Martina Ferić Šlehan Znanstveni projekt 0013009

Doktorska disertacijaObitelj u prevenciji

poremećaja u ponašanju djece i mladih:

Istarska županija - zajednica usmjerena na obitelj

Martina Ferić Šlehan

Znanstveni projekt 0013009 «Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u

ponašanju»

19. prosinac 2006. godine

Sveučilište u Zagrebu

Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet

Polazna ideja

smjernice prema zajednici usmjerenoj na obitelj

procjenu okruženja analizu resursa

prevencijske znanosti

na temelju

kroz

Prevencijska znanosti - fokus

epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika koji

predviđaju probleme u ponašanju

istraživanja učinkovitosti preventivnih strategija/programa postavljanje i testiranje preventivnih intervencija kako

bi se zaustavio uzročni proces koji vodi problemima mladih, te implementacija preventivnih strategija/programa u stvarna okruženja

istraživanje učinkovitosti sveobuhvatnih sustava planiranja prevencije u zajednici postavljanje i testiranje modela organiziranja prevencije

u zajednici i procjena njihove učinkovitosti

Modeli organiziranja prevencije u zajednici

CTC OJJDP SAMHSA ZKB

mobilizacija ključnih ljudi u zajednici

mobilizacija zajednice

stvaranje profila potreba populacije, resursa i spremnosti zajednice

senzibilizacijazajednice/

stvaranjetimova

koordinatora

procjena potreba – rizičnih i zaštitnih čimbenika

procjena potreba

mobilizacija i/ili građenje kapaciteta za zadovoljavanje potreba

procjena potreba/procjena resursa

određivanje prioriteta

razvoj sveobuhvatnog strategijskog plana

stvaranje prioriteta na lokalitetu

implementacija učinkovitih programa

implementacija preventivnih strategija

implementacija učinkovitih programa

implementacija programa

nadgledanje rezultata (učinaka) implementacije programa

institucionalizacija i nadgledanje nadgledanje i

evaluacijaevaluacija modela

Model postavljanja prevencije u zajednici


procjena potreba

identifikacija problema

(i rizičnih i zaštitnih čimbenika)

identifikacija postojećih

resursa koji mogu odgovoriti na

problem

stvaranje plana preventivnog djelovanja

implementacija(programa/strategija)

evaluacija(modela, implementiranih

programa/strategija)

Fokus rada


procjena potreba





problem





Identifikacija potreba(rizični i zaštitni čimbenici)

- znanstveno istraživanje -

Cilj istraživanja

Glavni cilj istraživanja procijeniti potrebe obitelji na ispitivanim područjima

Specifični ciljevi istraživanja ispitivanje percepcije obiteljskog okruženja (mladi i

roditelji) ispitivanja percepcije okruženja zajednice (mladi i

roditelji) ispitivanje razlika u percepciji obiteljskog okruženja i

okruženja zajednice (mladi i roditelji) ispitivanje povezanosti između percepcije obiteljskog

okruženja i okruženja zajednice (mladi i roditelji)

Hipoteze istraživanja

H1 Postoje razlike u percepciji obilježja obitelji od strane mladih i njihovih roditelja

H2 Postoje razlike u percepciji obilježja zajednice od strane mladih i njihovih roditelja

H3 Postoji povezanost između percepcije obilježja obitelji (percepcija mladih) i percepcije obilježja zajednice (percepcija mladih)

H4 Postoji povezanost između percepcije obilježja obitelji (percepcija roditelja) i percepcije obilježja zajednice (percepcija roditelja)

H5 Postoji povezanost između percepcije obilježja obitelji (percepcija mladih i njihovih roditelja) i percepcije obilježja zajednice (percepcija mladih i njihovih roditelja)

Metode radauzorak

Stratificirani slučajni uzorak 489 mladih 407 roditelja

Iz svih srednjih škola na području: Labina (1 SŠ; N mladi =73; N roditelji =55) Pazina (2 SŠ; N= mladi 93; N roditelji =94) Poreča (2 SŠ; N= mladi 98; N roditelji =99) Pule (8 SŠ; N= mladi 227; N roditelji =159)

