Međimurske novine 743

Godina X . BrojIV 743.

AGROME\IMURJE d.d.ÂKOVEC, R. BO[KOVI]A 10

Tel: 040 / 390-822

âkovec, 200 .UTORAK, 1. prosinca 9âkovec, 200 .UTORAK, 1. prosinca 9 Cijena kuna7

ww

w.m

novin

e.h

r

ME\IMURSKA TRGOVINASUVREMENOG STILA

�RTAVA FAŠIZMA 2/A

40000 ÂKOVEC

tel 040 375 700

fax 040 375 716

E-MAIL:

METSS .HR@METSS

str. 58

��

Rasprodaja

sa skladišta

Rasprodaja

sa skladišta

više na strani 71.

NESRETNO izgubljena dva mlada života

U izravnom sudarupoginuo 20-godišnji

Štrukovčanin

U izravnom sudarupoginuo 20-godišnji

ŠtrukovčaninMlada Čakovčankaugušila se plinom

za vrijeme kupanja

Mlada Čakovčankaugušila se plinom

za vrijeme kupanja

Sa ili bez vatrenihtableta Međimurci suljubavnici maratonci!

Sa ili bez vatrenihtableta Međimurci suljubavnici maratonci!

ČAKOVEČKI UROLOG mr. sc. ANTONIO PLEŠNARMEĐIMURCE UKLJUČIO U SEKSUALNO ISTRAŽIVANJE

TRAGEDIJE

Prvi se cijepilizdravstveni djelatniciPrvi se cijepilizdravstveni djelatnici

U MEĐIMURJE STIGLO 4100 DOZACJEPIVA PROTIV SVINJSKE GRIPE

POSLJEDNJA VIJEST: Strah od cijepljenja protivvirusa svinjske gripe donio malu zainteresiranost građanaPOSLJEDNJA VIJEST: Strah od cijepljenja protivvirusa svinjske gripe donio malu zainteresiranost građana

Međimurskimtekstilcima 10milijuna kuna

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA BESPOVRATNIMSREDSTVIMA POMOGLO TEKSTILCEMINISTARSTVO GOSPODARSTVA BESPOVRATNIMSREDSTVIMA POMOGLO TEKSTILCE Strah od otkaza,

zaposleni nagodišnjem

Strah od otkaza,zaposleni nagodišnjem

PRELOŠKI EUROBETON ima puna skladišta i trenutačno premalo poslaPRELOŠKI EUROBETON ima puna skladišta i trenutačno premalo posla

Međimurjenapokon dobivaSigurnu kuću

MEĐIMURSKASRAMOTA:NASILNICI IDALJE SVUDAOKO NAS

str.24

-25str. 2

str.8

str. 3 str. 6

str.9

2 Aktualno 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

t

Anketa “Pod vurom”

Ho�e li kona�no i politi�ari do�i na red? Piše: Dejan Zrna

[email protected]

Zlatko Galoji�, Pribislavec - Iskreno re�eno, još nisam od-lu�io ho�u li se cijepiti protiv novog tipa gripe, takozvane svinjske gripe. S obzirom na to da cjepivo još nije dovoljno istraženo i na neki je na�in na-metnuto, još moram razmisliti. Sada se pri�a o raznim nuspo-javama cjepiva, o negativnom djelovanju poslije cijepljenja, pa naravno da �ovjeku nije svejedno.

U Me�imursku županiju stiglo je 4.100 doza cjepiva protiv svinjske gripe i od ovog tjedna u ambulanta-ma po�inje cijepljenje protiv te nove vrste gripe. U Hrvatsku je ukupno do sada stiglo 140.000 doza cjepiva. Za razliku od sezonske gripe, cije-pljenje protiv ove vrste gripe obu-hvatit �e u prvoj fazi ponešto dru-ga�ije rizi�ne skupine od onih koje su se cijepile protiv sezonske vrste gripe. Ovim cijepljenjem �e najprije biti obuhva�eni kroni�ni bolesnici s plu�nim bolestima, djeca kroni�ni bolesnici u dobi od šest mjeseci do dvije godine starosti, ekstremno pretile osobe, zdravstveni djelat-nici i trudnice u drugom i tre�em mjesecu trudno�e, kazala nam je dr. Višnja Smilovi�, spec. epidemio-logije iz Zavoda za javno zdravstvo Me�imurske županije.

