SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULIInterdisciplinarni studij kultura i turizam

Znanstveni doprinos

SEMINARSKI RAD

Mentor: dr.sc Jasmina Gržinić

Akad. godina: 2010/2011

Studentice: Anka Batković Maja Ešpek Martina Kvaranta

“ Pamćenje pojedinca zakazuje, svaka osoba umire, ali pamćenje vrste je vječno, ili barem možemo očekivati da će trajati sve dok ljudska bića budu pisala i čitala knjige ili, što je sve češće, pohranjivala znanje na druge medije kako bi ga mogli koristiti sljedeći naraštaji. Brzina porasta ukupne množine ljudskog znanja mijenja se od jednog do drugog razdoblja. Katkad je vrlo velika, a katkad vrlo mala. Međutim, taj proces nikad ne prestaje i, najvjerojatnije, ne može prestati sve dok čovjek bude bio čovjek.”

Van Doren. C. (2005) Autor čitatelju: Napredak znanja. U: Uskoković. D.,

ur., Povijest znanja: Autor čitatelju. Zagreb: Mozaik d.o.o., str. 18.

Što je doprinos znanosti ?

bitan, važan, značajan. postavka i objašnjenje modela. pisanje članaka. mjerenje i skupljanje podataka. pisanje računalnog programa. neki drugi kriterij ?

ZNANOST - sređeno, sistematizirano i provjereno saznanje o nečemu, postignuto metodičkim, pažljivim i savjesnim istraživanjem i razmatranjem.

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD - istraživanje i sustavno traganje za činjenicama iz kojih se izvode određena znanstvena načela i zakonitosti.

ZNANSTVENI DOPRINOS -> uloženo vrijeme.

Tko doprinosi znanosti ?

crpi snagu iz svih slojeva pučanstava. Interes je cijelog društva i napretka

čovječanstva. svrha je zadovoljiti potrebe društva. nekada je pojedinac sam rješavao probleme i

donosio zaključke. danas su to timovi od više stručnih

znanstvenika koji zajednički nastoje riješiti postavljeni cilj.

Druga industrijska revolucija

Nikola Tesla, Albert Einstein, Sigmund Freud, Marie Curie i dr.

velik doprinos znanosti i društvu. promjene na industrijskom, gospodarskom i

znanstvenom području. najnovija tehnička dostignuća. prezasićenost, borba za tržište i gospodarske

krize.

Charles Darwin

ekspedicija na otočje Galapagos „Bog ipak nije stvorio čovjeka već je on

evoluirao tokom tisuća godina“ 1859. „Podrijetlo vrsta posredstvom prirodne

selekcije” 1871. „Podrijetlo čovjeka” (evolucija ljudske

rase iz drugih vrsta )

Slika br. 1. Teorija evolucije

Louis Pasteur

kemičar, iako je njegovo najbitnije otkriće u polju medicine

nemarom pomoćnika došao do velikog otkrića 1882. cjepivo protiv bedrenice 1885. cjepivo protiv bjesnoće izliječio dijete koje je ugrizao bijesan pas pomogao u sprečavanju širenja tuberkuloze i tifusa PASTERIZACIJA- proces koji se danas rabi u mlijeku i

mliječnim proizvodima

Alfred Nobel

kemičar osnovao tvornicu u kojoj se proizvodio relativno

nestabilan tekući eksploziv nitroglicerin (1864. eksplozija u tvornici)

1886. napravljen dinamit, kasnije i detonatori oporučno ostavio veći dio bogatstva za osnivanje

zaklade za dodjelu nagrada za promicanje svjetskog mira te druge kategorije

1901. dodijeljena prva nagrada

Slika br. 2. Nobelova nagrada

Wilhelm Gottlieb Daimler

usavršio prvi motor s unutarnjim izgaranjem (1885.)

