjavili u Djelima 4,16. Moralisu priznati realnost uËinjenog Ëuda jer je iscijeljeni Ëovjek stajao tupred njima. A ipak nisu htjeli promijeniti svoj stav. Ali ni Petar i Ivan,usprkos otvorenom protivljenju, nisu se htjeli odreÊi svojeg svjedo-Ëanstva.

Kako je poznavanje Krista povezano sa svjedoËenjem o Kristu?Zaπto je osobno poznavanje Krista toliko bitno da bismo moglisvjedoËiti o Njemu?

17

SRIJEDA 8. srpnja

DIJELJENJE NA©EG ISKUSTVA

U 26. poglavlju Djela apostolskih zatjeËemo apostola Pavla kakostoji kao zatvorenik pred kraljem Agripom. ObraÊajuÊi se izravno kralju,Pavao iznosi svoje osobno iskustvo i otvoreno govori o svojem æivotu —ne samo o vremenu kad je progonio Isusove sljedbenike, veÊ i o razdob-lju nakon svojeg obraÊenja, kada je postao svjedok Isusovih djela iobeÊanja o uskrsnuÊu mrtvih (Djela 26,8).

Dok se nalazio na putu u Damask, naπ Gospodin se javio Pavlurekavπi: “Jer zato ti se ukazah da te postavim slugom i svjedokom kakoonome πto si vidio, tako onome πto Êu ti objaviti.” (Djela 26,16) Svjedo-Ëenje vjere uvijek je dinamiËno iskustvo. Mi govorimo πto je Krist uËinioza nas u proπlosti, πto On Ëini u naπem æivotu danas i πto Êe ostvaritiza nas u buduÊnosti.

Kad iznosimo svoje svjedoËanstvo, nikad ne govorimo o sebi. Uvijekgovorimo o Njemu. On je Bog koji opraπta naπe krivnje, lijeËi naπebolesti, kruni nas miloπÊu i pruæa nam ono πto je dobro (Psalam 103,3-5). Kad svjedoËimo, mi jednostavno iznosimo svoj osobni doæivljaj Nje-gove zadivljujuÊe milosti. To je iskustvo naπeg osobnog susreta s BogomzadivljujuÊe milosti.

ProËitajte 1. Ivanova 1,1-3 i usporedite s GalaÊanima 2,20.Koje sliËnosti uoËavate? U Ëemu je Ivanovo iskustvo sliËno Pavlovom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Premda su imali razliËita æivotna iskustva, i Ivan i Pavao doæivjelisu osobni susret s Isusom. Meutim, to njihovo iskustvo nije bilo neπtoπto se dogodilo u odreenom trenutku u proπlosti i tu se zavrπilo. Biloje to trajno, svakidaπnje iskustvo radovanja u Njegovoj ljubavi i hodanjau svjetlu Njegove istine.

Je li obraÊenje ikada samo stvar proπlosti? Razmotrite sljedeÊuizjavu Ellen G. White u vezi s onima koji smatraju da je njihovo iskustvoobraÊenja u proπlosti jedino bitno: “Poπto su jednom saznali neπto ovjeri, kao da viπe nisu imali potrebu za svakidaπnjim obraÊenjem. Me-utim, svakom od nas potrebno je svakidaπnje obraÊenje.” (ManuscriptReleases, sv. 4, str. 46)

Bez obzira na vaπa iskustva iz proπlosti, Ëak i ako su vrlodojmljiva i dramatiËna, zaπto je ipak vaæno da iz dana u dan odr-æavate odnos s Gospodinom — da svakodnevno iskusite stvarnostNjegovog postojanja, Njegovu dobrotu i silu? Iznesite svoj odgovoru razredu.

18

»ETVRTAK 9. srpnja

MO∆ OSOBNOG ISKUSTVA

Pogledajmo ponovno Pavla koji se nalazi pred Agripom. ApostolPavao stoji pred tim Ëovjekom, posljednjim u nizu æidovskih kraljevaMakabejaca iz Herodovog doma. Agripa se predstavljao kao Æidov, ali usrcu je bio Rimljanin. (Vidi The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 436.)I tako on tu stoji — ostarjeli apostol, iznuren od svojih misionarskihputovanja, pun oæiljaka zadobivenih u borbi izmeu dobra i zla, ali sasrcem punim Boæje ljubavi i licem ozarenim Boæjom dobrotom. Bezobzira na sve πto mu se dogaalo u æivotu, na sva progonstva i teπkoÊekroz koje je proπao, joπ uvijek spremno objavljuje koliko je Bog dobar.

S druge strane, Agripa je ciniËan, skeptiËan, okorio i potpuno rav-noduπan prema bilo kojem istinskom vrijednosnom sustavu. Nasuprotnjemu, Pavao je pun vjere, posveÊen istini, nepokolebljiv u obrani pra-vednosti. Kontrast izmeu njih dvojice nije mogao biti oËitiji. Dok muse sudi, Pavao zahtijeva da govori i dobiva dopuπtenje od Agripe.

ProËitajte Djela 26,1-32. Kako je Pavao svjedoËio Agripi? ©tomoæemo nauËiti iz njegovih rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljubaznost otvara srca, dok ih grubost zatvara. Pavao je ovdje ne-vjerojatno blagonaklon prema Agripi. »ak ga proglaπava struËnjakom za“æidovske obiËaje i njihova prepiranja” (Djela 26,3). A zatim se upuπtau raspravu o svojem obraÊenju.

ProËitajte Pavlovo iskustvo obraÊenja u Djelima 26,12-18, azatim razmotrite kako je ono utjecalo na Agripu, πto vidimo uDjelima 26,26-28. ©to mislite, zaπto je Agripa reagirao na takavnaËin? ©to je u Pavlovom svjedoËenju ostavilo takav dojam na njega?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavlovo svjedoËenje o tome kako je Isus promijenio njegov æivotostavilo je snaæan dojam na tog bezboænog kralja. Nijedno svjedoËan-stvo nije tako uspjeπno kao promijenjen æivot. Iskustvo istinskog obra-Êenja ima nevjerojatan utjecaj na druge. »ak i bezboæni kraljevi bivajudirnuti æivotom preobraæenim miloπÊu. Iako naπe iskustvo moæda nijetako dramatiËno kao Pavlovo, i mi bismo trebali drugima govoriti πtoznaËi poznavati Isusa i biti otkupljen Njegovom krvlju.

19

PETAK 10. srpnja


U knjizi Ellen G. White Djela apostolska proËitajte poglavlje podnaslovom “Zamalo me uvjeri”, str. 272—275 (u izvorniku 433—438).

Bît krπÊanskog æivota je odnos s Isusom, koji je tako bogat i potpunda ne moæemo o njemu πutjeti. Koliko god doktrina bila vaæna, ona nemoæe zamijeniti æivot preobraæen miloπÊu i obnovljen ljubavlju. Ellen G.White na jednostavan naËin govori o tome: “Spasitelj je znao da nikakavdokaz, bez obzira na to koliko bio logiËan, neÊe omekπati srca i prodri-jeti kroz koru svjetovnosti i sebiËnosti. Znao je da Njegovi uËenici mora-ju primiti nebesku snagu, da Êe Evanelje biti djelotvorno samo ako gabudu navijeπtala zagrijana srca i rjeËite usne zahvaljujuÊi æivoj spoznajiOnoga koji je put, istina i æivot.” (Djela apostolska, str. 20; u izvorniku31) U knjizi Isusov æivot ona iznosi ovu snaænu misao: “Kristova divnaljubav omekπat Êe i pokoriti srca, dok se samim ponavljanjem uËenja nemoæe postiÊi niπta.” (str. 684; u izvorniku 826)

Ima onih koji smatraju da iznoπenje osobnog iskustva podrazumije-va uvjeravanje drugih da prihvate istine koje su oni pronaπli u BoæjojrijeËi. Premda je vaæno pravovremeno iznositi istine Boæje rijeËi, naπeosobno svjedoËenje mnogo se viπe odnosi na slobodu od krivnje, mir,milost, opraπtanje, snagu, nadu i radost, πto pronalazimo u daru vjeËnogæivota koji Isus nudi besplatno.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to mislite, zaπto naπe osobno svjedoËenje tako snaæno utje-Ëe na druge? Kako su iskustva drugih utjecala na vas i na vaπeosobno iskustvo?

2. Razgovarajte u razredu o svojem odgovoru na posljednjepitanje iz odsjeka za srijedu. Zaπto je svakidaπnje iskustvo s Gos-podinom tako vaæno ne samo za naπe svjedoËenje, veÊ i za naπuvjeru?

3. Naravno, snaæno iskustvo moæe biti vrlo dojmljivo. Zaπto jei poboæan æivot istodobno vaæan dio naπeg svjedoËenja?

4. Iznesite svoje osobno iskustvo u razredu. Govorite o tomeπto je Krist uËinio za vas i πto vam On danas znaËi. ©to se promije-nilo u vaπem æivotu zahvaljujuÊi Isusu?

20

Oæivljavanje crkve u Ohiju

Financijski struËnjak Vince Waln je zahvaljujuÊi Svetom Duhu i orguljamapretvorio mjesnu crkvu od petnaest ljudi na izumiranju, u ameriËkoj saveznojdræavi Ohio — u æivu zajednicu u svojem gradu, koja je u tri godine brojËanonarasla na oko osamdeset i pet vjernika. »uda su zapoËela kada je Vince propo-vijedao u raznim malim mjesnim crkvama, ukljuËujuÊi mjesnu adventistiËkucrkvu u Hamiltonu, u koju je dolazio na bogosluæja joπ kao dijete.

“Prisustvovanje bogosluæjima stvarno je palo na niske grane”, zakljuËio jeVince. “U crkvi nije bilo nikoga tko bi znao svirati klavir. Moja supruga je pjevalauz pratnju snimljenu na CD-u.”

Jedne veËeri se njegova supruga Darla vratila iz grada i rekla mu novost omjesoj crkvi u Hamiltonu. Javljeno je kako se pastor te crkve seli u drugicrkveni okrug. “Ti bi mogao biti njihov pastor,” rekla je u πali.

SljedeÊa dva tjedna Vince nije mogao zaboraviti tu mjesnu crkvu. Probudiobi se noÊu, a u uπima bi mu zvonile njezine rijeËi: “Ti bi mogao biti njihovpastor.”

U konaËnici, Vince je pristao πest mjeseci dobrovoljno pomagati mjesnojcrkvi u Hamiltonu.

SljedeÊe πto je kasnije saznao, jest da mu je πest Ëlanova odbora te mjesnecrkve reklo da su se molili da on bude njihov pastor.

“Te su se molitve odvijale kroz ona dva tjedna u kojima sam se budio usrednoÊi.” svjedoËi Vince. “Zasigurno je to djelovao Sveti Duh.”

U novoj ulozi Vince je pozvao umirovljenog profesionalnog orguljaπa, Jerry-ja Taylora, da im pomaæe u crkvi kao glazbeni voa.

Jednog je dana Jerry uzbueno nazvao Vincea da mu javi novost: zajednicaumirovljenika u Cincinnatiju prodaje orgulje s cijevima za 75.000 dolara.

“Ne moæemo si to priuπtiti!” rekao je Vince. “»ak bi i 5.000 dolara za nasbilo previπe.”

“Pogledajmo ih svejedno”, rekao je Jerry.Kapelan umirovljeniËke zajednice bio je oËaran kad je Ëuo potrebe mjesne

crkve u Hamiltonu. IspriËao se na trenutak i, vraÊajuÊi se, rekao:“Upravo sam razgovarao s direktorom. Traæili smo crkvu kojoj bismo dali

orgulje na dar. Jedini uvjet je otvaranje vrata crkve prema druπtvenoj zajednici.”Mjesna rkva Hamilton dobila je te orgulje besplatno. »uda su se nastavila

dogaati. Graevinski radnici preuredili su prostor mjesne crkve za ugradnjuorgulja s cijevima.

Inæenjeri su pomogli da se crkva prikljuËi na gradski vodovod, jer postojeÊispremnici za vodu nisu viπe bili za uporabu. KrπÊani iz mnogih drugih vjerskihzajednica prikljuËili su se novom crkvenom zboru.

Doπao je uzbudljiv trenutak kad su dvije gospoe uπle u crkvu u subotuujutro i izjavile da æele dræati biblijsku subotu, nakon πto su same prouËavaleBibliju. Jedna æena i njezin suprug su kasnije krπteni.

“»ini se da su orgulje glavno glazbalo koje je Bog iskoristio da privuËeljude u naπu crkvu,” smatra Vince Waln (65). “Sve πto radimo, jest da ulaæemou ljude.”

Andrew McChesney

21


Pouka 3 11.—18. srpnja 2020.

Gledanje na ljude Isusovim oËima“Pa im reËe: ‘Poite za mnom, i uËinit Êu vas ribarima lju-

di!’” (Matej 4,19)

Biblijski tekstovi: Marko 8,22-26; Ivan 4,3-34; Ivan 1,40.41;Marko 12,28-34; Luka 23,39-43; Djela 8,26-38.

Isus je bio struËnjak u zadobivanju duπa. PromatrajuÊi naËin nakoji je On radio s ljudima, mi uËimo kako voditi druge k spoznaji ospasenju po Isusu Kristu. PrateÊi Ga po prepunim ulicama Jeruzalema,praπnjavim stazama Judeje i travnatim obroncima Galileje, mi saznajemokako je On otkrivao naËela Kraljevstva gladnim duπama.

Isus je sve muπkarce i æene pozivao u svoje kraljevstvo. Svakoga jepromatrao oËima boæanske samilosti. Na Petra je gledao ne kao na gru-bog, buËnog ribara, veÊ kao na silnog propovjednika Evanelja. U Jakovui Ivanu vidio je ne naprasite, plahovite buntovnike, veÊ oduπevljene na-vjestitelje Njegove milosti. Zapazio je duboku Ëeænju za prihvaÊanjem iiskrenom ljubavlju u srcu Marije Magdalene, æene Samarijanke i æenebolesne od krvarenja. Tomu je vidio ne kao ciniËnog sumnjalicu, veÊkao onoga koji postavlja iskrena pitanja. Bez obzira na to je li se radiloo Æidovu ili poganinu, muπkarcu ili æeni, razbojniku na kriæu, rimskomstotniku ili Ëovjeku opsjednutom zlodusima, Isus je u njima prepoznaoBogom dani potencijal i gledao je na njih oËima spasenja.

22

NEDJELJA 12. srpnja

DRUGI DODIR

U Ëitavoj Bibliji Isus je samo jedno Ëudo ostvario u dvije faze. Toje iscjeljenje slijepog Ëovjeka u Betsaidi. Taj dogaaj pruæa bezvremenepouke danaπnjoj krπÊanskoj Crkvi. Ona ilustrira Boæji plan da svakogvjernika upotrijebi kako bi nekog drugog doveo k Isusu. Pismo objavlju-je: “Dou u Betsaidu. Tu mu dovedu slijepca i zamole da ga se dotakne.”(Marko 8,22) Dvije kljuËne rijeËi ovdje su “dovedu” i “zamole”. Slijepacnije doπao sam. Prijatelji su vidjeli njegovu potrebu i doveli ga. Onmoæda nije imao mnogo vjere, ali oni su imali. Vjerovali su da Êe IsusizlijeËiti ovog Ëovjeka od sljepila.

U Novom zavjetu spominje se otprilike dvadeset pet razliËitih Ëudaiscjeljenja koja je Isus uËinio. U viπe od polovine sluËajeva, neki roakili prijatelj je doveo bolesnika da ga Isus iscijeli. Mnogi ljudi nikad neÊedoÊi k Isusu ako ih ne dovede netko tko ima vjere. Dakle, naπa je ulogada ljude dovodimo k Isusu i upoznajemo ih s Njim.

Druga rijeË koju vrijedi razmotriti u Marku 8,22 jest “zamole”, kojamoæe znaËiti i “preklinjati ili poticati”. Ona podrazumijeva njeænije,ljubaznije, obzirnije obraÊanje u odnosu na glasno, buËno zahtijevanje.Prijatelji ovog Ëovjeka obratili su se Isusu ljubazno vjerujuÊi da On imai æelju i moÊ da mu pomogne. Taj Ëovjek moæda nije vjerovao da ga Isusmoæe iscijeliti, ali njegovi prijatelji su vjerovali. Nekad moramo drugedovesti k Isusu na krilima vlastite vjere.

ProËitajte Marko 8,22-26. ©to mislite, zaπto je Isus izlijeËioovog Ëovjeka u dvije faze? Koje pouke taj dogaaj ima za nas kaodanaπnje Isusove svjedoke?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Je li moguÊe da ni mi ne vidimo ljude jasno? Promatramo li ihkatkad viπe kao “drveÊe koje hoda”, kao nejasne sjene, umjesto kaokandidate za Boæje kraljevstvo? ©to mislite, zbog Ëega katkad ne vidimoljude jasno?

Osim jasne pouke o tome kako nas Bog koristi da dopremo doljudi, πto joπ moæemo nauËiti iz tog dogaaja? Kako nas on uËi, naprimjer, da medicina i duhovnost mogu imati podjednakog udjela ulijeËenju i sluæenju izgubljenima?

23


POUKA O PRIHVA∆ANJU

PokazujuÊi na primjeru πto znaËi gledati na svakog pojedinca iznove perspektive, Isus je uËio svoje sljedbenike da ljude promatrajuoËima Neba. Njegovo vienje ljudi bilo je iz temelja drugaËije. On ih nijevidio onakvima kakvi jesu, veÊ kakvi bi mogli biti. U svim svojim kon-taktima s ljudima ophodio se s dostojanstvom i poπtovanjem. »esto biiznenadio uËenike naËinom na koji je postupao prema ljudima. To seposebno odnosi na Njegov susret sa æenom Samarijankom.

U jednoj knjizi koja se bavi biblijskom arheologijom izneseno jezanimljivo opaæanje o odnosu izmeu Æidova i Samarijanaca: “Jaz izme-u Samarijanaca i Æidova potjeËe iz ranog razdoblja. Prema 2. o kraljevi-ma 17, Samarijanci su bili potomci mezopotamskih naroda koje je asir-ski kralj, nakon progonstva 722. g. pr. Kr., silom naselio na podruËjusjevernog Izraela. Oni su spojili oboæavanje Jahve s idolopokloniËkimobiËajima.” (The Archaeological Study Bible [Zondervan, 2005.], str. 1727)Osim tih idolopokloniËkih obiËaja, uspostavili su i suparniËko sveÊen-stvo i podigli novi hram na gori Gerizimu. S obzirom na takve teoloπkerazlike izmeu njih i Samarijanaca, uËenici su sigurno bili zbunjenikada je Isus odluËio iÊi u Galileju preko Samarije. Iznenadilo ih je i toπto On nije dopustio da bude uvuËen u vjersku raspravu, veÊ se pozaba-vio izravno potrebom æene Samarijanke za prihvaÊanjem, ljubavlju i op-rostom.

ProËitajte Ivan 4,3-34. Kako je Isus pristupio æeni Samarijan-ki? Kakva je bila æenina reakcija na razgovor s Kristom? Kakva jebila reakcija uËenika i kako im je Isus proπirio vidike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pouka za sva vremena koju je Isus æelio prenijeti svojim uËenicima,ali i svakome od nas, jednostavno glasi: “Oni koji imaju Kristovog Duhagledat Êe na sve ljude oËima boæanske samilosti.” (Ellen G. White, TheSigns of the Times, 20. lipnja 1892.)

Koje ste ljude pod utjecajem druπtva i kulture skloni gledati sprijezirom ili s nedovoljno poπtovanja? Zaπto morate promijenitisvoj stav i kako moæe doÊi do te promjene?

24

UTORAK 14. srpnja

PO»NITE TU GDJE SE NALAZITE

Netko je s pravom rekao: “Jedino mjesto u æivotu odakle se moæekrenuti upravo je ono na kojem se nalazite, jer nema drugog mjesta skojeg bi se moglo poËeti.” Isus je naglasio to naËelo u Djelima 1,8, gdjekaæe: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mibiti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do krajazemlje.” Isusova poruka uËenicima toliko je jednostavna da se ne moæepogreπno razumjeti: PoËnite tu gdje se nalazite. SvjedoËite tu gdje vasje Bog postavio. Umjesto da sanjarite o nekim boljim prilikama, poËniteu svojem okruæenju. Prepoznajte boæanskim oËima moguÊnosti koje suvam najbliæe!

Ne morate biti najobrazovanija osoba na svijetu, ni najrjeËitija, ninajtalentiranija. Koliko god bili korisni neki od tih vaπih darova kad seispravno koriste, na kraju vam je jedino potrebna ljubav prema Bogu iljubav prema duπama. Ako ste spremni svjedoËiti, Bog Êe otvoriti put dato i uËinite.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ivan 1,40.41; 6,5-11; 12,20-26.©to nam oni govore o tome kakav je bio Andrijin duhovni vid injegov pristup svjedoËenju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Andrija je poËeo u vlastitoj obitelji. Prvo je svojem bratu Petrugovorio o Kristu. Poslije je uspostavio srdaËan odnos s jednim djeËa-kom koji je zatim Isusu pruæio materijal za jedno od Njegovih Ëuda.Osim toga, znao je toËno πto treba uËiniti s Grcima. Umjesto da rasprav-lja o teologiji, zapazio je njihovu potrebu i upoznao ih s Isusom.

Uspjeπno zadobivanje duπa umijeÊe je graenja pozitivnih, briænihodnosa. Sjetite se svojih najbliæih koji moæda ne poznaju Isusa. Pri-mjeÊuju li oni da u vaπem æivotu postoji netko tko je suosjeÊajan ibriæan? Vide li u vama mir za kojim Ëeznu? Je li vaπ æivot dobra reklamaza Evanelje? Mi stjeËemo prijatelje za Boga tako πto govorimo o Isusu.Oni najprije postaju krπÊanski prijatelji, a vremenom, sluπajuÊi naπuporuku o biblijskoj istini za posljednje vrijeme, moæda postanu i adven-tistiËki krπÊani.

Zaπto je katkad tako teπko voditi Ëlanove svoje obitelji i roakeKristu? Jeste li imali uspjeha u svjedoËenju o Isusu kod bilo kojegËlana svoje obitelji ili bliskog prijatelja? Iznesite bilo koje naËelokoje bi moglo biti od koristi u razredu.

25

SRIJEDA 15. srpnja

RAD S TE©KIM LJUDIMA

Isus je bio struËnjak za rad s teπkim ljudima. I rijeËima i postupci-ma, On je jasno pokazivao da ih prihvaÊa. SuosjeÊajno je sluπao πto ihmuËi, postavljao im pitanja i postupno otkrivao boæanske istine. Prepo-znavao je unutarnju Ëeænju i najokorjelijih srca i vidio potencijal Ëak iu najgorim greπnicima. Za Isusa nitko nije bio izvan domaπaja Evane-lja. On je nesumnjivo vjerovao da “nitko nije tako nisko pao, nitko nijetako loπ da ne moæe naÊi osloboenje u Kristu” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 198; u izvorniku 258). Isus je gledao na ljude kroz drugaËijeleÊe od onih kroz koje mi gledamo. U svakom ljudskom biÊu vidio jeodraz slave stvaranja. Uzdizao je njihove misli da bi shvatili πto mogupostati, i mnogi su se uspjeli uzdiÊi i ispuniti Njegova oËekivanja usvojem æivotu.

ProËitajte sljedeÊe odlomke: Matej 4,18.19; Marko 12,28-34;Luka 23,39-43. ©to je sliËno u Kristovom obraÊanju ©imunu Petrui Andriji, neimenovanom pismoznancu i razbojniku na kriæu? PozornoprouËite Kristov pristup svakome od njih. ©to vam tu posebnoupada u oËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kamo god je iπao, Isus je vidio duhovne moguÊnosti. I u najbeznad-nijim okolnostima On je video potencijalne kandidate za Boæje kraljev-stvo. Mi bismo za tu sposobnost rekli: Imao je “oko za rast crkve”. “Okoza rast crkve” steËena je sposobnost da se na ljude gleda onako kakoih je Isus vidio — kao na one koje je moguÊe zadobiti za Boæje kraljev-stvo. Postoje takoer i “uπi za rast crkve”, πto ima veze s osluπkivanjemneizreËenih potreba onih koji nas okruæuju. To podrazumijeva osluπki-vanje teænji njihovog srca za neËim πto ne posjeduju, Ëak i kada oni otome ne govore otvoreno.

Traæite od Gospodina da vas uËini osjetljivim za sluæbu Duha Sveto-ga u æivotu drugih. Molite se da doæivite taj Boæji “drugi dodir”, koji Êevam otvoriti oËi za duhovne prilike u koje vas On svakodnevno dovodida biste svoju vjeru podijelili s drugima. Traæite od Boga oko koje vidi,osjetljivo srce koje sluπa i spremnost da govorite drugima o Kristukakvog poznajete i volite, i naÊi Êete se na najuzbudljivijem putovanjuu svojem æivotu! Æivot Êe vam poprimiti potpuno novi smisao. Imat ÊeteosjeÊaj zadovoljstva i radosti kakav nikad prije niste iskusili. Samo onikoji rade za duπe poznaju zadovoljstvo koje to donosi.

26

»ETVRTAK 16. srpnja

PREPOZNAVANJE PRILIKA KOJE PRUÆA PROVIDNOST

Knjiga Djela apostolska puna je izvjeπtaja o tome kako su uËenicikoristili prilike za πirenje Boæjeg kraljevstva koje im je pruæala Provid-nost. U Ëitavoj knjizi Ëitamo zadivljujuÊe izvjeπtaje o prvoj Crkvi i nje-zinom rastu, usprkos izazovima s kojima se suoËavala izvana i iznutra.

U 2. KorinÊanima 2,12.13, na primjer, apostol Pavao iznosi iskustvokoje je imao u Troadi: “Kada dooh u Troadu da propovijedam KristovuRadosnu vijest, iako mi se tu otvoriπe vrata u Gospodinu, ne imadohduπevnog spokoja buduÊi da tu ne naoh svoga brata Tita. Zato se op-rostih s braÊom i zaputih se u Makedoniju.” Bog je na Ëudesan naËinotvorio vrata da bi Pavao mogao propovijedati Evanelje na europskomkontinentu, a on je znao da vrata koja Bog danas otvara, sutra mogu bitizatvorena. I tako, poπto je sagledao moguÊnosti, ugrabio je priliku iodmah otplovio u Makedoniju.

Bog Novoga zavjeta je Bog otvorenih vrata — Bog koji nam pruæaprilike da svjedoËimo naπu vjeru. U Ëitavoj knjizi Djela apostolska Bogje na djelu. Otvorena su vrata gradova, krajeva, zemalja i, πto je najvaænije,ljudskih srca.

ProËitajte Djela 8,26-38. ©to nam ti redci govore o Filipovojotvorenosti za Boæje vodstvo i njegovoj spremnosti da iskoristiukazane prilike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Aneo je vodio Filipa onomu tko je traæio svjetlo i bio spremanprihvatiti Evanelje; aneli Êe i danas voditi korake onih radnika koji ÊeDuhu Svetom dopustiti da posveti njihov jezik, a njihovo srce oËisti ioplemeni. Aneo poslan Filipu mogao je sam obaviti ovo djelo zaEtiopljanina, ali to nije naËin na koji Bog djeluje. Njegova je nakana daljudi rade za svoje bliænje.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 69;u izvorniku 109)

Ako budemo imali uπi da Ëujemo i oËi da vidimo, i nas Êe voditinevidljivi aneli da bismo istinom o Kraljevstvu dosegnuli one koji tragajuza istinom.

Zapazite koliko je Sveto pismo bitno u ovom dogaaju. Zapazite,takoer, koliko je bilo vaæno u tom trenutku da se netko tko pozna-je Pisma prihvati da ih tumaËi. Koje pouke se tu kriju za nas?

27

PETAK 17. srpnja


U knjizi Ellen G. White Djela apostolska, proËitajte poglavlje podnaslovom “Radosna vijest u Samariji”, str. 65—70 (u izvorniku 103—111).

Svuda oko nas ljudi tragaju za onim πto je vjeËno. Kao πto je Isuszgodno primijetio: “Æetva je velika, a poslenika malo.” (Matej 9,37) Pro-blem nije bio u æetvi. Svojim boæanski pomazanim oËima, Isus je vidioobilnu æetvu tamo gdje su uËenici vidjeli samo protivljenje. Kakvo jebilo Kristovo rjeπenje za taj problem? “Zato molite gospodara æetve dapoπalje poslenike u æetvu svoju.” (Matej 9,38) Rjeπenje je da se molimoda nas Bog poπalje u æetvu.

Zaπto se ne bismo ovako molili: “Gospodine, spreman/spremna samda me upotrijebiπ za πirenje Tvojeg kraljevstva. Otvori moje oËi da bihmogao/mogla prepoznati prilike koje mi Providnost pruæa svakog dana.NauËi me da budem osjetljiv/osjetljiva za potrebe ljudi u mojem okru-æenju. Pomozi mi da izgovaram rijeËi nade i ohrabrenja, da objavljujemTvoju ljubav i istinu onima s kojima dolazim u dodir svakog dana.” Akose budete tako molili, Bog Êe uËiniti neπto izvanredno u vaπem æivotu.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ako ste pokuπavali duπe dovesti Isusu, onda jedno znate —to nije uvijek lako, zar ne? Da, naravno, Bog je taj koji preobraÊasrce, ali On je u svojoj mudrosti odluËio upotrijebiti nas kao dio togprocesa. »ak i rad za samo jednu duπu zahtijeva vrijeme, napor,strpljenje i ljubav roenu odozgo. Koje odluke trebate donijeti kojeÊe vam pomoÊi da se odreknete sebe da biste bili uspjeπan svjedokza Krista?

2. Tko su ljudi s kojima dolazite u dodir, a koji ne poznajuGospodina? ©to ste uËinili, ili Ëinite, ili biste trebali Ëiniti, dabiste im svjedoËili?

3. Sjetite se Savla iz Tarza. Od njega se najmanje oËekivalo dapostane obraÊenik! A ipak, znamo πto mu se dogodilo. ©to bi namto trebalo reÊi o opasnosti u kojoj se moæemo naÊi — da prebrzosudimo drugima na osnovi njihovog izgleda?

4. ImajuÊi na umu izvjeπtaj o Savlu, kako se trebamo odnositiprema tekstovima kao πto je Matej 7,6: “Ne dajte svetinje psima! Nebacajte svoga biserja pred svinje, da se, poπto ga pogaze, ne okrenute vas rastrgaju!”

28

ObraÊenje filipinske obitelji

Usamljeni literaturni evanelist hodao je praπnjavim vruÊim ulicama gradaButuana na Filipinima. Radio je cijeli dan, ali nije prodao niπta od tiskovina kojeje nudio. To mu je bio jedini izvor prihoda, pa se malo obeshrabrio. Ali odluËioje pokucati na joπ jedna vrata. Dok se pribliæavao, molio se. Zatim je pokucao.Mrπava æena oπtrih oËiju doËekala je umornog kolportera s osmijehom. Napravioje ljubazni naklon, i ona je mogla vidjeti iskrenost u njegovim oËima i Ëutinjegov unutarnji glas. Bilo je to kao da se i sâm Sveti Duh molio sa æenom.

Bila je krπÊanka, ali protratila je godine bez dubokog zanimanja i traganjaza Kristom. Kad je obiteljsko novËano stanje postalo teπko, æena je poËelapokazivati glad duπe da bi saznala viπe o Isusu. Ali dæepovi su joj bili uvijekprazni. Imala je desetero djece, a joπ troje Êe se kasnije roditi.

Kako da si priuπti knjigu literaturnog evanelista, za koju je samo znala daje mora Ëitati i dijeliti drugima? Bila je to Velika borba spisateljice Ellen G.White. Bez oklijevanja je kupila tu knjigu — novcem koji nije imala, dakle nadug.

Od tog dana proπlo je viπe od pedeset godina, ali plod te jedine knjiga sejoπ uvijek osjeÊa. Æena, Epefania Ty, vodila je svako od svoje djece Kristu. U toje sigurno vjerovala, kao πto je Ellen G. White napisala u SvjedoËanstvima zaCrkvu, sv. 6, stranica 515., u izvorniku 429, da “naπ rad za Krista zapoËinje uobitelji, u kuÊi. … Nema misijskog polja vaænijeg od ovoga.”

Jedan od njezinih sinova, Florente Ty, postao je pastor i sada je predsjed-nik AdventistiËke nakladniËke kuÊe u Manili na Filipinima. Drugi su postaliakoni, starjeπine, akonice i uËitelji u crkvi i na AdventistiËkoj akademiji.Gotovo su svi diplomirali na Mountain View Collegeu, i svatko tko je to uËiniopomogao je sljedeÊem da ode na taj fakultet. Znam tu æenu kao “mamu”. Oæeniosam se jednom od njezinih kÊeri, Dorcas, koja je cijeli æivot predavala uadventistiËkim πkolama.