Uz ovu novu gripu i pojavu cjepiva u korak idu u brojne zbu-njuju�e pa i intrigantne informa-cije o tome je li cjepivo dovoljno ispitano, pa �ak i štetno, te do toga da je usmjereno na smanjenje po-pulacije �ovje�anstva. Novi strah podgrijavaju slu�ajevi smrtnih ishoda izazvanih cijepljenjem. Naime, u petak, kada je cjepivo stiglo i do našeg Zavoda za javno zdravstvo, u Sloveniji je objavlje-no da je jedna žena umrla od sr�a-

I U ME�IMURJU zapo�inje cijepljenje protiv svinjske gripe

Prednost imaju kroni�ni plu�ni bolesnici

- Iako ovo cjepivo prate kontroverze, stru�nja-ci kažu da su nuspojave mogu�e, ali i rijetke

nog zastoja nakon što je cijepljena cjepivom protiv svinjske gripe.

Novartisovo cjepivo za obi�nu i svinjsku

gripu

Doktorica Smilovi� kaže da su takve nuspojave mogu�e, premda su vrlo rijetke. No, nuspojave po-stoje vezane uz svako cjepivo, pa i ovo. Nema sto posto sigurnog lijeka u smislu zaštite, niti pak u smislu pojave nuspojava. Budu-�i da cijepljenje u Hrvatskoj tek

Intrige oko cjepiva!?

Pojavu nove gripe, kao i poja-vu cjepiva, prati nevi�ena medij-ska pažnja. U korak s gripom idu u brojne zbunjuju�e, pa i intrigan-tne, informacije koje kruže me�u korisnicima Interneta, ponajprije u vidu e-mail poruka. Sadržaj tih poruka uglavnom korisnicima sugerira da cjepivo koje je stiglo do nas nije dovoljno ispitano, pa �ak i štetno. Najsmjelije poruke su katastro�i�ne, u smislu da tvrde kako je cjepivo usmjereno na sma-njenje populacije �ovje�anstva na svega 50 milijuna ljudi, kroz programirano izazivanje bolesti i smrti. Strah od smrti i bolesti uvijek je plodno tlo za raznorazne proroke, a u histeriji glas stru�nja-ka slabije se �uje.

(BMO)

predstoji, tek �e se vidjeti ho�e li i kakvih nuspojava biti.

- Protiv sezonske gripe proci-jepljeno je 3.000 osoba, pri �emu nemamo ni jednu prijavu o nus-pojavama, kaže doktorica Smi-lovi�, a cjepivo je nabavljeno od istog proizvo�a�a kao i za svinj-sku gripu, od Novartisa.

Svako cjepivo može izazvati nuspojave, pa je lije�nik dužan, kao i kod svakoga drugog cije-pljenja, upoznati pacijenta s mo-gu�im nuspojavama, a pacijent je taj koji odlu�uje ho�e li se cijepiti ili ne�e.

No, s ovom novom vrstom gripe u korak idu i razne medij-ske manipulacije i uznemiruju�e vijesti za�injene raznim medi-cinskim podacima i sastojcima u cjepivu koje laici ne razumiju, ali ih podaci straše. Postavlja se pitanje kome vjerovati.

Doktorica Smilovi� kaže da su lije�nici kao stru�njaci u teš-koj situaciji, da su nakon kojeka-kvih informacija kojima su ljudi obasuti na Internetu dovedeni u situaciju da se njihova stru�na

objašnjenja doživljavaju kao de-mantiji.

- Danas se za svakoga oboljelog zna prakti�ki po imenu i prezime-nu i vrlo je teško ako se svaki slu�aj tuma�i ako zavjera. S druge strane, manje se spominje da je ukupno na svijetu potrošeno 65 milijuna do-za cjepiva, a da je oboljelo nekoliko stotina tisu�a ljudi i da u tom smislu pada teorija zavjere da je cjepivo usmjereno protiv ljudske vrste.

Svaka nova bolest izaziva posebnu pažnju, pa je i svaki smrtni slu�aj vezan uz nju pod posebnom pozornoš�u javnosti. U Hrvatskoj je do sada umrlo 11 osoba od komplikacija izazvanih svinjskom gripom. I dok je prvih pet - šest slu�ajeva imalo ime i prezime, nakon toga ostali su postali samo statisti�ke brojke.

U današnje vrijeme ljudi se ja-ko teško mire s �injenicom da je ne�iji život nemogu�e spasiti i da lije�nici nisu svemo�ni. S druge strane, farmaceutska industrija na udaru je kritika da svoju zara-du pove�ava stvaranjem novih bolesti. (BMO)

Me�imurci se nemaju namjeru cijepiti protiv svinjske gripeNatpisi o nuspojavama cjepi-

va protiv virusa H1N1 i o prvim žrtvama mnoge su doveli u dvoj-bu cijepiti se ili ne. Nije �udno da je strah od nuspojava cjepiva ra-

zlog što ga velik broj ljudi diljem svijeta odbija.