1. motocikl (1885.) 1. automobil na 4 kotača (1886.) tvrtke u Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj ujedinio se s Karlom Benzom

Slika br. 3. Prvi automobil na četiri kotača

Dmitrij Mendeljejev

istraživao atomske mase elemenata ostavio mjesta za tada neotkrivene elemente

(galij, skandij, germanij) , već im predvidio svojstva i mase

1869. objavljen periodni sustav elemenata 1955. element mendelevij u njegovu čast

Slika br. 4. Periodni sustav elemenata

Wilhelm Conrad Rontgen fizičar profesor otkrio X-zrake 1895. otkrio da zrake prolaze kroz različite

materijale, a što je najbitnije kroz ljudsko tijelo prepoznata blagodat u medicini shvatio da zračenje može biti opasno jer mu je zbog

eksperimenata zdravlje ozbiljno narušeno 1901. Prva Nobelova nagrada za fiziku pripala njemu

Slika br. 5. Prvi rendgen

Thomas Alva Edison „Genij je jedan posto inspiracije i devedeset i

devet posto perspiracije” 1093 patenata, najplodniji izumitelj fonograf- prvi stroj za snimanje zvuka (1877.) prva komercijalna žarulja s užarenom niti kinematograf, kinetoskop (uređaji za snimanje i

prikazivanje pokretnih slika) diktafon

Slika br. 6. Prva komercijalna žarulja

Alexander Graham Bell proučavao zvučne radiovalove, profesor fiziologije

glasa u Bostonu, radio s gluhima neko vrijeme zvučni valovi, vjerovao da se zvuč valovi iz usta,

proizvedeni govorom, mogu pretvoriti u električnu struju samo je potrebno stvoriti prikladan uređajs kojim bni se ostvarila ta pretvorba, da bi se struja na kraju opet pretvorila u zvuk

uz pomoć Thomasa Watsona 1876, patentirao telefon

Slika br. 7. Prvi telefon

Nikola Tesla

elektroinženjer promatrao rad postojećih generatora i

električnih motora1883. izumio indukcijski motor koji je proizvodio

izmjeničnu struju1891. Teslina zavojnica zamisao o bežičnom prenošenju el energije radio, fluorescentna svjetla

Slika br. 8. Teslina zavojnica

Sigmund Freud studirao medicinu u Beču analizira uzroke ponašanja pacijenata koji su bolovali od

histerije djelo ISTRAŽIVANJE HISTERIJE TEORIJA SNA Freud je vjerovao i da snovi pružaju najvažniji pristup

mislima potisnutima u podsvijest ostavio u naslijeđu i nove jezične izraze,koji su danas dio

svakodnevnog riječnika : psihoanaliza, slobodni tok misli, id, ego, neuroza, represija, Edipov kompleks i freudovski lapsus.

Slika br. 9. Naslovnica knjige Uvod u psihoanalizu

Marie Curie u Parizu studirala kemiju i fiziku na Sarbonni postala prva profesorica u toj ustanovi sa suprugom Pierom Curiem proučavala radioaktivne materijale,

posebice,uranij i uranijev smolinac dana 26. prosinca 1898. Marie Curie je objavila postojanje nove tvari izolirali dva nova kemijska elementa prvog su nazvali polonij po Poljskoj, a drugog radij zbog njegovog jakog

intenziteta radioaktivnosti Marie Curie je bila prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za fiziku

1903., zajedno sa Pierrom Curiem i Henryem Bacquerelom 1911. godine dobila je Nobelovu nagradu za kemiju

Slika br. 10. Marie Curie u svom laboratoriju

Braća Wright zrakoplovi su ih počeli zanimati tek 1896. godine braća u početku krenula od Lilienthalovih spoznaja shvatili da je problem u nedostatku prave kontrole sagradili su i testirali cijeli niz letjelica, bez ljudske posade 1900. već su imali svoju prvu letjelicu s ljudskom posadom 1901. sagradili su zračni tunel svoju su letjelicu nazvali THE FLYER (1903. g.) 1912. g. Wilbur se razbolio od tifusa i umro i ostavio posao

Orvilleu Orville prodaje letjelicu 1915. g. koja mu donosi veliko

bogatstvo

Slika br. 11. The flyer

Albert Einstein uveo je ideju da zakoni fizike moraju biti identični za različite

promatrače zaključak je da što se neki predmet brže giba,to vrijeme teče

sporije posvećuje se proširenju svoje specijalne teorije u opću teoriju

relativnosti svjetlosne se zrake svijaju pod djelovanjem Sunčeva gravitacijskog

povlačenja, a valne se duljine elektromagnetskog zračenja povećavaju

dovršio još 3 druga članka poznata formula E= mc² 1922. g. dobio Nobelovu nagradu za fiziku