Mama je imala moædani udar prije nego πto sam je zadnji puta vidio. Bilaje nijema, slijepa i leæala je na krevetu. Pokuπala je svim srcem razgovarati samnom o naπem prvom susretu, ali nije mogla. To zapravo i nije vaæno. VeÊ jemnogo puta govorila mojem srcu jer je odgovarala Svetom Duhu mnogo godinaranije. Mama je umrla u kolovozu 2013. godine, u dobi od osamdeset i devetgodina. Deseci ljudi doπli su Kristu zbog usamljenog literaturnog evanelista,moÊne knjige i æene prijemËive za Svetoga Duha. Vidjet Êu “mamu” tog odree-nog dana.

Steven Dragoo, biblijski djelatnik i evanelist uChristiansburgu u Virginiji

29


Pouka 4 18.—25. srpnja 2020.

Sila molitve — posredovanje zadruge

“Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molitejedan za drugoga da ozdravite! Mnogo moæe molitva pravedni-ka ako je æarka.” (Jakov 5,16)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 12,7-9; Efeæanima 6,12; Hebrejima7,25; Efeæanima 1,15-21, Daniel 10,10-14, 1. Ivanova 5,14-16.

Vjernici novozavjetne Crkve osjeÊali su potrebu za molitvom. “Doksu molili, potrese se mjesto na kojemu bijahu skupljeni. Svi se napuniπeDuha Svetoga te neustraπivo poËeπe navjeπÊivati rijeË Boæju.” (Djela4,31) Zapazite, uËenici su se najprije molili. Zatim su bili ispunjeniDuhom Svetim, a onda su iznosili Boæju rijeË s odvaænoπÊu i pouzdanjem.

Postojala je izravna veza izmeu njihovih molitava, ispunjenja Du-hom Svetim i moÊnog objavljivanja Boæje rijeËi. “UËenici ... nisu traæiliblagoslov samo za sebe. OsjeÊali su teret spaπavanja duπa. Shvatili suda se Evanelje treba objaviti svijetu i zazivali su silu koju je KristobeÊao.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 24)

Kad traæimo Boga i posredujemo za druge, Bog djeluje na naπe srceda bi nas privukao bliæe k sebi i daje nam boæansku mudrost da bismoprivukli druge u Njegovo kraljevstvo (Jakov 1,5). On silno djeluje i uæivotu drugih ljudi da bi ih privukao k sebi, i to na naËine koje mi nemoæemo vidjeti niti u potpunosti razumjeti (1. Ivanova 5,14-17).

30

NEDJELJA 19. srpnja

KOZMI»KA BORBA

Usporedite Otkrivenje 12,7-9, Efeæanima 6,12 i 2. KorinÊanima10,4. Na koji naËin ovi tekstovi utjeËu na naπe razumijevanje po-sredniËke molitve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija podiæe veo izmeu vidljivog i nevidljivog svijeta. Vodi seborba izmeu dobra i zla, izmeu sila pravednosti i sila tame, izmeuKrista i Sotone. U tom kozmiËkom sukobu Bog poπtuje ljudsku slobo-du. On nikad ne manipulira naπom voljom niti vrπi nasilje nad savjeπÊu.On πalje svojega Duha Svetoga da osvjedoËi muπkarce i æene u boæan-sku istinu (Ivan 16,7.8). Nebeski aneli ulaze u tu bitku da bi vrπiliutjecaj na ljude koji Êe se odraziti na vjeËnost (Hebrejima 1,14). Osimtoga, Bog djelovanjem Providnosti utjeËe na dogaaje u ljudskom æivotukoji ih vode k Njemu.

Ali Bog nikad neÊe vrπiti nasilje nad savjeπÊu. Nasilje je u suprotnostisa zakonima Boæjeg kraljevstva. Prisila je strana naËelu ljubavi koje Ëinitemelj Njegove vladavine. Zato je molitva tako znaËajna. Iako Bog Ëinisve πto je u Njegovoj moÊi kako bi privukao ljude i prije nego πto se mipomolimo, naπe molitve oslobaaju Boæju veliku silu. On poπtuje naπuslobodnu volju kad se molimo za druge i u svjetlu sukoba izmeu dobrai zla, moæe uËiniti viπe kad se molimo nego kad se ne molimo.

Pozorno razmotrite sljedeÊu izjavu: “Dio je Boæjeg plana da namkao odgovor na molitvu vjere dade ono πto nam ne bi dao da Ga nismomolili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415; u izvorniku 525) U veli-kom sukobu izmeu dobra i zla molitva donosi promjenu. Kad se moli-mo za ljude koji ne poznaju Krista, to otvara kanale kojima boæanskiblagoslov utjeËe na njihov æivot. Bog poπtuje naπu odluku da se molimoza njih i djeluje s joπ veÊom silom u njihovu korist.

Ipak, kada govorimo o posredniËkoj molitvi, trebali bismo poniznopriznati da ne razumijemo u potpunosti naËin na koji Bog djeluje. Tonas ipak ne bi trebalo sprijeËiti da uæivamo u blagoslovima koje molitvapruæa i nama i drugim ljudima.

©to mislite, zaπto Bog djeluje s viπe sile kada se molimo negokad zanemarujemo molitvu? »ak i ako ne razumijemo u potpunostikako sve to djeluje, zaπto bi nas biblijski savjet da se molimo zadruge trebao upravo prisiliti da to radimo?

31


ISUS — MO∆NI POSREDNIK

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Luka 3,21; 5,16; 9,18. ©to namoni govore o odnosu izmeu Isusovog molitvenog æivota i Njegoveuspjeπnosti u sluæbi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je æivio u stalnom zajedniπtvu sa svojim Ocem. U trenutkukrπtenja, kad je otpoËeo svoju mesijansku sluæbu, On se molio za bo-æansku silu da bi mogao ostvariti namjeru Neba. Duh Sveti osposobioGa je da izvrπi OËevu volju i obavi zadatak koji je bio pred Njim. Bilo daje nahranio pet tisuÊa ljudi, lijeËio gubavce ili izbavljao opsjednute, Isusje priznavao da je u borbi izmeu dobra i zla molitva moÊno oruæje zaodbijanje napada sila tame. Molitva je naËin koji je Nebo odredilo zaudruæivanje naπe bespomoÊnosti i slabosti s Boæjom neograniËenomsilom. To je naËin da se uzdignemo k Bogu koji jedini moæe dotaknutisrca onih za koje se molimo.

ProËitajte Luka 22,31-34; Hebrejima 7,25. Kakvo je obeÊanjeIsus dao Petru da bi ga pripremio za kuπnje s kojima Êe se suoËitiu bliskoj buduÊnosti? Kakvo obeÊanje On daje svakom od nas kadse suoËavamo s kuπnjama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U zadobivanju duπa uspjeπni su muπkarci i æene molitve. Isus semolio za Petra po imenu. Uvjeravao ga je da Êe se u trenutku najveÊekuπnje moliti za njega. Sotona je priliËno dobro razumio Petrov potencijalza πirenje Boæjeg kraljevstva. Zato je planirao uËiniti sve πto je u njego-voj moÊi kako bi uniπtio Petrov pozitivan utjecaj u krπÊanskoj crkvi. Aliu svim Petrovim kuπnjama Isus se molio za njega i UËiteljeve molitvebile su usliπane. Kako je divno znati da se Spasitelj na isti naËin molii za nas. On nas poziva da Mu se pridruæimo u posredniËkim molitvamai da ljude uzdiæemo pred Njegovo prijestolje spominjuÊi ih po imenu.

Naπa ustrajnost u molitvi pokazuje da smo svjesni svoje potpuneovisnosti o Bogu kad se molimo za neku osobu.

Za koga se trenutaËno molite? Zaπto je tako vaæno nikad neodustati, koliko god situacija izgledala teπka?

32

UTORAK 21. srpnja

PAVLOVE POSREDNI»KE MOLITVE

PosredniËka molitva biblijski je utemeljena. Tijekom Ëitave svojesluæbe Pavao se molio za nove obraÊenike u crkvama koje je osnivao nasvojim evaneoskim putovanjima. On je vjerovao da Êe se zahvaljujuÊinjegovim molitvama dogoditi neπto πto se ne bi dogodilo kad se ne bimolio. Premda je fiziËki bio odvojen od onih koje je volio, shvatio je daoni mogu biti u srcu sjedinjeni kad se mole jedni za druge.

ProËitajte Efeæanima 1,15-21. Dolje navedite razliËite zahtjevekoje je Pavao uputio Bogu u vezi s Efeæanima. ©to je on konkretnotraæio od Boga za njih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavlova molitva za vjernike u Efezu vrijedna je naπe pozornosti. Onse molio da im Bog dâ mudrost i duhovnu pronicavost, da rasvijetlinjihove umove boæanskom istinom i pruæi im nadu u vjeËni æivot. Tako-er se molio da oni doæive djelovanje Boæje sile u svojem æivotu. Taj Bogje tako silan, tako moÊan da je podigao Isusa iz mrtvih, πto je temeljnjihove nade u vjeËni æivot s Njim. Pavao zakljuËuje svoju molitvu diveÊise “koliko bogatstvo slave krije njegova baπtina”. KrπÊani u Efezu sigur-no su bili uvelike ohrabreni znajuÊi ne samo da se Pavao moli za njih,veÊ i za πto se on moli.

ProËitajte Filipljanima 1,3-11 i zapazite ton Pavlove molitve.Da ste bili Ëlan crkve u Filipi i da ste primili takvo pismo od Pavlau kojem on kaæe ne samo da se moli za vas, veÊ otkriva i sadræajsvoje molitve, kako biste se osjeÊali i zaπto? Koja se obeÊanjanalaze u rijeËima te molitve? Koji su savjeti takoer upuÊeni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

To su neke biblijske rijeËi koje najviπe uzdiæu i ohrabruju — puneobeÊanja, kao i poziva da se ispunimo ljubavlju, znanjem i pronicavoπÊukoja proistjeËe iz poznavanja Isusa kako bismo mogli biti sve ono πtoje Bog namjeravao da mi budemo u Njemu.

33

SRIJEDA 22. srpnja

NEVIDLJIVE SILE NA DJELU

PosredniËka molitva moÊno je oruæje u sukobu izmeu dobra i zlakoji mi nazivamo “velika borba”. Jedno od najjasnijih otkrivenja te bor-be nalazimo u 10. poglavlju Knjige proroka Daniela.

Sjetite se da je prorok Jeremija pretkazao da Êe Æidovi provestisedamdeset godina u babilonskom suæanjstvu. Pred kraj Danielovog æi-vota to proroËko razdoblje bliæilo se kraju. Meutim, Daniel je bio zabri-nut jer je vidio malo dokaza da se Jeremijine rijeËi ispunjavaju. Njegovnarod joπ uvijek nije bio osloboen.

Babilon su osvojili Medijci i Perzijanci, ali Æidovi su i dalje bili usuæanjstvu. Daniel je postio i molio se tri tjedna. Usrdno je posredovaoza svoj narod. A onda, na kraju ta tri tjedna, pred njim se pojaviloblistavo aneosko biÊe.

ProËitajte Daniel 10,10-14. Kada je Danielova molitva usliπanai πto je privremeno usporilo njezino ispunjenje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

To je zadivljujuÊi odlomak. Da bismo ga u potpunosti razumjeli,trebamo prepoznati neke osobe. Tko je Knez perzijski? Sigurno ne Kir.On je bio perzijski kralj. Izraz “Knez kraljevstva perzijskoga” najvjero-jatnije se odnosi na Sotonu. Isus ga je takoer nazivao “knezom” ili“vladarom” ovoga svijeta (Ivan 12,31; 14,30). Pavao ga je proglasio “gospo-darom zraËnog kraljevstva” (Efeæanima 2,2). Ako Knez perzijski prika-zuje Sotonu, tko je onda Mihael? Izraz “Mihael” koristi se pet puta uBibliji (Otkrivenje 12,7; Juda 9; Daniel 10,13.21; 12,1). Pomno prouËava-nje ovih tekstova otkriva da je “Mihael” (πto znaËi “tko je kao Bog“),zapravo joπ jedno ime za Isusa, kojim se On opisuje kao Zapovjedniksvih anela u izravnom sukobu sa Sotonom. Krist je vjeËni, prapostoje-Êi, svemoguÊi Sin Boæji. Jedna od Njegovih uloga kao Zapovjednika svihanela jest da porazi i konaËno uniπti Sotonu.

Deseto poglavlje Knjige proroka Daniela povlaËi zavjesu u stranu iotkriva tu borbu izmeu dobra i zla. Kad se Daniel molio, Mihael, svemo-guÊi Isus, spustio se s Neba da bi odbio napad sila tame. Premda mi tone vidimo, Isus isto tako radi na usliπanju naπih posredniËkih molitava.On je moÊni Spasitelj. Nijedna od naπih molitava ne prolazi nezapaæeno.

Kako sagledavate stvarnost velike borbe koja se odvija u vaπemæivotu? ©to vam stvarnost te borbe govori o tome kakve bisteodluke trebali donositi?

34


SRÆ MOLITVE

U Ëitavoj Bibliji stavlja se naglasak na odreenost i konkretnost umolitvi. Molitva nije neka nejasna teænja duπe. Ona pred Boga iznosisasvim posebne i odreene zahtjeve. Isus se molio posebno za svojeuËenike. Apostol Pavao molio se posebno za krπÊane u Efezu, Filipi iKolosi. Molio se i za svoje mlade suradnike kao πto su bili Timotej, Titi Ivan Marko.

ProËitajte 1. Samuelova 12,22-24; Job 16,21. ©to ta dva tek-sta imaju zajedniËko? ©to nam oni govore o posredniËkoj molitvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samuel i Job naglaπavaju potrebu za ozbiljnim, svesrdnim i odre-enim posredovanjem. Samuelove rijeËi priliËno su snaæne. On odluËnoizjavljuje: “A od mene neka je daleko da zgrijeπim Jahvi prestajuÊi mo-liti za vas.” (1. Samuelova 12,23) A u Jobovim rijeËima skoro da Ëujemoodjek Samuelove molitve: “O da me obrani u parbi mojoj s Bogom.” (Job16,21) Dakle, naπ je posao da se molimo za muπkarce i æene koji nepoznaju Krista.

ProËitajte 1. Ivanova 5,14-16. ©to se dogaa kada posredujemoza druge?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada se molimo za druge, mi postajemo posrednici Boæjih blagoslo-va. Bog preko nas izlijeva na njih rijeku vode æivota πto izvire iz nebes-kog prijestolja. Cijela sotonska vojska drhti na zvuk usrdne posredniË-ke molitve. Ellen G. White opisuje silu molitve ovim znaËajnim rijeËima:“Sotona ne moæe podnijeti da njegov moÊni suparnik bude pozvan upomoÊ jer se boji i drπÊe pred Njegovom snagom i veliËanstvom. Na zvukæarke molitve Ëitava Sotonina vojska drπÊe.” (SvjedoËanstva za Crkvu,sv. 1, str. 302; u izvorniku 346) Molitva nas povezuje s Izvorom boæan-ske sile u borbi za duπe izgubljenih muπkaraca i æena.

ProËitajte Matej 18,18.19. U kakvoj je vezi taj tekst s posred-niËkom molitvom i kako nas on ohrabruje da se molimo s drugimaza spasenje onih koji ne poznaju Gospodina?

35

PETAK 24. srpnja


U knjizi Ellen G. White Put Kristu proËitajte poglavlje pod naslovom“Prednosti molitve”, str. 97—111 (u izvorniku 93—104). Ako ste u moguÊ-nosti, proËitajte i sljedeÊe: Testimonies for the Church, sv. 7, “Work forChurch Members”, str. 19—24.

Kad se molimo za druge, Bog naπu odanost i oslanjanje na Njegovusilu nagrauje time πto upoπljava sve snage Neba kako bi preobrazioæivot ljudi. Kad se naπe molitve uzdignu do Njegovog prijestolja, aneo-ska biÊa na Njegovu zapovijed odmah stupaju u akciju. “Aneli kojisluæe Ëekaju oko prijestolja kako bi odmah posluπali zapovijed IsusaKrista i odgovorili na svaku molitvu upuÊenu s usrdnom, æivom vjerom.”(Ellen G. White, Selected Messages, sv. 2, str. 377) Imamo pouzdanouvjerenje da nijedna molitva nije izgubljena, Bog nijednu ne zaboravlja.One se “skladiπte” na Nebu da bi bile usliπane u vrijeme i na mjestu zakoje On smatra da je najbolje. “Molitva vjere se nikada ne gubi, aliuobraæeno je tvrditi da Êe ona uvijek dobiti odgovor na odreeni naËini za odreenu stvar koju smo oËekivali.” (Ellen G. White, SvjedoËanstvaza Crkvu, sv. 1, str. 206; u izvorniku 231) To nam pruæa veliko ohrabre-nje πto se molimo za svoje braËne drugove, za svoje sinove i kÊeri,roake, prijatelje i kolege koji ne poznaju Krista. Nijedna iskrena moli-tva nikad nije izgubljena. Moæda neÊemo uvijek vidjeti neposredneodgovore u æivotu onih za koje se molimo, ali Bog djeluje na njihovosrce na naËin koji Êemo razumjeti tek u vjeËnosti.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte sljedeÊe tekstove: Filipljanima 1,19; Koloπanima4,2.3; 2. Solunjanima 3,1.2. Kakvo je ohrabrenje Pavao doæiviozahvaljujuÊi molitvama Filipljana? Zaπto je traæio od Koloπana iSolunjana da se mole za njega? Kakva povezanost postoji izmeutih posredniËkih molitava i zadobivanja duπa?

2. Razmiπljajte o stvarnosti velike borbe i o tome da je ona tajveliki narativ u pozadini svijeta u kojem æivimo. Kako vam spozna-ja o toj borbi pomaæe da uvidite vaænost molitve? Da, Isus je dobiorat i mi znamo da Êe Njegova strana na kraju pobijediti. Ali zaπtoje toliko vaæno da se u meuvremenu molimo i ulaæemo svesrdnenapore da bismo ostali vjerni Njemu i radili na spasenju drugih?

3. Koje su prepreke uspjeπnijeg posredovanja u molitvi? Kojeizgovore nalazite (ako to Ëinite) πto se ne molite za one kojima jeto potrebno?

36

Vjerni vojnik u Poljskoj

Kad je poljska vojska zamijenila MiG-21 za novije modele ratnih zrako-plova, imao sam priliku napustiti posao aviomehaniËara zbog novog posla. Odlu-Ëio sam raditi kao nadzornik zraËnog prometa i πest mjeseci pohaao samintenzivnu nastavu. Ali kad sam diplomirao, oËni lijeËnik me je diskvalificiraorekavπi svoje: vid nije dovoljno dobar. Obuzela me tuga i pitao sam se: “Zaπto,Boæe?”

Svakodnevno bih pozavrπavao uobiËajene poslove u vojnoj bazi. Tako samsvakoga dana imao dosta slobodnoga vremena. Provodio bih sate ËitajuÊi Bib-liju. U meni je rasla æelja za znanjem o Bogu. Kod kuÊe mi se moja suprugaAneta pridruæila u Ëitanju Biblije. Zapazili smo da se nekoliko odlomaka izBiblije nije podudaralo s onim πto smo nauËili u naπoj crkvi.

ProËitali smo da Biblija nauËava da mrtvi spavaju u grobovima. Nisu naNebu ili u paklu, te da je sedmi dan tjedna subota.

Jedne subote smo Aneta i ja odluËili posjetiti AdventistiËku crkvu. Bilismo odluËni odmah iziÊi iz crkve ako Ëujemo iπta πto se ne slaæe s Biblijom. Ali,nikada nismo prestali dolaziti. S pastorom smo prouËavali teme iz Biblije i znaosam da je samo pitanje vremena kad Êu napustiti vojsku. Nisam mogao svetko-vati subotu i sluæiti u isto vrijeme u vojsci. No, nisu se pojavili nikakvi problemioko smjena, da bih morao raditi subotom. Bilo je lako mijenjati radne smjenesubotom s drugim vojnicima.

Nakon nekoliko godina pojavila se prilika da budem promaknut u poloæajvoe mobilne radarske jedinice. Otvoreno sam razgovarao sa zapovjednikom osvojoj vjeri i kako se dræim Boga i subote. Zapovjednik je bio iznenaen.

“Pa zaπto mi nisi rekao da se moraπ zbog subote mijenjati u smjenama skolegama?” upitao je. “Sve dok sam ja glavni, ti Êeπ biti slobodan svake subote.”

Govorili smo o mojoj vjeri, a vojnici su mi priπli s pitanjima o duhovnosti.Ali utjecaj moje vjere postao je jasan tek kad sam se pripremio za mirovinu,nakon dvadeset i devet godina u vojsci.

Zapovjednik me pozvao u svoj ured na privatni razgovor. “PoËeo sam ËitatiBibliju,” rekao je. “Imam nekoliko pitanja za tebe.”

GledajuÊi unatrag, razumijem zaπto mi je Bog zatvorio vrata za posaonadzornika zraËnog prometa. Da sam ga preuzeo, ne bih imao vremena prouËa-vati Bibliju. Na tom poslu nije postojala moguÊnost za zamjenu, u smjenama napolijetanjima zrakoplova subotom.

Ne bih uspio predstaviti svoju vjeru tolikom broju vojnika. Nije sve iπloprema mojim planovima, ali Boæji planovi su najbolji.

Slawomir Pacek

37


Pouka 5 25. srpnja—1. kolovoza 2020.

SvjedoËenje u sili Duha“Dok su molili, potrese se mjesto na kojemu bijahu skuplje-

ni. Svi se napuniπe Duha Svetoga te neustraπivo poËeπe navjeπ-Êivati rijeË Boæju.” (Djela 4,31)

Biblijski tekstovi: Ivan 15,26.27; Djela 2,41.42; Djela 8,4;Hebrejima 4,12; Djela 17,33.34; Djela 18,8.

Kada je Isus naloæio prvim vjernicima: “Idite po svem svijetu i pro-povijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju!”, to je izgledalo kao nemo-guÊa misija (Marko 16,15). Kako su uopÊe mogli odgovoriti na takogolem izazov? Bilo ih je tako malo. Njihove moguÊnosti bile su ogra-niËene. Oni su bili skupina uglavnom neobrazovanih, obiËnih vjernika.Ali imali su neobiËnog Boga koji ih je osposobio za misiju ili poslanje.

Isus je rekao: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas,pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve dokraja zemlje.” (Djela 1,8) Silazak Duha Svetoga osposobio je uËenike daobjavljuju poruku o kriæu sa silom koja je mijenjala æivot, pa i Ëitavsvijet. Duh Sveti uËinio je njihovo svjedoËenje djelotvornim. Za samonekoliko desetljeÊa Evanelje je izvrπilo utjecaj na cijeli svijet. U Djelimaapostolskim zapisano je da su ti prvi vjernici “uzbunili sav svijet” (Djela17,6). Apostol Pavao dodaje da se Evanelje propovijedalo “svakom stvo-renju pod nebom” (Koloπanima 1,23).

U pouci za ovaj tjedan u srediπtu naπe pozornosti bit Êe uloga DuhaSvetoga, koji daje silu naπem svjedoËenju za Krista.

38

NEDJELJA 26. srpnja

ISUS I OBE∆ANJE DUHA SVETOGA

ObeÊanjem o Duhu Svetome Isus je umirivao uËenike koji su bilizabrinuti zato πto ih se On spremao napustiti i otiÊi na Nebo. “Ipak vamistinu velim: vama je bolje da ja odem, jer ako ne odem, Branitelj neÊedoÊi k vama. Odem li, poslat Êu ga k vama.” (Ivan 16,7) GrËka rijeË za“Branitelja” jest parakletos. Ona se odnosi na “osobu koja stoji uznekog” s ciljem da mu pomogne. Jedna je od glavnih uloga Duha Sve-toga da stoji uz svakog vjernika, da ga snaæi i vodi u njegovom svje-doËenju. Prema tome, kad svjedoËimo o Isusu, mi nismo sami. DuhSveti je kraj nas da bi nas vodio k onima koji su iskrenog srca. Onpriprema njihova srca prije nego πto se mi uopÊe sretnemo s njima. Duhupravlja naπim rijeËima, donosi osvjedoËenje umu tragaoca i osnaæujega da odgovori na Njegove poticaje.

ProËitajte Ivan 15,26.27; 16,8. ©to nam oni govore o uloziDuha Svetoga u svjedoËenju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duh Sveti svjedoËi o Isusu Kristu. Njegov je krajnji cilj da πto viπeljudi dovede Kristu. Njegovo je poslanje da proslavlja Isusa. U toj uloziOn osvjedoËuje svakog vjernika da mu je duænost govoriti o svojoj vjeri.On otvara naπe oËi da bismo prepoznali moguÊnosti u ljudima iz svojegokruæenja i djeluje iza pozornice kako bi stvorio uvjete da evaneoskaporuka naie na dobar prijam.

Evanelje po Ivanu to jasno predoËava: “On Êe, kad doe, dokazatisvijetu zabludu s obzirom na grijeh.” (Ivan 16,8) Drugim rijeËima, Ondjeluje na srca da bi izgradio svijest o sve veÊoj otuenosti od Boga ipotrebi za pokajanjem. On Êe isto tako ukoriti svijet “za pravdu”. DuhSveti ne samo πto otkriva grijeh, veÊ nas i upuÊuje na pravednost. Onotkriva suprotnost izmeu Isusove pravednosti i naπe okaljanosti. Me-utim, uloga Duha Svetoga nije samo da istakne koliko smo mi loπi, veÊi da otkrije koliko je Isus dobar, blag, suosjeÊajan i pun ljubavi, a ondada nas oblikuje prema Njegovoj slici.

SvjedoËenje je suradnja s Duhom Svetim u proslavljanju Isusa Kri-sta. U sili Duha Svetoga i pod Njegovim vodstvom, mi svjedoËimo o tomveliËanstvenom Isusu Kristu koji je preobrazio naπ æivot.

Zaπto u svojoj æelji da radimo za duπe moramo uvijek imati naumu da mi sami nismo u stanju nikoga preobratiti i da to moæesamo Duh Sveti?

39


CRKVA ISPUNJENA SILOM

Knjigu Djela apostolska s pravom nazivaju “Djela Duha Svetoga”.To je uzbudljivi zapis o svjedoËenju, objavljivanju Evanelja i rastu Crkve.Djela apostolska izvjeπtavaju o posveÊenim vjernicima punim DuhaSvetoga, koji su izvrπili veliki utjecaj na svijet u Kristovo ime. Oslanja-juÊi se u potpunosti na Duha Svetoga, oni su ostvarili Ëudesne rezulta-te. Njihov primjer pokazuje nam πto Duh Sveti moæe postiÊi preko muπ-karaca i æena koji Mu se u potpunosti posvete.

ProËitajte sljedeÊe retke: Djela 2,41.42; 4,4.31; 5,14.42; 6,7;16,5. ©to na vas ostavlja najsnaæniji dojam u ovim redcima? Kojuporuku Luka, autor Djela apostolskih, æeli prenijeti izvjeπtavajuÊio tako naglom rastu Crkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Lukina namjera bila je da svakom Ëitatelju Djela apostolskih doËa-ra sluæbu Duha Svetoga u prvoj Crkvi.

Zapazite takoer da se on ne ustruËava navesti brojke kako binaglasio djelovanje Duha u prvom stoljeÊu. On zapravo broji krπtenja. UDjelima 2,41 Luka naglaπava Ëinjenicu da je u jednom jedinom danubilo krπteno tri tisuÊe ljudi. U Djelima 4,4 on kaæe da je bilo krπteno pettisuÊa muπkaraca. U Djelima 5,14, veliko mnoπtvo dolazi Gospodinu ikrπtava se.

Pa ipak, i kad se radilo o pojedincima, kao πto su bili Lidija, tamniËaru Filipi, ropkinja opsjednuta zlim duhom ili etiopski visoki dostojan-stvenik, Luka primjeÊuje i pomno biljeæi kako je Duh Sveti djelovao nasrce svakog od njih osobno. Dakle, ovdje je vaæno zapaziti da se izasvake od tih velikih brojki nalaze ljudska biÊa kao pojedinci, a svako odnjih je Boæje dijete za koje je Isus Krist umro. Da, mi volimo velikebrojke, ali na kraju krajeva svjedoËenje je Ëesto pothvat “jedan na jedan”.

Da bi se olakπao brzi rast novozavjetne Crkve, osnivane su novecrkve. Jedan od razloga πto je prva Crkva tako brzo rasla bio je πto seona neprestano obnavljala osnivanjem novih crkava. Kako je to vaænaporuka za nas danas!

Glavni cilj novozavjetne Crkve bio je misija. A kako nama usvemu πto radimo u svojoj mjesnoj crkvi, misija uvijek moæe biti usrediπtu pozornosti?

40

UTORAK 28. srpnja

DUH SVETI I SVJEDO»ENJE

Duh Sveti silno je prisutan u Ëitavoj knjizi Djela apostolska. On jesluæio vjernima, ali i preko vjernih, kada su svjedoËili o svojemu Go-spodinu na mnogo razliËitih naËina. On ih je osnaæivao da se suoËe skuπnjama i izazovima u neprijateljskoj kulturi. On ih je vodio k ljudimakoji su iskrenog srca tragali za istinom. Pripremao je srca ljudi upojedinim mjestima joπ prije nego πto su vjerni stizali do njih. Otvaraoje vrata moguÊnosti o kakvim nikad nisu ni sanjali i davao silu njihovimrijeËima i postupcima.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Djela 7,55; 8,29; 11,15; 15,28.29;16,6-10. Kako je Duh Sveti sluæio uËenicima koji su svjedoËili unavedenim dogaajima? Drugim rijeËima, πto je sve Duh Sveti Ëiniou tim situacijama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Raznolika sluæba Duha Svetoga u prvom stoljeÊu bila je izvanredna.Iskustva navedena u prethodnim redcima samo su mali primjer Njego-vog djelovanja. On je osnaæio Stjepana da svjedoËi o svojem Gospodinupred nemilosrdnom, podivljalom ruljom koja ga je kamenovala do smrti.Na Ëudesan naËin je odveo Filipa do utjecajnog Etiopljanina koji jetragao za istinom, kako bi pripremio afriËki kontinent za Evanelje.Pruæio je Petru znak kao potvrdu da su i vjernici iz poganstva takoerprimili dar Duha Svetoga. Ujedinio je Crkvu u trenutku kad se lakomogla podijeliti oko pitanja obrezanja i uËinio da se Ëitav europskikontinent otvori za propovijedanje Evanelja preko apostola Pavla.

Duh Sveti bio je aktivan u novozavjetnoj Crkvi, a aktivan je i uæivotu Crkve u danaπnje vrijeme. On nas æeli osposobiti, osnaæiti, pou-Ëiti, voditi, ujediniti i poslati u najvaæniju misiju na svijetu koja upuÊujemuπkarce i æene na Isusa i Njegovu istinu. Moramo imati na umu da jeOn i danas joπ uvijek aktivan i na djelu, baπ kao πto je bio u vrijemeapostola i prve Crkve.

©to moæemo Ëiniti iz dana u dan da bismo postali otvoreniji ipodloæniji djelovanju sile Duha Svetoga u naπem æivotu? Koje Muodluke koje donosimo omoguÊavaju da radi u nama i preko nas?

41

SRIJEDA 29. srpnja

DUH SVETI, RIJE» I SVJEDO»ENJE

Boæja rijeË bila je æila kucavica kad se radilo o svjedoËenju no-vozavjetne Crkve. Petrova propovijed na blagdan Pedesetnice u velikoj jemjeri crpila dokaze iz Starog zavjeta o tome da je Krist Mesija. Stjepano-vo svjedoËenje pred smrt bilo je, izmeu ostalog, osvrt na starozavjetnupovijest Izraela. Petar se pozvao na “rijeË koju [Bog] posla sinovimaIzraelovim” (Djela 10,36 — Varaædinska Biblija), pa je tek onda govorioKorneliju o uskrsnuÊu. Apostol Pavao u viπe se navrata pozivao navelika starozavjetna proroËanstva o dolasku Mesije, a Filip je objasnioradoznalom Etiopljaninu znaËenje mesijanskog proroËanstva iz Izaije53. U svakom od ovih sluËajeva uËenici su iznosili Boæju rijeË, a nesvoju vlastitu. Boæanski nadahnuta RijeË bila je osnova njihovog auto-riteta.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Djela 4,4.31; 8,4; 13,48.49; 17,2;18,24.25. »emu nas ti tekstovi uËe u vezi s odnosom izmeu DuhaSvetoga, Boæje rijeËi i svjedoËenja novozavjetne Crkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isti Duh Sveti pod Ëijim je utjecajem napisana Boæja rijeË, djelujepreko te RijeËi da bi mijenjao æivot ljudi. U Boæjoj rijeËi postoji æivo-todavna sila jer je to, posredovanjem Duha, Kristova æiva RijeË.