Me�imurci su tako�er skepti�ni kada je rije� o svinj-skoj gripi i cjepivu protiv nje. I

dok jedni još uvijek razmišljaju ho�e li se cijepiti ili ne, ve�ina je odlu�ila da se ne�e na taj na-�in braniti od novog tipa gri-pe. Uz nedovoljnu istraženost

cjepiva i nuspojave koje se kod ljudi javljaju, Me�imurci kao razlog necijepljenja navode i nepovjerenje u spomenuto cjepivo. I dok jedni ne vjeruju

u cjepivo, drugi dodaju da im se sve više �ini kako postoje neke zakulisne igre kada je rije� o svinjskoj gripi.

(hz)

Ivica Hajdarovi�, �akovec - Za sada još nisam donio kona�nu odluku ho�u li se cijepiti protiv svinjske gripe ili ne. Još razmi-šljam o tome. �ujem da cjepivo nije još dovoljno ispitano i ra-zli�ite reakcije su na njega pa se može re�i da je i to jedan od razloga zašto se možda ne bih ci-jepio. Koliko �ujem po medijima, puno je ljudi još u dilemi cijepiti se ili ne.

Ivan Horvat, �akovec - Za sa-da nemam namjeru cijepiti se protiv novog tipa gripe. Pretpo-stavljam da sam dosta imun, pa mislim da nema potrebe. Pro-tiv obi�ne sezonske gripe smo se cijepili, a što se ti�e svinjske gripe vidjet �emo kako �e se si-tuacija odvijati. S obzirom na to da slušamo o raznim nuspoja-vama cjepiva, nije ni �udno da su mnogi skepti�ni.

Slavko Vadlja - Lojzek, Zasad-breg - Nemam namjeru cijepiti se protiv svinjske gripe jer ne vjeru-jem u to cjepivo. Protiv sezonske gripe još možda, ali protiv ove no-ve de�initivno ne. �uo sam ve� prije o nuspojavama cjepiva i to je jedan od razloga zašto se ne�u cijepiti. Drugi je taj da jednostavno ne vje-rujem u to sve oko toga cijepljenja. Sve više i više vjerujem da postoje neke zakulisne igre kada je rije� o svinjskoj gripi i cjepivima.

Željko Grahovec, Ma�kovec - Nemam namjeru cijepiti se protiv novog tipa gripe. Protiv sezonske gripe sam se nekoliko puta cije-pio, no ve� dvije - tri godine nisam i, sre�om, nisam imao nikakve tegobe. Što se ti�e svinjske gripe i cjepiva, mislim da je sve to mar-ketinška manipulacija oko proda-je cjepiva te je to jedan od razloga zašto se ne�u cijepiti.

Robert Jurani�, �akovec - Ne mislim se cijepiti protiv novog tipa gripe, odnosno takozvane svinjske gripe. Ne vjerujem u propagandu. Ne�u cijepiti ni sina niti �e se moja žena cijepiti. Uglavnom, nitko u obitelji se ne-�e cijepiti. Jednostavno ne vje-rujem u to cjepivo, a i ove pri�e oko nuspojava nimalo ne idu u korist cijepljenju.

(foto: Vrzan)

HAC, HEP, HŽ tri su najek-sponiranije državne tvrtke koje su punile i pune minulih dana i mjeseci naslovnice bezbrojnim skandalima. Nisu one jedine. I tvrtke koje su “bliske državi“ poput Podravke u istom su ko-šu. I tu sigurno nije kraj. Za sad su, po svemu sude�i, isplivali na površinu vrlo vjerojatno samo “odabrani“ ili oni koji su zaista pretjerali. Me�utim, kako se �i-ni, to je samo vrh sante leda. Je li zaista korupcija premrežila sve pore hrvatske države? Pitam se to ve� drugi tjedan za redom. S obzirom na vrište�e naslovnice i nove slu�ajeve, o�ito je državna blagajna zaista mnogima služila, kako je napisao jedan moj uva-ženi kolega, poput bankomata. I to bez limita. Uzimali su koliko je trebalo. Za sada su u pritvoru kao osumnji�enici završili menadže-ri i izravni sudionici u poslu. I to samo neki.