Slika br. 12. A. Einstein

Aleksander Fleming u rujnu 1928.g. slučajno otkrio plijesan u svom laboratoriju 1940. g. proizveo je penicilin odlučio je studirati medicinu 1902. godine zanimala ga bakteriologija, pa je počeo istraživati prirodne lijekove koji

uništavaju bakterije 1922. proizvodi lizozim koji se inače izlučuje u ljudskom tijelu, koji se zbog

premale koncentracije nije mogao upotrijebiti za liječenje 1928 g. zaključio je da Penicillium notatum u sebi sadrži nešto što uništava

stafilokokne bakterije 1940. omogućena industrijska proizvodnja tog lijeka zajedno s Floreyom i Chanom 1945. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju

Slika br. 13. Alexander Fleming

Edwin Hubble prihvatio stipendiju za studij prava na Sveučilištu Oxford,

1910. g. 1919. g. zapošljava se u opservatoriju Mount Wilson u

Californiji gdje profesionalno počinje promatrati zvijezde sagradio novi, dvoipolmetarski teleskop u to vrijeme

najsnažniji u svijetu Hubble se usredotočio na maglicu Andromedu i utvrdio da je

Andromeda 900 000 svjetlosnih godina udaljena od Zemlje Hubble je preko noći postao slavan izveo zaključak da se svemir širi 1929., objavio je svoju formulaciju Hubbleove konstante

Slika br. 14. Hubbleov teleskop

Rosalind Franklin diplomirala na Sveučilištu u Cambridgeu razotkrila neka svojstva grafita i različitih ugljikovih

spojeva, te istraživala apsorpcijska svojstava ugljena radila samostalno tragala za predodžbom o građi DNK bila stručnjak za rendgensku difrakciju, koja se tada

počela primjenjivati na biološke molekule 1952. g. , snimila je do tada najjasnije slike molekule

DNK 1953. g. njezin rad, bez navođenja autora, iskorištavaju

Watson i Crick

Slika br. 15. Prva jasna slika molekule DNK

Stephen Hawking jedan je od najvažnijih teorijskih fizičara u posljednjih pola stoljeća a

zasigurno i najpoznatiji istraživao je sva područja kozmologije, a posebno svojstva crnih rupa otkrilo da je Veliki prasak, kojim je nastao svemir, morao započeti

kao ,,gravitacijska singularnost'' 1971. Hawking je iznio ideju o sićušnim crnim rupama nastalima odmah

nakon velikog praska 1974. g. objavio da crne rupe, možda i nisu crne iz Hawkingove ''kvantne gravitacije'' slijedi da singularnosti, zapravo možda

i ne postoje, iz čega proizlazi da svemir nema ni početka ni kraja napisao je i objavio brojne članke i knjige iz svog znanstvenog područja

među kojima se ističu: ,,Kratka povijest vremena: od velikog praska do crnih rupa'' i ''Teorija svega: podrijetlo i sudbina svemira''

Slika br. 16. Stephen Hawking

Miroslav Radman Hrvatski je biolog i član Francuske akademije znanosti, Europske akademije znanosti i

umjetnosti, Svjetske akademije znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na sveučilištu

u Bruxellesu redoviti profesor genetike na Sveučilištu u Bruxellesu, a od 1988. profesor stanične biologije voditelj je Laboratorija za evolucijsku molekularnu biologiju savjetnik je premijera Republike Hrvatske za znanost njegova specijalnost je popravak DNK profesor je citologije na pariškom Medicinskom fakultetu i voditelj Laboratorija za evolucijsku i

molekularnu genetiku Instituta Necker u Parizu godine 2006. je s još tri hrvatske znanstvenice (Ksenija Zahradka, Dea Slade i Mirjana

Petranović) otkrio proces koji bakteriji Deinococcus radiodurans omogućava samoobnavljanje 13. ožujka 2008. godine znanstveni tim predvođen Miroslavom Radmanom dokazao je seksualni

život bakterija 21. studenog 2008. godine objavio da je (možda) otkrio lijek za duži život objavio je 177 radova, opisao 25 originalnih otkrića citiranih više tisuća puta, te je dobitnik 12

svjetskih nagrada

Slika br. 17. Miroslav Radman

Zaključak

stalni porast broja znanstvenika. osobito poslije 2. svjetskog rata. sredstva za znanstvenoistraživački rad se

svakih 5-10 godina dvostruko povećavaju. više od milijun ljudi koji organizirano u svijetu

rade na znanstvenom istraživanju. preko 90% svega znanja stečeno je u drugoj

polovici 20.- og stoljeća

Literatura

Balchin J. (2005.), 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, Školska knjiga, Zagreb

Van Doren, C. (2005.), Povijest znanja: prošlost, sadašnjost i budućnost, Mozaik knjiga, Zagreb