Uzorak mladih (N=489)Spol 225 (46%) učenika i 264 (54%)

učenicaDob 101 (20.4%) u dobi od 15

godina 126 (25.8%) u dobi od 16

godina 145 (29.7%) u dobi od 17

godina, 100 (20.4%) u dobi od 18

godina 19 (3.9%) u dobi iznad 18

godinaObiteljska situacija 427 (87.3%) živi u cjelovitim

obiteljima 38 (7.8%) samo s majkom ili

samo s ocem 24 ispitanika (4,9%) živi s

jednim roditeljem i očuhom/maćehom, s rodbinom ili izvan obitelji

Uzorak roditelja (N=407)Spol 323 (79.3%) majke i 84 (20.6%)

očevaDob 93 (22.9%) roditelja u dobi od 31

do 40 godina 266 (65.4%) u dobi od 41 do 50

godina 48 (11.8%) u dobi od 51 do 60

godinaBračno stanje 362 (88.9%) ispitanika je u braku 30 (7.4%) je razvedeno 15 (3.6%) odgovara u

kategorijama «nikada nisam bilo/bila u braku», «udovac/udovica» ili «drugo»

Obrazovanje 233 (57.2%) završena srednja

školu 134 (32.9%) visoku ili višu

spremu 40 (9.8%) završena osnovna

školu

Metode radauzorak varijabli

Upitnik za mlade (224 varijable, modificiran prema «Adolescent Survey», Texas A&M Univesity, SAD)

Upitnik za roditelje (180 varijabli, modificiran prema «Parents Survey»,, Texas A&M Univesity, SAD)

Područja koje upitnici pokrivaju: okruženje zajednice obiteljsko okruženje školsko okruženje vršnjaci rizična ponašanja/stavovi prema rizičnim

ponašanjima

Metode radametode obrade podataka

osnovna statistika faktorska analiza analiza varijance i diskriminativna

analiza kanonička korelacijska analiza

Rezultati istraživanjarizični čimbenici u obiteljskom okruženju nedostatno roditeljsko nadgledanje djece

(Gardner, Green i Marcus, 1994; Pillay, 1998; National Research Council i sur., 2001; Houge, Liddle i Johnson-Leckrone, 2002, Raboteg-Šarić, Sakoman i Brajša-Žganec, 2002 )

nedosljedna disciplina(Sayger 1996; Harachi, 2000; Banks i Quillen, 2002)

rijetki razgovori o rizičnim ponašanjima(McCubbin i sur., 1997; Shriner, 1999; Garett, 1999; Houge, Harachi, 2000; Liddle i Johnson-Leckrone, 2002)

mišljenje roditelja da njihovi stavovi/ponašanja malo utječu na uključivanje u rizična ponašanja njihove djece(Hill i sur., 1999; Beinart i sur., 2002 Shader, 2003; Halpern-Felsher i sur., 2004)

bliskost/povjerenje u roditelje/pripadanje obitelji (Gardner, Green i Marcus, 1994; Bašić i Žižak, 1994;Pillay, 1998; Shriner, 1999; Raboteg-Šarić, Sakoman i Brajša-Žganec, 2002; Jewell i Stark, 2003)

Rezultati istraživanjazaštitni čimbenici u obiteljskom okruženju

mreža podrške šire obitelji(Rak i Patterson 1996; McCubbin i sur., 1997; Sayger, 1996)

stavovi roditelja prema rizičnim ponašanjima mladih(Hill i sur., 1999; Beinart i sur., 2002 Shader, 2003; Halpern-Felsher i sur., 2004)

Rezultati istraživanjarizični i zaštitni čimbenici u okruženju zajedniceRizični čimbenici tolerancija zajednice na pušenje i upotrebu

alkohola od strane mladih (Brounstein, Zweig i Gardner, 1998; Harachi, 2000; Sampson, 2001)

dostupnost alkohola i lakih droga u zajednici (Brounstein, Zweig i Gardner, 1998; Harachi, 2000; Catalano, 2005, Hawkins 2005)

nisko uključivanje mladih u zajednicu (Elias, 1995; Sampson, 2001; Catalano, 2001)