Me�utim, sve je o�itije kako je u pitanju model ponašanja. Ako je to zaista tako, onda sve postaje upitno. Iako, ništa se suštinski ne-�e dogoditi ako se ne�e i�i do kra-ja. O�ito “oslobo�eno“ državno odvjetništvo i policija idu korak po korak, me�utim, pitanje svih pitanja je mogu li oti�i do kraja, do vrha piramide i politi�ke elite.

Politi�ari koji su upleteni (ne)izravno u dosadašnje skandale bore se svim silama da sa�uvaju svoje položaje. Najžalosnije je što ne osje�aju odgovornost, pa ni moralnu. “Nismo znali“ njihova je omiljena re�enica koja zvu�i poput one da po toj logici gra�a-nin “ne bi trebao znati da je, pri-mjerice, plja�ka banke kazneno djelo“. Ako nisu zaista znali, što je u slu�aju Polan�eca i Kalmete teško vjerovati, morali su odmah oti�i, jer su u skandale umiješani njihovi ljudi od povjerenja. Mo-rali su odmah preuzeti politi�ku odgovornost, kao što je slu�aj u svim demokratskim vlada-ma. Premijerka Kosor tako�er “pleše na tankoj žici“ štite�i i ne

traže�i trenuta�ni odlazak svih ministara koje prate skandali. Jer, ako bilo koji od njih kao ministar izravno završi u pritvoru, tada je sve jasno – više nema politi�kog kredibiliteta cijele njezine Vlade. Ina�e, dojam je u javnosti, kad je borba protiv korupcije u pitanju, da su politi�ari i dalje u Hrvatskoj “prevelike ribe“ koje su i dalje za-šti�ene. S takvim stavom nema ozbiljnog pomaka u borbi protiv korupcije.

Je li sli�na situacija i kod nas u Me�imurju? Pa, s obzirom na ono što se doga�a, sve teže je vjerovati da nije. Me�utim, kod nas je “sre-�om” u pitanju “si�a“ s obzirom na stotine milijuna ili milijarde kuna koje se spominju u poznatim slu-�ajevima. Iako, ako nisi bahat, i deseci ili stotine tisu�a kuna “lake zarade” nisu za odbaciti. Sasvim dovoljno, iako je o�ito da hrvatska pohlepa za boga�enjem i baha�e-njem - ne poznaje granice. Ina�e, na državnoj blagajni, kad su u pi-tanju veliki poslovi i investicije u našem kraju, uglavnom je “ka�a”, a do o�ito “pravih” poslova naše tvrtke teško dolaze. Tako �e biti i u sljede�oj godini, jer navodno nema izdvajanja za bilo koji novi projekt u Me�imurskoj županiji, osim ve� ranije zapo�etih za koje su potpisani ugovori. Nimalo op-timisti�na perspektiva u situaciji kad se možemo samo nasmijati obrazloženjima da “nema novca za sve“, posebice ne za “politi�ki nepodobne“. O�ito su politi�ki po-dobni bez srama uzimali “šakom i kapom“.

Krajem ponedjeljka, svaki tjedan, zbrajaju se oboljeli od svinjske gripe za prethodni tjedan, tako da potpunu sta� s� ku prije zaklju�enja ovog broja Me�imurskih novina nismo u mo-gu�nos� objavi� . No, u prvom tjednu haranja svinjske gripe u Me�imurju je od nje oboljelo 508 osoba, a u drugom 617 osoba. U prvom tjednu je u bolnici zbog komplikacija završilo 10 osoba, u

drugom tjednu 11 osoba, a prošli tjedan 3 osobe. Je li to znak da gripa jenjava, vi-djet �e se po podacima iz ukupnog broja oboljelih za tre�i tjedan, kad se prikupe podaci iz ambulan� lije�nika obiteljske medicine. Novim cjepivom, koje je s� -glo, ve� su se cijepili pojedini zdravstveni djelatnici kod kojih nije bilo reakcija na cjepivo, kazala nam je dr. Lidija Vrbanec - Megla, spec. epidemiologinja. (BMO)

Preko tisu�u oboljelih od svinjske gripe

31. prosinca 2009. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Ministarstvo gospodarstva izdvojilo je 80 milijuna kuna za potpore u tekstilu. Novac se ne broji u milijardama kuna kao za brodogradnju, ali u ovim rece-sijskim vremenima svaka keš kuna, koja je osim toga ve� ispla-�ena na ra�un, kao što smo imali prilike doznati od me�imurskih firmi koje su dobile najve�e izno-se, mnogo zna�i. Me�imurski su tekstilci od ukupnog iznosa od osamdeset milijuna kuna dobili deset milijuna kuna.

