Upload
woole
View
3.381
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
1
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Prof. Dr Dragan Domazet
2
Ključna pitanja
• Šta su zalihe?
• Zašto su zalihe neophodne?
• Šta je nedostatak držanja zaliha?
• Koliko zaliha bi trebalo držati?
• Kada bi trebalo da se izvrši replaniranje zaliha?
• Kako se upravlja zalihama?
3
Uvod
• Zalihe blokiraju kapital i rizikuju da roba zastari.
• Dilema upravljanja zalihama:– Uprkos troškovima i drugih nedostataka
držanja zaliha, one jednostavno usklađuju isporuku proizvoda i usluga sa njihovom tražnjom.
• Zalihe postoje jer ne postoji harmonija tražnje i isporuke.
4
Planiranje i upravljanje zalihama
PoslovanjePoslovanje
Snabdevanje
Resursi poslovanja
Isporuka proizvoda i usluga po zahtevu
Isporuka proizvoda i usluga po zahtevu
Potreba za proizvodima i uslugama u određenom
vremenu
Potreba za proizvodima i uslugama u određenom
vremenu
TržišteTržište
Potražnja
Zahtevi kupaca
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMAPLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Planiranje i upravljanje zalihama kompenzuje razlike u vremenu između isporuke proizvoda i usluga i njihove tražnje
5
Šta je planiranje i upravljanje zalihama?
Isporuka proizvoda i
usluga
Resursi rada
Tražnja proizvoda i
usluga
Operacije kupaca
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE
ZALIHAMA
Kompenzacija razlika u vremenu između isporuke i
tražnje materijalnih resursa
6
Šta su zalihe?
• Zalihe su uskladišteni materijalni resursi u nekom sistemu transformisanja.– Npr., zalihe materijala, komponenata,...
• Zalihe se drže iz niza pragmatičnih razloga ali se moraju dobro kontrolisati zbog minimizacije troškova rada.
• Zalihe ne moraju da postoje ako je potpuno izvesna tražnja i usklađena isporuka u vremenu – Primer: proizvodnja automobila za poznatog kupca
(just-in-time koncept)
7
Primeri zaliha
Operacija Primeri zaliha
Hotel Hrana, piće, materijal za kupatila, materijal za čišćenje
Bolnica Zavoji, instrumenti, krvna plazma, hrana, lekovi,...
Prodavnica Roba koja se prodaje, materijal za pakovanje
Distributer auto delova
Automobilski delovi i glabnom skladištu, auto delovi u lokalnim skladištima
Proizvođač televizora Komponente, irovine, završene komponente, završeni televizori, materijal z ačišćenje
Sladište Roba koja se uskladišćuje, materijal za pakovanje
Obrada finih materijala
Materijal (zlato, platinijum, itd.) koji čeka na obradu, delimično opradjen materijal, potpuno obrađen materijal
8
Zalihe kao kompenzacija vremenske razlike između tražnje i isporuke
Ulazni proces
Izlazni proces
Zalihe
ZaliheBrzina tražnje iz izlaznih procesa
Brzina snabdevanja iz ulaznog procesa
9
Strateška uloga zaliha
• Strateška uloga zaliha je u podršci pet ciljnih performansi poslovanja:– Kvalitet– Brzina– Zavisnost– Fleksibilnost– Troškovi
• Zbog negativnih efekata zaliha, one se vrlo strogo kontrolišu, tj.minimiziraju.