Zaštitni čimbenici socijalna kontrola

(Fraser, 1997; Harachi, 2000; Catalano 2001; Wasserman i sur., 2003)

sigurnost u zajednici (Pratt i Hernandez, 2003; Harachi, 2000; Wasserman i sur., 2003)

Rezultati istraživanjafaktorska analiza – obiteljsko okruženje

Uzorak mladih (94 varijable)I red faktorske analize; 21 faktor; 65.67% zajedničke varijance II red faktorske analize; 6 faktora; 42.84% zajedničke varijance

Izolirani faktori Sigurnost i prihvaćenost mladih u obitelji (POOMII1) Pravila u obitelji/razgovor o rizičnim ponašajnima (POOMII2) Procjena roditeljskih stavova/ponašanja u vezi s rizičnim

ponašanjima mladih (POOMII3) Povjerenje/bliskost s roditeljima i nadgledanje (POOMII4) Stabilnost roditeljske uloge (POOMII5) Dosljednost u discipliniranju (POOMII6)

Rezultati istraživanjafaktorska analiza – obiteljsko okruženje

Uzorak roditelja (60 varijabli)I red faktorske analize; 16 faktora; 64.44% zajedničke

varijance II red faktorske analize; 5 faktora; 43.54% zajedničke varijance

Izolirani faktori Kompetentno roditeljstvo (POORII1) Konflikti u obitelji (POORII2) Kontakti s rođacima (POORII4) Discipliniranje/pravila u obitelji (POORII3) Sigurnost u obitelji (POORII5)

Rezultati istraživanjafaktorska analiza – obiteljsko okruženjeMladi i roditelji (53 identične varijable)I red faktorske analize; 14 faktora;65.99% zajedničke

varijance II red faktorske analize; 4 faktora; 45.50% zajedničke

varijance

Izolirani faktori «Zdrava» obitelj (POOII1)

Dogovaranje/razgovaranje u obitelji (POOII2)

Pravila/disciplina u obitelji (POOII3)

Druga odrasla osoba bliska djetetu (POOII4)

Rezultati istraživanjafaktorska analiza –okruženje zajednice

Uzorak mladih (25 varijabli)7 faktora, 59.86% zajedničke varijance

Izolirani faktori Tolerantnost na rizična ponašanja u zajednici (PZM1) Dostupnost alkohola i droga u zajednici (PZM2) Sigurnost u zajednici (PZM3) Socijalna kontrola (PZM4) Prisutnost rizičnih čimbenika u zajednici (PZM5) Prilike za uključivanje u aktivnosti u zajednici

(PZM6) Uključivanje u zajednicu (PZM7)

Rezultati istraživanjafaktorska analiza –okruženje zajednice

Uzorak roditelja (42 varijable)10 faktora, 65.30% zajedničke varijance

Izolirani faktori Prisutnost rizičnih čimbenika u zajednici (PZM1) Tolerantnost na rizična ponašanja u zajednici (PZM2) Tolerancija na činjenje kažnjivih radnji u zajednici (PZR3) Sigurnost u zajednici (PZM4) Financijska situacija u obitelji (PZR5) Prisutnost rizičnih ponašanja u zajednici (PZR6) Uključivanost mladih u zajednicu (PZM7) Dostupnost droga u zajednici (PZM8) Dostupnost alkohola mladima u zajednici (PZM9) Prilike za uključivanje u aktivnosti u zajednici (PZM10)

Rezultati istraživanjafaktorska analiza – okruženje zajedniceMladih i roditelji (24 varijable)6 faktora, 59.57% zajedničke varijance