Najviše novca �ateksu i MT�-u Tvornici �arapa

Najve�i iznos dobio je �a-teks, 4,5 milijuna kuna, a na-

kon toga MT� Tvornica �arapa, 3,068 milijuna kuna. Ostali me-�imurski tekstilci dobili su ma-nje iznose. Tvornica trikotaže Štrigova dobila je 707.394 kune, Meiso 102.167 kuna, TO-MA iz �akovca 194.093 kune, Srnec Tekstil iz �akovca 103.753 ku-ne, Angel 987.755 kuna, Betex proizvodnja 307.796 kuna. Za usporedbu, varaždinski Var-teks dobio je 5,1 milijuna kuna, a VIS 2,8 milijuna kuna.

MT� Tvor nica � arapa dobila je odluku i ugovor o odobravanju poticajnihnamjenskih bespovratnih sredstava po Operativnom programu potpora održanjukonkurentnosti tekstilne

Premda je Matija Posavec na kon�erenciji za novinare na kojoj je pozvao direktora Me�i-murje plina Vladimira Ivkovi-�a da odstupi s dužnosti izjavio da time završava polemiku, do završetka polemike ipak nije došlo. Za jezik ga je povukao Vladimir Ivkovi� svojim tvrd-njama da iza Posave�nih izja-va stoji namjera o privatizaciji Me�imurje - plina.

- Prvi sam za to da se ne dozvoli privatizacija Me�i-murje- plin ako bi do toga došlo, odbacio je te tvrdnje Matija Posavec. To mora ostati u vlasništvu op�ina i gradova, kazao je rezolutno Matija Po-savec. - Ono što želim je pota-knuti incijativu, a to govorim u osobno ime, jer o tome nismo razgovarali na županiji je na-juriti politi�are van iz javnih poduze�a. Javna poduze�a moraju biti vo�ena isklju�ivo od strane mladih obrazovanih ljudi koji �e znati postaviti stvari na svoj mjesto.

Znam da se to ne�e do-goditi preko no�i, ali to podr-žavam, jer politi�ar koji ulazi u politiku radi toga jer ovisi o politi�koj pla�i po priro-di stvari je ve� korumpiran, ako nema neke druge izvore ili osobnu sigurnost ve� mo-

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA bespovratnim financijskim sredstvima pomoglo tekstilne tvrtke sjeverozapadne Hrvatske koje se bore da prežive

Kona�no i tekstilci došli na red!- Me�imurskim tekstilcima deset milijuna kuna - Me�imurskim tekstilcima deset milijuna kuna

industrije, industrije ko-že i proizvoda od kože za2 0 0 9. g o d i n u u i z n o s u 3,068.331 kunu. Sredstva po potpisanom ugovoru u me�u-vremenu su im stigla i na ra-�un. Sredstva su namijenjena za subvencioniranje trajnih obrtnih sredstava u iznosu od 2,793.943, a za subvencionira-

nje po�etnih ulaganja i moder-nizacije tehnološkog procesa dobili su sredstva u iznosu od 274.388 kuna.

Lakše se diše!Svaka bespovratna pot-

pora od velikog je zna�aja za gospodarstvenike, pogotovo u ova krizna vremena, poru�ili

su iz uprave MT�-a Tvornice �arapa. Špiro Kri�ka, predsjed-nik Nadzornog odbora MT�-a Tvornice �arapa, smatra da je ovako velik iznos sredstava me�imurskim tekstilcima u ovoj situaciji rezultat lobiranja i naših saborskih zastupnika za tekstilnu industriju u Me�i-murju.

Sredstva na ra�un sjela su i �ateksu, tvrtki koja je dobi-la najve�i iznos bespovratnih sredstava u Me�imurju u iznosu od 4,5 milijuna kuna, potvrdio nam je i Damir Vitez, direktor �ateksa. �ateks je na ime obrt-nih sredstava dobio 1,5 miliju-na kuna, a preostala tri milijuna kuna dobio je za razvoj novih projekata.