ProËitajte 2. Petrova 1,21; Hebrejima 4,12. Zaπto Boæja rijeËima silu koja mijenja æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“U Boæjoj rijeËi je stvaralaËka sila koja je stvorila svjetove. Ta RijeËdaje silu, raa æivot. Svaka zapovijed je i obeÊanje. PrihvaÊena voljom,primljena u duπu, donosi æivot BeskonaËnoga, preobraæava narav i nanovostvara duπu na Boæju sliku.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 107; u izvorniku126)

Razlog zbog kojeg Biblija ima takvu snagu da preobrazi æivot jestπto isti Duh Sveti koji je najprije nadahnuo Bibliju, nadahnjuje i mijenjanas dok je Ëitamo. Dok objavljujemo Boæju rijeË drugima, Duh Svetidjeluje tako πto mijenja njihov æivot putem RijeËi koju je sam nadahnuo.Bog je obeÊao da Êe blagosloviti svoju RijeË, a ne naπe rijeËi. Sila je uBoæjoj rijeËi, a ne u ljudskom nagaanju.

42


SILA DUHA SVETOGA KOJA PREOBRAÆAVA ÆIVOT

Pozorno prouËavanje Djela apostolskih otkriva kako Bog preko svo-jega Duha Ëini Ëuda u æivotu ljudi. Djela apostolska nabrajaju dogaajekoji nam mogu pomoÊi da zakljuËimo kako Evanelje trijumfira nadkulturnim predrasudama, kako se mogu pobijediti dugogodiπnje, dubo-ko ukorijenjene navike i kako se cijelo ËovjeËanstvo moæe pouËiti oKristovoj milosti i istini. Duh Sveti zatjeËe ljude tamo gdje se nalaze, aliih tu ne ostavlja, veÊ preobraæava njihov æivot.

ProËitajte Djela 16,11-15.23-34; 17,33.34; 18,8. To su samoneka iskustva obraÊenja opisana u Bibliji. »emu nas ti razliËitiizvjeπtaji uËe u vezi s Boæjom sposobnoπÊu da mijenja æivot ljudirazliËitih druπtvenih slojeva i podrijetla?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kakva je to nevjerojatna raznolikost ljudi! Lidija je bila bogata æi-dovska poslovna æena, a tamniËar iz Filipe pripadnik srednje klase irimski dræavni sluæbenik. Duh Sveti moæe doprijeti do svih druπtvenihslojeva. Njegova preobraæavajuÊa moÊ privlaËi muπkarce i æene, bogatei siromaπne, obrazovane i neobrazovane.

Posljednje dvije osobe s naπe liste podjednako su vrijedne pozor-nosti. U Djelima 17,34 spominje se obraÊenje Dionizija Areopagita. Aten-ski areopagiti bili su pripadnici sudskog vijeÊa koji su preispitivali sud-ske sluËajeve. Bili su to istaknuti, veoma cijenjeni pripadnici grËkogdruπtva.

Silom Duha Svetoga apostol Pavao je svojom sluæbom dopro Ëak ido viπih slojeva druπtva. Krisp (Djela 18,8) je bio starjeπina æidovskesinagoge. Bio je to religiozni voa zadojen hebrejskom starozavjetnommiπlju, ali je Duh Sveti dopro do njega i promijenio mu æivot. Svi tidogaaji otkrivaju da Êe Duh Sveti, kad mi budemo svjedoËili za Kristai objavljivali Njegovu RijeË drugima, Ëiniti izvanredne stvari u æivotusvih vrsta ljudi, razliËitog podrijetla, kulture, obrazovanja i vjerskogopredjeljenja. Mi ne moæemo i ne smijemo praviti pretpostavke o tometko moæe ili ne moæe biti obuhvaÊen. Naπ je posao da svjedoËimo svako-me tko ue u naπ æivot. Gospodin Êe uËiniti ostalo.

Kristova smrt bila je sveobuhvatna — On je umro za svakoljudsko biÊe koje je ikad æivjelo. Kako bi nas ta kljuËna istinatrebala nauËiti da nikad ne pravimo pretpostavke o tome je li netkoizvan domaπaja nade u spasenje?

43

PETAK 31. srpnja


U knjizi Ellen G. White Djela apostolska proËitajte poglavlje podnaslovom “Dar Svetoga Duha”, str. 30—35 (u izvorniku 47—56), a uknjizi Isusov æivot odlomak iz poglavlja “Neka se ne uznemiruje vaπesrce”, str. 553—558 (u izvorniku 667—672).

Duh Sveti surauje s Ocem i Sinom u procesu otkupljenja. KadasvjedoËimo, mi Mu se pridruæujemo u Njegovom djelu spaπavanja ljudi.On osvjedoËuje srca. On otvara vrata moguÊnosti. Preko svoje RijeËi Onprosvjetljuje umove i otkriva istinu. On raskida okove predrasuda kojenas zarobljavaju, trijumfira nad kulturnim predrasudama koje zamraËujunaπe vienje istine i oslobaa nas iz lanaca zlih navika koje nas vezuju.

Kad svjedoËimo za Isusa, ne smijemo zaboraviti da suraujemo sDuhom Svetim. On je bio tu prije nas pripremajuÊi srca da prime evan-eosku poruku. On je tu s nama i djeluje na um drugih dok mi Ëinimoneko ljubazno djelo, iznosimo svoje iskustvo, dræimo biblijski sat,dijelimo literaturu ili sudjelujemo na nekom evaneoskom sastanku.On Êe djelovati na srce neke osobe joπ dugo nakon πto mi odemo, i ËinitÊe sve πto je moguÊe da je dovede do spasenja.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. IspriËajte Ëlanovima svojeg razreda sjeÊanje na neki trenu-tak kad ste osjetili da Duh Sveti moÊno djeluje tijekom vaπeg svje-doËenja.

2. Jeste li se ikad osjetili nelagodno ili uplaπeno kad ste trebaligovoriti o svojoj vjeri? Na koji vam naËin spoznaja o sluæbi DuhaSvetoga smanjuje taj strah i pruæa sigurnost dok svjedoËite?

3. U pouci za ovaj tjedan govorili smo o aktivnoj ulozi DuhaSvetoga u naπem svjedoËenju. Razgovarajte o razliËitim naËinimana koje Duh Sveti surauje s nama u naπim nastojanjima da svje-doËimo drugima. Kako nas Duh Sveti osposobljava da svjedoËimo ikako djeluje na æivot drugih dok mi to Ëinimo?

4. Govorili smo takoer i o srediπnjoj ulozi Biblije u naπemsvjedoËenju. Zaπto je Biblija toliko bitna za naπu vjeru i svjedoËe-nje? Kako moæemo izbjeÊi zamku u koju upadaju oni koji, premdatvrde da vjeruju u Bibliju, na suptilan naËin umanjuju njezin autori-tet i svjedoËanstvo?

44

»etiri sna u nizu

Prvi san dogodio se nakon πto je Abraham Keita u tri sata poslijepodneustao s uobiËajene molitve na svojoj prostirci za molitvu, u Bufi, zapadnoafriË-kom selu u Gvineji.

“Imam viπe od Ëetrdeset godina i nemam æenu, niti djecu, ili posao, ilinovac”, molio se Abraham. “Molim Te, pomozi mi. Æelim da me pretvoriπ uproroka koji zahvaljujuÊi Tebi moæe razgovarati s drugim ljudima.”

Dok se molio, poËeo je puhati vjetar. Osjetio je slabost i zaspao je naprostirci. Odjednom ga je netko gurnuo i rekao: “Sine, ui unutra i spavaj usvojem krevetu.” Nekoliko minuta kasnije spavao je u svojem krevetu i sanjao.U snu mu je priπao Netko s oËima koje su izgledale kao vatra. Abraham je mislioda ga se sprema napasti. Prestraπen, upitao je: “Tko si Ti?” “Ja sam Isus Krist,”rekao je »ovjek. Ujutro se Abraham pitao πto Êe se dalje dogaati.

SljedeÊe noÊi imao je joπ jedan san. Opet je ugledao tog »ovjeka. Ovaj putsu njih dvojica hodali stazom po visokoj planini.

TreÊe noÊi Abraham je sanjao da traæi posao, a Isus je zapoπljavao radnike.Abraham je vidio Isusa kako sjedi za stolom, sluπa imena ljudi i zapisuje ih.

»etvrte noÊi Abraham je vidio Isusa do prsa u vodi Atlantika. Isus ga jepogledao, a on je pogledao Isusa.

Proπle su tri godine. Abraham se preselio u Conakry, glavni grad Gvineje,i zaposlio se kao graevinski radnik. Dok je iπao kuÊi s posla, upoznao jeTranqullea Fassinadounoa, pionira programa Globalne misije.

“Kako si?” upitao je Tranqulle. “Ja sam krπÊanin. Æeliπ li posjetiti mojucrkvu?”

“Kako bih mogao?” odgovorio je Abraham. “Ja pripadam drugoj vjeri. Ja nemogu Ëak niti razumjeti o Ëemu govorite.”

Ali kod kuÊe se sjetio svojih snova o Isusu. OdluËio je otiÊi u crkvu togpionira Globalne misije i Ëuti o Ëemu je rijeË. U crkvi su ga srdaËno doËekalii svidjelo mu se ono πto je Ëuo. VraÊao se svake subote nakon toga i predaosvoje srce Isusu.

Danas je Abraham Keita (48) Ëuvar upravnog sjediπta Crkve adventistasedmog dana u Gvineji i posluæitelj u susjednoj πkoli. Dio dara trinaeste suboteovoga tromjeseËja pomoÊi Êe proπiriti podruænicu πkole u Conakryju.

“Moji snovi su me odveli do Isusa,” svjedoËi Abraham. “Hodam s Njim sada,baπ kao u jednom od mojih snova. Na putovanju sam s Isusom.”

Andrew McChesney

45


Pouka 6 1.—8. kolovoza 2020.

NeograniËene moguÊnosti“A sve to Ëini jedan te isti Duh koji to razdjeljuje svakomu

kako hoÊe.” (1. KorinÊanima 12,11)Biblijski tekstovi: 1. KorinÊanima 12,12; Matej 3,16.17; 1.

KorinÊanima 12,7; 1. KorinÊanima 1,4-9; Matej 25,14-30.

Bog nas poziva da budemo Njegovi svjedoci (Djela 1,8; Izaija 43,10).SvjedoËenje nije neki poseban duhovni dar koji posjeduje samo

odabrana nekolicina. SvjedoËenje je neπto na πto Bog poziva svakogkrπÊanina.

Biblija razliËitim izrazima opisuje naπe zvanje pred Bogom. Mitrebamo biti “svjetlo svijetu”, “Kristovi poslanici” i “kraljevsko sveÊen-stvo” (Matej 5,14; 2. KorinÊanima 5,20; 1. Petrova 2,9). Isti Bog koji naspoziva da svjedoËimo i sluæimo, takoer nas osposobljava za tu zadaÊu.On daje duhovne darove svakom pojedincu. Bog ne poziva osposobljene.On osposobljava pozvane. Baπ kao πto besplatno daje spasenje svimakoji vjeruju, isto tako im besplatno daje i svoje darove.

Kad se potpuno predamo Bogu i posvetimo svoj æivot Njegovoj sluæ-bi, naπe moguÊnosti za sluæbu postaju beskonaËne. “Ne postoji granicaupotrebljivosti onoga koji, ostavljajuÊi svoje ‘ja’, omoguÊuje SvetomeDuhu da djeluje na njegovo srce, i koji æivi æivotom u cijelosti posveÊe-nim Bogu.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 91; u izvorniku 159)

U pouci za ovaj tjedan prouËavat Êemo neograniËene moguÊnosti zasluæbu zahvaljujuÊi daru Duha Svetoga.

46

NEDJELJA 2. kolovoza

RAZLI»ITI DAROVI — UJEDINJENI U SLUÆBI

Jeste li ikad razmiπljali o tome koliko su se uËenici razlikovalijedni od drugih? Njihovo podrijetlo, osobnost, temperament i darovi bilisu umnogome razliËiti. Meutim, to nije bila prepreka za Crkvu. Naprotiv,u tome je bila njezina snaga. Matej, carinik, bio je precizan, toËan,pedantan. Za razliku od njega, Petar je Ëesto govorio prenagljeno, bio jepun oduπevljenja, nagao, a imao je i prirodne osobine voe. Ivan je bionjeænog srca, ali i vrlo izravan. Andrija se znao ophoditi s ljudima, bioje iznimno svjestan svojeg okruæenja i osjetljiv za potrebe drugih. Tomaje po naravi bio sklon preispitivanju i Ëesto je sumnjao. Svakog od ovihuËenika, premda su imali razliËite osobnosti i darove, Bog je moÊnoupotrijebio u svjedoËenju za Njega.

©to otkrivamo o potrebi za ljudima razliËitih sposobnosti uKristovom tijelu — Crkvi? 1. KorinÊanima 12,12.13.18-22

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog poziva ljude razliËitog podrijetla, s razliËitim talentima i spo-sobnostima, kako bio im dao darove za sluæbu. Kristovo tijelo nije nekahomogena skupina ljudi koji su meusobno sliËni. To nije neki klub ukojem se nalaze ljudi istog kulturnog zalea koji razmiπljaju na istinaËin. To je dinamiËan pokret ljudi razliËitih talenata, ujedinjenih lju-bavlju prema Kristu i Svetom pismu, koji Njegovu ljubav i istinu æelepredstaviti svijetu (Rimljanima 12,4; 1. KorinÊanima 12,12). »lanovi Kri-stovog tijela imaju razliËite darove, ali svatko od njih je dragocjen, sva-tko je bitan za zdravo funkcioniranje Kristovog tijela. Kao πto oËi, uπii nos imaju razliËite funkcije ali su nuæni za tijelo, tako su i svi darovinuæni (1. KorinÊanima 12,21.22).

Ako pozorno pogledamo ljudsko tijelo, vidimo da i najsitniji dijeloviimaju kljuËnu ulogu. Razmislite o svojim trepavicama. ©to kad ne bismoimali neπto tako naizgled beznaËajno kao πto su trepavice? »estice pra-πine zamagljivale bi naπ vid, a kao posljedica mogla bi nastati nepo-pravljiva oπteÊenja. Tako i Ëlan crkve koji je naizgled najmanje “znaËajan”,kljuËni je dio Kristovog tijela i obdaren je Duhom Svetim. Kad u pot-punosti posvetimo te darove Bogu, svatko od nas moæe napraviti razlikus vjeËnim posljedicama.

Bez obzira na to koliko ste talentirani, u Ëemu niste tolikodobri kao drugi u crkvi? Kako bi vam to moglo pomoÊi da se dræitesvojeg odgovarajuÊeg mjesta?

47

PONEDJELJAK 3. kolovoza

BOG — DAVATELJ SVIH DOBRIH DAROVA

Prema Jakovu 1,17; 1. KorinÊanima 12,11.18 i Efeæanima 4,7.8, Bogje davatelj svih darova i “svaki savrπeni dar” potjeËe od Njega. Prematome, moæemo biti sigurni da Êe nam On dati upravo one darove DuhaSvetoga koji najbolje odgovaraju naπoj osobnosti, i da Êe na najboljinaËin upotrijebiti naπe vjeπtine da bismo sluæili Njegovom djelu i pro-slavljali Njegovo ime.

ProËitajte Marko 13,34; 1. KorinÊanima 12,11. Kome Bog dajeduhovne darove?

..................................................................................................................................

Biblija je jasna. Bog ima poseban zadatak za svakoga od nas kad jerijeË o navjeπÊivanju Evanelja drugima. U Isusovoj usporedbi o domaÊi-nu koji odlazi od kuÊe i traæi od svojih slugu da se brinu o njoj, vidimoda on svakom od njih daje odreeni posao (Marko 13,34). Postoji odre-eni zadatak za svakoga od nas, a Bog svima daje duhovne darove da biobavili ono na πto su pozvani. Kad predamo svoj æivot Kristu i krπte-njem postanemo Ëlanovi Njegovog tijela — Crkve, Duh Sveti dodjeljujenam darove da bismo mogli sluæiti tom tijelu i svjedoËiti svijetu.

Godine 1903. Ellen G. White je napisala pismo izvjesnom Ëovjekukako bi ga ohrabrila da darove koje mu je Bog dao upotrijebi u sluæbi.“Svi smo mi Ëlanovi Boæje obitelji, svima su nama u veÊoj ili manjojmjeri povjereni Bogom dani talenti za Ëiju se upotrebu smatramo od-govornima. Bilo da su naπi darovi veliki ili mali, mi ih trebamo upotrijebitiu sluæbi Bogu, a i svima drugima trebamo priznati pravo da koristedarove koji su njima povjereni.

Nikad ne bismo trebali podcijeniti ni najmanji tjelesni, umni niduhovni kapital.” (Letter 260, 2. prosinca 1903.)

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Djela 10,36-38; Matej 3,16-18;Djela 2,38-42. »emu nas ti tekstovi uËe o primanju Duha Svetogaprigodom krπtenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Baπ kao πto je Isus bio pomazan Duhom Svetim prigodom svojegakrπtenja kako bi bio spreman i u potpunosti osposobljen za sluæbusvijetu, tako je i svakome od nas obeÊan Duh Sveti prigodom krπtenja.Bog æeli da budemo sigurni da je On ispunio svoju rijeË i dodijelio namduhovne darove kao blagoslov za Njegovu Crkvu i ovaj svijet.

48

UTORAK 4. kolovoza

SVRHA DUHOVNIH DAROVA

ProËitajte 1. KorinÊanima 12,7; Efeæanima 4,11-16. Zaπto Bogdaje duhovne darove svakom vjerniku? Koja je svrha tih darova?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duhovni darovi dani su iz viπe razloga. Bog ih daje da bi podigao iosnaæio svoju Crkvu da dovrπi Njegovo djelo. Njihova je svrha da stvorejedinstvenu Crkvu koja Êe dovrπiti Njegovo djelo u svijetu. Biblijski piscidaju nam primjer duhovnih darova koje Bog dodjeljuje svojoj Crkvi, kaoπto su darovi propovijedanja, sluæenja, pouËavanja, ohrabrivanja i dava-nja. Biblija takoer govori o darovima gostoprimstva, samilosti, korisno-sti i vedrine — da spomenemo samo neke. Potpuniju listu proËitajte uRimljanima 12 i 1. KorinÊanima 12.

Moæda se pitate kakva veza postoji izmeu duhovnih darova iprirodnih talenata. Duhovni darovi boæanski su darovane osobine kojeDuh Sveti dodjeljuje svakom vjerniku kako bi ga osposobio za posebnusluæbu u Crkvi i svijetu. Oni mogu obuhvatiti i prirodne talente koji suposveÊeni Duhom Svetim i upotrijebljeni u sluæbi za Krista. Svi su pri-rodni talenti Bogom dani, ali ne koriste se svi u Kristovoj sluæbi.

„Posebni darovi Duha nisu samo talenti spomenuti u ovoj uspored-bi. Njima su obuhvaÊeni svi darovi i sve sposobnosti, bilo naslijeene ilisteËene, tjelesne ili duhovne. Svi se moraju upotrijebiti u Kristovoj slu-æbi. Kad postanemo Kristovi uËenici, mi se predajemo Njemu sa svimeπto jesmo i πto imamo. Te darove On nam vraÊa oËiπÊene i oplemenjeneda bi se upotrijebili Njemu na slavu i na blagoslov naπim bliænjima.”(Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 220; u izvorniku 328)

Bog je takoer osigurao i posebne darove, kao πto je dar proroπtvai odreenih sluæbi u crkvi, ukljuËujuÊi sluæbu pastora, starjeπina iuËitelja, koji pouËavaju druge unutar Kristovog tijela kako bi pripremilii osposobili svakog Ëlana za sluæbu (vidi Efeæanima 4,11.12). Uloga jecijelog crkvenog vodstva da pomogne svim vjernicima u otkrivanjunjihovih duhovnih darova i pouËi ih kako da koriste te darove za izgrad-nju Kristovog tijela.

Koje prirodne talente vi posjedujete, a koji, koliko god bilikorisni u svjetovnom okruæenju, mogu biti blagoslov i za crkvu?

49

SRIJEDA 5. kolovoza

PREPOZNAJTE SVOJE DAROVE

Usporedite 1. KorinÊanima 1,4-9 i 2. KorinÊanima 1,20-22.©to nam ti tekstovi govore o Boæjim obeÊanjima i posebno o duhov-nim darovima prije drugog Kristovog dolaska?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog obeÊava da Êe Njegova crkva oËitovati sve darove Duha Svetoganeposredno pred Gospodnji dolazak. A Njegova su obeÊanja pouzdana.On je svakome od nas dao zalog Duha Svetoga u srce da nas vodi krazumijevanju darova koje smo primili. Bog daje darove i On nam ihpreko Duha Svetoga otkriva.

ProËitajte Luka 11,13; Jakov 1,5; Matej 7,7. ©to nas Bogpoziva da radimo ako æelimo prepoznati darove koje je dao svakomeod nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi primamo darove Duha kad se posvetimo Bogu i kad traæimo danam otkrije koje nam je darove dao. Kad se naπe srce isprazni od veliËanjasebe i naπ prioritet postane sluæenje Isusu, Njegov Duh otkrit Êe namduhovne darove koje On ima za nas. “Tek kad su se uËenici vjerom imolitvom potpuno pokorili Njegovom djelovanju, doπlo je do izlijevanjaDuha Svetoga. I tada su u posebnom smislu dobra Neba bila povjerenaKristovim sljedbenicima. ... Darovi su veÊ naπi u Isusu Kristu, ali njihovostvarno dobivanje ovisi o naπem primanju Boæjega Duha.” (Ellen G. White,Isusove usporedbe, str. 219,220; u izvorniku 327)

Duhovni darovi (vidi 1. KorinÊanima 12,4-6) jesu sposobnosti kojenam Bog daje da bismo Mu mogli uspjeπno sluæiti. RazliËite sluæbe πirasu podruËja u okviru kojih moæemo izraziti svoje darove, a odreeneaktivnosti posebni su dogaaji koji nam omoguÊavaju da upotrijebimosvoje darove. Duhovni darovi ne dolaze potpuno razvijeni. Kada vamDuh Sveti otkrije neko podruËje sluæbe, molite se da vas On vodi kposebnim evaneoskim aktivnostima u kojima moæete primijeniti svojdar.

Koji su vaπi posebni darovi i, πto je joπ vaænije, kako ih moæeteunaprijediti za Gospodnju sluæbu?

50

»ETVRTAK 6. kolovoza

RAZVIJANJE NA©IH DAROVA

ProËitajte usporedbu o talentima u Mateju 25,14-30. Koja je zavas najznaËajnija misao u ovoj usporedbi? Zaπto je Bog pohvalioprvu dvojicu slugu, a treÊeg osudio? ©to nam ta usporedba govorio upotrebi naπih talenata? Zapazite posebno Matej 25,29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodar je podijelio talente slugama — “svakomu prema njegovojsposobnosti” (Matej 25,15). Svaki pojedinac primio je razliËit iznos. Je-dan je primio pet talenata, drugi dva, a treÊi jedan. Svaki sluga mogaoje birati kako Êe uloæiti ili upotrijebiti talente koji su mu dani. KljuËnaje misao da to πto im je bilo dano nije njima pripadalo. Ti talenti pripa-dali su nekom drugom, a on ih je njima povjerio.

Gospodara nije zanimalo tko je dobio vaænije, a tko manje vaænetalente. Nije Mu bilo vaæno ni tko je koliko talenata dobio. Njega je samozanimalo πto je svaki od njih uËinio s onim πto mu je dano.

Pavao je to ovako rekao u 2. KorinÊanima 8,12: “Spremnost je, akopostoji, ugodna po onome πto tko ima, a ne po onome Ëega stvarnonema.” Za Boga nije toliko vaæno πto imate, veÊ πto Ëinite s tim πtoimate.

Bog je pohvalio prvu dvojicu slugu zato πto su bili vjerni u upotrebisvojih talenata. Njihovi talenti uveÊavali su se upotrebom. “Zli” sluganije koristio talenat koji mu je gospodar povjerio, i on se nije uveÊao.VjeËna je istina da “zakon sluæbe postaje karika koja nas povezuje sBogom i naπim bliænjima” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 326u izvorniku). Nevjerni sluga je prokockao priliku da sluæi i na kraju jeizgubio i sposobnost da sluæi.

Kad koristimo darove koje nam je Bog dao na slavu Njegovog ime-na, oni Êe se uveÊavati, πiriti i rasti. Kako moæete otkriti koje vam jedarove Bog dao? Ponizno zatraæite od Boga da vam otkrije u kojim bipodruËjima sluæbe On æelio da sluæite. Kada vas On osvjedoËi, ukljuËitese. Vaπi Êe se darovi razvijati dok ih budete koristili, a vi Êete pronaÊizadovoljstvo u Njegovoj sluæbi.

Razmislite o ovoj usporedbi i primijenite je na svoj æivot. ©tovam ona govori, ako vam uopÊe neπto govori, o tome πto radite sonim πto vam je Bog dao? (Imajte na umu da je sve πto posjedujetetakoer dar od Boga.)

51

PETAK 7. kolovoza


U knjizi Ellen G. White Isusove usporedbe proËitajte poglavlje podnaslovom “Talenti”, str. 218—249 (u izvorniku 325—365).

Ispravno razumijevanje biblijskog nauka o duhovnim darovima do-nosi jedinstvo crkvi. Spoznaja da je svatko od nas vrijedan i potrebanËlan Kristovog tijela ujedinjuje. Svaki Ëlan crkve potreban je za ostvare-nje Kristovog poslanja. Svaki Ëlan je obdaren za sluæbu.

“Svakome je povjeren posao koji treba obaviti za svojega Gospodara.Svakom Njegovom sluzi dani su posebni darovi ili talenti. ‘Jednomudade pet talenata, a drugomu dva, a treÊemu jedan — svakomu po njegovojsposobnosti.’ Svaki je sluga dobio neπto za πto je bio odgovoran, arazliËiti talenti podijeljeni su prema razliËitim sposobnostima. U davanjuovih darova Bog ne gleda tko je tko. On dijeli talente prema Njemupoznatoj snazi svojih slugu i oËekuje odgovarajuÊu dobit.” (Ellen G.White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 2, str. 237; u izvorniku 282)

Takoer imajte na umu da su darovi Duha dani na slavu Bogu, a nevama. Bog ih je dao da bi proslavio svoje ime i unaprijedio svoje djelo.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Svi smo mi primili darove od Boga. Koje to praktiËne po-sljedice ima po vaπu mjesnu crkvu? Do kakve bi promjene ta misaomogla dovesti u pogledu ukljuËenosti svakog vjernika u sluæbu?

2. Razgovarajte s Ëlanovima svojeg razreda o tome kako sudarovi nekog drugog vjernika bili vama na blagoslov. IspriËajte urazredu kako ste vi otkrili svoje duhovne darove. ©to mislite, kojisu vaπi darovi i kako ih koristite da biste bili na blagoslov drugima?

3. U ovoj je pouci istaknuta Ëinjenica da se naπi darovi um-noæavaju kada ih koristimo. Osvrnite se na vlastiti æivot. Moæete lise sjetiti nekih darova koje vam je Bog dao i koji su se uveÊali dokste ih koristili na slavu Njegovog imena? U isto vrijeme postaviteponovno sebi pitanje koje smo veÊ naveli na kraju odsjeka za Ëetvr-tak — koliko ste vjerni u raspolaganju onim πto vam je Bog dao.

52

On je jednostavno Carlos

Dok je J. Carlos Sanchez Ruiz bio predsjednik Peruanske unije KrπÊanskeadventistiËke crkve, Ëlanovi crkve ljubazno bi mu se obraÊali kao “pastoru-predsjedniku.” Ali u Urugvaju, gdje je Carlos predsjednik Misije urugvajskeunije crkava, poznat je pod nazivom Carlos.

Muπkarci ga zovu Carlos. Æene ga zovu Carlos. »ak ga i mala djeca zovuCarlos. Nitko mu se ne obraÊa rijeËju predsjedniËe. Nitko ne upotrebljava rijeËpastor. On je jednostavno Carlos.

Dolazi iz Perua, zemlje u kojoj ljudi jako paze na druπtveni poloæaj. Carlosuje trebalo oko godinu dana da se prilagodi Urugvaju, kad je prvi put bio izabranza predsjednika Urugvajske unije 2011. godine. “Urugvaj je drukËija zemlja zarazliku od bilo koje druge u Juænoj Americi,” svjedoËi Carlos. “Iako Urugvajcipriznaju i poπtuju vodstvo, oni to ne Ëine prihvaÊajuÊi hijerarhijski model. Voaje jednak svima ostalima.”

Urugvajski naËin razmiπljanja Carlos povezuje sa snaænim europskimutjecajem. Zbog toga njihova zemlja predstavlja obeÊavajuÊe misijsko polje,smatraju crkveni duænosnici.

U zemlji od tri i pol milijuna stanovnika AdventistiËka crkva ima samo7.358 Ëlanova. To je jedan adventist na svakih 470 ljudi, πto je jedan od najsla-bijih omjera u Juænoj Americi. Otprilike polovina stanovniπtva Urugvaja æivi uglavnom gradu Montevideu.

“Kako Êemo evangelizacijski doÊi do Montevidea i ostalih gradova πiromsvijeta?” pitao je pastore predsjednik AdventistiËke crkve Ted N. C. Wilson tije-kom posjeta 2019. godine. OtvarajuÊi svoju Bibliju, proËitao je redak u Jeremiji32,27: “Gle, ja sam Jahve, Bog svakoga tijela! Meni niπta nije nemoguÊe!”

“Bog snaæno odgovara na svoje vlastito pitanje”, produæio je Wilson. Zatimje proËitao rijeËi u Jeremiji 33,3: “Zazovi me, i odazvat Êu ti se i objavit Êu tivelike i nedokuËive tajne o kojima niπta ne znaπ.”

“Molite za ispunjenje ovog obeÊanja i za Urugvaj, i za svoj rad u gradovima,”pozvao je Wilson propovjednike. “SuoËavate se s izazovima snaæne posvje-tovljenosti ili sekularizma i materijalizma, sliËno kao u Europi. Ali Gospodinuniπta nije preteπko.”

U znak da Gospodinu niπta nije preteπko, u Urugvaju je krπteno mnogoljudi, nakon πto su prisustvovali programima u druπtvenim dvoranama, ili uprogramima urbana srediπta utjecaja, koje je vodila crkva. Meu novim Ëlanovacrkve je i mladiÊ Fernando Aguirre, koji je predao svoje srce Isusu 2019. godine,nakon πto je posjeÊivao teËaj “Upravljanje stresom” u urbanom srediπtu utjecajau Montevideu.

Molim vas, molite se za Urugvaj i druga obeÊavajuÊa misijska polja uposvjetovljenim druπtvima πirom svijeta.

Andrew McChesney

53



Objavljivanje RijeËi“Tako se rijeË koja iz mojih usta izlazi ne vraÊa k meni bez

ploda, nego Ëini ono πto sam htio i obistinjuje ono zbog Ëegaje poslah.” (Izaija 55,11)

Biblijski tekstovi: Psalam 119,105; Jeremija 23,29; Hebrejima1,1-3; 2. Timoteju 3,14-17; 1. Ivanova 1,7-9; Propovjednik 3,1; 2.Timoteju 4,2.

Kada svjedoËimo, mi govorimo o Isusu. Ali πto bismo uopÊe znalio Isusu da nema Biblije? Koliko bismo zapravo znali o velikoj borbi,Boæjoj ljubavi, roenju, æivotu, sluæbi, smrti, uskrsnuÊu i povratku naπegaGospodina kad ne bismo imali Sveto pismo?

Iako nam priroda otkriva Boæje veliËanstvo i silu, ona ne govoriniπta o planu spasenja. Isus je preko Duha Svetoga “svjetlo istinito, kojerasvjetljuje svakoga Ëovjeka” (Ivan 1,9). Pa ipak, bez Boæje rijeËi kojanam u potpunosti objaπnjava boæansku istinu, otkrivenje Duha Svetoganaπem srcu bilo bi ograniËeno. Boæja pisana RijeË najjasnije je i najpot-punije otkrivenje Isusa, æive RijeËi.

Bez obzira πto su prouËavali Boæju rijeË, mnogim vjerskim voamapromakla je njezina glavna poruka. Zato im je Isus poruËio: “Vi istraæujetePisma u kojima mislite da ima æivot vjeËni. I upravo ona svjedoËe zame.” (Ivan 5,39) Kad se pravilno razumije, sav biblijski nauk odraæavaljepotu Isusovog karaktera. Kad objavljujemo Boæju rijeË, naπ glavni ciljne treba biti dokazivanje da smo mi u pravu a drugi grijeπe, veÊ otkriva-nje Isusa u svakom aspektu istine koju iznosimo.