Izolirani faktori Tolerantnost na rizična ponašanja u zajednici (PZM1) Prisutnost rizičnih čimbenika u zajednici (PZM2) Dostupnost droga u zajednici (PZM3) Prilike za uključivanje u aktivnosti u zajednici (PZM4) Dostupnost alkohola mladima u zajednici (PZM5) Uključivanje u zajednicu (PZM6)

Rezultati istraživanjadiskriminativna analiza – obiteljsko okruženje

p=0.000, razina pogreške 1%

Struktura diskriminativne funkcije

Varijable(faktori)

diskriminativni

koeficijenti

korelacija s diskriminativnom funkcijom

“Zdrava” obitelj (POOII1) .374 .119

Dogovaranje/razgovaranje u obitelji (POOII2)

1.035 .915

Pravila/disciplina u obitelji (POOII3)

-.241 -.027

Druga odrasla osoba bliska djetetu (POOII4)

-.123 -.018

Centroidi: mladi -1.43; roditelji 1.72

Rezultati istraživanjadiskriminativna analiza – okruženje zajednice

p=0.000, razina pogreške 1%

Struktura diskriminativne funkcije

Varijable(faktori)

diskriminativni koeficijenti

korelacija s diskriminativnom funkcijom

Tolerantnost na rizična ponašanja u zajednici (PZ1)

-.291 -.367

Prisutnost rizičnih čimbenika u zajednici (PZ2)

.107 -.151

Dostupnost droga u zajednici (PZ3)

.183 .307

Prilike za uključivanje u aktivnosti u zajednici (PZ4)

.204 -.170

Dostupnost alkohola mladima u zajednici (PZ5)

.883 .894

Uključivanje u zajednicu (PZM6) .145 .200Centroidi: mladi .44; roditelji -.53

Rezultati istraživanjakanonička korelacijska analiza

Uzorak mladih (489) 6 faktora II reda – procjena obiteljskog

okruženja (POOM1) 7 faktora I reda procjena okruženja

zajednice(PZM)

izolirana su tri para kanoničkih faktora


Prostor procjene obiteljskog okruženja

Dosljednost u discipliniranju (POOMII6) (-.799)

Procjena roditeljskih stavova/ponašanja u vezi s rizičnim ponašanjima mladih (POOMII3) (-.615)

Sigurnost i prihvaćenost mladih u obitelji (POOMII1) (.447)

Prostor procjene okruženja zajednice

Tolerantnost na rizična ponašanja u zajednici (PZM1) (0.962)

I kanonički par faktora



Pravila u obitelji/razgovor o rizičnim ponašajnima (POOMII2) (.906)


Dostupnost alkohola i droga u zajednici (PZM2) (.758)

Prilike za uključivanje u aktivnosti u zajednici (PZM6) (.484).

II kanonički par faktora



Povjerenje/bliskost s roditeljima i nadgledanje (POOMII4) (-.748)

Stabilnost roditeljske uloge (POOMII5) (.704)


Sigurnost u zajednici (PZM3) (.696)

Socijalna kontrola (PZM4) (-.556)

III kanonički par faktora


Uzorak roditelja (407)5 faktora II reda – procjena obiteljskog

okruženja (POOR1)10 faktora I reda procjena okruženja

zajednice(PZR)

izolirana su dva para kanoničkih faktora



Kontakti s rođacima (POORII4) (-.664)

Sigurnost u obitelji (POORII5)(-.554)


Financijska situacija u obitelji (PZR5) (-.697)

Prisutnost rizičnih čimbenika u zajednici (PZR1) (.501)

Sigurnost u zajednici (PZR4) (-.479)




Kompetentno roditeljstvo (POORII1) (-.853)

Discipliniranje/pravila u obitelji (POORII3) (0.562)


Prisutnost rizičnih ponašanja u zajednici (PZR6) (.552),

Dostupnost alkohola mladima u zajednici (PZR9) (-.547) i

Tolerancija na činjenje kažnjivih radnji u zajednici (PZR3) (-.514)



Mladi i roditelji (896) 4 faktora II reda – procjena obiteljskog

okruženja (POO1) 6 faktora I reda procjena okruženja

zajednice (PZ)

izolirana su dva para kanoničkih faktora



«Zdrava» obitelj (POOII1) (-.741)

