U ivotinjskom svijetu primati se istiu razvijenim socijalnim vjetinama i inteligencijom,a prilagodbe na okoli u kojem ive ukljuuju razvijena stopala i ake, prilagoena zahvatanje, binokularni vid te rep. ake primata imaju duge prste, na kojima imaju nokte,a estaje i pojava odebljale koe na dlanovima, to pomae kod kretanja. Lokomotorne sposobnostiprimata ukljuuju penjanje i hvatanje, skakanje, hodanje na sve etiri noge ili pak hodanje uzoslanjanje na prednje udove uz esto uspravljanje, to se smatra ishoditem uspravnog hodaovjeka i njegovih predaka. U primata se takoer znatno razvija osjet vida uz slabljenje osjetanjuha i smjetanje oiju s prednje strane glave. Binokularni vid omoguuje percepciju dubine,to je prednost ivotinji koja ivi u arborealnom habitatu jer joj omoguuje bre i lakekretanje. Takoer, veina primata ima i dobru percepciju boja. Razvija se i poseban obrazac iraspored zuba, uz tendenciju prema smanjenju onjaka i pojaanju kutnjaka. Takoer, bitno jespomenuti i relativno vei volumen mozga u odosu na veliinu tijela nego kod ostalihsisavaca. to se tie reprodukcije, broj potomaka nije velik, reproduktivna zrelost dostie serelativno kasno i prisutna je skrb za potomke. Zanimljivo je spomenuti da se prehrana u svihprimata barem djelomino sastoji od voa.

Rana istraivanja evolucije primata tijekom 1950-tih godina govorila su o arborealonojteoriji koja je kao glavno obiljeje primata uzimala njihove prilagodbe na umsko stanite iivot na granama. Meutim, ta je teorija pobijena 1970-tih godina kad je Matt Cartmillpostavio pitanje zato se kao karakteristika primata uzima prilagodba na umski nain ivotakad postoje i druge skupine ivotinja koje se na takvom stanitu snalaze ak i bolje odprimata. Dodatno je pitanje bilo i zato je dolo do razvoja nogu i ruku prilagoenih zahvatanje,te zato se oni aparat razvio nautrb njunog?

Odgovor je Cartmill potraio u komparativnoj biologiji, gdje je uoio kako se isti tip ruku moe pronai i u kameleona i sjevernoamerikog oposuma,a koji se rukama koriste kako bi se stabilizirali na granama. to se tie razvoja onog aparata, on je usporediv s onim aparatom u nekih maaka i ptica kao to su sove i sokoli, kod kojih je vano tono procijeniti udaljenost, zbog ega su razvile stereoskopski vid. Smjetaj oiju na glavi je takav da se vidna polja lijevog i desnog oka djelomino preklapaju u sredini, to omoguuje bolju percepciju dubine i udaljenosti. Na temelju toga Cartmill je zakljuio kako su se sve navedene karakteristike razvile kako bi primati lake lovili svoj plijen, insekte. Kasnije se pojavila i dodatna hipoteza Roberta Saussmana koji istie kako jedan dio primata koristi i njuh i sluh kako bi detektirali svoj plijen. Takoer, napominje kako su primati evoluirali u razdoblju kad je dolo do eksplozije razvoja cvjetnica i stoga se moe pretpostaviti kako je do razvoja ruku i nogu za hvatanje dolo upravo tada, kako bi mali primati ili njihovi preci lake dolazili do voa koje je raslo na krajevima grana.