10
Uticaj zaliha na ciljne performanse poslovanje
• Podrška kvalitetu– Konjak, viski, vino – dobijaju na kvalitetu kada su
uskladišteni– Sivi liv, čelik – treba da odleže jedno vreme– Kupovina najboljih materijala kada je to moguće (kafa,
koža, višnje,...)– Roba na zalihama se bolje kontroliše
• Podrška brzini poslovanja– Potrebni materijali su odmah rapoloživi– Primer: benzinske stanice, bolnice, radnje
11
Uticaj zaliha na ciljne performanse poslovanje
• Podrška zavisnostima u poslovanju– Ulazne zalihe su za neke poslove neophodni
• Primer: auto servis, aerodromi, – Zalihe su osiguranje od iznenadne tražnje
• Podrška fleksibilnosti poslovanja– Zalihe povećavaju obim,mešavinu ili raznolikost
isporuke koje proces proizvodnje ne može da obezbedi
• Primer: roba se priprema za Božićne praznike, sklapanje modula PC po dobijanju zahteva, hrana
• Podrška snižavanju troškova poslovanja– Kupovina materijala na veliko, kad je najeftiniji
12
Nedostaci držanja zaliha
• Zalihe vezuju novac, tj. operativni kapital koji se ne može koristiti za druge namene
• Zalihe ne dodaju vrednost proizvodu• Nedostaci držanja zaliha:
– Roba na zalihama može da zastari– Može biti oštećena ili da se pokvari– Može da se izgubi i da se zagubi– Može biti rizično da se uskladišti– Može zahtevati puno prostora– Duplira se uskladišćenje na više mesta– Povećava troškove administriranja i osiguranja
13
Tipovi zaliha
• Privremene zalihe (buffer inventory)– Kompenzuje neočekivanu tražnju ili neizvesnost u snabdevanju
(primer: supermarketi)
• Ciklične zalihe– Javljaju se kada neke operacije u procesu ne mogu da isporuče
sve proizvode simultano (primer: pekara i različito pecivo)
Niv
o z
alih
a
Isporući A
Isporući B
Isporući C
Isporući A
Napravi A Napravi B Napravi C Napravi A Napravi B Napravi C
Isporući B
Isporući C
Time
14
Tipovi zaliha
• Zalihe u procesu (de-coupling inventory)– Privremene zalihe nezavršene proizvodnje u delovima
procesa proizvodnje kojim se posebno upravlja (lokalno optimizovano) i koji rade posebnim brzinama
• Planirane zalihe (anticipation inventory)– Predvidiva sezonska tražnja, a kontinualna godišnja
proizvodnja• Zalihe u cevovodima (pipline inventory)
– Slućaj kada se materijal ne može trenutno prebaciti iz proizvodnje kupcu. Roba u transportu i u privremenim skladištima u toku isporuke.
15
Položaj zaliha
• Neravnoteža tražnje i isporuke nalazi se u različitim fazama nekog procesa poslovanja.
• Zato postoje različite forme sistema zaliha:– Sa jednom fazom– Sa dve faze– Sa više faza uskladišćenja– Sa višestepenim zalihama
16
Jednofazni i dvofazni sistem zaliha
Jednofazni sistem zaliha
Zaliha Prodaja
Snabdevači
Centralno skladište
Distribucija Lokalna tačka
distribucije
Prodaja
Primer: Prodavnica Primer: Prodaja auto delova
(a) Dvofazni sistem zaliha
(b)
17
Višefazni sistem zaliha
Ulazno skladišt
e
Faza 1
Višefazni sistem zaliha(c)
Faza2
Faza 3
WIP WIP Skladište gotove robe
Primer: Proizvodnja televizora
WIP = Work-In-Process ili nezavršeni proizvodi
18
Višestepeni sistem zaliha
Višestepeni sistem zaliha(d)
Proizvođači tkanine
Proivođači odeće
Proivođači konfekcije
Regionalna skladišta
ProdavniceProcesi
Zalihe
19
Donošenje dnevnih odluka u vezi zaliha
• U upravljnaju sistemom, menadžeri poslovanja da odluče tri stvari: – Koliko da naruče?– Kada da naruče?– Kako da kontrološu sistem:
• Koje procedure primeniti pri donošewu odluka?• Da li primeniti različite prioritete za različite robe na
zalihama?
20
Prva dilema: Koliko naručiti?
Troškovi držanja zaliha
Troškovinaručivanja
Kolikonaručiti?
21
Naći optimalnu količinu
Količina koja se nabavlja
Troškovi naručivanja
Troškovi držanja zaliha
Ukupnitroškovi
EOQ
Tro
ško
vi
22
Druga dilema
NaručitiIsuviše rano
Kadanaručiti?