Pravila/disciplina u obitelji (POOII3) (-.655)


Dostupnost alkohola u zajednici (PZ5) (.410)

Dostupnost droga u zajednici (PZ3) (.888)




Dogovaranje/razgovaranje u obitelji (POOII2) (-.744)

Druga odrasla osoba bliska djetetu (POOII4) (-.584)


Tolerantnost na rizična ponašanja u zajednici (PZ1) (.878)

Prisutnost rizičnih čimbenika u zajednici (PZ2) (.473)

Prilike za uključivanje mladih u zajednicu (PZ4) (.416)


Procjena obiteljskog okruženja

Zaštitni čimbenici

Mreža podrške šire obitelji (+)

Stavovi roditelja prema rizičnim ponašanjima mladih (+)

Rizični čimbenici

Roditeljsko nadgledanje djece (+)

Dosljedna disciplina (+)

Razgovori o rizičnim ponašanjima (+)

Mišljenje roditelja da njihovi stavovi/ponašanja malo utječu

na uključivanje u rizična ponašanja njihove djece (+)

Procjena zajednice

Zaštitni čimbenici

(-) Socijalna kontrola

(+) Sigurnost u zajednici

Rizični čimbenici

(-) Tolerancija zajednice na pušenje i

konzumaciju alkohola od strane mladih

Niska uključenost mladih u zajednicu

(-) Dostupnost alkohola i droga

roditelji

mladi i njihovi roditelji

mladi

Fokus rada


procjena potreba





problem





Područje rizika

nedostatne vještine roditelja (nadgledanje, disciplina, komunikacija)

nedostatak znanja

Identifikacija postojećihresursa

- analiza redovnih resursa i programa namijenjenih

obiteljima -

Odnos razine rizika u obitelji, intervencija i resursa u zajednici

redovna populacija (obitelji) obitelji u visokom riziku

univerzalna prevencija selektivna prevencija indicirana prevencija tretman održavanje stanja

pozitivna svakodnevna okruženja formalni servisi

(ulaganje u obitelj, školu, zajednicu) (zdravstvo, socijalna skrb, policija, sudovi)

Analiza resursaredovni resursiNacionalna

razina tijela uprave osnovne škole

(25) srednje škole

(14) centri za

socijalnu skrb (4)

Dom za odgoj djece i mladeži Pula

Dom za djecu Pula

policijska uprava (1) /policijske postaje (4)

sudovi (2) mediji (3)

Lokalna razina tijela uprave dječji vrtići

(25) Zdravi

gradovi (2) Gradska

društva Crvenog križa (4)

Društvo naša djeca (4)

privatne ambulante

Klubovi liječenih alkoholičara

vjerske organizacije

mediji

Regionalna razina tijela uprave Županijsko povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe sredstava ovisnosti Istarski domovi zdravlja (4) Zavod za javno zdravstvo – službe za socijalnu medicinu, školsku medicinu, prevenciju i liječenje ovisnosti Centar za prevencijsku praksu mediji (4)

Analiza resursaprogrami namijenjeni obiteljima

Savjetovališta Savjetovalište za djecu, mlade, brak i

obitelj, Poreč Savjetovalište za brak i obitelj, Pazin

ProgramiTečaj kvalitetnog roditeljstva, PulaTečaj kvalitetnog roditeljstva, Pazin/PorečUspješno roditeljstvo, LabinŠkola kvalitetnog roditeljstva, Pula

Protokol za popisivanje programa

Teorijska podloga programa Dosadašnja iskustva u provođenju

programa/povijest programa Opis programa (korisnici, ciljevi

programa, korištene metode i tehnike, izvoditelji programa)

Evaluacija programa i rezultati Širi kontekst programa (partnerstva u

zajednici, prepoznatljivost programa, izvori financiranja programa, prezentacija programa, institucionalizacija programa)