54


SIMBOLI BOÆJE RIJE»I

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Psalam 119,105; Jeremija 23,29;Luka 8,11; Matej 4,4. Kojih pet simbola u tim tekstovima opisujuBoæju rijeË? Zaπto je po vaπem miπljenju baπ tih pet simbola upo-trijebljeno za Boæju rijeË?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RazliËiti simboli u ovim tekstovima opisuju neke od glavnih ulogaBoæje rijeËi. Kada drugima govorimo o Svetom pismu, ono je poputsvjetiljke koja im obasjava æivot. Isus, “svjetlo svijeta”, probija se kroztamu njihovih zabluda o Bogu i Njegovom karakteru. Umovi pomraËenizabludama o Bogu preko Boæje rijeËi bivaju obasjani Duhom Svetim.

Prema proroku Jeremiji, Boæja rijeË je kao oganj i malj. Ona spa-ljuje trosku grijeha u naπem æivotu i lomi naπa tvrda srca. Zato kadpomaæemo ljudima da u Svetom pismu otkriju Isusovu slavu, njihovasrca bivaju slomljena, a plamen Njegove ljubavi spaljuje trosku sebiËno-sti, pohlepe, poæude i usmjerenosti na sebe.

Boæja rijeË se takoer usporeuje sa sjemenom. KljuËna karakte-ristika sjemena je oæivljavanje. Sjemenu treba vremena da nikne. Neklija svako sjeme u isto vrijeme. Ne rastu sve biljke istom brzinom. Aliu odgovarajuÊim uvjetima klica probija sjeme i pruæa se kroz tlo u noviæivot. Kad sjeme Boæje rijeËi posijemo u umove i srca drugih, neÊemouvijek vidjeti trenutaËne rezultate, ali sjeme u tiπini klija i u vrijemekoje Bog odredi, ako ljudi odgovore na poticaje Duha Svetoga, ono Êedonijeti æetvu za Boæje kraljevstvo.

Isus usporeuje svoju RijeË s hranjivim kruhom. Kao πto mnogi odnas znaju, malo toga tako zasiÊuje kao dobar kruh. Boæja rijeË taæi gladduπe i zadovoljava naπe najdublje duhovne Ëeænje. Kad budete dijelili sdrugima obeÊanja iz Boæje rijeË i pomagali im da otkriju da je Isus taRijeË, njihov æivot bit Êe preobraæen Njegovom dobrotom, a oni Êe bitioËarani Njegovom ljubavlju, zadivljeni Njegovom miloπÊu i zadovoljni uNjegovoj prisutnosti.

Razmislite o istinama koje su nam poznate samo zahvaljujuÊiBibliji. ©to nam to govori o tome koliko bismo trebali cijeniti njezinnauk?

55


STVARALA»KA SILA BOÆJE RIJE»I

Usporedite sljedeÊe tekstove: Hebrejima 1,1-3; Hebrejima 4,12i Psalam 33,6.9. ©to nam ti tekstovi govore o sili Boæje rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæja rijeË je æiva. Ona u sebi nosi silu za ostvarenje onoga πtoobjavljuje. Ljudske rijeËi mogu govoriti o onome πto jest, ali Bog govorio stvarima koje joπ uvijek ne postoje, a onda ih stvara silom svojeRijeËi. Boæja rijeË stvara. RijeË koja izlazi iz Njegovih usta ima silu dastvori sve o Ëemu govori.

U izvjeπtaju o stvaranju, u 1. poglavlju Postanka, izraz “reËe Bog”koristi se viπeput (Postanak 1,3.6.11.14.20.24.26.29). Boæje izgovorenerijeËi imale su takvu silu da se, kad je On progovorio, pojavilo suho tlo,biljke su nikle, cvijeÊe je procvjetalo, voÊke su rodile, a æivotinje pro-vrvjele.

U Postanku 1 koristi se zanimljiva hebrejska rijeË za Boæju stva-ralaËku aktivnost. To je rijeË bara. U konkretnom sluËaju ona opisujeBoæju aktivnost. Taj glagol koristio se samo kada je Bog bio subjekt.Jedino Bog moæe stvoriti ni iz Ëega, a On to Ëini snagom svoje izgovore-ne rijeËi.

Bog nije samo stvorio ovaj svijet snagom svoje rijeËi, veÊ ga na istinaËin i odræava — svojom rijeËju. A ista sila koja se nalazi u Boæjojizgovorenoj rijeËi, nalazi se i u Njegovoj pisanoj RijeËi. Isti Duh Svetikoji je bio aktivan prigodom stvaranja, bio je aktivan i pri pisanju Sveto-ga pisma. On je isto tako prisutan i kad mi Ëitamo Bibliju, ali i kadadrugima govorimo o njoj. U Boæjoj rijeËi postoji stvaralaËka sila kojadaje æivot i koja ga mijenja. “U Boæjoj rijeËi je stvaralaËka sila koja jestvorila svjetove. Ta RijeË daje silu, raa æivot. Svaka zapovijed je iobeÊanje. PrihvaÊena voljom, primljena u duπu, donosi æivot BeskonaË-noga, preobraæava narav i nanovo stvara duπu na Boæju sliku.” (Ellen G.White, Odgoj, str. 107; u izvorniku 126)

Kad se mi dræimo obeÊanja koja nalazimo u Boæjoj rijeËi, naπ æivotse mijenja, a kad pomaæemo drugima da i oni shvate i prihvate ta Ëude-sna obeÊanja, Duh Sveti mijenja i njihov æivot.

Zamislite — Bog je progovorio i sve je nastalo. Kako to moæemorazumjeti? ©to nam ta Ëudesna stvarnost govori o Njegovoj moÊi?Zaπto bi ta istina o Boæjoj stvaralaËkoj sili trebala biti utjeπna zanas?

56

UTORAK 11. kolovoza

KORISTI OD PROU»AVANJA BOÆJE RIJE»I

ProuËavanje Boæje rijeËi pruæa viπestruke prednosti. Apostol Petarkaæe nam da smo na osnovi obeÊanja iz Svetoga pisma “dionici boæan-ske naravi” (2. Petrova 1,4). Jakov spominje “usaenu RijeË koja moæespasiti vaπe duπe” (Jakov 1,21). Pavao govori o “rijeËi milosti njegove,koja je uzmoæna izgraditi vas i dati vam baπtinu meu svima posveÊeni-ma” (Djela 20,32 — Varaædinska Biblija). Cilj Biblije je naπe otkupljenje.Kad prepoznamo Isusa u cjelokupnom Svetom pismu, mi bivamo pro-mijenjeni. PromatrajuÊi Ga u Njegovoj RijeËi, postajemo sliËni Njemu (2.KorinÊanima 3,18). “Zakon intelektualne i duhovne naravi jest da segledanjem mijenjamo. Um se postupno prilagouje onome Ëemu mu seje dopuπteno baviti.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 437; u izvorniku555)

ProËitajte 2. Timoteju 3,14-17; Ivan 17,14-17. Koje dodatneprednosti proizlaze iz prouËavanja Boæje rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ObraÊajuÊi se svojem mladom prijatelju Timoteju, apostol PavaopotiËe ga da bude vjeran Pismu i govori mu o prednostima prouËavanjanadahnute RijeËi. Prema Pavlu, Biblija je “korisna za pouku”. Ona otkrivaistinu i raskrinkava zabludu. Ona otkriva Boæji plan spasenja za ljudskirod. Ona ukorava naπe grijehe, ispravlja pogreπan naËin razmiπljanja ipouËava nas pravednosti. Sveto pismo otkriva Kristovu pravednost. Ononas vodi iz bezumlja naπe greπnosti u ljepotu Njegove pravednosti. Kadupoznamo Isusovu nesebiËnu ljubav nasuprot naπoj sebiËnosti, miostajemo zadivljeni. Dok u Svetom pismu promatramo dubinu NjegovogsuosjeÊanja i briænosti, naπ æivot se mijenja. Kada drugima objavljujemoNjegovu RijeË, oni bivaju iz temelja preobraæeni. PromatrajuÊi Isusa uNjegovoj RijeËi, mi postajemo sve sliËniji Njemu. SvjedoËenje nije iz-noπenje naπega vlastitog miπljenja, pa Ëak ni naπih vjerovanja, veÊ vjeË-nih istina koje se nalaze u Boæjoj rijeËi. Kada Boæja rijeË na ËudesannaËin blagoslovi naπ æivot, mi moæemo s pravom govoriti drugima otome da ona moæe blagosloviti i njihov æivot.

Sjetite se nekih teπkih trenutaka s kojima ste se suoËili, a ukojima se Boæja rijeË pokazala kao vaπa snaga. ©to ste nauËili iztog iskustva?

57

SRIJEDA 12. kolovoza

PRIMJENA BOÆJE RIJE»I

Netko je u Boæjoj rijeËi nabrojio viπe od tri tisuÊe obeÊanja. Svakood tih obeÊanja potjeËe iz srca Boga punog ljubavi koji “moæe uËinitineograniËeno viπe od onoga πto moæemo moliti ili misliti” (Efeæanima3,20). Boæja obeÊanja su savezi koje On sklapa sa svakim od nas. Kadse vjerom pozivamo na ta obeÊanja i kad uËimo druge ljude da se poziva-ju na njih, nebeski blagoslovi ulijevaju se u naπ æivot. Apostol Pavaonaglaπava tu boæansku stvarnost u Rimljanima 8: “On koji Ëak nijepoπtedio vlastitog Sina, veÊ ga predao za sve nas, kako nam neÊe datisve ostalo s njime?” (Rimljanima 8,32) Apostol Petar pojaπnjava to obe-Êanje izjavljujuÊi da nas je “njegova boæanska snaga obdarila … svimeπto je potrebno za æivot i poboænost” (2. Petrova 1,3). Krist je svojomsmrÊu na kriæu i pobjedom nad Sotonom, poglavarstvima i silama tameosigurao sve πto nam je potrebno da bismo æivjeli poboænim, duhovnimæivotom. On obeÊava da Êe se pobrinuti i za naπe osnovne tjelesnepotrebe.

Usporedite 1. Ivanova 1,7-9 i Filipljanima 4,13.19. Mada suova obeÊanja sasvim razliËita, Ëemu nas ona uËe u vezi s Boæjimkarakterom? Kako su ta obeÊanja utjecala na vaπ æivot?

..................................................................................................................................

Svako obeÊanje o kojem smo Ëitali u ovim redcima govori o neËemurazliËitom, ali nam sva ona daju vrlo sliËnu sliku o Bogu. Ona prikazujuBoga kao Onoga koji rado opraπta, koji posjeduje neograniËenu moÊ ibrine se o naπim osnovnim potrebama. Ona nam ulijevaju sigurnost dasmo mi Bogu vrlo dragocjeni.

ProËitajte Hebrejima 3,19; 4,1-3; Matej 13,58. ©to nam tiredci govore o potrebi da vjerujemo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Bibliji ima tako mnogo predivnih Boæjih obeÊanja. Kada se mivjerom pozivamo na obeÊanja iz Boæje rijeËi i vjerujemo u njih zato πtoih je Krist dao, blagoslovi povezani s tim obeÊanjima postaju naπi.Meutim, nedostatak povjerenja u Boæju sposobnost da uËini ono πto jeobeÊao u svojoj RijeËi ograniËava ispunjenje Njegovih obeÊanja u naπemæivotu. Molite se da vas Bog ovoga tjedna uputi na nekoga kome supotrebna obeÊanja koja ulijevaju nadu, a nalaze se u Boæjoj rijeËi.

58


OBJAVLJIVANJE RIJE»I

Dobre vijesti treba dijeliti. Sjetite se nekog trenutka u svojem æivotukada vas je obradovala radosna vijest. Moæda je to bio dan vaπih zaruka,roenje djeteta, novi posao, kupnja automobila ili stana. Bili ste takouzbueni da ste jedva Ëekali da to ispriËate drugima.

Divno je kad moæemo dijeliti svoju radost s drugima, ali najljepπaje vijest u Ëitavom svemiru ona o Isusu. Kad na osnovi Njegove RijeËisteknemo nove spoznaje o spasenju u Kristu, naπe srce biva preplavlje-no radoπÊu i mi to æelimo reÊi joπ nekome. Kad su vjerske vlasti poku-πale zaustaviti apostole u njihovom propovijedanju, Petar je izjavio: “Aπto je do nas, mi ne moæemo drukËije nego govoriti πto smo vidjeli iËuli.” (Djela 4,20)

“»im netko doe Kristu, u njegovu se srcu raa æelja da objavidrugima kakvog je dragocjenog Prijatelja stekao u Isusu. Spasonosna iposveÊujuÊa istina ne moæe ostati zatvorena u njegovu srcu. Ako smoodjeveni u Kristovu pravednost, ako smo ispunjeni radoπÊu NjegovaDuha koji u nama prebiva, ne moæemo ostati na miru.” (Ellen G. White,Put Kristu, str. 82; u izvorniku 78)

U Rimljanima 1,14-16, Pavao piπe: “Ja sam duænik i Grcima i bar-barima, i mudrima i nerazumnima. Odatle moja æelja da propovijedamEvanelje i vama, stanovnicima Rima. Uistinu, ja se ne stidim Evanelja,jer je ono sila Boæja za spasenje svakomu vjerniku, kako, u prvom redu,Æidovu tako Grku.“

Apostol Pavao se nikad nije umorio prepriËavajuÊi svoje iskustvoobraÊenja. Njegovo srce bilo je preplavljeno radoπÊu u Isusu. On jesmatrao da Radosnu vijest treba objavljivati i nije mogao πutjeti.

Koja kljuËna naËela u vezi s objavljivanjem Boæje rijeËi nala-zimo u sljedeÊim tekstovima: Izaija 50,4; Propovjednik 3,1; 2.Timoteju 4,2?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kad predamo svoj æivot Kristu i Njegovoj sluæbi, On Êe otvoriti prednama vrata moguÊnosti da “propovijedamo rijeË” u pravo vrijeme onimaËije je srce On otvorio. Kad svjedoËimo, moramo imati na umu tri biblij-ska naËela: πto govorimo, kako govorimo i kada govorimo.

Tko su ljudi s kojima vi dolazite u dodir i kako biste im moglibolje svjedoËiti?

59

PETAK 14. kolovoza


U knjigama Ellen G. White proËitajte sljedeÊa poglavlja: Put Kristu,“Poznavanje Boga”, str. 90—96 (u izvorniku 87—91); PropovjedniciRadosne vijesti, “»itanje Biblije u obiteljima”, str. 156,157 (u izvorniku192,193); Evangelizam, “Vjeπtina biblijskog rada”, str. 362—365 (u iz-vorniku 481—486).

Bog djeluje na ljudska srca svuda oko nas. Ako imamo izoπtrenduhovni vid da bismo uoËili gdje Bog veÊ radi, redovno Êemo zapaæatiprilike u kojima moæemo iznositi Boæju rijeË drugima. Kad Bog pripremitlo srca, mi imamo priliku sijati sjeme Evanelja. Duh Sveti pripremioje srce Nikodema, æene kraj zdenca, rimskog stotnika, æene koja jebolovala od krvarenja, razbojnika na kriæu i mnogih drugih, kako biprimili Njegovu RijeË, prije nego πto se Isus uopÊe sreo s tim ljudima.ZahvaljujuÊi okolnostima u njihovom æivotu i djelovanju Duha Svetoga,oni su bili spremni primiti Kristovu poruku.

Moæda smo po naravi takvi da se ustruËavamo ljude pozvati da semolimo s njima, da im govorimo o biblijskim obeÊanjima ili im ponudimoneku knjigu. Meutim, kad se osjetimo pozvanima da nekome govorimoo svojoj vjeri, to je uglavnom zato πto je Duh Sveti, koji nas potiËe, veÊdjelovao na tu osobu da prihvati naπe svjedoËenje.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kad bi vam priπao netko koga muËi straπan osjeÊaj krivnjezbog neËega i kome je potreban Boæji oprost, kakav biste mu savjetdali i koje biste biblijske tekstove naveli? Kakvo je vaπe iskustvou vezi s krivnjom i silom Boæjeg oprosta u vaπem æivotu?

2. Katkada Bog dovodi ljude u naπ æivot zato πto æeli da onisaznaju istinu. Kako moæemo postati osjetljiviji za Boæje vodstvo?

3. Razmislite o Boæjoj sili i Boæjoj rijeËi otkrivenoj u izvjeπtajuo stvaranju, kao i prigodom samog stvaranja. Mi ne moæemo shva-titi pojam svemira zbog njegovog golemog prostranstva. A Bog kojiga je stvorio mora biti veÊi od svojeg stvorenja. Kako moæemopronaÊi utjehu u spoznaji da je Bog kojem sluæimo tako moÊan? Ine samo da je moÊan, veÊ nas i voli! Koliko nam nade pruæa sva taspoznaja o Bogu? I kako nam to znanje pomaæe da bolje svjedoËimodrugima o Njemu?

60

Novo srce za Alexa

Dok je kao dijete boravio u Finskoj, Alexu je dijagnosticirana uroenasrËana bolest, ili “rupa” u srcu. LijeËnici su se nadali da Êe srce samo zacijeliti,ali nije.

Kad mu je bilo osam godina, lijeËnici su mu izveli operaciju na srcu.Majka je nakon toga gledala malog djeËaka koji je leæao u odjelu za opora-

vak i pomislila: Iz nekog razloga Bog je dopustio da se to dogodi. Bog imasvrhu u naπem æivotu.

Majka je o tom iskustvu pisala na Facebooku. Mnogi Finci su poËeli pratitinjezinu Facebook stranicu, dopuπtajuÊi joj da govori o Bogu ljudima koji inaËene bi sluπali o tome. Tako je Alex postao misionar. DjeËak se brzo oporavio odoperacije i vratio se kuÊi nakon samo pet dana. Bilo je to Ëudo. –avao je poku-πao oteti Alexa, ali Isus mu je dao novo srce.

To se ljeto pokazalo vruÊim. Jedne veËeri Alex se poæalio na bol u prsima.U bolnici su lijeËnici ustvrdili da mu je srce dvostruko nabreklo u odnosu nauobiËajenu veliËinu. Odvezli su Alexa na kirurgiju i hitno ga operirali. Nekolikosati kasnije lijeËnici su operaciju nazvali uspjeπnom. –avao je opet pokuπaooteti Aleksa, ali Isus mu je dao novo srce.

Kad se vratio kuÊi, Alex se ponaπao neobiËno. ObiËno je bio ljubazan imiran, ali sad je postao nasilan i glasan, posebno prema ocu. Jedne veËeripostao je posebno bijesan, viËuÊi neljubazne rijeËi i bacajuÊi naoËale na pod.

“Zaπto se ponaπaπ na ovakav naËin?” upitao je otac, stavio ruku na Alexo-vu glavu i poËeo moliti. To je neπto πto je otac mnogo puta Ëinio — molio se.

Ali ovog puta Alex je odbio molitvu. “Makni ruku!” povikao je. Okrenuo seprema ocu s mrænjom u oËima. Otac nikad prije nije vidio takav izraz na Alexo-vom licu.

Otiπao je u kuhinju, gdje je majka pripremala veËeru. “Ovo nije uobiËaje-no,” rekao je. “To nije naπ Alex. Moramo se moliti!” Otac i majka priπli su Alexu.Otac je bez rijeËi stavio ruku na Alexovu glavu. I majka je poloæila ruku nadjeËakovo Ëelo. “U ime Isusovo, zli duπe, zapovijedamo ti da napustiπ Alexa”,rekao je otac. “Alexa smo predali Bogu, a ti nemaπ mjesta u njegovom æivotu.”Nakon molitve Alex se vratio u svoje uobiËajeno stanje. Nasmijeπio se i radovaose kao da se niπta nije dogodilo. –avao je pokuπao oteti Alexa, ali Isus mu jedao novo srce.

Majka se nada da, dok Alex odrasta, ima srce za misiju i da Êe njegovaæivotna priËa promijeniti mnoga srca. “Ja sam svoj æivot predala Bogu,” kaæeona. “Mi osjeÊamo da Alex ima poseban odnos s Bogom. Njegov æivot je bioteæak, ali vjerujemo da Êe Bog s njim uËiniti neπto divno.”

Andrew McChesney

61



Sluæenje po ugledu na Isusa“A kad vidje mnoπtvo naroda, saæali mu se nad njim, jer

bijahu satrveni i zapuπteni kao ovce bez pastira.” (Matej 9,36)Biblijski tekstovi: Matej 5,13.14; Filipljanima 2,15; Marko

12,34; Efeæanima 4,15; Matej 4,23-25; Matej 25,31-46.

Isusu je bilo iskreno stalo do ljudi. Viπe se zanimao za njihovebrige i potrebe nego za svoje. Njegov æivot bio je u potpunosti usmjerenna druge. Sluæio je iz ljubavi i suosjeÊanja. Zadovoljavao je tjelesne,umne i emotivne potrebe ljudi oko sebe i njihovo srce se otvaralo zaduhovne istine koje je nauËavao. Kad je lijeËio gubavce, otvarao oËislijepima i uπi gluhima, oslobaao opsjednute zlodusima, hranio gladnei brinuo se o onima kojima je bila potrebna pomoÊ, srca su bila ganutaa æivoti promijenjeni.

To se dogaalo zato πto su ljudi, vidjevπi Njegovo iskreno zanimanje,postajali otvoreni za duhovne istine koje je iznosio. “Jedino Êe KristovnaËin rada donijeti pravi uspjeh u dosezanju ljudi. Spasitelj je stupao udodir s ljudima kao Onaj kome je na srcu bilo njihovo dobro. On im jepokazao svoju naklonost, sluæio im u njihovim potrebama i zadobivaonjihovo povjerenje. Zatim ih je pozvao: ‘Hajdete za mnom.’” (Ellen G.White, Sluæba lijeËenja, str. 79; u izvorniku 143) Isus je prepoznao daje svijetu potreban æivi prikaz Evanelja isto koliko i njegovo objavljiva-nje. Æivljenje po ugledu na Krista posveÊeno sluæbi drugima daje uvjer-ljivost naπim rijeËima i vjerodostojnost naπem svjedoËenju.

62


ISUSOV STAV PREMA LJUDIMA

Isus je uvijek traæio dobro u ljudima. IzvlaËio je iz njih ono najbo-lje. Jedna od zamjerki koje su Mu vjerski voe Njegovog vremenaupuÊivali bila je da On “prima greπnike i jede s njima” (Luka 15,2). Njihje brinulo πto se On druæio s “greπnicima”. Oni su vjeru doæivljavali viπekao otuivanje nego kao ukljuËivanje. Iznenadilo ih je πto je Isus rekaoo sebi: “Ta nisam doπao pozvati pravednike, nego grjeπnike na pokaja-nje.” (Matej 9,13 — Varaædinska Biblija)

Poboænost pismoznanaca, farizeja i saduceja zasnivala se na izbje-gavanju. Njihov naËin razmiπljanja bio je: “UËini sve πto moæeπ kako sene bi okaljao grijehom.” A Isus je, premda neokaljan grijehom, zagaziou zmijsko leglo ovoga svijeta da bi ga otkupio, ne da bi ga izbjegavao.I upravo On je “svjetlo svijeta” (Ivan 8,12).

ProËitajte Matej 5,13.14. Kojim je dvjema slikama Isus opisaosvoje sljedbenike? ©to mislite zaπto je naveo baπ te ilustracije?Pogledajte takoer Ivan 1,9; 12,46; Filipljanima 2,15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sol je bila jedna od najvaænijih tvari u starom svijetu. Bila je iznim-no vrijedna i rimske legije su je povremeno koristile kao sredstvoplaÊanja. Bila je simbol velikog bogatstva. Koristila se takoer za oËuva-nje namirnica i za poboljπanje njihovog okusa. Kada je upotrijebio slikusoli kao simbol za svoje sljedbenike, Isus je zapravo rekao da pravoblago ovoga svijeta nisu njegovi najbogatiji i najmoÊniji ljudi. Pravoblago ovoga svijeta jesu posveÊeni krπÊani koji se zalaæu za Boæje kra-ljevstvo. Njihova djela nesebiËne sluæbe Ëuvaju ono πto je dobro u ovomsvijetu i zaËinjavaju njegovo ozraËje.

Druga ilustracija koju je Isus upotrijebio (Matej 5,14) bila je “svjetlosvijeta”. Svjetlo ne izbjegava tamu. Ona svijetli usred tame. Svjetlo se neodvaja od tame. Ono je probija pretvarajuÊi mrak u svjetlo. Isusovi sljed-benici trebaju probiti tamu ovoga svijeta u svojem susjedstvu, u svojimselima, naseljima i gradovima — i osvijetliti ih Boæjom slavom.

Poπto smo razmotrili Isusove rijeËi u Ivanu 17,15-18, kakotrebamo razumjeti misao o odvajanju od svijeta i izbjegavanju svije-ta? Je li to jedno te isto? ©to je Isus mislio kad se molio da Njegovisljedbenici budu u svijetu ali ne od svijeta? Kako to moæemo posti-Êi?

63


ISUSOVO OPHO–ENJE S LJUDIMA

Isus je iznosio na svjetlo ono πto je najbolje u ljudima. »ak i kadsu okolnosti bile neobiËno izazovne, On je bio milosrdan. Lukino evan-elje biljeæi da se mnoπtvo “divilo lijepim rijeËima πto su izlazile iznjegovih usta” (Luka 4,22), a Ivanovo evanelje dodaje da “po IsusuKristu doe milost i istina” (Ivan 1,17). Njegov pristup ljudima bio jerazoruæavajuÊi. Njegove blage rijeËi dirale su osjetljivu strunu u ljudskomsrcu.

ProËitajte Matej 8,5-10; Marko 12,34. Koje je rijeËi pune nadeIsus neoËekivano uputio ovoj dvojici ljudi — rimskom stotniku iæidovskom pismoznancu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusove rijeËi upuÊene rimskom vojnom zapovjedniku bile su revo-lucionarne. Pomislite kako se morao osjeÊati ovaj prekaljeni vojnik kadje Isus izjavio da toliko vjere nije naπao Ëak ni u Izraelu. Zapitajte setakoer πto li je æidovski pismoznanac pomislio kad je Isus rekao: “Nisidaleko od kraljevstva Boæjeg.” Isus je imao tu sposobnost da iz ljudiizvuËe ono najbolje. Malo je toga πto moæe tako uspjeπno otvoriti srcaza Evanelje kao pohvala. Zato potraæite ono πto je dobro u ljudima okovas i stavite im do znanja da ih cijenite.

Usporedite sljedeÊe retke: Izaija 42,3; Koloπanima 4,5.6; Efe-æanima 4,15. Kojim nas kljuËnim naËelima ovi redci uËe kad je rijeËo objavljivanju naπe vjere drugima i naπem odnosu prema njima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada su naπe rijeËi ohrabrujuÊe i blagonaklone, one vrπe pozitivanutjecaj na æivot drugih. Izaijine proroËke rijeËi otkrivaju da Isus “nelomi napuknutu trsku” i ne “gasi stijenj πto tinja”. Drugim rijeËima,Isus je bio toliko suosjeÊajan da je vodio raËuna da nepotrebno nepovrijedi nekoga tko tek pristupa vjeri i da ne ugasi ni najslabiji plami-Ëak vjere u neËijem srcu.

Zbog Ëega je naËin na koji neπto kaæemo isto toliko vaæan, akone i vaæniji, od onoga πto kaæemo? ©to mislite o sljedeÊoj izjavi:“Istina je istina i ljudi bi je trebali prihvatiti kao takvu ili je upotpunosti odbaciti”? ©to je pogreπno u toj istinitoj izjavi?

64

UTORAK 18. kolovoza

ISUSOVA SLUÆBA ISCJELJENJA (1)

Evaneoska metoda naπega Gospodina podrazumijeva neπto viπe odnapamet nauËenih govora i unaprijed pripremljenih prezentacija — on jebogat i dinamiËan kao sam æivot. Mi se svakog dana susreÊemo s ljudi-ma koji imaju svakojake potrebe — tjelesne, umne, emotivne i duhovne.Krist æeli preko nas zadovoljiti te potrebe tako πto Êemo pokazivatizanimanje za ljudsku usamljenost, tugu i bol, ali i za njihove radosti,nade i snove.

Isus je sluæio neposrednim potrebama ljudi da bi na kraju mogaozadovoljiti njihove najdublje potrebe. Potreba je podruËje æivota u kojemljudi osjeÊaju da ne mogu sami rijeπiti problem. To moæe biti potreba daostave puπenje, da skinu kilograme, da prijeu na zdraviji naËin prehraneili da smanje stres. To moæe biti potreba za hranom, domom ili zdrav-stvenom njegom. To takoer moæe biti potreba za braËnim ili obitelj-skim savjetovanjem.

Meutim, ljudskim biÊima najviπe nedostaje ona krajnja potreba,osobni odnos s Bogom i uvianje da njihov æivot ima vjeËno znaËenje.Pomirenje s Bogom u ovom pokvarenom svijetu naπa je najveÊa potreba.

ProËitajte izvjeπtaje o uzetom Ëovjeku u Mateju 9,1-7 i æenikoja je bolovala od krvarenja u Marku 5,25-34. Kakve naznakenalazimo u oba dogaaja o tome da je Isus povezivao tjelesno izlje-Ëenje s ispunjenjem ljudske krajnje potrebe — za pomirenjem sBogom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusova iscjeliteljska sluæba obuhvaÊala je mnogo viπe od tjelesnogi emotivnog iscjeljenja. Isus je æelio da ljudi doæive cjelovitost koju imje grijeh oduzeo. Tjelesno lijeËenje bez duhovnog iscjeljenja za Krista jebilo nepotpuno. Ako nas Boæja ljubav pokreÊe da nekome poæelimotjelesnu i emotivnu dobrobit, ona Êe nas joπ viπe pokrenuti da toj osobipoæelimo duhovnu dobrobit — da iskusi puninu æivota ovdje i u vjeËno-sti. Uostalom, svaka osoba koju je Isus iscijelio na kraju je umrla.Prema tome, stvarna potreba tih ljudi bila je prije svega duhovna, zarne?

Koje bi inicijative naπa crkva mogla pokrenuti u druπtvu kakobi zadovoljila razliËite potrebe i pokazala ljudima da nam je istin-ski stalo do njih? Razmiπljajte o ljudima u vaπoj druπtvenoj sredini.©to vaπa crkva poduzima da bi poboljπala njihov æivot?

65


ISUSOVA SLUÆBA ISCJELJENJA (2)

ProËitajte Matej 4,23-25; 9,35. Koji je trojaki pristup bio osnovaKristove sluæbe? Kako je On zadovoljavao ljudske potrebe i kakavje utjecaj to imalo na njihov æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je vrπio trojaku sluæbu: pouËavanje, propovijedanje i iscjelji-vanje. Iznosio je vjeËna naËela da bi svatko od nas mogao æivjeti s ciljemi smislom. Izjavio je: “Ja sam doπao da ovce imaju æivot i da ga imajuu izobilju.” (Ivan 10,10) Njegova sluæba otkrivala je izobilje milosti. Doπaonas je osposobiti da imamo æivot “u izobilju” sada i u vjeËnosti.

ProËitajte Marko 1,32-39. Isus je cijelog dana lijeËio bolesne iistjerivao zloduhe. Poπto je proveo odreeno vrijeme u molitvi, slje-deÊeg jutra, kad je joπ mnogo ljudi doπlo traæiti iscjeljenje, On jeotiπao u drugi grad. Zaπto nije iscijelio sve njih? Zapazite razlogkoji On sam navodi u Marku 1,38.39.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovaj dogaaj ima brojne poruke. Poπto je prethodnog dana izlijeËiovelik broj ljudi, Isus sutradan napuπta mnoπtvo koje Ga traæi i koje joπuvijek ima potrebu za iscjeljenjem. U objaπnjenju koje im je pruæio, OnistiËe da je svrha Njegovog dolaska na ovaj svijet propovijedanje Evane-lja. Isus nije bio samo neki spektakularni Ëudotvorac. On je bio BoæjiSin koji je doπao u misiju spasenja. Njemu nije bilo dovoljno da lijeËisamo tjelesne bolesti. Æelio je da ljudi prime dar vjeËnog æivota koji imje doπao ponuditi. Jasno je naveo svrhu svojeg dolaska na Zemlju: “Da,Sin »ovjeËji doπao je da traæi i spasi πto je izgubljeno.” (Luka 19,10)Svaki Ëin iscjeljenja znaËio je moguÊnost da se otkrije Boæji karakter,da se ljudima olakπa patnja i pruæi prilika za vjeËni æivot.

Je li moguÊe voditi æivot izobilja koji Isus nudi ako ste bolesniili pogoeni siromaπtvom? Nudi li Isus ljudima neπto dublje odtjelesnog iscjeljenja? Na koje praktiËne naËine moæemo voditi ljudek duhovnim istinama dok sluæimo njihovim tjelesnim i emotivnimpotrebama?

