1
Slikarski doživje krajobraz, tekućom materi- jom boje poput krvi što nam kola ljudskim obličjem, predstavka je koju si mogu prispodobi odabrani. Slikarski, bojom oživje živo okružje u mrtvoj i stačnoj materiji blisko je većini promatrača, onih nadarenih za vizualno poimanje stvarnos i onih nešto užih vizura. Ipak, slikarski materijom što žitko podaje se kistu na plohi ostvari iluziju motrenja ono je što podilazi našoj navici u želji za razumijevanjem drugog! Mozaikom kao slikarstvom a ipak proturječjem likvidnog tvarnog suku- sa slike, slika se kiparskim tehnikama dvojna rakursa. Gledamo li slikarski a djelujemo oblikovno, klešemo li kistom a nastaje li slika, dvojbe su mozaičkog slikarstva. Matko Kezele, mozaicist, gleda očima slikara, a stvara skulpture, osjeća kiparskom snagom a opet sup- lno slika slike, dakle čini nemoguće mogućim u misci umjetničke kreacije. Mozaici Matka Kezelea zrače virilnošću intelek - tualne kontemplacije prefinom igrom stvaranja tvoreći nove živote. Ciklus istrijanskih gromača sačinjen od njih samih zrači nepatvorenim prostorom, transponiranim na plohu verkale što progovaraju sućljetnim bremenom bjeline. Na čistoći neokaljana obraza kršne putenos, zavodi refleksijama neznatne teksture lomom boje dokazujući da živi. Miskom arheološkog stratuma pak ideogramski poručuje grančicama loze kao skeleta nepoznata bića. Mozaična igra materije u simbiozi, materije u ushitu razumijevanja i prepozna- vanja, u definiciji novoga rađanja. Kompozicije u smjeru prirođena kretanja vrtlože se spram centra i margina čuvajući konstantu željene poruke, za tražena čitatelja champolionskog duha, onog što smisao ne traži u gotovim rečenicama, tek onog što riječju već nalazi zadovoljenje. Zar bi bilo previše stoga reći da su mozaici ovi, krajobrazni istrijanski kamen - kamen na kojem gradi- mo - čovjek - sjedinjen u materiji stvaranja, bjelinom u krvi vinskoga nektara. Bilo bi i suviše poreći, reći što god bilo drugačijeg, što ne vonja životom doli tom sna- gom zemaljskoga jeska. Bjelini uprkos pak, florom i faunom godeć se Istrijom, mozaici su male forme što su i slike i objek a koloritom, tretmanom plohe, usitnjuju fasetno u beskonačju solilokvija s Glihom ili težakom od gromače put gromače prapovijesnom jasnoćom. Oblikom tvoreć’ siluete, postojanjem čineć’ organičke forme ostvaruju se oštrom hladnoćom. U konstan sukobljena kontrasta prirastaju nam duhu poput amuleta kročeć’ prostorom zbiljskim, ali prostorom legende, dimenzijom mašte. Matko Kezele, udišući kamene prašine i iste mirise pradavne konstante, vidi svjetlost paleo- eneoličke Istrije, što krvotokom kamena ostvaruje se mozaičnim kaleidoskopom stvarnos u dijeljenju s onima što zemlju svoju ne vide, već bilom ćute. Theodor de Canziani BOJOM CRNO-BIJELO ......................... ........................................................... ..............................................................................................

Matko Kezele (katalog), stražnja · Matko Kezele, mozaicist, gleda očima slikara, a stvara skulpture, osjeća kiparskom snagom a opet sup-tilno slika slike, dakle čini nemoguće

  • Upload
    others

  • View
    10

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Matko Kezele (katalog), stražnja · Matko Kezele, mozaicist, gleda očima slikara, a stvara skulpture, osjeća kiparskom snagom a opet sup-tilno slika slike, dakle čini nemoguće

Slikarskidoživjetikrajobraz,tekućommateri-jombojepoputkrvištonamkolaljudskimobličjem,predstavkajekojusimoguprispodobitiodabrani.Slikarski,bojomoživjetiživookružjeumrtvojistatičnojmaterijibliskojevećinipromatrača,onihnadarenihzavizualnopoimanjestvarnostiionihneštoužihvizura.Ipak,slikarskimaterijomštožitkopodajesekistunaplohiostvaritiiluzijumotrenjaonoještopodilazinašojnaviciuželjizarazumijevanjemdrugog!Mozaikomkaoslikarstvomaipakproturječjemlikvidnogtvarnogsuku-saslike,slikasekiparskimtehnikamadvojnarakursa.Gledamolislikarskiadjelujemooblikovno,klešemolikistomanastajelislika,dvojbesumozaičkogslikarstva. MatkoKezele,mozaicist,gledaočimaslikara,astvaraskulpture,osjećakiparskomsnagomaopetsup-tilnoslikaslike,daklečininemogućemogućimumisticiumjetničkekreacije. MozaiciMatkaKezeleazračevirilnošćuintelek-tualnekontemplacijeprefinomigromstvaranjatvorećinoveživote. Ciklusistrijanskihgromačasačinjenodnjihsamihzračinepatvorenimprostorom,transponiranimnaplohuvertikaleštoprogovarajutisućljetnimbremenombjeline.Načistoćineokaljanaobrazakršneputenosti,zavodirefleksijamaneznatneteksturelomombojedokazujućidaživi.Mistikomarheološkogstratumapakideogramskiporučujegrančicamalozekaoskeletanepoznatabića.Mozaičnaigramaterijeusimbiozi,materijeuushiturazumijevanjaiprepozna-vanja,udefinicijinovogarađanja. Kompozicijeusmjeruprirođenakretanjavrtložesespramcentraimarginačuvajućikonstantuželjeneporuke,zatraženačitateljachampolionskogduha,onogštosmisaonetražiugotovimrečenicama,tekonogštoriječjuvećnalazizadovoljenje. Zarbibiloprevišestogarećidasumozaiciovi,krajobrazniistrijanskikamen-kamennakojemgradi-mo-čovjek-sjedinjenumaterijistvaranja,bjelinomukrvivinskoganektara.Bilobiisuvišeporeći,rećištogodbilodrugačijeg,štonevonjaživotomdolitomsna-gomzemaljskogatijeska. Bjeliniuprkospak,floromifaunomgodećseIstrijom,mozaicisumaleformeštosuislikeiobjekti

akoloritom,tretmanomplohe,usitnjujufasetnoubeskonačjusolilokvijasGlihomilitežakomodgromačeputgromačeprapovijesnomjasnoćom.Oblikomtvoreć’siluete,postojanjemčineć’organičkeformeostvarujuseoštromhladnoćom.Ukonstantisukobljenakontrastaprirastajunamduhupoputamuletakročeć’prostoromzbiljskim,aliprostoromlegende,dimenzijommašte. MatkoKezele,udišućikameneprašineiistemirisepradavnekonstante,vidisvjetlostpaleo-eneolitičkeIstrije,štokrvotokomkamenaostvarujesemozaičnimkaleidoskopomstvarnostiudijeljenjusonimaštozemljusvojunevide,većbilomćute.

Theodor de Canziani

BOJOMCRNO-BIJELO.........................

...........................................................

..............................................................................................