Embed Size (px)
Citation preview
Medijska pismenost abeceda za 21. stoljeće
Partnerstvo AEM i UNICEF-a u promicanju medijske pismenosti
-istraživanja o medijskim navikama djece, 2014. i 2016.
-kampanja “Birajmo što gledamo”, 2015.
-revizija Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, 2015.
-Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija, 2016.
-portal medijskapismenost.hr, 2016.
-Dani medijske pismenosti, 2018.
“Birajmo što gledamo”
Portal medijskapismenost.hr
Partneri i suradnici
Ciljevi portala- pružiti informaciju o tome što su mediji i kako oni djeluju
-potaknuti razgovore o medijima te sigurnom korištenju tehnologija
-osnažiti roditelje i nastavnike u podučavanju djece i mladih kako kritički konzumirati medijske sadržaje, odnosno kako da na različite načine analiziraju, evaluiraju i kritički promišljaju medijske poruke
Sadržaj portala-primjeri dobre prakse iz hrvatskih škola, vrtića i udruga
-rezultati istraživanja vezanih za utjecaj medija na djecu i mlade
- preporuke za roditelje
-nastavni i drugi materijali prikladni za podučavanje djece o raznim aspektima medijske pismenosti
Radionica optičkih igračaka
Rezultati
DANI MEDIJSKE PISMENOSTI 2018.
DOGAĐANJA I AKTIVNOSTI U KNJIŽNICAMA, UDRUGAMA, ŠKOLAMA, VRTIĆIMA, KINIMA, U VIŠE OD
SUDJELOVALO JE:
6602 DJECE I MLADIH
650 ODRASLIH
438 ODGOJITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA
130
“DJECA UPOZNAJU MEDIJE”
974 UČENIKA IZ 18 ŽUPANIJA SUDJELOVALO JE U RADIONICAMA U
11 MEDIJSKIH KUĆA U OSIJEKU, RIJECI, SPLITU, ZADRU I ZAGREBU
ŠKOLA, VRTIĆA, KNJIŽNICA, UDRUGA, MEDIJSKIH KUĆA, KINA, UČILIŠTA PRIMILO JE
400
TIJEKOM PRVIH DANA MEDIJSKE PISMENOSTI U HRVATSKOJ ODRŽANO JE VIŠE OD
GRADOVA I MJESTA U SVIM ŽUPANIJAMA
60
15000 X OBRAZOVNI MATERIJALI
ZA VRTIĆE, OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE, KNJIŽICE ZA RODITELJE I SLIKOVNICE PREUZETI SU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU SA STRANICE WWW.MEDIJSKAPISMENOST.HR U TRAVNJU 2018.
5700 KNJIŽICA ZA RODITELJE
1200 SLIKOVNICA
Preporuke za edukatore
Smjernice za medijsko opismenjavanje djece i adolescenata u kontekstu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti:
-medijsko obrazovanje odnosi se na poučavanje i učenje o medijima i ne treba ga miješati s poučavanjem putem medija ili uz pomoć njih
-poučavanje o medijima i za medije treba polaziti od postojećeg znanja i iskustva djece i adolescenata s medijima.
Temeljne kompetencije koje bi odgoj za medije trebao razvijati:
a) kompetencije za razumijevanje medijskih sadržaja i njihovo kritičko tumačenje i vrednovanje
b) tehničke kompetencije, vezane uz uporabu medija i medijskih platformi
c) praktične kompetencije za stvaranje medijskih sadržaja u cilju što aktivnije društvene uloge djece i adolescenata
Ključni aspekti koje bi obrazovanje za medije u školi trebalo obuhvatiti:
-uloga i funkcija medija
-osnove tehnologije proizvodnje medijskih sadržaja
-vrste medija i njihove specifičnosti; medijske forme i žanrovi
-kako mediji reprezentiraju i konstruiraju stvarnost
-problematična uporaba i zlouporaba medija
-korištenje medija u odgoju i obrazovanju, osobnom razvoju, promicanju vrijednosti, zagovaranju ljudskih prava
-važnost etičkih smjernica u kreiranju medijskih sadržaja
Kreiranje medijskih sadržaja- Prema Europskoj povelji o medijskoj pismenosti, medijski pismene osobe trebale
bi, među ostalim, moći kreativno koristiti medije za izražavanje i komuniciranje ideja, informacija i mišljenja
- “Učenje kako stvoriti sadržaj pomaže osobi analizirati i sadržaj koji su stvorili drugi.” (Sonia Livigstone)
- zadaci na nastavi, projektna nastava, domaća zadaća: kratki film, fotografija, oglas, plakat, letak, filmska kritika…
- izvannastavne aktivnosti: medijske, fotografske, filmske, radijske, novinarske skupine…
Analiza medijskih sadržaja – ključna pitanjaPublika i autorstvo:
Tko je kreirao ovu poruku i s kojom svrhom?
Tko je ciljana publika?
Tko je platio za tu poruku?
Tko bi mogao imati koristi od te poruke?
Koga bi ona na bilo koji način mogla oštetiti?
Zašto bi ta poruka mogla biti važna pojedincu?
Koje bi radnje pri odgovaranju na poruku morao poduzeti pojedinac?
Poruke i značenje:Koje se vrijednosti, ideje, informacije i stajališta ovdje prenose?Koje su informacije izostavljene iz poruke, a koje bi mogle biti važne?
Koje su tehnike korištene i s kojim razlogom?Kako različiti ljudi mogu na drugačiji način interpretirati poruku?
Na koji način pojedinac interpretira poruku i što može naučiti o samome sebi na temelju svoje reakcije ili interpretacije?
Prikaz u medijima i stvarnost:Kada je poruka nastala?Na koji je način poslana publici?
Radi li se o činjenici, mišljenju ili nečem trećem?Koliko je poruka pouzdana i na temelju čega pojedinac to misli?
Tko su izvori informacija, ideja i tvrdnji?
(Izvor: Nastavni materijali za osnovne i srednje škole)
Hvala na pažnji!