66


©TO JE ISUSU DOISTA VAÆNO

Isusovu poruku upuÊenu uËenicima u Mateju 24, koja spaja doga-aje povezane s razorenjem Jeruzalema i vrijeme neposredno prije Nje-govog povratka, slijede tri usporedbe o posljednjem vremenu, zapisaneu Mateju 25. Te usporedbe otkrivaju karakterne osobine onih koji ËekajuIsusov drugi dolazak, a koje su Njemu doista vaæne. Usporedba o desetdjevica naglaπava vaænost istinskog, dosljednog duhovnog æivota.Usporedba o deset talenata istiËe vaænost vjerne upotrebe darova koje jeBog povjerio svakome od nas. Usporedba o ovcama i jarcima otkriva dapravo krπÊanstvo sluæi potrebama onih koje Bog svakodnevno dovodi unaπ æivot.

ProËitajte Matej 25,31-46. Kako Isus opisuje istinsko krπÊan-stvo? Navedite podruËja sluæbe o kojima ovaj tekst govori.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Premda ova usporedba govori o zadovoljavanju stvarnih tjelesnihpotreba ljudi — πto je jedan od aspekata ove usporedbe koji ne trebazanemariti — je li moguÊe da tu postoji neπto viπe? U ljudskoj duπipostoji skrivena glad i æe koja teæi da bude zadovoljena (Ivan 6,35;4,13.14). Svi smo mi doπljaci koji Ëeznu za domom sve dok ne pronae-mo svoje istinsko postojanje u Kristu (Efeæanima 2,12.13.19). Mi smoduhovno goli sve dok se ne obuËemo u Njegovu pravednost (Otkrivenje3,18; 19,7.8).

Starozavjetni proroci Ëesto su opisivali stanje Ëovjeka kao neizlje-Ëivo bolesnog (Izaija 1,5; Jeremija 30,12-15). Bolest grijeha je smrtono-sna, ali prorok nas upuÊuje na lijek: “Al’ ja Êu te iscijeliti, rane tizalijeËiti — rijeË je Jahvina.” (Jeremija 30,17) Isus je lijek za bolestnaπe duπe koja je opasna po æivot.

Usporedba o ovcama i jarcima poziva nas da ispunjavamo tjelesnepotrebe ljudi oko nas, ali i mnogo viπe od toga. To je objava o Kristu kojizadovoljava najdublje potrebe duπe, a ujedno i poziv da suraujemo sNjim u sluæenju ljudima. Æivjeti za sebe i zanemarivati tjelesne, umne,emotivne i duhovne potrebe drugih znaËi gubitak vjeËnosti. Oni koji uovoj usporedbi daju svoj æivot za neπto veÊe od njih samih dobivajupohvalu od svojega Gospodina i dobrodoπlicu u vjeËnost, dok oni kojisebiËno slijede vlastite planove i zanemaruju potrebe drugih bivajuosueni.

67

PETAK 21. kolovoza


“Mnogi nemaju vjeru u Boga i izgubili su povjerenje u Ëovjeka. Ipak,oni cijene postupke suÊuti i spremnost na pomoÊ. Kad oni vide da unjihov dom dolazi netko tko ne oËekuje zemaljsku slavu i udobnosti,koji sluæi bolesnima, hrani gladne, odijeva one bez odjeÊe, tjeπi tuænei svima njeæno pokazuje Onoga koji je izvor ljubavi i suÊuti, dok je onsamo vjesnik te velike ljubavi. Dok to promatraju, njihova su srca dirnu-ta. U njima se budi zahvalnost. Vjera oæivljuje. Oni uviaju da se Bogbrine za njih i, dok se Njegova RijeË otvara, oni su spremni sluπati.”(Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 80,81; u izvorniku 145)

Isusova nesebiËna sluæba otvara srca, ruπi predrasude i stvara Ëeænjuza Evaneljem. Crkva je Kristovo tijelo koje s ljubavlju zadovoljavapotrebe svuda oko sebe. Krist nas πalje u naπe druπtvene zajednice dabismo unosili promjene u Njegovo ime. Premda moramo voditi raËunada ne budemo zaraæeni svijetom (a to je vrlo stvarna i opasna prijetnjapo naπu Crkvu), ipak moramo traæiti ljude tamo gdje se nalaze i dopustitiBogu da nas upotrijebi jer ih On æeli odvesti odatle gdje se nalaze idovesti ih onamo gdje bi trebali biti.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto je Kristova suosjeÊajna sluæba tako moÊna u slamanjupredrasuda i otvaranju ljudi za sluπanje duhovnih istina? Zamislitekoliko bi naπe svjedoËenje kao naroda bilo uspjeπnije kad bismopokazivali istu nesebiËnu brigu za druge kakvu je Isus pokazivao.

2. Sjetite se trenutka kad ste rekli neπto πto je moæda biloistinito, ispravno, Ëak i potrebno, ali ste to uËinili na pogreπannaËin, to jest pogreπnim tonom i s pogreπnim dræanjem. ©to bi vamiz tog iskustva moglo pomoÊi da to ne ponovite i da se, na primjer,smirite prije nego πto progovorite, ili neπto sliËno?

3. Razmislite o tome da bi ljudi, kad bi Ëak i svi bili iscijeljeni,pa Ëak i podignuti iz mrtvih, opet na kraju umrli. ©to nam to govorio naËinu na koji bismo trebali voditi svoje programe i sluæbe zaljude oko nas?

4. Koju bi vrstu sluæbe zajednici vaπa crkva mogla pokrenuti,a πto trenutaËno ne Ëini?

5. Kako moæemo stvoriti duhovne prilike za one koji tragaju zaistinom preko naπih sluæba za zadovoljavanje razliËitih potreba?

68

Iznenaenje u Sudanu

Æivot u Sudanu bio je izazov u radu adventistiËkog braËnog para — djelat-nika Humanitarne organizacije ADRA. Tamo dnevna temperatura doseæe 39 do42 stupnja Celzija, i tako od svibnja do rujna. Nakon radnog dana, za mojusuprugu Suzanne i mene hladni napitak bio je prava poslastica.

VraÊajuÊi se jednog dana kuÊi, slijedio sam Suzanne u kuhinju dok je onaspremala jelo. Dok sam sjedio za kuhinjskim pultom, lamatajuÊi nogama kaodjeËak kojemu noge ne doseæu do poda, Suzanne me pitala πto æelim piti.

“©to imaπ?” pitao sam.Stavivπi ruke na bokove, ona me obavijestila visokim glasom, kao da govori

razmaæenom djetetu: “Imam napitak od naranËe, neko piÊe od korijena, ili spri-te.”

“Hmm, æelio bih squirt”, rekao sam, misleÊi na omiljeni hladni napitak kojinisam imao priliku vidjeti od odlaska iz naπeg doma u Sjedinjenim AmeriËkimDræavama.

“Nemam niπta od toga,” rekla je Suzanne, oponaπajuÊi isti ton glasa, kaoda razgovara s djetetom.

SkoËio sam od kuhinjskog pulta, bacio se na pod i na djeËji naËin poËeoizvikivati: “Æelim squirt! Æelim squirt!” Udarao sam nogama i πakom o pod izahtijevao sam æeljeni napitak. Plakao sam. Ali sve je bilo bezuspjeπno. Tognapitka nije bilo. Suzanne i ja smo se smijali i smijali, do suza. Takvi trenuciolakπavali su nam teπke dane. Izigravali smo ponaπanje mame i razmaæenogdjeteta. I tako se opuπtali.

Dva sata kasnije jedna naπa prijateljica zaustavila se na naπem kolnomprilazu. Radila je za AmeriËku agenciju za meunarodni razvoj u glavnom graduSudana, Khartoumu, i bila je naπa osoba za vezu u nekoliko projekata naπeADRA-e koji je financirala organizacija USAID (AmeriËka pomoÊ). OmoguÊilanam je primanje poπte na njezinu sluæbenu adresu, i tog nam je dana dostavilapaket iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava s dugooËekivanim potrepπtinama za kosui joπ nekoliko sitnica.

Otvorili smo paketiÊ. Naπi ameriËki prijatelji poslali su nam vreÊicu groæ-ica prelivenih Ëokoladom. Vrlo poæeljna vreÊica groæica leæala je toËno navrhu. Ispod su se joπ gnijezdile obiËne groæice i dvije boce balzama za kosu.Ali Ëekaj! »inilo se da u kutiji ima joπ neËega. KopajuÊi po kutiji, pronaπao sam,veliku bocu napitka squirta!

Nikad nismo traæili napitak ni od koga u Sjedinjenim AmeriËkim Dræava-ma. Ali tog vruÊeg dana u Sudanu Bog nam je pruæio posebnu poslasticu. Prijenekoliko tjedana Suzanne je pitala za to piÊe, i boca je bila na putu za Khar-toum. Bog se brine za sve u naπem æivotu, do najmanjih pojedinosti, i On volidavati. “Davati znaËi æivjeti.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 515, izvornik623). Bog je obeÊao: “A koji traæe Jahvu, ne trpe oskudice.” (Psalam 34,11)Vidite, onima koji su “kao djeca”, Bog nekada ispunjava i naoko beznaËajnesitnice.

Kad me Bog vidio kako se kao dijete smijeπno bacam i traæim meni dragnapitak, mora da se nasmijeπio i pomislio: “PriËekaj i vidi πto imam za tebe!”

Glenn Mitchell

69



Izgraivanje stava koji osvaja“Naprotiv, πtujte u svojim srcima Krista kao Gospodina,

uvijek spremni na odgovor svakomu tko vam zatraæi razlognade koja je u vama.” (1. Petrova 3,15)

Biblijski tekstovi: Ivan 4,27-30.39-42; Matej 15,21-28; 2. Solu-njanima 1,1-4; Rimljanima 15,7; Efeæanima 4,32; 1. Petrova 3,15.

©to viπe prouËavamo Isusov æivot, sve viπe se divimo Njegovoj sprem-nosti da prihvati i pomaæe ljudima. Iako je uputio oπtre ukore vjerskimvoama svojeg vremena, rado je primao one koji su se borili s grijehom,koji su bili shrvani krivnjom ili izloæeni osudi. Njegova milost bila jenamijenjena upravo njima. Njegova milost protezala se Ëak i na najgoregreπnike. Dubina Njegovog oprosta bila je beskrajno veÊa od dubinegrijeha. Njegova ljubav nije poznavala granice.

Isus nikad nije pokazivao ni trunku oholosti ili nadmoÊnosti. Usvakom ljudskom biÊu vidio je stvorenje na Boæju sliku, premda oslab-ljeno grijehom, koje je On doπao spasiti. Nitko nije bio izvan domaπajaNjegove ljubavi. Nitko nije pao tako nisko da ga Njegova milost ne bimogla dosegnuti. Pokazivao je poπtovanje prema svima s kojima je dolaziou dodir i odnosio se prema njima s dostojanstvom koje su zasluæivali.Vrπio je utjecaj koji osvaja ljude za kraljevstvo jer je vjerovao u ljude.Njihov se æivot mijenjao u Njegovoj prisutnosti jer je Njemu bilo tolikoduboko stalo do njih. Ljudi su se uzdizali da bi postali ono πto je Onvjerovao da bi mogli biti. ProuËit Êemo Isusov stav prema ljudima iotkriti kako moæemo primijeniti ta naËela u vlastitom æivotu.

70


OTVORENOST ZA EVAN–ELJE

ProËitajte Ivan 4,27-30.39-42. Na koji naËin Isusov razgovorsa æenom Samarijankom otkriva istinu da su sve vrste ljudi otvore-ne za Evanelje, Ëak i kad se nalaze tamo gdje ih ne oËekujemo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Posljednje mjesto na kojem su uËenici oËekivali da Êe pronaÊi srcaotvorena za Evanelje bila je Samarija. Samarijanci su bili u stalnomsukobu sa Æidovima zbog nauka i bogosluæja. To neprijateljstvo bilo jestaro stoljeÊima. Samarijanci su æeljeli sudjelovati u gradnji hrama uJeruzalemu, ali im je ta moguÊnost uskraÊena zbog njihovih mijeπanihbrakova s pripadnicima poganskih kultura iz okruæenja, ali i zbog njihovihnepravovjernih shvaÊanja. Stoga su Samarijanci sagradili vlastiti hramna gori Gerizimu. Zbog svega toga uËenici bi spremno zaobiπli SamarijusmatrajuÊi je neplodnim tlom za πirenje Evanelja.

Meutim, Isus je vidio ono πto uËenici nisu — osjetljiva srca. Ivanovizvjeπtaj o tom susretu sa æenom na zdencu poËinje sljedeÊim rijeËima:“Ostavi Judeju i vrati se u Galileju. Morao je proÊi kroz Samariju.” (Ivan4,3.4) Isusu je “morao” proÊi kroz Samariju, jer Ga je Duh Sveti uvjerioda Êe na tom neoËekivanom mjestu naiÊi na osjetljiva srca. Kada sunaπe oËi boæanski pomazane Duhom Svetim, mi vidimo moguÊnosti tamogdje ostali vide samo teπkoÊe. Mi vidimo bogatu æetvu duπa za Boæjekraljevstvo tamo gdje drugi vide samo neplodno tlo.

ProËitajte Djela 8,4.5.14. Koji je bio krajnji rezultat Isusovesluæbe u Samariji?

..................................................................................................................................

UËenici bi zaobiπli Samariju ne pruæivπi Samarijancima Ëak nimoguÊnost da Ëuju istinu iz Boæje rijeËi. Meutim, Isus je vidio neπtoπto oni nisu. On je primijetio da je srce jedne æene djelovanjem DuhaSvetoga postalo osjetljivo, a njezino dramatiËno obraÊenje utjecalo je nadesetke ljudi u tom gradu. Iako neÊemo uvijek vidjeti neposrednerezultate svojeg svjedoËenja, ako budemo sijali sjeme u osjetljiva srca,ono Êe jednog dana donijeti æetvu na slavu Bogu.

Nikad ne moæemo zasigurno znati kakav su utjecaj naπe rijeËii djela izvrπili na druge bilo na dobro, bilo na zlo. Zaπto moramouvijek paziti πto govorimo i Ëinimo u prisutnosti drugih?

71


PRILAGO–AVANJE STAVA

Naπi stavovi Ëesto odreuju naπu sposobnost da utjeËemo na druge.Oπtar, kritiËki i neprijateljski stav otjerat Êe ljude od vas; pa Ëak ako imi uspijete posvjedoËiti, mnogo je manje vjerojatno da Êe vaπe rijeËi,koliko god bile istinite, biti prihvaÊene.

Suprotno tome, pozitivan stav i vjerovanje u druge privlaËi ih knama. To stvara prijateljske veze. Isus je lijepo naglasio to naËelo kadje rekao: “Viπe vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna πto namjeravaËiniti gospodar. Nazvao sam vas prijateljima, jer vam saopÊih sve πtosam Ëuo od Oca.” (Ivan 15,15) Prijatelji prihvaÊaju jedni druge usprkosnjihovim slabostima i pogreπkama, i slobodno dijele svoje radosti i tuge.

ProËitajte Matej 15,21-28; Marko 14,6-9. Ovi tekstovi opisujudvije æene u sasvim razliËitim okolnostima. Isus je naizgled oπtarprema jednoj, a blag prema drugoj. Meutim, koje naznake nalaziteu samim tekstovima da je Isus svojom spasonosnom miloπÊu djelo-vao na obje kako bi zadobio njihovo povjerenje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Mateju 15 rijeË je o æeni Kanaanki. Isus u prvom trenutku na-mjerno odbacuje njezin zahtjev da bi, kako ona bude ustrajavala, njezi-na vjera rasla. On na kraju udovoljava njezinoj æelji, a onda daje nevjero-jatnu izjavu kakvu nijedan vjerski voa u Judeji ne bi uputio nekojsirotoj Kanaanki. On javno kaæe: “O æeno, velika je tvoja vjera.” (Matej15,28) Time joj daje jednu od najveÊih pohvala koju bi neki vjerskiuËitelj uopÊe mogao dati. Moæete li zamisliti koliko se njezino srceradovalo i koliko se njezin æivot promijenio?

Æena koja pomazuje Isusovu glavu skupocjenim mirisnim uljem jeÆidovka — æena na zlom glasu, koja je teπko posrnula i Ëesto grijeπila,ali kojoj je oproπteno, koja je preobraæena i preporoena. Dok je drugikritiziraju, Isus je pohvaljuje i odobrava taj njezin postupak. On Ëakizjavljuje: “Gdje se god bude — na svem svijetu — propovijedala Radosnavijest, kazat Êe se, njoj na uspomenu, i ovo πto ona uËini.” (Marko 14,9)

S obzirom na ta dva dogaaja koje smo upravo proËitali, πto jesræ pozitivnog stava koji osvaja ljude? Koja je vrsta prilagoavanjavama potrebna ne samo kad je rijeË o svjedoËenju, veÊ i æivotuuopÊe?

72

UTORAK 25. kolovoza

GOVORENJE ISTINE S LJUBAVLJU

Prijateljstvo samo po sebi nije dovoljno da bismo zadobili ljude zaKrista. Mi moæemo imati mnogo prijatelja — ljudi u Ëijem druπtvu uæiva-mo i koji uæivaju u naπem — ali ako im nikad ne kaæemo koliko namIsus znaËi i kako je On promijenio naπ æivot, naπe Êe prijateljstvo imatimalo utjecaja za vjeËnost. Naravno, ljudima moæe biti zabavno u naπemdruπtvu, ali Bog nas poziva na neπto viπe od toga. Meutim, iako prija-teljstvo samo po sebi neÊe pribliæiti ljude Kristu, neprijateljski stavovimogu ih udaljiti od Njega.

Apostol Pavao podsjeÊa nas da govorimo “istinu u ljubavi” (Efeæani-ma 4,15 — Varaædinska Biblija). Prijateljske veze izgrauju se kad seslaæemo s ljudima koliko god je to moguÊe, kada ih prihvaÊamo ipohvaljujemo uvijek kada je to prikladno. Koliko je vaæno da stvorimonaviku da u ljudima traæimo ono πto je dobro umjesto onoga πto je loπe!

ProËitajte 2. Solunjanima 1,1-4. Navedite neke konkretne poje-dinosti za koje Pavao pohvaljuje Solunjane.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki kao da uæivaju u traæenju onoga πto je loπe kod drugih ljudi,ako ni zbog Ëega drugog, onda da bi se bolje osjeÊali.

Apostol Pavao postupao je sasvim suprotno. On je traæio pozitivnou crkvama kojima je sluæio. Naravno, ukazivao je na pogreπke i nijetrpio grijeh, ali u srediπtu njegove pozornosti bila je izgradnja crkavakoje je osnovao. Jedan od naËina na koji je to postizao bio je da istakneono πto su dobro radili.

Izjava Ellen G. White o vaænosti pozitivnih odnosa zavrjeuje naπupozornost. “Kad bismo se ponizili pred Bogom i bili ljubazni, uËtivi,blagi i saæaljivi, bilo bi stotinu obraÊenja tamo gdje je sada samo jedno.”(Testimonies for the Church, sv. 9, str. 189)

Razmislite za trenutak o toj izjavi. ©to bi znaËilo za vaπucrkvu kad bi se ljubaznost, uËtivost, milosre i saæaljivost prelije-vali iz srca svakog vjernika? Kako bi takva crkva izgledala? Za-gledajte se u vlastito srce i postavite sebi pitanje na koji biste senaËin mogli popraviti na tom podruËju.

73


TEMELJ PRIHVA∆ANJA

ProËitajte Rimljanima 15,7; Efeæanima 4,32. Kako biste opisalitemelj uzajamnog prihvaÊanja? ©to je bît takvog stava koji omogu-Êava prihvaÊanje drugih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ta dva teksta apostol Pavao iznosi naËela koje leæe u osnoviuzajamnog prihvaÊanja. BuduÊi da je Krist oprostio svakome od nas isvakog od nas prihvatio, imamo li mi uopÊe pravo postupati drugaËije?Upravo zato πto je Isus nas prihvatio, i mi moæemo prihvatiti drugeusprkos njihovim manama.

Dobro razmislite πto to znaËi. Razmislite o sebi i o neËemu πto steuradili, ili s Ëim se moæda joπ uvijek borite — o neËemu πto moæda samovi znate i bili biste prestraπeni kad bi i drugi za to saznali.

A ipak — πto? Vjerom ste prihvaÊeni u Kristu koji zna sve o stvarimao kojima drugi moæda ne znaju niπta. Da, On zna sve to, a ipak vasprihvaÊa ne zbog vaπe dobrote, nego zbog svoje.

Kakav bi onda trebao biti vaπ stav prema drugima?Evo neËega πto je mnogima teπko razumjeti: iskreno prihvaÊanje

podrazumijeva da mi ljude prihvaÊamo takve kakvi jesu, sa svim njiho-vim greπnim navikama, jer su oni ljudska biÊa stvorena na Boæju sliku.Zato πto je Krist umro za nas “joπ dok bijasmo greπnici” i pomirio nasje s Bogom “dok smo joπ bili neprijatelji”, i mi moæemo oprostiti drugi-ma i prihvatiti ih. Njegova ljubav prema nama postaje temelj naπeg op-raπtanja i prihvaÊanja drugih (Rimljanima 5,6-10 — Varaædinska Biblija).

Ali kada se takav odnos uzajamne briænosti i prihvaÊanja uspostavi,Ëesto je potrebno s puno ljubavi suoËiti drugu osobu s istinama Svetogapisma. Ne uËiniti to znaËilo bi ne pokazati ljubav. Nama je toliko stalodo naπih prijatelja da Êemo im iznositi vjeËne istine koje mijenjajuæivot.

Isusov stav nije bio: “»inite πto god hoÊete. To je u redu. Ja vas joπuvijek prihvaÊam.” Naprotiv, Njegov stav bio je: “©to god da ste uËinili,spreman sam vam oprostiti i dati vam silu da se promijenite.” Biblijskaistina iznesena ponizno, u Kristovom duhu i s blagim stavom, zadobivasrca i mijenja æivote.

Kako je moguÊe prihvatiti nekog pojedinca a ne prihvatiti njegovogreπno ponaπanje? Kako moæemo prihvaÊati ljude a da istodobno neopravdavamo i ne trpimo grijeh?

74


ISTINA IZNESENA S LJUBAVLJU

Isus nije zanemarivao iznoπenje istine zbog ljubavi, jer to onda nebi ni bila ljubav. Ljubav uvijek traæi ono πto je najbolje za drugoga. Nemasukoba izmeu ljubavi i istine. Istina izreËena ponizno i ljubazno zapra-vo je potvrda ljubavi. Isus je rekao: “Ja sam put, istina i æivot.” (Ivan14,6) Isus je jedini put spasenja (Djela 4,12). Njegova milost spaπava nastako da moæemo spoznati Njegovu istinu i æivjeti Njegovim æivotom.Istina bez ljubavi vodi u suhoparni legalizam koji guπi duhovni æivot. Aopet, takozvana “ljubav” bez istine vodi u sentimentalizam bez sadræaja,koji ostavlja pojedinca izgubljenog u moru nesigurnosti. Jedino istinaiznesena s ljubavlju vodi k istinskom krπÊanstvu koje pruæa jasan smjer,svrhu i sigurnost.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 1. Petrova 3,15; 2. Timoteju 4,2;Titu 3,4.5. Koji izrazi u tim redcima upuÊuju na ravnoteæu izmeuiznoπenja biblijske istine i poniznog, snoπljivog duha?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Novozavjetni pisci nikad ne naglaπavaju ljubav viπe od istine. Onina lijep naËin sjedinjuju ljubav i istinu, Zakon i milost, suÊut i Ëestitost.Petar savjetuje vjernima da budu “spremni na odgovor svakomu tko vamzatraæi razlog nade koja je u vama” (1. Petrova 3,15). Drugim rijeËima,trebate znati u πto vjerujete, zaπto u to vjerujete i biti u stanju to iobjasniti. To ne znaËi da vi imate sve odgovore niti da ste obvezni drugeuvjeriti u svoja vjerovanja. To samo znaËi da “s krotkoπÊu i strahom” —to jest ponizno i s osjeÊajem za veliËinu onoga πto je u pitanju —moæete objasniti i braniti svoju vjeru.

Pavao je savjetovao svojem mladom πtiÊeniku Timoteju: “Propovije-daj rijeË — pristupi (k vjernicima) — bilo da im je zgodno, bilo nezgodno— kori, prijeti, opominji u svoj strpljivosti i svakoj vrsti pouke.” (2.Timoteju 4,2) On i Tita podsjeÊa da Boæja milost i ljubav spaπava onekoji su preporoeni Duhom Svetim (Titu 3,5).

I mi smo pozvani da iznosimo istinu s ljubavlju i svakom krotkoπ-Êu. Naπ Gospodin poziva nas da Mu se s ljubavlju i snoπljivoπÊu pridru-æimo u objavljivanju Njegove poruke za posljednje vrijeme, upuÊene ovomsvijetu koji umire bez Krista.

Kad bi vas netko pitao: “Zaπto si ti krπÊanin?”, πto biste muodgovorili i zaπto?

75

PETAK 28. kolovoza


“U Kristu se nalazi njeænost pastira, ljubav roditelja i neusporedivamilost Spasitelja punog suÊuti. On svoje blagoslove daje pod najprihvat-ljivijim uvjetima. Nije zadovoljan da samo objavi ove blagoslove; On ihiznosi na najprivlaËniji naËin kako bi probudio æelju da ih posjedujemo.Tako Njegovi sluge trebaju iznositi bogatstvo slave tog neiskazanog da-ra. Kristova divna ljubav omekπat Êe i pokoriti srca, dok se samimponavljanjem uËenja ne moæe postiÊi niπta. ‘Tjeπite, tjeπite moj narod,govori Bog vaπ. ... GlasniËe radosne vijesti, Sione! Podigni ga, ne boj se,reci judejskim gradovima: Evo Boga vaπega! … Kao pastir pase stadosvoje, u ruke uzima jaganjce, nosi ih u svome naruËju.’ (Izaija 40,1.9-11)” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 684; u izvorniku 826, 827)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Æalosno, ali neki ljudi se osjeÊaju bolje kad ukazuju na manedrugih. Kako moæemo biti sigurni da nismo zapali u to isto stanjeuma?

2. Razmotrite sljedeÊu situaciju: Neki vaπ prijatelj upravo sevratio sa sahrane i kaæe: “Tako mi je drago πto je moja teta sadana Nebu i gleda me odozgo.” Na osnovi naËela koje smo prouËavaliovoga tjedna, kako biste vi reagirali? Koliko god istina o stanjumrtvih bila vaæna, zbog Ëega to baπ i nije pravi trenutak da svojemprijatelju odræite biblijski sat na tu temu?

3. Razgovarajte o sljedeÊoj izjavi u svjetlu naπeg svjedoËenjadrugima: “Sam Ëin traæenja zla u drugima razvija zlo kod onoga tkoga traæi. BaveÊi se nedostacima drugih, mi se preobraæavamo u tuistu sliku. Ali ako promatramo Isusa, ako govorimo o Njegovojljubavi i savrπenom karakteru, mi se preobraæavamo u Njegovusliku. Razmiπljanjem o uzviπenom idealu πto ga je On stavio prednas, mi Êemo se uzdiÊi u Ëisto i sveto ozraËje, u Boæju prisutnost.A dok smo ovdje, iz nas zraËi svjetlost koja obasjava sve koji snama dolaze u dodir.” (Ellen G. White, Propovjednici Radosnevijesti, str. 391; u izvorniku 479)

76

Hrabro navijeπtanje u Finskoj

Devetnaestogodiπnji Simo Vehkavuori poËeo je preispitivati svoj æivot tije-kom posjeta stricu i teti u ©vedskoj, koji su bili adventisti. Finski tinejdæer jepamtio, optereÊene savjesti, da nije ispunio obeÊanje dano tri godine ranije naljetnom kampiranju — da Êe slijediti Boga — i zabrinuto se pitao: “Jesam liizgubio Boæju milost?”

Jedne noÊi otiπao je u vrt i, plaËuÊi, kleknuo iza velikog grma jorgovana,moleÊi se: “Isuse, ako me joπ prihvaÊaπ, ako je veËeras pravo vrijeme da damsvoje srce Tebi, molim Te, pokaæi mi...” povikao je. “Moæda dopustiπ da kaoznak padne s neba neka zvijezda.”

Dok je ustajao s molitve, s noÊnog neba pala je velika zvijezda, ili meteor.Kad se Simo vratio kuÊi na obiteljsku farmu krava i mlijeËnih proizvoda u

Finskoj, zajednica farmera Ëula je za njegovu odluku da slijedi Boga. Neki ljudisu ga zbog te odluke ismijavali, a Simo se pitao treba li biti tako otvoren o svojojvjeri.

Jedne veËeri pojavila se vladina inspektorica u redovitom nadzoru, provje-riti muze li Simo mlijeko kod krava u oËevoj πtali. »ula je o njegovom obraÊe-nju, a onda je podrugljivo rekla: “Sluπaj, mala ptica πiri glasinu,” rekla je, dokje Simo rukama muzao kravu. “Nadam se da nisi postao krπÊanin u ©vedskoj.Ne bi li za tebe bilo bolje iÊi na ples, gledati s mladima filmove i prigrliti svemoguÊe radosti ovoga svijeta?”

Pogledavπi æenu, Simo je rekao: “Poπtovana gospoo, veËeras vam mogureÊi da sam upoznao Isusa kao svojeg osobnog Spasitelja u ©vedskoj, i æelim Gaslijediti kamo god On vodi.”

Jedva je zavrπio reËenicu, kad je glasna eksplozija potresla πtalu. Kravakoju je muzao pala je na tlo mrtva. Ostale krave su se sruπile na koljena. Tiπinaje na trenutak ispunila πtalu. Potom su krave poËele ludo mukati, a njihovo jeglasanje nalikovao lajanju pasa.

Loptasta munja, veliËine kugle za golf, pala je na zemlju i eksplodiralaizmeu Simoa i krave. Simoove gumene Ëizme zaπtitile su ga od udara. Ins-pektorica je stajala kao smrznuta na betonskom podu. Njezino lice je bilo blije-do. Njezini instrumenti ispali su joj iz ruku u æljeb ispunjen kravljim izmetom.

Napokon je progovorila: “Simo, moæeπ li mi oprostiti za moje nepaæljiverijeËi?” Zlobni ton njezinog glasa je nestao. “Kad priroda oËituje svoju snagu,mi smo poput praπine. Samo ostani na stazi koju si izabrao.”

Nakon stanke upitala je: “Kako se mogu naÊi na istoj stazi kao ti?”Simo je u tom trenutku odluËio da se nikad ne treba sramiti svjedoËiti

svoju vjeru. U svojoj se sobi te noÊi molio: “Uzmi cijelo moje srce i æivot, islijedit Êu Te gdje god me vodio.”

Simo Vehkavuori danas ima 84 godine i u mirovini je, sluæio je kao pastori crkveni duænosnik u Finskoj.

Andrew McChesney

77

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, 2014., poglavlje 1

Pouka 10 29. kolovoza—5. rujna 2020.

Uzbudljiv naËin da se ukljuËimo“Tada reËe svojim uËenicima: Æetva je velika, a poslenika

malo. Zato molite gospodara æetve da poπalje poslenike u æetvusvoju.” (Matej 9,37.38)

Biblijski tekstovi: Postanak 1,1.2.26; Izlazak 18,21-25; 1.KorinÊanima 12,12-25; Djela 16,11-15.40; Djela 4,31; Djela 12,12.

Netko je jednom rekao: “Ima snage u brojkama.” U izvjesnom smisluto je toËno. Jeste li ikad primijetili da ste daleko viπe motivirani zavjeæbanje ako to Ëinite u skupini nego ako ste svakog dana sami? Mnogiljudi pridruæuju se klubovima zdravlja, odlaze u teretane i rekreacijskecentre zato πto vjeruju da Êe bolje vjeæbati i da Êe u tome viπe uæivatiako to budu Ëinili zajedno s drugima. Bog nas je stvorio za druæenje. Mismo druπtvena biÊa i ono πto vrijedi za vjeæbanje, vrijedi i u mnogimdrugim podruËjima æivota — bolje se osjeÊamo kad imamo druπtvenupotporu. To je itekako istinito i na duhovnom planu.

Male skupine istiËu se u cijeloj Bibliji kao jedna od Boæjih metodaza jaËanje vjere, bolje upoznavanje Njegove RijeËi, produbljivanje moli-tvenog æivota i osposobljavanje pojedinaca za svjedoËenje. Otac, Sin iDuh Sveti djeluju kao mala skupina. Mojsije je bio voa jedne maleskupine. Isus je osnovao svoju malu skupinu uËenika, a apostol Pavaoje proputovao rimski svijet πireÊi Evanelje s malom skupinom svojihsuputnika. Tijekom ovoga tjedna posvetit Êemo pozornost biblijskojosnovi malih skupina, a vi Êete otkriti kako se na uzbudljiv naËin moæe-te ukljuËiti u Boæje djelo.

78


MALE SKUPINE — BOG IH JE PRVI OSMISLIO

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Postanak 1,1.2.26; Hebrejima 1,1.2;Efeæanima 3,8.9. Na koji nam naËin ti tekstovi otkrivaju jedinstvokoje vlada unutar Boæanstva?

..................................................................................................................................