Naručitiisuviše kasno
23
Troškovi držanja zaliha
• Trošak naručivanja• Popust na cenu kod većih narudžbina• Trošak nedostatka robe za isporku (gubitak
kupca)• Trošak angažovanja obrtnih sredstava• Trošak uskladišćenja robe• Trošak gubitka vrednosti uskladišćenje robe
zbog stajanja (promena mode, kvarenje robe)• Troškovi neefikasne proizvodnje (visoke zalihe
sakrivaju neefikasnosti u proizvodnji)
24
Profil zaliha
• Snabdevači mogu da drže svoj kontigent roba u skladištu kupca– Prodaju ga kupcu tek kada ga on koristi
• Profil zaliha:– Vizualna prezentacija nivoa zaliha tokom vremena– Q = količina robe koja se naručuje (broj jedinica)– D = Stalna i predvidljiva tražnja (jedinica/mesečno)– Srednji nivo zaliha: Q/2– Vreme između dve isporuke: Q/D– Frekvencija isporučivanja: D/Q
25
Profil zalihaKoličina za
naručivanjeQ
Vreme
Isporuka roba u periodima određeni izrazom DQ
QD
Niv
o z
alih
a
Stalna i predvidljiva tražnja (D) Nagib = brzina tražnje
Srednji nivo zaliha Q2=
26
Određivanje ekonomične količine robe za naručivanje
• EOQ = Economic Order Quantity
• Traži se najbolja ravnoteža između prednosti i nedostataka držanja zaliha
• Primer:– Plan A: naručuje se QA=400 jedinica
tražnja je DA= 1000 jedinica/godišnje
– Plan B: naručuje se QB=100 jedinica tražnja je ista kao i slučaju A
27
Dva alternativna plana nabavke
vreme
Niv
o z
alih
a
Plan B
Plan AQ = 400
Tražnja (D) = 1000 jedinica godišnje
Prosečan nivo zaliha za plan A = 200
Prosečan nivo zaliha za plan B = 50
Q = 100
0.1 god. 0.4 god.
100
400
28
Određibanje ekonomične količine robe za naručivanje
• Potrebne informacije:– Ukupni trošak uskladišćenja jedinice proizvoda u periodu
vremena: Ch
– Ukupan trošak naručivanja: Co
• Ukupni trošak uskladišćenja se dobija sabiranjem troškova:– Angažovanog obrtnog kapitala– Troškova skladišta (npr. 1.5 € godišnje po jedinici robe)– Troškova rizika od zastarevanja robe
• Ukupni trošak naručivanja se obračunava uzimajući u obzir sledeće troškove:– Trošak ispostavljanja naruđbenice (uključujući i transportne
troškove robe) (npr. 30 € po naruđbenici)– Cena popusta na količinu naručene robe
29
Proračun troškova zaliha
• Troškovi zaliha = trošak uskladišćenja/jedinici x prosečna zaliha
= Ch x Q/2
• Trošak naručivanja = trošak naruđbenice x broj naloga u periodu
= Co x D/Q
• Ukupni trošak: Ct = Ch x Q/2 + Co x D/Q
– EOQ se određuje određivanjem Q za min Ct
30
Određivanje ekonomične količine za naručivanje EOQ
400
350
300
250
200
150
100
50
40035030025020015010050Količina za naručivanje
Tro
ško
vi
Ekonomična količina za naručivanje
(EOQ)
Ukupni troškovi
Troškovi zaliha
Troškovi naručivanja
31
Određivanje ekonomične količine za naručivanje EOQ
Minimizirati: Ct = Ch x Q/2 + Co x D/Q
= -dCt
dQ
Ch
2
CoD
Q2= 0 Qo =EOQ
Qo =EOQ = 2CoD
Ch
• Vreme naručivanja = EOQ/D
• Učestanost naručivanja = D/EOQ po periodu
32
Postepeno udopunjavanje zaliha
• Popuna zaliha često nije trenutna, već postepena – npr. novi delovi se proizvode na u nekom vremenu
• P = brzina punjenja zaliha• D = brzina pražnjenja zaliha (tražnja)
Vreme
Niv
o z
alih
a
Količina za naručivanje
Q
Nagib = P - D
QP
M
Nagib = D
33
Model ekonomične serije (EBQ)
• EBQ = Economic Batch Quantity ili Economic Manufacturing Quantuty (EMQ) ili Production Order Quantity (POQ)
• Maksimalni novo zaliha = M• Nagib krive rasta zaliha = P – D = = • Prema tome je maksimalni nivo zaliha:
M
Q/P
MP
Q
M =Q(P – D)
P
34
Model ekonomične serije (EBQ)
Srednji nivo zaliha: M2
=Q(P – D)
2P
Ukupni trošak = trošak zaliha + trošak naručivanja
Ct = ChM
2+
CoD
Q=
ChQ(P – D)2P
+CoD
Q
-CoD
Q2
dCt
dQ=
Ch(P – D)
2P= 0 Qo = EBQ
EBQ = 2CoD
Ch(1 – (D/P))
35
Kritike EOQ
• Četri kategorije kritičkih komentara– Predpostavke uključene u proračun EOQ
modela su isuviše uprošćene– Stvarni troškovi zaliha nisu onakvi kakvi su
pretpostavljeni kod EOQ model– Modeli su opisni i ne mogubiti korišćeni za
određivawe kvantitativnih pokazatelja– Minimizacija troška nije odgovarajuća funkcija
cilja u upravljanju zalihama.