- Prijavili smo nove projek-te u politeksu i doradi, kazao je Vitez. - Radi se o novim dišu�im tkaninama koje su vodonepro-pusne a dišu, a koriste se za proizvodnju kako odje�e, tako i obu�e. Takve tkanine pogodne su i za izradu jakni za slobodno vrijeme i kao zaštitna odje�a koja je namijenjena svima oni-ma koji su izloženi nepovoljnim vremenskim uvjetima vlazi i hladno�i. U izradi obu�e takve su tkanine pogodne i za izradu postava na obu�i jer omogu-�avaju koži da se ne smo�i i ne znoji. Direktor Vitez ne krije zadovoljstvo dobivenim sred-stvima. - Sredstva koja smo do-bili za razvoj novih projekata puno nam zna�e jer tržište za nove tkanine imamo, a do kraja ožujka ili po�etka travanja idu-�e godine novi tehnološka linija trebala bi biti u �unkciji.

(BMO)

Udio tekstilne industrije Me�imurja u ukupnom gos-podarstvu županije je u 2008. godini iznosio 6,3 posto. Nji-hov ukupni prihod iznosio je 712,427.380 kuna u odnosu na ukupni prihod me�imur-skog gospodarstva koji je iznosio 11,331.318.399 kuna. Prema predanim statisti�kim

izvješ�ima za 2008. godinu, prosje�an broj zaposlenih u gospodarstvu Me�imurja bio je 24.559. Istovremeno je broj zaposlenih u me�imurskim tekstilnim firmama bio 3.401, iz �ega proizlazi da je njihov udio u ukupnom broju zapo-slenih na podru�ju županije iznosio 13,85 posto. (BMO)

Ja za razliku od svih tih politi�ara koji su na odre�e-nim pozicijama imam druk�iji stil i druk�ije vi�enje bavljenja politikom, kazao je Matija Po-savec. Ne podržavam politi�ko parazitstvo na na�in da netko mora biti na odre�enim pozici-jama samo da si osigura pla�u i da dobro živi na ra�un nekoga drugoga. I gdje god se zagrebe nepravilnosti �e se na�i. Sma-tram svojim zadatkom da se te nepravilnosti riješe. Marijan Varga istupio je sa mnom na presici isklju�ivo iz jednog ra-zloga jer je on potpredsjednik Nadzornog odbora Me�imurje plina koji je involviran unutra,

a ne zato što je Marijan Var-ga. Kazao je da je HNS jedina stranka koja ima volje i želje raš�istiti s nepravilnostima u javnim poduze�ima. Svoj stav da politi�are treba maknuti iz iz javnih poduze�a proširio je i na Županijsku bolnicu �a-kovec. Stava sam i što se ti�e i Me�imurje-plina i što se ti�e bolnice da ravnatelj bolnice ne smije imati ikakve veze s me-dicinom. On mora biti �ovjek koji pojma nema o medicini. Zato postoje stru�na vije�a koja vode struku, a mi u svim javnim poduze�ima trebamo menadžere.

(BMO)

ZAMJENIK ŽUPANA Matija Posavec zalaže se za promjene na �elu svih javnih tvrtki, a ne samo Me�imurje plina

Na direktorske pozicije umjesto politi�ara moraju do�i menadžeri- Odbacujem bilo kakvu mogu�nost da Marijan Varga puca na direktorsko mjesto Me�imurje plina, tvrdi Posavec

Nikakve “teorije urote” ne postoje

Osvrnuo se i na Ivkovi�eve optužbe da je u grupi koja radi na tome da Varaždin bude naš centar.- Nikakva radna grupa nije postojala niti ne postoji, a najmanje da bi ja u njoj sudjelo-vao. Kazao je uz to da u Varaždi-nu nemaju ni najmanju želju da

se petljaju u Me�imurje po bilo �emu. Te teorije urote, zavjere neslaganja s Varaždincima što se ti�e HNS-a najoštrije odba-cujem, kazao je Matija Posavec. �ak smo sa Predragom Štro-marom, varaždinskim župana, ( strana�kim kolegom iz HNS) željeli organizirali zajedni�ku presicu oko toga, ali smo onda zaklju�ili da ju je bolje ne sazi-vati.

Jednako tako nije interes HNS-a da zavlada Me�imurje - plinom, ako Ivkovi� ne bude direktor. Raspisat �e se natje�aj s odre�enim kriterijima da na to mjesto do�e menadžer, a ne politi�ar.

Matija Posavec bi i nadalje najradije da se Ivkovi� povu�e u Sabor. Smatra da je nemoral-no da Ivkovi� “jednom tjedno

I u bolnicu menadžer umjesto doktora

dolazi na posao i za to prima 22 tisu�u kuna pla�u”, prema nje-govim rije�ima, jer iznos njego-ve pla�e je vjerovanje njemu na rije�.