Otac, Sin i Duh Sveti zajedno su sudjelovali u stvaranju. Svatko odnjih imao je razliËitu ulogu, ali su radili zajedno kao nedjeljiva cjelina.Otac je bio glavni Planer, veliki Stvaratelj. On je svoje planove provodiopreko Isusa kao aktivnog sudionika u stvaranju, i u potpunoj suglasno-sti s Duhom Svetim. Takav moÊan natprirodni Ëin uvelike nadilazi naπumoÊ razumijevanja. Ali ono πto ipak moæemo shvatiti, i to sasvim jasno,nije samo stvarnost stvorenoga svijeta i svemira, veÊ i Ëinjenica da jeBog osobno sve to stvorio (vidi Rimljanima 1,18-20).

Bog je prvi osmislio male skupine. Premda moramo biti opreznikada koristimo analogije u vezi s mnogim tajanstvenim aspektima Boæjeosobnosti, ipak Êemo upotrijebiti jednu od njih u slobodnijem smislu ireÊi da su Otac, Sin i Duh Sveti tvorili prvu “malu skupinu” u povijestispasenja. Oni su uzajamno suraivali u stvaranju ljudskog roda, a ondai u njegovom otkupljenju nakon pada.

Usporedite Ivan 10,17.18 s Rimljanima 8,11 i 1. KorinÊanima15,15. Na koji naËin Kristovo uskrsnuÊe otkriva jedinstveno dje-lovanje Oca, Sina i Duha Svetoga u planu spasenja?

..................................................................................................................................

Otac, Sin i Duh Sveti ujedinjeni su kao “mala skupina” Ëija jeiskljuËiva svrha spasenje ljudskog roda. “Plan spasenja imao je svojemjesto na vijeÊima BeskonaËnoga od vjeËnih vremena.” (Ellen G. White,Fundamentals of Christian Education, str. 186) Bogu niπta nije vaænijeod spasenja πto veÊeg broja ljudi (1. Timoteju 2,4; 2. Petrova 3,9). Maleskupine mogu imati razliËite namjene, kao πto Êemo prouËavati u pouciza ovaj tjedan, ali njihova je glavna svrha da se usredotoËe na zadobiva-nje izgubljenih ljudi za Isusa. Jer radom u malim skupinama mi moæe-mo pomoÊi ne samo sebi, veÊ i drugima. Dakle, krajnji cilj malih skupinatrebao bi biti zadobivanje duπa.

Razmiπljajte o tajanstvenoj cjelovitosti naπeg Boga. Teπko je todokuËiti, zar ne? Ali bez obzira na to, moæemo vjerovati i uzdatise u ono πto ne razumijemo u potpunosti — nije li tako? Zaπto jebitno da se krπÊani dræe tog naËela kada je rijeË o vjeri?

79


MALE SKUPINE U SVETOM PISMU

Biblija navodi brojne primjere malih skupina unutar kojih su seljudi zajedno molili, druæili, uzajamno ohrabrivali i radili za Krista. Teskupine pruæale su pripadnicima Boæjeg naroda priliku da dijele odgo-vornosti i u potpunosti iskoriste svoje razliËite darove. Male skupine,zapravo, omoguÊavaju da Gospodin svakoga od nas potpunije upotrijebi.

ProËitajte Izlazak 18,21-25. Kakav je mudar savjet Mojsijuuputio njegov tast Jitro, Ëime mu je znaËajno pomogao? Zaπto je tajplan bio toliko bitan?

..................................................................................................................................

Svaki pojedinac u izraelskom taboru postao je dio skupine od dese-torice ljudi koju je predvodio poboæni sudac. Te male skupine bile sumjesto rjeπavanja problema, ali i mnogo viπe od toga. One su bile mjestozajedniπtva gdje su se problemi mogli sprijeËiti i gdje se njegovao duhovniæivot. To je bilo mjesto gdje su nastajale vizije, gdje se govorilo o Boæjimplanovima za Izrael. U takvim skupinama ljudi su uspostavljali Ëvrste iprisne veze i zajedno rjeπavali svaki problem s kojim bi se suoËili. Nemasumnje da su se i onda, kao i sada, ljudi borili s neËim u Ëemu su imdrugi mogli pomoÊi. Male skupine pruæaju priliku za toplo, prisno dru-æenje, duhovni rast i rjeπavanje problema.

Zanimljivo je da struËnjaci za male skupine tvrde kako je za uspo-stavljanje odgovarajuÊih meuodnosa unutar skupine idealno da onabroji izmeu πest i dvanaest Ëlanova. A upravo tog broja dræali su seMojsije i Isus prigodom osnivanja svojih skupina.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Luka 6,12.13; Matej 10,1; Marko3,13-15. Koja je dva cilja Isus æelio postiÊi pozivajuÊi uËenike ibirajuÊi ih da budu dio Njegove sluæbe malih skupina?

..................................................................................................................................

Isusov cilj pozivanja uËenika bio je da ih duhovno i praktiËno pri-premi za njihovo poslanje u svijetu. U druæenju s Njim oni su rasli umilosti. Na okupljanjima svoje male skupine nauËili su kako uspjeπnijesluæiti. PromatrajuÊi kako Isus sluæi potrebama ljudi u svojem okruæenju,uËili su iz dana u dan na primjeru kako da koriste svoje darove. SvrhaIsusovih malih skupina bila je i duhovna njega i dosezanje drugih ljudi.

Sjetite se vremena kada ste i sami bili dio skupine ljudi kojisu se u razliËitim okolnostima brinuli jedni o drugima i radili sazajedniËkim ciljem. ©to ste iz toga nauËili πto bi vam moglo pomoÊida razumijete vrijednost malih skupina u kontekstu naπe vjere?

80

UTORAK 1. rujna

ORGANIZIRANI ZA SLUÆBU

ProËitajte 1. KorinÊanima 12,12-25. U kojem je smislu ljudskotijelo odliËna ilustracija skladnog zajedniËkog rada malih skupina?

..................................................................................................................................

Pavao ne samo πto otkriva vaænost duhovnih darova u æivotu crkve,veÊ predlaæe i model prema kojem se oni mogu organizirati. On govorio duhovnim darovima u kontekstu Kristovog tijela i naËina na koji tijelofunkcionira.

ProuËavanje anatomije i fiziologije pokazuje da su tjelesni organidio razliËitih meusobno povezanih sustava. Na primjer, probavni, kar-diovaskularni, respiratorni i skeletni sustav samo su neki od sloæenihorganskih sustava unutar tijela. A duhovni su darovi poput razliËitihdijelova tijela. Oni najbolje funkcioniraju kad su ustrojeni u sustave iskupine. U veÊini sluËajeva oni zapravo i ne mogu funkcionirati sami.Naπa tijela nisu samo skup odvojenih organa koji djeluju neovisno.Svaka tjelesna funkcija ostvaruje se preko Ëvrsto povezanog sustavaorgana koji rade sa zajedniËkim ciljem.

Sve nam to govori u kakvom okruæenju moæemo na najbolji naËinupotrijebiti svoje duhovne darove. Lako se moæemo obeshrabriti kadradimo sami, ali kad se naemo u skupini s ljudima koji imaju sliËneinterese i ciljeve, otkrivamo da naπi napori mogu biti mnogo bolje us-mjereni i znatno uveÊani.

Male skupine pruæaju najbolje okruæenje za primjenu naπih duhov-nih darova i mogu postati æila kucavica misijske sluæbe mjesne crkve.

Ellen G. White sljedeÊim rijeËima naglaπava vaænost malih skupina:“Na osnivanje malih skupina kao temelj krπÊanskih napora ukazao mije Onaj koji ne moæe pogrijeπiti. Ako crkva ima velik broj vjernika, nekase oni organiziraju u male skupine koje Êe se zalagati ne samo zaËlanove crkve, veÊ i za nevjerne. Ako u nekom mjestu samo dvoje ilitroje poznaju istinu, neka se udruæe u jednu radnu skupinu. Neka oËu-vaju neraskidivo jedinstvo nastupajuÊi zajedno u ljubavi i slozi potiËuÊijedan drugoga u napredovanju, crpeÊi hrabrost i snagu iz potpore dru-gih.” (Testimonies for the Church, sv. 7, str. 21,22)

Sluæbu malih skupina uspostavio je Bog kako bi svakom Ëlanucrkve omoguÊio da duhovno raste, da doæivi toplo zajedniπtvo s drugimai upotrijebi svoje Bogom dane darove u sluæbi.

Razmiπljajte o navedenoj izjavi Ellen G. White. Analizirajte jerijeË po rijeË. Kako bi se taj boæanski savjet mogao primijeniti uvaπoj crkvi?

81

SRIJEDA 2. rujna

NOVOZAVJETNE MALE SKUPINE

Novozavjetna Crkva imala je eksplozivan rast. Za samo par godinanarasla je od male skupine vjernika do zajednice od viπe desetaka tisuÊaljudi. Mnoπtvo Ëimbenika doprinijelo je takvom priljevu vjernika ifenomenu ubrzanog rasta. Isusova sluæba posijala je sjeme Evanelja ipripremila mnoπtvo da prihvati propovijedanje uËenika. Nakon KristovoguzaπaπÊa, na blagdan Pedesetnice, Duh Sveti se s velikom silom spustiona skupinu uËenika koji su se molili. Jedan od elemenata koji sudoprinijeli brzom rastu novozavjetne Crkve bio je njezina organizacijskastruktura u obliku malih skupina. Male skupine unijele su promjenu.

ProËitajte Djela 18,1-5; 20,1-4. ©to mislite, zaπto je Luka naveoimena nekih Pavlovih bliskih suradnika?

..................................................................................................................................

Zanimljivo je zapaziti da Luka spominje neke od ljudi s kojima jePavao suraivao. Za njega je svaki od njih bio vaæan. Svakoga je znao poimenu. Oni su jedan drugog podupirali u radu s ljudima. Iako se tuspominje mali broj imena, ipak vidimo koliko je vaæno da meusobnoblisko suraujemo, Ëak i kada nas je malo na broju.

Svaki od tih ljudi sigurno je imao darove razliËite od onih koje sudrugi posjedovali. Potjecali su iz razliËitih kultura i druπtvenih slojeva.Nisu uvijek isto gledali na stvari, ali svatko je davao vrijedan doprinosKristovom djelu. RazliËitost njihovih darova, okolnosti i iskustava samoje ubrzavala rast Crkve. Svatko je doprinosio misiji u skladu s vlastitimmoguÊnostima i osobnim iskustvom s Kristom.

Usporedite Djela 16,11-15.40 i Djela 12,11.12. Koji je pozivLidija uputila Pavlu odmah nakon svojeg obraÊenja? Kamo su otiπliPavao i Petar kad su bili puπteni iz tamnice?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Novozavjetni vjernici redovno su se sastajali u svojim domovima.Tako su krπÊanski domovi postajali srediπta utjecaja i srediπta sluæbemalih skupina.

Jeste li razmiπljali o tome da osnujete malu skupinu u svojemdomu ili da se udruæite s nekim prijateljem i zajedno otpoËnete tuvrstu sluæbe u njegovom domu? Ako ste veÊ sada dio neke maleskupine, razmislite o tome πto biste ovog tjedna mogli ispriËati usvojem razredu u vezi s prednostima koje to donosi.

82

»ETVRTAK 3. rujna

DINAMIKA MALIH SKUPINA

Male skupine su sredstvo koje Bog koristi za rast svoje Crkve. Onesu “utoËiπta” na kojima ljudi mogu slobodno iznositi svoje probleme irazgovarati o zajedniËkim potrebama. One pruæaju moguÊnost za duhov-ni rast u okviru prisnih odnosa. Mnogim nekrπÊanima bit Êe ugodnijeprvi put doÊi na okupljanje male skupine u neËijem domu nego prisu-stvovati tradicionalnoj crkvenoj sluæbi.

ProËitajte Djela 4,31; 12,12; 20,17-19.27-32. Navedite razliËiteelemente tih novozavjetnih skupina. U koje su aktivnosti te skupinebile ukljuËene?

..................................................................................................................................

Prvi krπÊani sastajali su se da bi posredovali za druge, molili se zazajedniËke potrebe, uæivali u bliskom zajedniπtvu, prouËavali Boæju ri-jeË, pripremali se za sluæbu, πtitili jedni druge od laænih uËitelja i zajed-no sudjelovali u radu za bliænje.

Male skupine donose promjenu. Ljudi koji udruæuju svoje darove usluæbi, koji se pozivaju na silu Duha Svetoga u radu s drugima, moÊnosu oruæje u Gospodnjim rukama.

ProËitajte Matej 9,37.38. ©to Isus kaæe o æetvi i kakvo jeNjegovo rjeπenje za taj problem?

..................................................................................................................................

UËenici nisu vidjeli prilike za πirenje Evanelja, ali je Isus prepo-znao velike prilike. On im je uputio vijest da je “æetva velika”, a ondaje ukazao na problem: “… a poslenika malo” (Matej 9,37). Kristovorjeπenje bilo je da mole “Gospodara æetve da poπalje poslenike u æetvusvoju” (Matej 9,38). Male skupine odgovor su na Kristovu molitvu i oneeksponencijalno uveÊavaju broj radnika za Kristovu æetvu.

U æariπtu svake uspjeπne male skupine nalazi se svjedoËenje i sluæ-ba. Sluæba malih skupina brzo zamire ako je njezino æariπte usmjerenoprema unutra umjesto prema van. Ako mala skupina sluæi samoj sebi inije niπta viπe od skupine za razgovor, ona neÊe postiÊi cilj i izgubit Êeosnovni razlog svojeg postojanja. Male skupine postoje da bi ljude vodilek Isusu, da bi poticale njihovu vjeru u Njega i osposobljavale ih dasvjedoËe o Njemu.

Poziva li Bog moæda vas da osnujete malu skupinu u svojemdomu? Zaπto se ne biste poËeli moliti za to da saznate πto BogoËekuje od vas? Moæda se nalazite nadomak duhovno najplodo-tvornijem razdoblju u svojem æivotu.

83

PETAK 4. rujna


Prije nekoliko godina mala crkva u blizini jednog od najveÊiheuropskih gradova odluËila je uËiniti neπto znaËajno za Gospodina. Crkvanije napredovala. Godinama nitko nije bio krπten. Da se takvo stanjenastavilo, crkva bi imala malo izgleda za buduÊnost. Ali pastor i odborcrkve usrdno su se molili i pomno razmatrali πto bi se moglo uËiniti.

Poπto su prouËavali Novi zavjet, odluËili su pokrenuti sluæbu malihskupina. Devetero vjernika u crkvi imalo je viziju. Posvetili su se zajed-niËkoj molitvi i prouËavanju da bi uspjeπno pokrenuli sluæbu malihskupina. Ubrzo su odluËili da Êe u domu svakoga od njih napravitievaneoski centar. Skupine su uËile kako koristiti svoje darove na raz-liËite naËine. Pokrenuli su sluæbu molitve i gostoprimstva. Sprijateljilisu se s ljudima u okruæenju. »inili su ljubazna djela Ëlanovima svojihobitelji, prijateljima i bivπim adventistima. Voe tih malih skupina po-krenuli su prouËavanje Biblije u devet domova, Ëemu je prisustvovaloËetrdesetero gostiju. Bili su zadivljeni onim πto je Duh Sveti Ëinio. Nakraju se sedamnaestero od tih Ëetrdeset gostiju krstilo. Tako ta mala,stagnirajuÊa crkva sada svjedoËi da male skupine mogu pokrenuti gole-mu promjenu. One su jedno od Boæjih odabranih sredstava da se πtoviπe vjernika ukljuËi u poslanje crkve.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o kljuËnim elementima za rad svakemale skupine, kao πto je naznaËeno u odsjeku za Ëetvrtak. U kojebi se joπ aktivnosti mala skupina mogla ukljuËiti? Kako bi malaskupina mogla pomoÊi posebno darovitim pojedincima da te svojedarove upotrijebe uspjeπnije nego ikad prije?

2. Zaπto je vaæno da male skupine usmjere æariπte prema van,na misiju? Koliko je god vaæno da skupina pruæa njegu i potporusvojim Ëlanovima, zaπto njezin glavni cilj mora uvijek biti πirenjeEvanelja? Zaπto bi male skupine ipak trebale ostati povezane scrkvenim tijelom? Zbog Ëega je to toliko vaæno?

3. Jeste li ikada bili Ëlan takve male skupine, ili ste sluπali oskupinama koje nisu uspjeπno radile i na kraju su prestale postojati?Razgovarajte o razlozima koji su po vaπem miπljenju doveli do toga.

4. Razmiπljajte o tome πto se dogaa u crkvi zahvaljujuÊi sluæbimalih skupina. ©to mislite, zaπto sve tako dobro funkcionira? ©toto oni Ëine πto je tako jednostavno, a ipak tako uspjeπno? Zaπto birad iz “sigurnijeg” okruæenja doma, umjesto iz crkvene zgrade,mogao biti uspjeπniji naËin da se zapoËne sluæba obliænjoj druπtvenojzajednici?

84

Oprost u IstoËnom Timoru

Zbog pokuπaja ubojstva sluæbenika u adventistiËkoj trgovini, napadaË neÊebiti suoËen s kaznom, jer su vlasti IstoËnog Timora prihvatile odluku sluæbe-nika da æeli oprostiti, umjesto traæiti pravdu zbog napada. SluËaj je preneraziotimorski grad Lospalos na istoku zemlje, gdje je osveta uobiËajena. »ak je ipolicija izrazila nevjericu kad je prodavaË Edu Wachumura odluËio oprostiti.

NapadaË Juvinil Ananias u pijanom je stanju bacio koplje kroz vrata trgo-vine, u pokuπaju da ubije Edua, 2017. godine. Koplje je samo okrznulo Eduovvrh nosa. Edu je 2019. upoznao Juvinila u policijskoj postaji u Lospalosu ipotpisao svoju izjavu da mu opraπta pokuπaj ubojstva. Juvinil je tiho izraziokajanje zbog svojih postupaka: “Æalim...” rekao je. “Hvala vam.”

Juvinil se ponudio da zakolje svinju i upriliËi gozbu u Ëast Eduu. Ali Eduje to odbio, objasnivπi da ne jede svinjetinu. Policajci su izjavili kako ne vjerujuuhiÊeniku, dok je Edu u njihovoj nazoËnosti potpisao izjavu o oprostu. “Trebaobi barem Eduu dati poklon ili kravu,” rekao je jedan sluæbenik Juvinilu.

Napad je predstavljen kao Ëetvrto æivotno iskustvo u vijestima iz misije zasubotnju πkolu u Ëetvrtom tromjeseËju 2018. godine, a to se dogodilo nakon πtoje Juvinil pijan upao u trgovinu i nasrnuo na 28-godiπnjeg Edua koji je radio izapulta. Edu, koji se pridruæio mjesnoj adventistiËkoj crkvi nakon πto je s vlasni-kom trgovine, Zelindom João Layem, zapoËeo prouËavanje Biblije, bio je miran.Juvinil je ljutito zaprijetio Eduu ubojstvom, ali odustao je kad je ugledao drugekupce u trgovini.

“Ubit Êu te veËeras,” procijedio je kad je krenuo prema vratima. Te noÊiEdu je Ëuo kucanje na zadnjim vratima trgovine dvostruko obloæene kovinom.Priπao je vratima, koja su bila zakljuËana i povezana, i pogledao izmeu njih davidi tko je vani. U tom trenutku napadaË je bacio koplje kroz odπkrinuta vrata.U djeliÊu sekunde Edu je podigao ruku i preusmjerio koplje. Vrh koplja raniomu je vrh nosa.

Dva dana kasnije policija je doπla u trgovinu i pitala Edua æeli li napadaËaposlati u zatvor. Edu je odmahnuo glavom: “Opraπtam sam tom Ëovjeku,” rekaoje.

Policija je Juvinila zatvorila na tjedan dana, a potom ga pustila. Dugotrajnipravni postupak trajao je do 2019. godine, kad su vlasti sluæbeno proglasileJuvinila slobodnim.

Zelindo se nada da Êe iznenaena zajednica Ëiniti sliËno i shvatiti da imBog æeli oprostiti — baπ kao πto je i Edu oprostio Juvinilu. Nakon napada islijeda dogaaja, Eduov brat i sestre bile su krπtene, a Zelindo se nada da Êepuno viπe ljudi slijediti njihov primjer opraπtanja. “Svi govore o Eduevoj odlucida oprosti, a nitko to ne razumije,” kaæe Zelindo. “To je Boæja snaga!”

Andrew McChesney

85


Pouka 11 5.—12. rujna 2020.

©irenje Radosne vijesti o Isusu“Ovo napisah vama koji vjerujete u ime Sina Boæjega, kako

biste znali da imate æivot vjeËni i da vjerujete u ime Sina Bo-æjega.” (1. Ivanova 5,13 — Varaædinska Biblija)

Biblijski tekstovi: Efeæanima 2,1-10; 1. Ivanova 4,7-11; Marko5,1-20; Hebrejima 10,19-22; GalaÊanima 2,20; 1. KorinÊanima 1,30.

Kao πto smo veÊ naveli u ovoj pouci, o sili Evanelja niπta ne govoritako rjeËito kao promijenjen æivot. Ljudi mogu prigovarati vaπoj teologi-ji. Mogu raspravljati o doktrinama. Mogu dovoditi u pitanje vaπe razumi-jevanje Svetoga pisma, ali rijetko Êe tko osporavati vaπe osobno svje-doËenje o tome koliko vam Isus znaËi i πto je uËinio u vaπem æivotu.

SvjedoËenje je objavljivanje onoga πto znamo o Isusu. To je upozna-vanje drugih s Ëinjenicom koliko nam je On vaæan i πto je uËinio za nas.Meutim, ako se naπe svjedoËenje svodi samo na dokazivanje da je onou πto mi vjerujemo ispravno, a ono u πto drugi vjeruju pogreπno, naiÊiÊemo na snaæno protivljenje. S druge strane, ako naπe svjedoËenje oIsusu izvire iz srca preobraæenog Njegovom miloπÊu, osvojenog Njego-vom ljubavlju i zadivljenog Njegovom istinom, onda Êe naËin na koji taistina u koju vjerujemo utjeËe na naπ æivot ostaviti snaæan dojam nadruge. Jedino u kontekstu promijenjenog æivota istina koju iznosimovrπi pravi utjecaj.

Kada je Krist srediπte svake doktrine i kada svako biblijsko uËenjeodraæava Njegov karakter, mnogo je vjerojatnije da Êe oni kojima govori-mo o Svetom pismu prihvatiti Njegovu RijeË.

86

NEDJELJA 6. rujna

ISUS — TEMELJ NA©EG SVJEDO»ENJA

Kao krπÊani, svi mi imamo svoju priËu o tome kako je Isus promi-jenio naπ æivot i πto je sve uËinio za nas.

ProËitajte Efeæanima 2,1-10. Kakvi smo bili prije nego πto smoupoznali Krista? A πto imamo otkad smo Ga prihvatili?

A. Prije nego πto smo upoznali Krista (Efeæanima 2,1-3)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

B. Nakon πto smo upoznali Krista (Efeæanima 2,4-10)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kakva nevjerojatna promjena! Prije nego πto smo upoznali Krista,bili smo “mrtvi zbog svojih prekrπaja i grijeha” vladajuÊi se “premaEonu ovoga svijeta”, “æivjeli u svojim tjelesnim poæudama” i “bili odnaravi djeca srdæbe”. Jednostavno reËeno, prije nego πto smo upoznaliKrista, lutali smo besciljno kroz æivot, potpuno izgubljeni.

Moæda smo iskusili neπto πto je sliËilo na sreÊu, ali i dalje smoosjeÊali æe duπe i nepostojanje svrhe u æivotu. Ali kada smo doπliKristu i doæivjeli Njegovu ljubav, sve se promijenilo. Sada smo u Kristu“æivi”. Od Boga, “bogatog milosrem”, zbog “velike ljubavi” koju On imaprema nama, primili smo dar spasenja. On “nas zajedno s njim uskrisii posadi na nebesima u Kristu Isusu: da u dobrohotnosti prema namau Kristu Isusu pokaæe buduÊim vjekovima preobilno bogatstvo milostisvoje.” U Kristu æivot poprima novo znaËenje i ima potpuno novu svrhu.Kao πto Ivan kaæe: “U njoj bijaπe Æivot i Æivot bijaπe svjetlo ljudima.”(Ivan 1,4)

ProËitajte Efeæanima 2,10. ©to nam to govori o presudnojvaænosti dobrih djela za vjeru jednog krπÊanina? Kako razumijemotu misao u kontekstu spasenja vjerom “bez djela Zakona” (Rimljani-ma 3,28)?

..................................................................................................................................

Kako se vaπ æivot promijenio zahvaljujuÊi Kristu i kako bi tapromjena mogla pomoÊi nekom drugom da doe do spoznaje o Njemu?

87

PONEDJELJAK 7. rujna

PREOBRAÆAVAJU∆A SILA OSOBNOG SVJEDO»ENJA

Ivan i Jakov, sinovi Zebedejevi, bili su poznati kao “Sinovi groma”(Marko 3,17). Isus im je zapravo i dao taj nadimak. Kao ilustracija Ivano-ve sklonosti gnjevnim reakcijama moæe posluæiti dogaaj koji se odigraodok su Isus i Njegovi uËenici putovali kroz Samariju. Kada su pokuπalinaÊi mjesto gdje bi prenoÊili, naiπli su na odbijanje zbog predrasudakoje su Samarijanci imali prema Æidovima. Nije im bio ponuen Ëak ninajskromniji smjeπtaj.

Jakov i Ivan odmah su pomislili da imaju rjeπenje za taj problem.“A kad to vidjeπe njegovi uËenici Jakov i Ivan, rekoπe: ‘Gospodine, hoÊeπli da reknemo ognju da sie s neba i zatre ih, kako je i Ilija uËinio?’”(Luka 9,54 — Varaædinska Biblija) Meutim, Isus je ukorio braÊu i svisu tiho napustili to selo. Jer Isusov put je put ljubavi, a ne nasilja.

U okruæenju Isusove ljubavi, Ivanova plahovitost i gnjev preobrazilisu se u blagonaklonost i njeæan, suosjeÊajan duh. Tako nalazimo da seu 1. Ivanovoj poslanici rijeË “ljubav” spominje skoro Ëetrdeset puta, au razliËitim oblicima Ëak pedeset puta.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 1. Ivanova 1,1-4; 3,1; 4,7-11; 5,1-5. ©to nam ti tekstovi govore o Ivanovom svjedoËenju i o promjenikoja se odigrala u njegovom æivotu zbog povezanosti s Isusom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U svemiru vlada jedno vjeËno naËelo. Ellen G. White pravilno gaformulira sljedeÊim rijeËima: “Primjenjivanje sile suproti se naËelimaBoæje vladavine. On æeli jedino sluæbu iz ljubavi, a ljubav se ne moæezapovjediti; ona se ne moæe zadobiti silom ili vlaπÊu. Samo ljubav moæeprobuditi ljubav.” (Isusov æivot, str. 9; u izvorniku 22)

Kada smo posveÊeni Kristu, Njegova ljubav isijava iz nas i obasjavadruge. Najbolje svjedoËanstvo u prilog krπÊanstvu jest promijenjen æi-vot. To ne znaËi da nikad neÊemo pogrijeπiti i da Êemo uvijek biti dobriprovodnici Boæje ljubavi i milosti, kakvi bismo trebali biti. Ipak, to bitrebalo znaËiti da Êe se u idealnom sluËaju Kristova ljubav prelijevati iznaπeg æivota i da Êemo biti na blagoslov ljudima oko nas.

Koliko uspjeπno odraæavate Kristovu ljubav prema drugima?Razmislite o tome πto vaπ odgovor preπutno podrazumijeva.

88

UTORAK 8. rujna

GOVORENJE O ISUSU

Tko su bili prvi misionari koje je Isus poslao meu ljude? To nisubili neki Njegovi uËenici i dugogodiπnji sljedbenici. Prvi misionari kojeje On poslao u svijet bili su ljudi opsjednuti zlodusima, koji su samonekoliko sati prije toga zlostavljali svoju okolinu i utjerivali strah ukosti stanovnicima obliænjih gradova.

Jedan od tih opsjednutih ljudi nadnaravnom je demonskom silomraskidao lance kojima su ga vezivali, ispuπtao jezive krike i sakatiovlastito tijelo oπtrim kamenjem. Agonija koja se mogla naslutiti u gla-sovima tih ljudi bila je samo odraz joπ dublje agonije u njihovoj duπi(Matej 8,28.29; Marko 5,1-5).

A onda su sreli Isusa i æivot im se promijenio. Nikada viπe nisu bitiisti. Isus je zloduhe koji su ih muËili otjerao u krdo svinja, a zatimpreko litice u more (Matej 8,32-34; Marko 5,13.14).

ProËitajte Marko 5,1-17. ©to se dogodilo tim ljudima i kakavsu prizor njihovi sugraani zatekli kad su doπli vidjeti πto se dogaa?

..................................................................................................................................

Bili su to sada novi ljudi, preobraæeni Kristovom silom. Stanovnicigradova zatekli su ih kako sjede kraj Isusovih nogu i sluπaju svaku rijeËiz usta svojeg UËitelja. Valja zapaziti da su prema Matejevom evaneljudvojica opsjednutih bila osloboena, dok se Markovo evanelje usre-dotoËuje na priËu o samo jednom. Ali bît je u tome da je Isus te ljudeobnovio u tjelesnom, duπevnom, emotivnom i duhovnom pogledu.

ProËitajte Marko 5,18-20. OËito je taj nekada opsjednuti, asada novoobraÊeni Ëovjek, æelio ostati s Isusom. Meutim, kamo gaje Isus poslao i πto mu je rekao da radi?

..................................................................................................................................

“Ovi su ljudi imali prednost sluπati Isusovo uËenje samo nekolikotrenutaka. Do njihovih uπiju nije nikada doprla nijedna propovijed sNjegovih usana. Nisu mogli pouËavati narod kao πto su to mogli uËenicikoji su svakodnevno bili s Isusom. Meutim, u svojoj su osobnostinosili dokaze da je Isus bio Mesija. Mogli su kazati ono πto su znali;ono πto su sami vidjeli i Ëuli i osjetili od Kristove sile. To je ono πtomoæe uËiniti svatko Ëije je srce taknula Boæja milost.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 273; u izvorniku 340) Njihovo svjedoËenje pripremiloje stanovnike Dekapola, deset gradova na obali Galilejskog jezera, daprihvate Isusov nauk. To je sila osobnog svjedoËenja.

89

SRIJEDA 9. rujna

SVJEDO»ENJE SA SIGURNO©∆U

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 1. Ivanova 5,11-13; Hebrejima10,19-22; 1. KorinÊanima 15,1.2. Kakva nam uvjerenja ti tekstovipruæaju u vezi s vjeËnim æivotom, πto nam omoguÊava da o spasenjuu Kristu svjedoËimo sa sigurnoπÊu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako ne osjeÊamo sigurnost u svoje spasenje u Kristu, neÊemo jemoÊi pokazati ni drugima. Ne moæemo dijeliti neπto πto sami ne po-sjedujemo. Ima savjesnih krπÊana koji æive u stalnoj nesigurnosti pitajuÊise hoÊe li ikada biti dovoljno dobri da bi bili spaπeni. Meutim, kao πtoje mudri stari propovjednik jednom rekao: “Kad gledam u sebe, ne vidimkako bih mogao biti spaπen. Ali kad pogledam u Isusa, ne vidim kakobih mogao biti izgubljen.” Gospodnje rijeËi koje odzvanjaju stoljeÊima,ulijevaju nam sigurnost: “Obratite se k meni da se spasite, svi krajevizemlje, jer ja sam Bog i nema drugoga!” (Izaija 45,22)

Gospodin æeli da se svatko od nas raduje spasenju koje On nudipotpuno besplatno. Naπ Bog æeli da mi iskusimo πto znaËi biti opravdanNjegovom miloπÊu i slobodan od osude koju donosi krivnja za grijeh.Kao πto Pavao kaæe u Poslanici Rimljanima: “Dakle: opravdani vjerom umiru smo s Bogom po naπem Gospodinu Isusu Kristu.” (Rimljanima 5,1)On dodaje da moæemo pronaÊi sigurnost u tome πto “sad, dakle, nemaviπe nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu” (Rimljanima 8,1).Apostol Ivan potvruje: “Tko ima Sina, ima æivot; tko nema Sina Boæjega,nema æivota.” (1. Ivanova 5,12)

Ako smo vjerom prihvatili Krista i ako On Duhom prebiva u naπemsrcu, dar vjeËnog æivota imamo veÊ danas. To ipak ne znaËi da Boæjumilost i spasenje u Kristu koje smo jednom doæivjeli, ne moæemo viπenikada izgubiti (2. Petrova 2,18-22; Hebrejima 3,6; Otkrivenje 3,5). Mijoπ uvijek imamo slobodu izbora i moæemo se udaljiti od Gospodina. Alikada doæivimo Njegovu ljubav i shvatimo dubinu Njegove ærtve, ne bismose trebali viπe nikada svojom odlukom udaljiti od Onoga koji nas tolikovoli. Umjesto toga, trebamo iz dana u dan traæiti priliku da drugimagovorimo o milosti koja nam je dana u Isusu.