36
Odgovor na kritike EOQ
• Učinjene pretpostavke:– Stabilnost tražnje (u stvarnosti je slučajne prirode)– Postojanje fiksnih i indetifikovanih troškova nabavke– Izražavanje trškova uskladišćenja kao linearne
funkcije– Troškovi nedostatka zaliha se mogu utvrditi
• Kriva ukupnih troškova ima relativno ravni minimum, te male greške u podacime ne utiću značajno na rezultat.
37
Realnije sagledavanje troškova držanja zaliha
• Nije isto regilarno naručivati više različite robe i pojedinačno i neregularno naručiti samo jednu vrstu robe.
• Nije relno uzimati fiksni % cene robe za pokrivanje troškova uskladišćenja– Značajnije angažovanje obrtnog kapitala nego dodatni
troškovi za veće troškovi uskladišćenja
• Pri primeni EOQ formule moraju se proveriti da li se učenjene predpostavke mogu primeniti u konkretnom slučaju.
38
Uticaj realnijih troškova uskladišćenja na EOQ
Prvobitni troškovi naručivanja
Privobitni ukupni troškovi
Revidirani troškovi naručivanja
Revidirani ukupni troškovi
400
350
300
250
200
150
100
50
40035030025020015010050Količina za naručivanje
Tro
šk
ov
i
Troškovi naručivanja
Prvobitni EOQ
Revidiran EOQ
39
Uticaj smanjenja troškova naručivanja na EOQ
400
350
300
250
200
150
100
50
40035030025020015010050Order quantity
Co
sts
Prvobitni troškovi
uskladišćenja
Prvobitna kriva ukupnih troškova
Revidirani troškovi
uskladišćenja
Revidirana kriva ukupnih troškova
Revidirani troškovi naručivanjaPrvobitni
EOQ
Revidirani EOQ
Prvobitni tročkovi naručivanja
40
Da li je uvek cilj da se minimiziraju troškovi zaliha?
• Supermarketi i skladišta žele da zarade na zalihama.– Žele da maksimalno iskoriste raspoloživi
prostor– EOQ se ne odnosi na takve slučajeve
• Često se roba isporučuje grupno, bez obzira što je naručen apojedinačno– Npr. nedeljna isporuka robe
41
Kada naručiti?
• Ako je isporuka trenutna po naručivanju, i ako je tražnja stalna i predvidljiva, onda je lako odrediti vreme naručivanja – tako da ne dođe do nedostatka robe na zalihama.
• Ako se nova roba ne isporučuje trenutno, već sa zakašnjenjem u odnosu na naruđbenicu, onda se vreme računa kao na sledećoj slici.
• ROP = Re-order Point – vreme kada su zalihe na kritičnom nivou i treba naručiti novu isporuku
• ROL = Re-order Level – nivo zaliha kada se vrši naručivanje nove količine.
42
Određivanje ROL i ROP
400
300
200
100
Niv
o z
alih
a
00 1 2 3 4 5 6 7 8
Nivo naručivanjaTačka
naručivanja
Vreme
Tražnja (D) = 100 stavki nedeljno
Vreme naručivanja
ROL
ROP
43
Naručivanje pre vremena
• Međutim, tražnja i vreme naručivanja nisu uvek predvidljivi.
• Zbog togam neke naruđbine se moraju praviti ranije.– Nova roba stiže pre nego što je zaliha prethodne
pošiljke utrošena
• Upotrebljava se distribuciona kriva vremena naručivanja– Promena vremena naručivanja i brzine tražnje za
vreme od naručivanja.