Analiza resursaprogrami namijenjeni obiteljimaTeorijski okvir programa Teorija izbora/realitetna terapija (Integralna metoda,

učenja Gordona i Julla)

Procjena potreba analiza postojećeg stanja (postojanje sličnih programa na

lokalitetu, trijažno ispitivanje potreba roditelja u školi, ili na osnovu osobnog iskustva voditelja)

Opis programa ciljevi programa su raznovrsni i svi su usmjereni prema

podizanju kvalitete obiteljskog života programi sadrže razne oblike rada, od

edukacije/informiranja, treninga vještina, do obilježja koja imaju grupe pomoći,

sve programe provode stručnjaci


Evaluacija programa procesna evaluacija nema podataka o evaluaciji učinka

Širi kontekst programa prepoznati od zajednice što je najčešće vidljivo

kroz financijsku podršku suradnja s relevantnim partnerima u zajednici programi su prezentirani široj javnosti programi nisu dostupni za širenje u ovoj fazi

razvoja


Ciljevi analize programa namijenjenih obitelji uvidjeti na kojoj razini učinkovitosti su

programi s ciljem daljnjeg razvoja programa prema učinkovitim i/ili model programima

uvidjeti u kojoj mjeri ciljevi i aktivnosti programa zadovoljavaju potrebe obitelji obzirom na procjenu potreba obitelji na području Istarske županije

Procjena učinkovitosti

Osnovi kriteriji učinkovitosti programa utemeljenost programa na teoriji znanstveno postavljen dizajn istraživanja

unutar programa znanstveni dokazi o učinkovitosti programa učinkovite replikacije programa te

mogućnost širenja

SAMHSA, NREPP, Blueprints for Violence Prevention, U.S. Department of Education

Znanstveno utemeljeni programi

Znanstveno utemelji programi

nastali iz teorije

programske aktivnosti povezane s teorijom

racionalno dobro implementirani i evaluirani

Obećavajući programi

neki pozitivni rezultati

Uspješni programi

konstantno pozitivni rezultati

snažno implementirani i evaluirani

Model programi

dostupni za širenje

tehnička potpora dostupna od strane autora programa

Procjena učinkovitosti programa

nema podataka o učinkovitosti programa

nedostatak utemeljenost programa na teoriji nedostatak jasnog definiranja problema na koji

program cilja, nedostatak identificiranja rizičnih i zaštitnih

čimbenika za razvoj specifičnog problema, nedostatak jasne povezanosti planiranih

metoda/tehnika s ciljem koji se želi postići

Procijenjene potrebe obitelji

ciljevi svih programa su opisani «općenito» te nije vidljivo na koje informacije/znanja/vještine specifično ciljaju

zbog nedostatka rezultata (ili uopće planiranja evaluacije učinka) nije moguće zaključiti koliko učinkovito programi ostvaraju svoje ciljeve

Fokus rada


procjena potreba





problem





Postoje “dodatni” redoviti resursi

Preventivni programi namijenjeni obiteljima (4)

nema podataka o učinkovitosti programa obzirom na identificirana područja rizika

Smjernice

Redovni resursi jačanje resursa koji ulažu u svakodnevna okruženja

obitelj (škola, zajednica, nevladin sektor) – osiguravanje redovitosti ulaganja

usmjerenost resursa na sveobuhvatno rješavanje problema

usmjerenost resursa na prevenciju, a ne na već razvijen problem

Programi znanstveno utemeljiti programe osigurati dostupnost programa (na svim lokalitetima i

u svim razvojnih fazama obitelji) usmjeriti programe na savladavanje vještina i uključiti

cijelu obitelji

Uz to…

ulagati u senzibilizaciju zajednice spremnost zajednice je ključna za

učinkovitost i održivost modela prevencije u zajednici

Prevencija je važna. Prevencija djeluje. Ograničena je samo kolektivnom voljom i kreativnošću uključenih u prevencijska nastojanja.

Prevention Source BC (1999)

Documents

Martina Ferić Šlehan Znanstveni projekt 0013009