Imate li sigurnost u spasenje u Isusu? Ako imate, na Ëemu jezasnivate? Zaπto imate tu sigurnost? Gdje je pronalazite? S drugestrane, ako niste sigurni, πto je uzrok tome? Kako moæete pronaÊitu sigurnost?

90

»ETVRTAK 10. rujna

NE©TO O »EMU VRIJEDI SVJEDO»ITI

“S Kristom sam razapet na kriæ; æivim — ali ne viπe ja, negoKrist æivi u meni: æivot koji sada provodim u tijelu, provodim uvjeri u Sina Boæjega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe zamene predao.” (GalaÊanima 2,19.20)

Neprijeporno je da prihvaÊanje Krista podrazumijeva odreene ær-tve. Ima stvari koje On traæi da odbacimo. Isus je otvoreno rekao kakvaje posveÊenost potrebna da bismo Ga slijedili: “Ako tko hoÊe iÊi zamnom, neka se odreËe samog sebe, neka svaki dan uzme kriæ svoj ineka me slijedi!” (Luka 9,23) Smrt na kriæu je bolna. Kada svoj æivotpokorimo Kristovim zahtjevima i kad se naπ “stari Ëovjek” razapne (vidiRimljanima 6,6), to je bolno. Bolno je odbaciti omiljene æelje i dugo-godiπnje navike, ali nagrada koja nas Ëeka uvelike nadmaπuje tu bol.

SvjedoËanstvo koje vrπi snaæan utjecaj na druge i mijenja njihovæivot, usmjerava se na ono πto je Krist uËinio za nas, a ne na ono Ëegasmo se mi odrekli radi Njega — na Njegovu ærtvu, a ne na naπe takozva-ne “ærtve”. Jer Krist nikad ne traæi od nas da se odreknemo neËega πtobi bilo za naπe najveÊe dobro.

Ipak, povijest krπÊanstva puna je izvjeπtaja o ljudima koji su moralipodnijeti goleme ærtve radi Krista. Nisu ti ljudi na neki naËin zaradilisvoje spasenje niti su im njihova djela, koliko god bila nesebiËna ipoærtvovna, dala neke zasluge pred Bogom. U veÊini sluËajeva ti muπkar-ci i æene, shvativπi πto je Krist uËinio za njih, bili su spremni svepoloæiti na ærtvenik odazivajuÊi se na poziv koji im je Bog uputio.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ivan 1,12; 10,10; 14,27; 1. Korin-Êanima 1,30. Naπe se svjedoËenje uvijek zasniva na onome πto jeKrist uËinio za nas. Navedite neke darove Njegove milosti spome-nute u tim redcima.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U svjetlu navedenih tekstova sjetite se πto je Krist uËinio za vas.Moæda ste cijelog æivota bili posveÊeni krπÊanin ili ste u jednom trenutkudoæivjeli neko dramatiËnije obraÊenje. Razmiπljajte o tome koliko jeIsus bio dobar prema vama i o miru, sreÊi i osjeÊaju svrhe koji vam jepruæio. Sjetite se trenutaka kad vam je On davao snagu dok ste prolazilikroz teπka æivotna iskustva.

Kakvu ste ærtvu bili pozvani pretrpjeti radi Krista? ©to stenauËili iz svojih iskustava πto bi moglo biti blagoslov za druge?

91

PETAK 11. rujna


ProËitajte Marko 5,25-34.“ZaËueno mnoπtvo koje se tiskalo oko Isusa, nije prepoznalo nika-

kvo strujanje æivotne snage. Meutim, kad je bolesna æena ispruæilasvoju ruku i dodirnula Ga vjerujuÊi da Êe ozdraviti, osjetila je silu oz-dravljenja. Tako je i u duhovnom æivotu. Govoriti povrπno o vjeri, molitise bez duπevne gladi i æive vjere, nema nikakvu vrijednost. Formalnavjera u Krista, koja Ga prihvaÊa samo kao Spasitelja svijeta ne moæenikada donijeti izljeËenje duπi. Vjera koja spaπava nije samo pristajanjerazumom uz istinu. ... Nije dovoljno samo vjerovati o Kristu; mi moramovjerovati u Njega. Jedina vjera koja Êe nam koristiti jest ona koja GaprihvaÊa kao osobnog Spasitelja, koja usvaja Njegove zasluge. ...

Naπe priznanje Njegove vjernosti izabrano je nebesko sredstvo zaotkrivanje Krista svijetu. Mi trebamo prepoznati Njegovu milost onakokako su je obznanili sveti ljudi iz davnina; ali najdjelotvornije je svje-doËanstvo naπega osobnog iskustva. Mi smo Boæji svjedoci dok u sebiotkrivamo djelovanje boæanske sile. Svaki pojedinac ima æivot koji seizdvaja od svih drugih i iskustvo koje se bitno razlikuje od njihovog.Bog æeli da se naπa hvala uzdiæe k Njemu, obiljeæena naπom osobitoπÊu.Takva dragocjena objavljivanja na hvalu ljepote Njegove milosti, podræa-na krπÊanskim æivotom, imaju neodoljivu silu koja djeluje na spasenjeduπa.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 277,278; u izvorniku 347)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koji su elementi uvjerljivog svjedoËenja? ProËitajte PavlovosvjedoËenje pred Agripom u Djelima 26,1-23. Na Ëemu se ono zasni-valo?

2. ©to mislite, zaπto naπe osobno svjedoËenje o tome πto jeKrist uËinio za nas vrπi tako snaæan dojam? Kako biste odgovorilikad bi vam netko ipak postavio pitanje: U redu, to je tvoje iskustvo,ali πto ako ja neπto takvo nisam doæivio/doæivjela? Zaπto bi metvoje iskustvo trebalo uvjeriti da slijedim Isusa?

3. ©to biste trebali izbjegavati kada iznosite svoje iskustvopred nekim tko ne vjeruje?

4. Razmiπljajte o sigurnosti spasenja. Zaπto je to tako vaæandio krπÊanskog iskustva? Kako moæemo biti sigurni u svoje spasenjea da istodobno ne budemo odviπe zadovoljni sobom?

92

Mrtva æena koja govori

Od lijeËnika Tomasza Karaudaa, 28-godiπnjeg adventista u Poljskoj, za-traæeno je da potpiπe da je æena umrla, iako je joπ bila æiva. Medicinska sestradovezla je æenu do respiratorske jedinice u kojoj je bio Tomasz, koji je obavljaosvoju lijeËniËku vizitu. Po svemu sudeÊi, bila je mrtva. Imala je rak pluÊa,zaraen dugogodiπnjim puπenjem. MrtvaËka ukoËenost zahvatila je cijelo njezinotijelo, a krv se spustila na lea. Njezina koæa, uobiËajeno ruæiËasta zbog krviispunjenom kisikom, postala je blijeda jer se krv njezinim kapilarama spuπtalai povlaËila u veÊe vene. Njezino stanje bilo je nepopravljivo loπe.

“Nikada prije nisam vidio neπto takvo,” svjedoËi Tomasz prisjeÊajuÊi se tihtrenutaka. “Bila je mrtva, a opet je sjedila u invalidskim kolicima i razgovarala.”Æena je bila na prepunoj jedinici intenzivne njege, ali njezin lijeËnik, vidjevπi daviπe niπta ne moæe pomoÊi, poslao ju je na Ëekanje, kako bi se oslobodio krevetza joπ jedan ozbiljan sluËaj. Medicinska sestra je pitala Tomasza bi li æenamogla ostati u respiratorskoj jedinici.

Niti taj odjel nije imao slobodnog kreveta, pa je Tomasz stavio u hodnikpokretni krevet i njeæno poloæio bolesnicu na njega. Primaknuvπi stolac, sjeo jei razgovarao s njom sljedeÊa dva sata. Æena je znala da umire. Izrazila je æaljenjezbog svojeg loπeg æivotnog izbora.

“Cijeli sam æivot provela puπeÊi,” æalila je. “Kad bih se samo mogla vratitii poËeti æivot opet iznova!”

Tomasz nije znao πto bi rekao. OsjeÊao se kao uhvaÊen u neprilici sliËnojonoj s razbojnikom na kriæu, opisanim u Bibliji. Dræao je æenu za ruku. Napo-kon je æena udahnula posljednji dah i izdahnula. Tomasz je potpisao smtrni list.

“Velika je odgovornost biti krπÊanski lijeËnik,” svjedoËi Tomasz, koji jestudirao na dræavnom medicinskom fakultetu. “Nitko nas na falultetu nije uËiokako izaÊi na kraj u takvim neprilikama.”

On kaæe da je korisno uzeti neËiju ruku i pruæiti mu nadu rijeËima: “SveÊe biti u redu,” iako umiruÊa osoba zna da je jedino πto Ëeka — smrt. “Ponekadje najbolje niπta ne reÊi,” kaæe Tomasz. “Ponekad je jedino πto moæete uËinitizadræati ruku i tiho se moliti.”

Svijet umire u grijehu. U mnogim je sluËajevima veÊ nastupila mrtvaËkaukoËenost, a stanje se moæe Ëiniti nepovratnim. HoÊete li pridræati neËiju ruku?HoÊete li se moliti za tu osobu? HoÊete li ponuditi nadu?

Andrew McChesney

93


Pouka 12 12.—19. rujna 2020.

Poruka koju vrijedi navijeπtati“Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπem dije-

lu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu jetrebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i ple-menu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom: ‘Bojte se Boga izahvalit mu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite se Stvo-ritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’” (Otkrivenje 14,6.7)

Biblijski tekstovi: 2. Petrova 1,12.16-21; Otkrivenje 19,11-18;Otkrivenje 14,14-20; Propovjednik 12,13.14; Otkrivenje 14,6-12.

Kristova otkupiteljska smrt imala je sveopÊe znaËenje. On je umroza sve ljude koji su ikada æivjeli bilo gdje i bilo kada. Evanelje seobraÊa ljudima svakog govornog podruËja, kulture i podrijetla. OnopremoπÊuje etniËke podjele. Nevjerojatna je radosna vijest da je Isussvojim æivotom, smrÊu i uskrsnuÊem trijumfirao nad poglavarstvima isilama pakla. Evanelje govori samo o Isusu. On je umro za nas i sadaæivi za nas. Doπao nas je izbaviti od kazne za grijeh i od sile grijeha iopet Êe nas doÊi izbaviti od prisutnosti grijeha. Umro je smrÊu kakvu mizasluæujemo da bismo mi mogli imati æivot kakav On zasluæuje. U Kristusmo opravdani i posveÊeni, a jednog Êemo dana biti i proslavljeni.

Biblija govori o dva Isusova dolaska. On je doπao jedanput da bi nasotkupio, a vratit Êe se da bi poveo kuÊi one koje je tako skupo platio.Otkrivenje treba pripremiti svijet za Isusov povratak. Ono upuÊuje æurnuporuku za ovaj naraπtaj. U pouci za ovaj tjedan otkrit Êemo Isusov pozivNjegovoj Crkvi da objavi ovu poruku za posljednje vrijeme.

94

NEDJELJA 13. rujna

PETROVA SADA©NJA ISTINA

Tijekom Ëitave povijesti spasenja Bog je preko proroËke RijeËi re-dovno slao posebne poruke kako bi pripremio ljude za ono πto dolazi.Bog nikad nije zateËen dogaajima (Izaija 46,9.10). On priprema svojnarod za buduÊnost πaljuÊi proroke da objave Njegovu poruku prijenego πto doe osuda (Amos 3,7). U danima prije potopa Bog je preko Noeupozoravao svijet da dolazi uniπtenje. U Egiptu je Bog uzdignuo Josipada bi tijekom sedam godina obilja pripremio zemlju za glad koja Êeuslijediti. Izraelski proroci upozoravali su voe na predstojeÊe uniπtenjeJeruzalema od strane babilonske vojske. Poruka Ivana Krstitelja o poka-janju pripremila je narod za Isusov prvi dolazak.

ProËitajte 2. Petrova 1,12. Kojim izrazom Petar opisuje Boæjuporuku njegovom naraπtaju?

..................................................................................................................................

ProËitajte 2. Petrova 1,16-21. Kako je glasila “sadaπnja istina”koju su Petar i ostali uËenici objavljivali?

..................................................................................................................................

Poruka od vjeËnog znaËenja za prvo stoljeÊe glasila je: Krist jedoπao. OËeva ljubav otkrila se preko Kristove ærtve na kriæu. Premda je“plaÊa grijeha smrt”, preko Krista je vjeËni æivot osiguran za sve. Nanama je da odluËimo hoÊemo li ga vjerom primiti (Rimljanima 3,23;6,23; Efeæanima 2,8). Ta poruka o spasenju u Isusu nikad neÊe zastarje-ti. To je sadaπnja istina za svaki naraπtaj.

Posljednja knjiga Biblije, Otkrivenje, prikazuje Isusa i Njegovo vjeËnospasenje u kontekstu posljednjeg vremena, kako bi pripremila ljude zaNjegov skori povratak. Ona razotkriva neutemeljenost ljudskih predajai sebiËne religioznosti. Otkrivenje od poËetka do kraja izlaæe pogledimaIsusa i Njegovo djelo u korist ËovjeËanstva.

Isus je istiniti svjedok o karakteru Njegovog Oca. On je “vladarzemaljskih kraljeva”. On je taj “koji nas ljubi i koji nas je otkupio odgrijeha svojom krvi i uËinio nas kraljevstvom sveÊenika za Boga, svogaOca” (vidi Otkrivenje 1,1-6). Otkrivenje je u potpunosti posveÊeno Isusui Njegovoj poruci za posljednje vrijeme koja treba pripremiti Njegov narodza Njegov skori povratak.

Kad razmiπljate o Otkrivenju, πto vam prvo pada na um? Baviteli se u svojim mislima viπe zvijerima i proroËkim simbolima negoIsusom? Zaπto nam je Isus dao proroËanstva iz Otkrivenja? Kakoona otkrivaju Njegove dobre planove za ËovjeËanstvo?

95


NAGLASAK NA POSLJEDNJEM VREMENU U OTKRIVENJU

Evanelja se prvenstveno bave Kristovim prvim dolaskom. Ona iznosepovijest o Njegovom roenju, æivotu i sluæbi, smrti i uskrsnuÊu. Premdagovore i o Njegovom drugom dolasku, njihov glavni naglasak nije natome. Meutim, u Otkrivenju je u srediπtu pozornosti vrhunac viπesto-ljetnog sukoba u svemiru. A svako od njegovih glavnih proroËanstavazavrπava slavnim povratkom naπega Gospodina.

ProËitajte Otkrivenje 1,7; 11,15; 14,14-20; 19,11-18. KojesliËne zakljuËke zapaæate u svakom od tih tekstova?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Od prvog do posljednjeg poglavlja Otkrivenja vrhunac svakog pro-roËanstva je Isusov dolazak. “Janje koje je zaklano” (Otkrivenje 5,12)dolazi ponovno kao “Kralj kraljeva i Gospodar gospodara” (Otkrivenje19,16). On Êe pobijediti sve neprijatelje koji tlaËe i progone Njegov narod(Otkrivenje 17,14). On Êe ih izbaviti iz noÊne more grijeha i dovesti ihkuÊi u slavu. Velika borba izmeu dobra i zla zavrπit Êe. Zemlja Êe bitiobnovljena, a otkupljeni Êe zauvijek æivjeti sa svojim Gospodinom (Ot-krivenje 21,1-4).

U Otkrivenju 22,7 (vidi takoer 22,12.17.20), Isus kaæe: “Pazite!Dolazim uskoro! Blago onomu koji vrπi proroËanske rijeËi ove knjige!”Dakle, Isus upuÊuje posljednji poziv svim ljudima da odgovore na Njego-vu ljubav, prihvate Njegovu milost i slijede Njegovu istinu kako bi sepripremili za Njegov skori povratak. Otkrivenje zavrπava Isusovim po-zivom: “Duh i zaruËnica vele: ‘Doi!’ Tko Ëuje, neka rekne: ‘Doi!’”(Otkrivenje 22,17)

Naπ Gospodin poziva sve koji tragaju za vjeËnim æivotom da douk Njemu. On zatim poziva nas koji smo prihvatili poruku o spasenju iæeljno iπËekujemo Njegov povratak, da Mu se pridruæimo u pozivanjudrugih da prihvate poruku o Njegovoj ljubavi. On nas πalje u misiju daobjavljujemo Njegovu poruku kako bismo pripremili svijet za Njegovskori povratak. Nema niËega πto pruæa takav osjeÊaj ispunjenosti kaosuradnja s Kristom u Njegovom planu spasenja za posljednje vrijeme.

Dakle, Krist dolazi? Ivan je zapisao te rijeËi prije otprilikedvije tisuÊe godina. Meutim, imajuÊi u vidu naπe razumijevanjestanja mrtvih, zaπto Êe za svakog od nas izmeu naπe smrti iKristovog dolaska proÊi tek jedan trenutak? Kako nam ta Ëinjenicapomaæe da shvatimo koliko Êe Krist brzo doÊi?

96

UTORAK 15. rujna

PORUKA ZA POSLJEDNJE VRIJEME U OTKRIVENJU

Epicentar Otkrivenja je 14. poglavlje. To je najvaænije poglavlje zaBoæji narod koji æivi u posljednjim danima ljudske povijesti. Ono otkrivaBoæju poruku za posljednje vrijeme upuÊenu cijelom ËovjeËanstvu. Taporuka ima najveÊu teæinu za Boæji narod i Ëitav ljudski rod.

ProËitajte Otkrivenje 14,14-20. Kojom se simbolikom ovdje do-Ëarava povratak naπega Gospodina?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Simbolika æetve koristi se u cijeloj Bibliji kao opis Kristovog povra-tka (Matej 13,37-43; Marko 4,29). U 14. poglavlju Otkrivenja æetva zrelogæita prikazuje otkupljenje pravednih, a æetva prezrelog groæa doËaravauniπtenje zlih. Otkrivenje 14,6-12 sadræi æurnu poruku za posljednjevrijeme da se muπkarci i æene pripreme za posljednju æetvu na Zemlji.

ProËitajte Otkrivenje 14,6.7. Koja je sræ poruke u ta dva retka?Kako nam oni pomaæu da shvatimo tko smo mi kao adventistiËkikrπÊani sedmoga dana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poruka prvog anela iz Otkrivenja 14 obraÊa se naraπtaju u 21.stoljeÊu koji traæi smisao u æivotu. To je objava Evanelja o Boæjojmilosti koja pruæa oprost svima, koja nas Ëisti od krivnje za grijeh i dajenam silu da postanemo pobjednici. NaglaπavajuÊi Ëinjenicu da nas jeKrist stvorio i otkupio, ta poruka pruæa nam temelj za vrednovanje sebe.Ona istiËe da Êe se sva nepravda jednog dana okonËati na Boæjem sudu.To je nevjerojatno radosna vijest jer otkriva da nepravda neÊe trajatizauvijek.

“Adventisti su u posebnom smislu postavljeni u svijetu kao straæarii svjetlonoπe. Njima je povjerena posljednja opomena svijetu koji odlaziu propast. Njih obasjava Ëudesno svjetlo koje svijetli iz Boæje rijeËi.Njima je dana iznimno sveËana zadaÊa — objavljivanje prve, druge itreÊe aneoske vijesti. Nijedan drugi posao nema tako veliko znaËenje.Oni ne smiju dopustiti da bilo πto drugo zaokuplja njihovu pozornost.”(Ellen G. White, Evangelism, str. 119,120) Kako kao crkva i, πto je joπvaænije, kao pojedinci trebamo primiti te rijeËi k srcu?

97

SRIJEDA 16. rujna

POTPUNIJE RAZUMIJEVANJE BOÆJE PORUKE

Poruka za posljednje vrijeme u Otkrivenju prikazuje Isusa u puniniNjegove spasonosne milosti prema cijelom ËovjeËanstvu (Otkrivenje 14,6).To je ozbiljan poziv da se “bojimo Boga”, da Mu ukaæemo duboko po-πtovanje — da cijenimo Njegove zapovijedi i budemo posluπni NjegovomZakonu u svjetlu Boæjeg suda (Otkrivenje 14,7). “Bojati se Boga” odnosise na naπe razmiπljanje. To je poziv da ugodimo Bogu i da Mu damo prvomjesto u svim svojim mislima. To je stav posluπnosti koji nas vodi kpoboænom æivljenju (Izreke 3,7; Djela 9,31; 1. Petrova 2,17). Ta porukatakoer nas poziva da “damo slavu” Bogu. Bogu dajemo slavu u svakomaspektu svojeg æivota.

ProËitajte Propovjednik 12,13.14; 1. KorinÊanima 6,19.20. Ka-ko nam ti tekstovi pomaæu da razumijemo πto znaËi istodobnobojati se Boga i davati Mu slavu?

..................................................................................................................................

U ovo doba moralne neodgovornosti, kad milijuni ljudi smatraju danisu duæni nikome polagati raËune osim sebi samima, ta poruka o Ëasusuda podsjeÊa nas da smo ipak odgovorni za svoje postupke. Postojipovezanost izmeu dubokog poπtovanja prema Bogu, posluπnosti Bogui Boæjeg suda. Posluπnost je plod spasonosnog odnosa s Isusom. Jedinoje Njegova pravednost dovoljno dobra da bi podnijela sud i pokrivenitom pravednoπÊu, mi smo sigurni. Na osnovi Isusove pravednosti miæivimo da bismo slavili Njegovo ime u svemu πto radimo.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 14,7; 4,11; Postanak2,1-3; Izlazak 20,8-11. ©to je temelj svakog istinskog bogosluæjai na koji naËin subota odraæava to razumijevanje?

..................................................................................................................................

Sotona je napao subotu zato πto zna da je ona æila kucavica istinskogbogosluæja. Ona uzdiæe Krista kao Stvoritelja i poziva muπkarce i æenesvuda po svijetu da se poklone “Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvoravoda” (Otkrivenje 14,7). Ona postaje posebno znaËajna u ovo doba uzdi-zanja teorije o evoluciji jer nas poziva da se vratimo oboæavanju Isusakoji nas je stvorio i u kojem nalazimo pravi osjeÊaj vlastite vrijednosti.

Razmislite koliko je subota vaæna kao podsjetnik na Ëinjenicuda je Bog naπ Stvoritelj i da je On, prema tome, jedini dostojannaπeg oboæavanja. Uostalom, koje je joπ uËenje toliko vaæno da jeBog zahtijevao da odvojimo jednu sedminu svojeg vremena svakogatjedna, da bismo Ga se sjeÊali kao svojega Stvoritelja?

98

»ETVRTAK 17. rujna

BOÆJI POSLJEDNJI POZIV

ProËitajte Otkrivenje 14,8; 17,3-6; 18,1-4. ©to iz ovih redakasaznajemo o duhovnom Babilonu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “Babilon” u Otkrivenju oznaËava laæni vjerski sustav zasno-van na ljudskim djelima, predajama i pogreπnom nauku. On uzdiæeljudska biÊa i njihovu samopravednost iznad Isusa i Njegovog bezgreπ-nog æivota. On postavlja zapovijedi ljudskih vjerskih uËitelja iznad Bo-æjih zapovijedi. Babilon je bio srediπte idolopoklonstva, oboæavanja Suncai laænog nauka o besmrtnosti duπe. Taj laæni vjerski sustav neprimjetnoje u svoje bogosluæje ugradio mnoge stare babilonske vjerske obiËaje.Ovome umiruÊem planetu Bog upuÊuje za posljednje vrijeme poruku oIsusu i Njegovoj pravednosti. Ona odzvanja s Neba pozivajuÊi: “Pade,pade veliki Babilon. ... Iziite iz nje, moj narode.” (Otkrivenje 18,2.4)Bog je podigao Crkvu adventista sedmoga dana da bi ona veliËala porukuo Kristu u svoj njezinoj punini. VeliËati Isusa znaËi uzdizati sve πto jeOn nauËavao. To znaËi objavljivati djela Onoga koji je “put, istina iæivot” (Ivan 14,6). To takoer znaËi razotkrivati zablude Babilona kojeproturjeËe Isusovim istinama.

ProËitajte Otkrivenje 14,7.9-11. Koji se suprotstavljeni pred-meti oboæavanja istiËu u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Otkrivenju 14 opisuju se dva razliËita bogoπtovlja — oboæavanjeStvoritelja i oboæavanje Zvijeri. Okosnicu obaju bogoπtovlja Ëini Boæjidan za bogosluæje — prava ili laæna subota. Subota znaËi odmor, povje-renje i sigurnost koju nalazimo u Kristu, naπem Stvoritelju, Otkupiteljui Kralju koji dolazi. Laæna subota je zamjena utemeljena na ljudskommiπljenju i crkvenim proglasima.

ProËitajte Otkrivenje 14,12. ©to nam taj redak govori, pogotovou kontekstu onoga πto mu prethodi? Na koji su naËin u tom tekstuotkriveni Zakon i milost, i πto moæemo zakljuËiti na osnovi Ëinje-nice da su milost i Zakon nerazdvojni aspekti Evanelja?

99

PETAK 18. rujna


“Bog je pozvao svoju Crkvu u ovo vrijeme, kao πto je pozivao stariIzrael, da bude svjetlo svijetu. MoÊnom oπtricom istine — porukamaprvog, drugog i treÊeg anela — On je pozvao narod iz crkava i iz svijetada bi ga doveo u svoju svetu blizinu. UËinio ga je Ëuvarom svojegaZakona i povjerio mu velike istine iz proroËanstava za ovo vrijeme.Poput proroËkih spisa povjerenih starom Izraelu, one su sveta baπtinakoja se mora prenijeti ljudima.

Trojica anela iz Otkrivenja 14 prikazuju narod koji prihvaÊa svjetloBoæjih poruka i kao Njegov predstavnik objavljuje opomenu πirom planeta.Krist kaæe svojim sljedbenicima: “Vi ste svjetlo svijetu.’ (Matej 5,14)Svakoj duπi koja prihvati Isusa, kriæ s Golgote poruËuje: ‘Pogledajtekolika je vrijednost duπe.’ ‘Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnuvijest svakom stvorenju!’ (Marko 16,15) NiËemu se ne smije dopustiti dasprijeËi izvrπenje tog zadatka. To je djelo od presudne vaænosti za ovovrijeme i ono mora biti dalekoseæno kao vjeËnost. Ljubav koju je Isuspokazao prema ljudskim duπama, putem ærtve koju je prinio za njihovootkupljenje, pokretat Êe i sve Njegove sljedbenike.

Krist prihvaÊa — i to s kakvom radoπÊu! — svako ljudsko biÊe kojeMu se preda. On udruæuje ljudsko s boæanskim, da bi svijetu otkriotajne utjelovljene ljubavi. Govorite o tome, molite se za to, pjevajte otome, preplavite svijet porukama iz Njegove RijeËi i osvajajte novapodruËja.” (Ellen G. White, Counsels for the Church, str. 58,59)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U kojem smislu poruke trojice anela iz Otkrivenja 14 od-reuju poslanje Crkve adventista sedmoga dana?

2. Razmiπljajte o suboti i njezinoj vaænosti. Kao πto smo vidjeliovoga tjedna, poruka koja je u njoj sadræana toliko je vaæna da namBog zapovijeda da odvojimo sedminu svojeg æivota da bismo Ga sesjeÊali kao svojega Stvoritelja i Spasitelja. Mi nismo obvezni odla-ziti na neku svetu goru niti u sveti grad da bismo slavili Boga.Svakoga tjedna, brzinom od tisuÊu πesto kilometara na sat (bar ublizini ekvatora), subota dolazi do nas. Kako nam ta Ëinjenicadodatno pomaæe da razumijemo vaænost tog dana, kao i onoga naπto on upuÊuje?

3. Kako misao o padu Babilona i pojam æiga Zvijeri moæemoobjasniti na najprihvatljiviji naËin? Kako te istine moæemo iznijetina najmanje uvredljiv naËin, premda se moramo pomiriti s tim daÊe bez obzira na sav naπ trud neki ljudi ipak biti uvrijeeni?

100

Adventistica u sljedeÊem æivotu

Starija æena je pozorno sluπala u subotnjoj πkoli na jugoistoku Azije. Nje-zina Biblijska pouka za subotnju πkole bila je pomnjivo ispunjena. ProËitala jesvaki redak iz svoje Biblije. U njoj su bili podcrtani mnogi redci. Odvojila jenovac za misijski dar u subotnjoj πkoli. Æena, poznata crkvenim Ëlanovima kao“baka”, bila je uzor svim adventistima sedmog dana. Posjetitelj ameriËke crkveGregory Whitsett susreo se s tom bakom i pitao je zaπto je ostavila svoju ne-krπÊansku svjetsku religiju da postane adventistica.

Baka je povezala svoju tragiËnu æivotnu ispovijest o gubitku roditelja unesreÊi, kad je imala svega pet godina, i trpljenje tijekom godina kad su jeuznemiravali zli duhovi. Traæila je pomoÊ lijeËnika i duhovnih medija, ali dobilaje lijek samo kao privremenu pomoÊ.

Jednog dana adventistiËki se pastor doselio u susjedni stan, a baka jeradoznalo promatrala kako se ljudi okupljaju kod njega svakog petka naveËer.Stajala je kod njegovih vrata kako bi doznala πto se dogaa i sluπala glazbu. Kadje sluπala glazbu, ispunjavao ju je mir iz tjedna u tjedan. Pastor je nije mogaouvjeriti da ue u kuÊu, ali saznao je za njezine nevolje s duhovima i ponudiojoj da se moli za nju. Baka se sloæila, a zli duhovi su trajno otiπli. IspunjenazahvalnoπÊu, prihvatila je Isusa i pridruæila se mjesnoj adventistiËkoj crkvi.

Whitsett, direktor Centra za istoËnoazijske religije, Ëiji je dio i programGlobalne misije AdventistiËke crkve, zamolio je baku da objasni πto misli podtim da joj Isus znaËi sve.

“Isus mi znaËi sve!” rekla je starica govoreÊi pomoÊu prevoditelja. “Izlije-Ëio me je i dao mi mir. Ne mogu nikome pomoÊi, ali mogu govoriti o Isusu svimakoje sretnem. Ja sam stara æena i nemam joπ puno æivota. Toliko volim Isusada sam odluËila biti adventistica i u mojem sljedeÊem æivotu.”

Misionar-prevoditelj bio je zapanjen. S njim je baka prouËavala Bibliju, ibio je ugodno iznenaen kako je ona potpuno ostavila svoje stare vjerske po-glede. Bakina situacija nije neuobiËajena kod ljudi koji postaju krπÊani nakonslijeenja drugih svjetskih religija i tradicionalnih animistiËkih praksi, kaæucrkveni duænosnici. To je glavni izazov za pruæanje pomoÊi i razlog za osnivanjeCentra za istoËnoazijske religije i programa Globalne misije. Molite za rad takvihcentara Globalne misije i za ljude poput ove bake.

Viπe na: globalmissioncenters.org.

Andrew McChesney

101


Pouka 13 19.—26. rujna

Korak u vjeri“Teæite meu sobom za onim za Ëim treba da teæite u Kristu

Isusu! On, boæanske naravi, nije se ljubomorno dræao svojejednakosti s Bogom, nego se nje liπio uzevπi narav sluge ipostavπi sliËan ljudima.” (Filipljanima 2,5-7)

Biblijski tekstovi: Filipljanima 2,5-11; Matej 4,18-20; Djela9,3-6.10-20; Ivan 21,15-19; 1. Ivanova 3,16-18.

Napuπtanje slave Neba, oboæavanja anela i zajedniπtva s Ocem zna-Ëilo je nezamislivu ærtvu. Isus je doπao na ovaj svijet patnje i smrti dabi otkrio OËev karakter ljubavi, da bi ponovno zadobio naklonost ljud-skih biÊa i da bi otkupio Ëitavo ËovjeËanstvo. “Cijena se naπeg otkupljenjaneÊe razumjeti sve dok otkupljeni ne budu stajali sa svojim Otkupiteljempred Boæjim prijestoljem. Dok se slava vjeËnog doma bude odvijala prednaπim ushiÊenim osjetilima, sjetit Êemo se da je Isus sve to ostaviozbog nas, da nije postao samo prognanik iz nebeskih dvorova, veÊ da sezbog nas izloæio opasnosti od neuspjeha i vjeËnog gubitka. Tada Êemopoloæiti svoje krune pred Njegove noge i zapjevati: ‘Dostojno je Janjekoje je zaklano da primi moÊ, bogatstvo, snagu, Ëast, slavu i hvalu!’(Otkrivenje 5,12)” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 93; u izvorniku 131)

Ærtva koju je Isus prinio za naπe spasenje ne moæe se izmjeriti. Akad mi prihvatimo Njegovo vodstvo, kad posluπamo zapovijed i ujedinimose s Njim u zadobivanju izgubljenih za Njegovo kraljevstvo — to i od naszahtijeva ærtvu. Naπ Gospodin katkad traæi od nas ærtve, ali nam zauzvratpruæa daleko veÊe radosti.