44
Stvaranje sigurnosne zalihe usled neizvesnosti tražnje ili isporuke
d2
d1
Nivo naručivanja (ROL)
Viv
o z
aih
a
S
Q
Vremet1 t2
Distribucija korišćenih vremena
naručivanja
45
Kontinualno i periodično praćenje zaliha
• Kontinualno praćenje zaliha– zalihe se stalno prate– naruđbenica se izdaje kada se dostigne određeni nivo
zaliha– Količina za naručivanje (Q) je konstantna, te može biti
EOQ
• Periodično praćenje zaliha– Fiksirano je vreme naručivanja– Količina za naručivanje nije fiksna, već zavisna od
nivoa zaliha u vreme naručivanja
46
Periodično praćenje zaliha u slučaju stohastičke tražnje i isporuke
\
Niv
o z
alih
a
t1
Qm
To T1 T2 T3 Vremet2 t3
tf tf tf
Q1 Q2 Q3
47
Određivanje vremenskog intervala naručivanja
• Primer:– Tražnja je 2000 stavki godišnje– Trošak naručivanja je 25€– Trošak držanja zaliha je 0.5€ po stavci godišnje
EOQ = 2CoD
Ch
= 2x2000x25
0,5= 447
Optimalno vreme naručivanja:
tf =EOQ
D =4472000
= 2,68 meseci
48
Analiza zaliha i sistemi upravljanja zalihama
• Zbog velikog broja različite robena zalihama, sa različitim značajem, potrebno je izvršiti njihovu klasifikaciju da bi se primenili različiti pristupi upravljanja njihovim zalihama.– To je primena tzv. ABC sistema (Pareto dijagram)
• Proizvodi klase A: 20% najskuplje robe• Proizvodi klase B: roba srednje vrednosti (često
oko 30% roba, a učestuje u vrednosti sa 10%)• Proizvodi klase C: roba niske vrednosti (često
obuhvata 50% roba, učestvije u vrednosti 10%)
49
ABC sistem upravljanja zalihama
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
00 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
% od svih stavki na zalihama
Ku
mu
lativ
ni %
uku
pn
e vr
edn
ost
i za
liha
KlasaA
KlasaB
KlasaC
50
Klasifikacija zaliha
Klasa A: Oko 20% najvrednijerobe koja čini oko 80%svih zaliha
Klasa B: Sledećih oko 30% robesrednje vrednosti kojačini oko 10% ukupnevrednosti zaliha
Klasa C:Ostalih oko 50%malo vrednih zalihakoje čine oko 10%vrednosti ukupnihzaliha
51
Mogu se koristiti i drugi kriterijumi za klasifikaciju stavki na zalihama
• Posledice nedostatak robe na zalihama:– Prioritet dati robi čiji nedostatak ugrožava isporuku
proizvoda ili ometa druge poslove
• Neizvesnost nabavke:– Iako manje vrednosti, neizvesnost u nabavci može
privući posebnu pažnju
• Visok rizik gubljenja vrednosti u toku uskladišćenja– Promena mode (odeća), ili roba se kvari (hrana)
• Kritačka opaska: Stavke klase C često prave i najveće probleme u isporuci proivoda, te se ne mogu zanemarivati. Njihova vrednost je
mala, ali posledice na poslovanje mogu biti velike.
52
Merenje zaliha
• Ukupna vrednost zaliha se utvrđuje sabiranjem svih količine svih vrsta robe pomnoženih sa njihovom cenom.– Ne daje informaciju koliko je to u odnosu na vrednost
ukupnog poslovanja
• Zato se mora uzeti i u obzir brzina korišćenja zaliha, na dva načina:– Iskazuje se vreme trajanja zaliha– Iskazuje se koliko puta se godišnje mora obnoviti
zaliha
53
Informacioni sistemi za upravljanje zalihama
• Računarski sistemi prate ulaz/izlaz i stanje zaliha.• Svaka transakcija u vezi zaliha se evidentira i baza
podataka se ažurira.• Generisanje naloga
– Koliko i kada naručiti – određuje IS primenom algoritma za naručivanje
• Generisanje izveštaja– Vrednost zaliha za svaku robu na zalihama se prikazuje– Takođe, nedostatak robe za isporuku, nezavršene naruđbenice i
dr.• Prognoziranje
– Nužnost prognozirati buduću tražnju– IS vrši upoređenje stvarne i prognoziranje tražnje i automatski
koriguje prognoziranu tražnju.
54
Česti problemi sistema za upravljanje zalihama
• Rade sa sledećim predpostavkama:– Sa relativno tačnom procenom troškova– Sa tačnom informacijom o stvarnom nivou zaliha i
nivou prodaje.• Međutim, često se radi sa netačnim podacima.
– Stanje magacija se automatski ažurira po formuli:Zatečeni nivo zaliha+primljena roba-otpremljena roba =
nivo zaliha– Samo fizički popis može da pruži realno stanje zaliha– Česte greške: pri unosu podataka (kod proizvoda),
unos pogrešnog broja, neregistrovana oštećena roba, isporuka pogrešne robe (bez korekcije po povrtku), kašnjenje registrovanja transakcija, ukradena roba