- Neka bude direktor Me�imurje plina, ali neka ostavi novac Me�imurje-plina na mi-ru, neka uzme pla�u saborskog zastupnika koja je s dodacima

ra preživljavati zato što prima pla�u u politici, razvio je svoju teoriju Matija Posavec. Jednako tako nije interes HNS-a da zavla-da Me�imurje - plinom, ako Iv-kovi� ne bude direktor. Raspisat �e se natje�aj s odre�enim krite-rijima da na to mjesto do�e me-nadžer, a ne politi�ar, odbacivši tako mogu�nost da na to mjesto zasjedne bivši policajac, a ve� neko vrijeme politi�ar Marijan Varga što je tako�er spominjao Ivkovi�.

U Županijskoj upravi za ceste sjedi Zoran Šari�, koji je iz “HNS-ove” kvote zasjeo na direktorsku �otelju, a Po-savec kaže da kad tvrdi da se moraju maknuti svi po-liti�ari iz javnih poduze�a, onda tu misli i na vlastite strana�ke kadrove.

ravna njegovoj sadašnjoj pla�i, kaže Posavec. Izjavljivati ako ne bude dobivao pla�u koju on želi da ne želi raditi u Me�i-murje-plinu po Matiji Posavcu samo je dokaz, da je on na toj poziciji samo zbog novaca, a ne da na kvalitetni na�in razvija tu firmu.

(BMO, �oto: ZV)

Udio tekstilaca u me�imurskom gospodarstvu

Matija Posavec, zamjenik župana, Matija Posavec, zamjenik župana, žestoki je pobornik da se razdvoje žestoki je pobornik da se razdvoje

politi�ke i direktorske funkcijepoliti�ke i direktorske funkcije

Od �ateksovih materijala, koji se i dalje razvijaju, za što �e biti upotrijebljen dio dobivenih sredstava, izra�uju se vojne uniforme HV-a koje hrvatski vojnici nose i koriste i u mirovnim misijama diljem svijeta

4 Aktualno 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

��u Me�imurju

U Me�imurskoj županiji tre-nutno je 106 nekretnina i pokretni-na nad kojima je ovršni postupak, što zna�i da bi stotinjak me�imur-

skih obitelji, kada im ku�e i stanovi budu prodani, moglo ostati “bez krova nad glavom”. Najviše gra�a-na �e morati napustiti obiteljske

ku�e (52), zatim stanove (19) i vikendice (16) itd., donosi alar-mantne podatke nedavno uvedeni internetski o�evidnik nekretnina.

SVE JE TEŽE: Stotinjak me�imurskih obitelji pred deložacijom

Gra�ani su u nevolje dospje-li jer nisu mogli pla�ati kreditne obroke ili podmiriti karti�ne ra-�une. Ovrhe pokre�u banke, ali i štedno - kreditne zadruge, osigu-ravateljska društva i karti�arske ku�e. U �itavoj Hrvatskoj ovršni postupak po ovom pitanju prolazi �ak 6.168 predmeta. (sm, ION)

Na Bandi�evu re�enicu “Neka pobijedi bolji” nadovezao se Ša-lamon i rekao mu - “A mi znamo tko je bolji”, ukazuju�i na potporu predsjedni�kom kandidatu Milanu Bandi�u na zajedni�koj press kon-ferenciji koja je održana u �akove�-koj Gradskoj vije�nici u po�etnom dijelu njegovoga cjelodnevnog obi-laska Me�imurja prošle srijede.

Nešto prije toga me�imurski župan Ivan Perho� stigao je pred �akove�ku crkvu Svetog Nikole kako bi do�ekao Bandi�a i poželio mu dobrodošlicu u Me�imurje. Pomalo neobi�no da župan �eka predsjedni�kog kandidata ispred crkve!?

Uglavnom, posjet Milana Ban-di�a Me�imurskoj županiji upravo zbog toga što su se potrudili da ga do�ekaju vode�i me�imurski SDP-ovci ili pak �ak poput �akove�kog gradona�elnika Šalamona ugoste u gradskim odajama, odnosno održe zajedni�ku presicu u najmanju ru-ku donose kalkulacije o tome “za koga su” zapravo Perho� i Šalamon i kakvu strana�ku poruku šalju “prema dolje, ali i prema gore”.

Naravno da su odmah po�ela takva medijska naga�anja, odno-sno zna�i li takva srda�na dobro-došlica Bandi�u najzna�ajnijih lju-di me�imurskog SDP-a i njihovu otvorenu podršku u predsjedni�-koj kampanji, iako je poznato kako je zagreba�ki gradona�elnik nakon što je istaknuo predsjedni�ku kan-didaturu automatski isklju�en iz stranke.