102

NEDJELJA 20. rujna

ISUSOVA SAMOPOÆRTVOVNA LJUBAV

Apostol Pavao poziva nas da “dopustimo” ili “omoguÊimo” da Kristovum prebiva u nama. Kakav je bio Kristov um? ©to je upravljalo Njegovimmisaonim tokovima? ©to je bilo temelj Njegovog razmiπljanja?

ProËitajte Filipljanima 2,5-11. Kako nam ti redci otkrivaju sræKristovog razmiπljanja i motiv koji je upravljao Ëitavim Njegovimæivotom?

..................................................................................................................................

Isus je od vjeËnih vremena bio jednak s Bogom. Pavao objavljuje tuvjeËnu istinu sljedeÊim rijeËima: “Koji se, premda u obliËju Boæjem, nijeotimao da bude jednak Bogu.” (Filipljanima 2,6 — Varaædinska Biblija)RijeË “obliËje” prijevod je grËke rijeËi morphê. Ona oznaËava samu bîtnekog pojma, povezuje dva pojma podjednake vrijednosti. Prema ad-ventistiËkom biblijskom komentaru, “to dovodi Krista u ravnopravanpoloæaj s Ocem i postavlja Ga iznad svake druge sile. Pavao naglaπavatu istinu da bi æivlje doËarao dubinu Kristovog dragovoljnog poniæenja.”(The SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 154) GovoreÊi o Njegovoj vjeËnojnaravi, Ellen G. White dodaje: “U Kristu je iskonski, nepozajmljeni,nesteËeni æivot.” (Isusov æivot, str. 435; u izvorniku 530)

Iako jednak Bogu od vjeËnih vremena, Isus je “ponizio sam sebe”(Filipljanima 2,7 — DK). Tu je takoer upotrijebljen zanimljiv grËki izraz,koji bi se doslovno mogao prevesti rijeËju “ispraznio”. Isus je dobrovolj-no “ispraznio sebe” od svojih prednosti i povlastica koje je imao kaojednak Bogu, da bi uzeo ljudsko obliËje i postao skromni sluga Ëovje-Ëanstva. A kao sluga, On je Ëitavom svemiru otkrio nebeski zakon lju-bavi i u zavrπnom Ëinu pokazao najveÊu ljubav na kriæu. Dao je svojæivot da bi nas spasio za vjeËnost.

Osnovu Isusovog razmiπljanja Ëinila je samopoærtvovana ljubav. Stogaslijediti Isusa znaËi voljeti kao πto je On volio, sluæiti kao πto je Onsluæio, propovijedati kao πto je On propovijedao. Meutim, dopustimo liIsusu da nas preko Duha Svetoga isprazni od naπih sebiËnih æelja, stajatÊe nas neËega. Isusa je to stajalo svega. Ali Sveto pismo za Njega kaæe:“Zato ga Bog uzdiæe na najviπu visinu i dade mu jedincato ime koje jeiznad svakoga drugog imena.” (Filipljanima 2,9)

Nebo Êe biti vrijedno svake ærtve koju prinesemo na zemlji. Da, bitÊe ærtava na putu, ali radost sluæbe veÊ danas ih nadmaπuje, a vjeËnaradost æivljenja s Kristom kroz vjeËnost uËinit Êe da svaka ærtva kojuovdje pretrpimo djeluje beznaËajno.

Kada ste posljednji put morali “umrijeti sebi” radi Krista? ©tovam vaπ odgovor govori o vaπem krπÊanskom putu?

103


POZIV NA POSVE∆ENJE

Zamislite da ste Petar ili Ivan. Sunce je upravo granulo nad Galilejomodagnavπi hladnoÊu noÊnog zraka. Misli su vam usmjerene samo najedno — uloviti πto viπe ribe. Ribarenje vam je u posljednje vrijeme iπlood ruke i vi se radujete joπ jednom uspjeπnom danu. A onda, na blijedomjutarnjem svjetlu vidite kako vam prilazi On — Isus iz Nazareta. Nisteni svjesni da Êe vam se za samo nekoliko trenutaka Ëitav æivot promije-niti. Nikad viπe neÊete biti isti.

ProËitajte Matej 4,18-20. Zaπto su ©imun Petar i Andrija bilispremni napraviti tako radikalan korak da bi slijedili Krista? ©tonam u tom tekstu ukazuje da ih je Isus pozivao na neπto uzviπenijenego πto je bilo lovljenje ribe?

..................................................................................................................................

Iz Evanelja po Ivanu saznajemo da su oni veÊ viπe od godinu danaznali neπto o Isusu, ali nisu Mu se odmah u potpunosti posvetili. Ipak,sigurno je postojalo neπto u Kristovom ponaπanju, u Njegovoj pojavi,rijeËima i postupcima πto je tim galilejskim ribarima ukazivalo da ih Onpoziva u uzviπeniju sluæbu. Razlog da napuste svoje laice, zanimanjei obiteljsko okruæenje da bi Ga slijedili, bio je πto su se osjetili pozvani-ma na neπto uzviπenije. Ti obiËni ribari shvatili su da su pozvani naneπto viπe od obiËnog. Moæda Bog vas danas ne poziva da napustitesvoje zanimanje, ali ipak vas poziva na neπto viπe od obiËnog — danavjeπÊujete Njegovu ljubav i svjedoËite o Njegovoj istini na slavu Njegovogimena.

Razmotrite poziv upuÊen Mateju, cariniku, u Mateju 9,9. ©to jetom tekstu posebno vrijedno zapaziti?

..................................................................................................................................

Carinici su se u rimskom svijetu Ëesto bavili iznudom zloupotreb-ljavajuÊi svoje sluæbene ovlasti da bi tlaËili obiËan narod. Oni su spadalimeu najomraæenije i najprezrenije ljude u cijelom Izraelu. Kristov poziv:“Poi za mnom!” nagovjeπtava da je Matej prije toga veÊ Ëuo za Isusa ida Ga je u svojem srcu æelio slijediti. I tako, kad je poziv stigao, on jebio spreman. Bio je zadivljen Ëinjenicom da ga je Krist prihvatio i pozvaoda bude jedan od Njegovih uËenika.

Duboko u srcu svakog od nas postoji Ëeænja za neËim uzviπenijimu æivotu. I mi æelimo æivjeti za neπto πto je vrijedno truda, za neki veÊii plemeniti cilj. Zato Krist i nas poziva, kao i Mateja, da Ga slijedimo.

Razmislite Ëega se sve ljudi moraju odreÊi da bi slijedili Isusa.Zaπto Êe se to na kraju ipak uvelike isplatiti?

104

UTORAK 22. rujna

PAVAO — BOÆJE IZABRANO SREDSTVO

Kad je Pavao prihvatio Krista, njegov æivot iz korijena se promije-nio. Krist mu je dao potpuno novu buduÊnost. Poveo ga je iz njegovezone udobnosti u iskustva kakva je teπko mogao i zamisliti. Pod vodstvomDuha Svetoga apostol Pavao je propovijedao Boæju rijeË tisuÊama ljudiπirom Sredozemlja. Njegovo svjedoËenje promijenilo je povijest krπÊan-stva i Ëitavog svijeta.

ProËitajte Djela 9,3-6.10-20. Kako nam ti redci otkrivaju da jeIsus imao uzviπeniji cilj za Pavlov æivot?

..................................................................................................................................

Isus Ëesto bira pojedince od kojih se najmanje oËekuje da bi svje-doËili u Njegovo ime. Sjetite se ljudi opsjednutih zlodusima, æene Sama-rijanke, carinika, prostitutke, galilejskih ribara, a onda i tog ogorËenogprogonitelja krπÊana. Svi oni bili su najprije preobraæeni miloπÊu, azatim poslani da s radoπÊu u srcu govore o tome πto je Krist uËinio unjihovom æivotu. Nikome od njih nikad nije dosadilo o tome govoriti. Jerono πto je Krist za njih uËinio bilo je tako Ëudesno da su to moraliprenijeti drugima. Jednostavno nisu mogli πutjeti.

Usporedite Djela 28,28-31 i 2. Timoteju 4,5-8. Koje naznaketu nalazimo da se Pavao nikad nije pokolebao u svojoj Ëvrstoj odlucida Ëitav æivot posveti Kristu i sluæbi zadobivanja duπa?

..................................................................................................................................

Pri kraju æivota, dok se nalazio u kuÊnom pritvoru u Rimu, Pavaopotvruje “da je ovo Boæje spasenje poslano poganima. Oni Êe ga iprihvatiti” (Djela 28,28). Izvjeπtaj biljeæi da je on primao sve koji su gadolazili posjetiti i da im je propovijedao RijeË (Djela 28,30.31). Dok muse kraj pribliæavao, ohrabrivao je Timoteja da obavlja djelo evanelista,a za sebe je mogao mirno reÊi: “Plemenitu sam borbu izvojevao, trkudovrπio, vjeru saËuvao.” (2. Timoteju 4,7)

Premda naπ poziv moæda nije tako dramatiËan kao Pavlov, Bog ipakpoziva svakog od nas da surauje s Kristom u Njegovom nastojanju dapromijeni svijet. Pavao je usprkos svim teπkoÊama s kojima se suoËavaotijekom godina (vidi 2. KorinÊanima 11,25-30) ostao vjeran svojem zva-nju u Gospodinu. A æivotna priËa o tome kako je bivπi progonitelj Isuso-vih sljedbenika postao najutjecajniji i najznaËajniji zagovornik krπÊan-ske vjere (osim Isusa), ostaje moÊno svjedoËanstvo o tome πto Gospodinmoæe uËiniti preko nekoga tko posveti svoj æivot Njegovom djelu.

Na koji je posao Bog vas pozvao? Obavljate li ga?

105

SRIJEDA 23. rujna

ZAHTJEVI LJUBAVI

Ljubav se uvijek pokazuje na djelu. Naπa ljubav prema Kristu pri-siljava nas da uËinimo neπto za izgubljeno ËovjeËanstvo. Pavao to jasnopotvruje obraÊajuÊi se crkvi u Korintu: “Ljubav Kristova potpuno namaovladava.” (2. KorinÊanima 5,14) KrπÊanstvo nije na prvom mjestu od-bacivanje neËega πto je loπe kako bismo bili spaπeni. Isus se nije “od-rekao” neËeg loπeg na Nebu da bi On sam mogao biti spaπen. On seodrekao dobrih stvari da bi drugi mogli biti spaπeni. Isus nas ne pozivasamo da posvetimo svoje vrijeme, talente i novac Njegovom djelu. Onnas poziva da Mu predamo svoj æivot. Isus je jasno izloæio zahtjeveboæanske ljubavi.

ProËitajte Ivan 21,15-19. Koje je pitanje Isus triput postavioPetru i kakav je bio Petrov odgovor? Zaπto je Isus to pitanje pono-vio triput?

..................................................................................................................................

Petar se triput odrekao svojega Gospodina, a Isus je triput izmamiopriznanje ljubavi s Petrovih usana. U prisutnosti ostalih uËenika, On jeiznova gradio Petrovo uvjerenje da mu je oproπteno boæanskom ljubav-lju i da Isus za njega joπ uvijek ima posao u Boæjem djelu.

Ponovno proËitajte Ivan 21,15-19 obraÊajuÊi posebnu pozornostIsusovim odgovorima na Petrove izraze ljubavi prema Njemu. ©toIsus traæi od njega?

..................................................................................................................................

Boæanska ljubav je aktivna, ona ne miruje. Ljubav podrazumijevaposveÊenje. Ljubav nas nagoni na djelovanje. Ona nas navodi da poemou izgubljeni svijet, pun Boæje djece u oËajniËkoj potrebi. Kad je Isusrekao Petru: “Pasi ovce moje!”, bila je to istodobno zapovijed, ali iutjeπno ohrabrenje. UËitelj je traæio odgovor na ljubav uvjeravajuÊi Petrada joπ uvijek ima posao za njega, usprkos njegovom sramnom ponaπa-nju nakon Isusovog uhiÊenja. Petar nije samo nijekao da poznaje Isusa,veÊ se i zaklinjao, upravo onako kao πto mu je Gospodin unaprijedrekao. Dakle, u Ëemu je poanta? Moæda ste i vi sramno iznevjerili svojegaGospodina. Moæda ste Ga se svojim postupcima viπeput odrekli. Ipak,radosna je vijest da vam je milost joπ uvijek na raspolaganju i da vasBog joπ uvijek nije odbacio. Joπ uvijek ima mjesta za vas u Njegovomdjelu ako ste ga spremni prihvatiti.

Jeste li ikada, poput Petra, “zanijekali” Gospodina? Ako jeste,πto vam poruËuje ne samo izvjeπtaj o Petrovom nijekanju, veÊ i onoπto mu je Krist rekao nakon toga?

106

»ETVRTAK 24. rujna

ZAVJET LJUBAVI

Pri kraju tog razgovora izmeu Petra i Isusa, vidimo njih dvojicukako hodaju obalom. Dok valovi zapljuskuju obalu, Isus govori Petru ocijeni uËeniπtva. On æeli da Petru bude sasvim jasno s Ëim Êe se svesuoËavati ako prihvati Isusov poziv da “pase Njegove ovce”.

ProËitajte Ivan 21,18.19. ©to je Isus rekao Petru o cijeni uËe-niπtva? Zaπto je Isus otkrio Petru neπto tako uznemirujuÊe baπ utom trenutku njegovog æivota?

..................................................................................................................................

Tim je rijeËima Krist prorekao muËeniËku smrt koju Êe Petar jednogdana doæivjeti. Njegove ruke bit Êe prikovane za kriæ. OtkrivajuÊi mu to,Krist je Petru ponudio izbor. Ponudio mu je najveÊu æivotnu radost —da vidi duπe osvojene za Boæje kraljevstvo. Na blagdan Pedesetnicepromatrat Êe tisuÊe ljudi kako dolaze Kristu. »init Êe Ëuda u Isusovoime i proslavit Êe Ga pred joπ mnogim ljudima. Imat Êe vjeËnu radostzajedniπtva s Kristom u radu za Njega.

Ali ta prednost imat Êe svoju cijenu. Ona Êe zahtijevati ærtvu, i toonu najveÊu. Dakle, od Petra se traæilo da se zavjetuje πirom otvorenihoËiju. Jer Petar je sada znao da nema te ærtve koja bi ga sprijeËila dase pridruæi Isusu u Njegovom poslanju na ovom svijetu.

ProËitajte 1. Ivanova 3,16-18. Za Ivana je ljubav neπto viπe odnejasne apstrakcije. Kako Ivan definira krajnju ærtvu ljubavi?

..................................................................................................................................

U vjeËnosti nam niπta od onoga πto smo ikad uËinili neÊe izgledatikao ærtva. Naprotiv, izgledat Êe nam da je to πto smo ovdje ulagali svojevrijeme, trud, pa i svoj æivot, viπe nego izobilno nagraeno. Kakva jeradost kad ljubav pretoËimo u akciju, a namjere u predaju! Jer kad bezikakvog sustezanja odgovorimo na boæansku ljubav svjedoËeÊi drugimakao Kristovi poslanici, mi zapravo ispunjavamo svrhu svojeg æivota idoæivljavamo najveÊu moguÊu radost. Isus je to ovako rekao: “Kad toznate, blago vama ako to i Ëinite.” (Ivan 13,17) NajveÊa æivotna radost itrajna sreÊa nastaju kad ostvarimo smisao svojeg postojanja proslavljajuÊiBoga svojim naËinom æivota, objavljujuÊi Njegovu ljubav i istinu svijetu.

Teπko je dokuËiti pojam vjeËnosti kada je jedino πto poznajemoovo malo vremena πto imamo. Ipak, potrudimo se koliko god je unaπoj moÊi da zamislimo vjeËni æivot, bolji od bilo Ëega πto ovdjeposjedujemo, i onda doËarajmo sebi zbog Ëega niπta πto imamoovdje, u ovom djeliÊu vremena, nije vrijedno gubitka vjeËnog æivotakoji nam je obeÊan u Isusu.

107


PETAK 25. rujna


“Oni koji vrπe duhovni nadzor nad crkvom trebali bi osmislitisredstva i naËine kako bi se svakom vjerniku omoguÊilo da na nekinaËin sudjeluje u Boæjem djelu. To se u proπlosti preËesto zanemarivalo.Nisu bili jasno izloæeni niti su provoeni planovi na osnovi kojih bitalenti svih vjernika bili upotrijebljeni u aktivnoj sluæbi. Malo je onihkoji razumiju koliko je zbog toga izgubljeno.

VodeÊi ljudi u Boæjem djelu moraju, kao mudri vojskovoe, pravitiplanove za napredovanje duæ Ëitave bojiπnice. U svojem planiranju onitrebaju obratiti posebnu pozornost na posao koji obiËni vjernici moguobaviti za svoje prijatelje i susjede. Boæje djelo na Zemlji ne moæe sedovrπiti sve dok se muπkarci i æene, vjernici naπe crkve, ne prihvateposla i ne pridruæe naporima propovjednika i sluæbenika crkve.

Spasenje greπnika zahtijeva ozbiljan, osobni rad. Mi moramo odni-jeti ljudima RijeË æivota, a ne Ëekati da oni nama priu. O, kad bihmogla pronaÊi odgovarajuÊe rijeËi koje bi pokrenule muπkarce i æene namarljiv rad! Preostalo nam je tako malo vremena. Nalazimo se na samojgranici vjeËnog svijeta. Ne smijemo gubiti vrijeme. Svaki trenutak jezlata vrijedan i odviπe dragocjen da bi se posvetio udovoljavanju sebi.Tko su oni koji Êe usrdno traæiti Boga, crpiti snagu i milost od Njega ipostati Njegovi vjerni radnici u misijskom polju?

U svakoj crkvi ima talenata koji se pravilnim radom mogu razvititako da budu od velike pomoÊi u Djelu. Za izgradnju naπih crkava sadaje potrebno usrdno zalaganje mudrih radnika kako bi se uoËili i razvilitalenti u crkvi — talenti koji se mogu usavrπiti za sluæbu UËitelju.”(Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 9, str. 116, 117)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koja je glavna poruka Ellen G. White u navedenom ulomku?Kakav bi utjecaj ona mogla imati na vaπe osobno svjedoËenje i nasluæbu vaπe crkve?

2. Na koji se naËin prava ljubav uvijek pokazuje? Koji su laænioblici ljubavi, koji imaju malo toga zajedniËkog s pravom ljubavlju?

3. Razgovarajte u razredu o ærtvama koje su ljudi podnijeli zaGospodina, ukljuËujuÊi i gubitak æivota. ©to moæete nauËiti iz tihdogaaja?

108

Trudna dvije godine

Fanta Camara bila je uzbuena kad je primijetila izboËinu na trbuhu. Alikako je izboËina postajala sve veÊa, poËela se osjeÊati loπe. OsjeÊala se takostraπno da je otiπla u bolnicu u Conakryju u Gvineji, u Africi.

LijeËnik joj je pregledao trbuh. “Nisi trudna,” rekao je. Fanta nije vjerovalalijeËniku. Pitala je roakinju, koja je bila medicinska sestra. “Trudna si,” reklajoj je ona. “U trbuhu je dijete.”

Fanta je blistala od radosti. Ali ona se i dalje osjeÊala loπe, a rodbina nijeznala kako to rijeπiti. Otiπla je u drugu bolnicu. “Nisi trudna,” rekao je lijeËnik.Fanta je posjetila treÊu bolnicu. “Trudna si,” objavio je treÊi lijeËnik. Ali sve-jedno nije znao kako joj pomoÊi.

Kako su prolazili tjedni, Fantino se zdravstveno stanje pogorπavalo. Jedvaje mogla hodati.

Pet mjeseci nakon πto je primijetila izboËinu na trbuhu, noÊu se u njezinojspavaÊoj sobi pojavio neznanac. Imao je stopala i noge muπkarca, ali prsa i liceleoparda. Bila je uplaπena. “NeÊeπ dobiti dijete πto ti je u trbuhu,” rekao jestranac i okrenuvπi se nestao kao da odlazi kroz zid spavaÊe sobe. SljedeÊe noÊistranac se opet pojavio u spavaÊoj sobi. “NeÊeπ dobiti dijete πto ti je u trbuhu,”rekao je. Svake noÊi posjeÊivao je Fantu.

Proπla je godina. Dvije godine. Kako je zapoËela treÊa godina, Fanta je idalje bila trudna i jadna. Tada se sjetila Tranqullea Fassinadounoa. Prezirala gaje jer je bio jedini krπÊanin u njihovoj blizini, ali sad je bila oËajna. Nakon πtoje Ëuo njezinu priËu, Tranqulle, pionir programa Globalne misije, molio se ipostio tri dana za Fantu, moleÊi Boga za mudrost.

Zatim je otiπao k Fanti i, otvorivπi Bibliju, proËitao joj redak u Efeæanima6,12: “Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovniπtava, protivVlasti, protiv upravljaËa ovoga mraËnoga svijeta, protiv zlih duhova pod nebesi-ma.”

Rekao je nevidljivim duhovima, posjetiteljima te kuÊe: “Svi zli duhovi kojine priznajete ime Isusa Krista, odlazite odmah odavde, u ime Isusa Krista!”

Okrenuvπi se Fanti, rekao je: “Ako ponovno vidiπ tog zlog duha, samozapovjedi da te ostavi u Isusovo ime.”

Te noÊi Fanta je leæala u krevetu kad se pojavio zli duh. Prije nego πto jemogao progovoriti, rekla je: “Ostavi me u ime Isusa Krista.” Zli duh je odmahnestao u oblaku dima, i nikad se viπe nije vratio. Tri dana kasnije Fanta je rodilazdravo dijete, djevojËicu. “Sada vjerujem u Isusa,” kaæe Fanta.

Hvala vam na vaπem daru trinaeste subote koji Êe pomoÊi ljudima u Gvinejii drugdje u ZapadnocentralnoafriËkoj diviziji pouËavati o Isusu.

Andrew McChesney

Preveo Ivan –idara

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

PosredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

110

01 S Filipljanima 2,28-30 SuosjeÊajni Spasitelj02 » 1. Petrova 5,2.3 Vi ste svi braÊa03 P 1. Petrova 5,5.6 Nema mjesta oholosti04 S 1. Petrova 5,7 Isus se brine za nas

05 N 2. KorinÊanima 4,2 Istina Êe pobijediti06 P Izaija 8,12 Propovijedajte RijeË07 U Matej 23,25 Rodovi pokajanja08 S 1. Petrova 4,7 Brzo doi, Gospodine09 » Izaija 59,19 Zastava nasuprot neprijatelju10 P Matej 20,26. 27 Neka je slava Bogu11 S Matej 5,13 Duhovna sol

12 N Ivan 17,22.23 Ljubav bez premca13 P 1. Solunjanima 2,9 Rad je blagoslov14 U Izreke 3,5 Savrπena vjera15 S Titu 1,14 Bezumni fanatizam16 » Izreke 4,20-22 Hrana za æivot17 P Matej 5,16 Æivot kao Njegov18 S Rimljanima 12,5.6 Darovi povjereni za sluæbu

19 N Nahum 1,7 Stalno prisutna pomoÊ20 P Propovjednik 10,17 Jedite da imate snagu21 U Djela 1,8 Neka vaπe svjetlo zasja22 S Job 23,10 Otvorena vrata23 » 1. Ivanova 5,10-12 Poznajete li svojega Gospodina?24 P Matej10,7-10 Sijte kraj svih voda25 S 1. KorinÊanima 3,11 Zidate li na Stijeni?

26 N Matej 9,29 U skladu s vaπom vjerom27 P Jeremija 18,14 Mali ljudi — velike teme28 U Luka 21,34 Nagrada za vjernost29 S Psalam 144,12 Boæje obeÊanje roditeljima30 » 2. Petrova 1,4 ObeÊana snaga za svaki dan31 P 1. Timoteju 6,20.21 Kako se suoËiti s protivljenjem

JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2020.

Ljubav bez premca

111

01 S Izaija 5,20.21 Dionici boæanske naravi

02 N Ivan 3,16 Isus, naπ Prijatelj na sudu03 P Izaija 58,6 Snaga istine04 U Psalam 19,14 RijeËi su vaæne05 S Filipljanima 3,9 Pokriveni Kristovom pravednoπÊu06 » Izaija 57,15 Bog nagrauje poniznost07 P Otkrivenje 3,17 Razumijevanje duænosti08 S Daniel 12,3 “Kao zvijezde navijeke, u svu vjeËnost”

09 N Izaija 49,15 MajËinska ljubav10 P 1. KorinÊanima 2,14 Sotonine smicalice11 U Psalam 31,20 Hodanje s nevidljivim Bogom12 S Rimljanima 12,12 Gledajte u Svjetlo13 » 1. Solunjanima 5,16-18 Ne izgovarajte obeshrabrujuÊe rijeËi14 P Hebrejima 11,7 Noino i naπe vrijeme15 S 2. KorinÊanima 5,21 Boæanska Zamjena

16 N Psalam 78,1 Moæete li traæiti Boæji peËat?17 P 1. KorinÊanima 4,9 Njegujte duh sreÊe18 U 1. Petrova 4,8 Njegujte blagost u domu19 S Jakov 1,8 Opasnost od neodluËnosti20 » Postanak 1,31 Preko prirode do Boga prirode21 P Matej 24,14 Pod vodstvom Velikog Stvaratelja22 S Rimljanima 6,13 Boæje pravo na nas

23 N Jakov 1,22 Provjera iskrenosti24 P Psalam 89,20 Uhvatite se za boæansku silu25 U Psalam 89,15 Boæji zakon je nepromjenjiv26 S Izaija 8,19 »uvajmo se okultnog27 » Jakov 4,4 U svijetu, ali ne od svijeta28 P Marko 2,17 Oponaπanje Kristovog naËina rada29 S Amos 5,13 KrπÊanska razboritost

30 N Luka 9,23 Pravo posveÊenje31 P Efeæanima 4,13 Tajna duhovnog rasta

JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2020.

Tajna duhovnog rasta

112

01 U 1. KorinÊanima 3,8 Primite da biste mogli dati02 S Psalam 25,9 Napisano za opomenu nama03 » Psalam 130,3.4 Povlaπteniji od anela04 P Ivan 8,44 Nevidljive sile u sukobu05 S Ivan 14,16 Naπ VodiË u svu istinu

06 N Daniel 2,23 Moæeπ pobijediti07 P 1. KorinÊanima 10,12 Oholost dolazi pred pogibao08 U Psalam 34,3 Da tvoja vjera ne malakπe09 S Ivan 3,30 Svijest o oproπtenim grijesima10 » 1. KorinÊanima 12,18-21 Krist nije podijeljen11 P Ivan 13,15 Dræite se pravca i smjera12 S 1. Ivanova 2,28 KrπÊani danas

13 N Matej 4,4-10 Pazite na svoje rijeËi14 P 1. Petrova 3,10 Njegujte Kristovu ljubav15 U Ivan 13,18 Da se Juda pokajao16 S Filipljanima 4,5.6 Dræite Isusa za rijeË17 » Djela 17,24-26 Svi su ljudi braÊa18 P Matej 12,35 Nikada ne poniæavajte zabludjele19 S Hebrejima 11,16 Kako ovdje imati Nebo

20 N Ivan 14,8.9 Krist je Put21 P Hebrejima 11,3 Bog je Osoba22 U 1. Ivanova 3,14 Jeste li preπli iz smrti u æivot?23 S Ivan 15,24 On je uvijek sa mnom24 » 1. KorinÊanima 3,7 Boæji suradnici25 P 1. KorinÊanima 9,16 Boæanska milost naπa najveÊa potreba26 S 1. Timoteju 5,25 Boæji trajni poziv

27 N Matej 6,27.28 Ne zanemarujte male stvari28 P Filipljanima 3,14 TrËite prema cilju29 U Izreke 22,29 Vi radite Boæji posao30 S 1. KorinÊanima 14,8.9 Veliki posao koji je pred nama

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2020.

Krist je Put

113

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjiga za sve

koji vole misiju

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.

05. Psalam 7.06. Psalam 8.07. Psalam 9.08. Psalam 10.09. Psalam 11.10. Psalam 12.11. Psalam 13.

12. Psalam 14.13. Psalam 15.14. Psalam 16.15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.

19. Psalam 20.20. Psalam 21.21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.24. Psalam 24.25. Psalam 25.

26. Psalam 26.27. Psalam 27.28. Psalam 28.29. Psalam 29.30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.

02. Psalam 33.03. Psalam 34.04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.

09. Psalam 38.10. Psalam 39.11. Psalam 40.12. Psalam 41.13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.

16. Psalam 44,13-27.17. Psalam 45.18. Psalam 46.19. Psalam 47.20. Psalam 48.21. Psalam 49.22. Psalam 50.

23. Psalam 51.24. Psalam 52.25. Psalam 53.26. Psalam 54.27. Psalam 55.28. Psalam 56.29. Psalam 57.

30. Psalam 58.31. Psalam 59.

RUJAN

01. Psalam 60.02. Psalam 61.03. Psalam 62.04. Psalam 63.05. Psalam 64.

06. Psalam 65.07. Psalam 66.08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.

13. Psalam 70.14. Psalam 71,1-13.15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.

20. Psalam 75.21. Psalam 76.22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.

27. Psalam 80.28. Psalam 81.29. Psalam 82.30. Psalam 83.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-114

05. Psalam 115-11806. Psalam 119-12007. Psalam 121-12308. Psalam 124-12609. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-141

12. Psalam 142-14613. Psalam 147-15014. Izreke 1-315. Izreke 4-616. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-16

19. Izreke 17-2020. Izreke 21-2421. Izreke 25-2722. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-12

26. Pjesma 1-427. Pjesma 5-828. Izaija 1-429. Izaija 5-730. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-6

06. Ezekiel 7-1007. Ezekiel 11-1308. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-28

13. Ezekiel 29-3214. Ezekiel 33-3515. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-4

20. Daniel 5-921. Daniel 10-1222. Hoπea 1-323. Hoπea 4-624. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-3

27. Amos 1-328. Amos 4-629. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-16

02. Izaija 17-2103. Izaija 22-2504. Izaija 26-2805. Izaija 29-3106. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-40

09. Izaija 41-4410. Izaija 45-4711. Izaija 48-5012. Izaija 51-5413. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-63

16. Izaija 64-6617. Jeremija 1-418. Jeremija 5-719. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-20

23. Jeremija 21-2424. Jeremija 25-2725. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-43

30. Jeremija 44-4631. Jeremija 47-49

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SRPANJ

01. Psalam 14602. Psalam 14703. Psalam 14804. Psalam 149

05. Psalam 15006. Izreke 107. Izreke 208. Izreke 309. Izreke 410. Izreke 511. Izreke 6

12. Izreke 713. Izreke 814. Izreke 915. Izreke 1016. Izreke 1117. Izreke 1218. Izreke 13

19. Izreke 1420. Izreke 1521. Izreke 1622. Izreke 1723. Izreke 1824. Izreke 1925. Izreke 20

26. Izreke 2127. Izreke 2228. Izreke 2329. Izreke 2430. Izreke 2531. Izreke 26

KOLOVOZ

01. Izreke 27

02. Izreke 2803. Izreke 2904. Izreke 3005. Izreke 3106. Propovjednik 107. Propovjednik 208. Propovjednik 3

09. Propovjednik 410. Propovjednik 511. Propovjednik 612. Propovjednik 713. Propovjednik 814. Propovjednik 915. Propovjednik 10

16. Propovjednik 1117. Propovjednik 1218. Pjesma 119. Pjesma 220. Pjesma 321. Pjesma 422. Pjesma 5

23. Pjesma 624. Pjesma 725. Pjesma 826. Izaija 127. Izaija 228. Izaija 3

29. Izaija 430. Izaija 531. Izaija 6

RUJAN

01. Izaija 702. Izaija 803. Izaija 904. Izaija 1005. Izaija 11

06. Izaija 1207. Izaija 1308. Izaija 1409. Izaija 1510. Izaija 1611. Izaija 1712. Izaija 18



27. Izaija 3328. Izaija 3429. Izaija 3530. Izaija 36

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.https://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija-govori.hr

118

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2020.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 3.7. 10.7. 17.7. 24.7. 31.7. 7.8. 14.8. 21.8. 28.8. 4.9. 11.9. 18.9. 25.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

119

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2020.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 3.7. 10.7. 17.7. 24.7. 31.7. 7.8. 14.8. 21.8. 28.8. 4.9. 11.9. 18.9. 25.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

120

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjiga osobnih

iskustavaNaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

Documents

Mark Finley - Adventisti Hrvatska...Od 6. do 8. poglavlja Poslanice Rimljanima navodi se da je milost koja opravdava svakog vjernika istodobno i milost koja posveÊuje. U 10. poglavlju