Do�ek Bandi�a samo iz “politi�ke

pristojnosti”Perho� je reagirao dan kasnije

posebnim priop�enjem na po�etku kojeg oštro demantirao bilo kakva medijska naga�anja i insinuacije o

- Me�imurje je jedna od ri-jetkih regija koja ima i poštuje proizvodnju. Samo deset posto ljudi u Hrvatskoj nešto proizvo-di i to se mora promijeniti. Hr-vatska više ne može živjeti od raspodjele i bez rada. Želimo li boljitak i perspektivu, moramo se okrenuti radu. Vama u Me�i-murju to ne moram govoriti jer vi ste toga i te kako svjesni. Vi to jednostavno znate zato što je ovo takav kraj. Vi ste sredina koja poštuje rad, koja poštuje proizvodnju i spada u rijetke hrvatske krajeve koji se time mogu podi�iti, izjavio je Na-dan Vidoševi� na konferenciji za medije koju je održao prošli tjedan za svoga predizbornog posjeta Me�imurju nakon što je obišao nekoliko uspješnih me-�imurskih tvrtki, te pohvalio me�imurske poduzetnike, ka-zavši da se za uspješnost svojih tvrtki “bore kao lavovi”.

Zašto bi netko izvan Me�imurja upravljao

njime?Na naše pitanje o ukida-

nju županija, op�ina i gradova,

rekao je kako se tome protivi. Smatra da je osnovni problem u racionalnom i e�ikasnom upravljanju i na tome treba poraditi. - Imamo adekvatan broj i županija i gradova i op-�ina i ja sam protiv njihova ukidanja. Problem je jedino u tome što mnogi od njih nisu e�ikasno upravljani. Op�ine bez ekonomske aktivnosti je-su problem. Takve op�ine ne trebaju imati profesionalce. U tome vidim rješenje problema, rekao je.

Vezano uz Me�imurje, naglasio je kako je ono au-tenti�na županija i tako tre-ba i ostati. - Me�imurje je po povijesnom, kulturološkom i civilizacijskom na�inu živ-ljenja autenti�na županija. Zašto bismo mi to Me�imurju oduzimali? Pa, �ekaj, zašto bi neki drugi centar izvan Me�i-murja upravljao Me�imurjem, upitao se.

Na pitanje zašto da Me�i-murci biraju njega za tre�ega hrvatskog predsjednika, odgo-vorio je: - Samo zbog sebe. Zbog toga da bi se one vrijednosti ko-

je se ovdje poštuju poštivale u cijeloj zemlji. Zato da Me�imur-je ne bude otok, ve� dio naroda koji radi na svom blagostanju. Bira�i 27. prosinca biraju svoju budu�nost. Idu�e desetlje�e bit �e obilježeno novim predsjed-nikom. To je puno vremena. Za to vrijeme može se puno u�initi rade�i na izgradnji blagostanja, na boljoj budu�nosti. Ja na tome želim raditi. Što želite vi?, pitao je.

Vidoševi� je uvjeren da Hr-vatskoj treba jak predsjednik koji �e povesti Hrvate u borbu za ekonomskom nezavisnoš�u zemlje. Koji �e se boriti za bolji standard gra�ana. Treba nam predsjednik, kaže, koji �e po-krenuti mnoge procese, me�u ostalim i borbu protiv krimina-la i korupcije.

- Me�imurje je sušta su-protnost - prostor rada i stva-ranja. Vi morate biti putokaz ostalima. I to se pomalo do-ga�a. Budemo li hvalili takve i pomagali im, onda Hrvatskoj predstoji svijetla budu�nost, naglasio je Vidoševi�.

(Danijela Mihoci; Z.Vrzan)

PREDSJEDNI�KI kandidat Nadan Vidoševi� prilikom posjeta Me�imurju pun hvala za me�imursko gospodarstvo

Me�imurski poduzetnici bore se kao lavovi

ME�IMURSKI SDP-ovci vole samo Josipovi�a ili ipak i Bandi�a?

Šalamon javno podržao Bandi�a, Perho� ga pozdravio, pa se ogradio!

skrivenim politi�kim porukama, te kaže:

- S obzirom na to da su se u nekim medijima ve� pojavili napisi o tome da sam kao �elnik me�imurskog SDP-a srda�no do-�ekao jednog od predsjedni�kih kandidata – konkretno g. Milana Bandi�a – ovim putem najoštrije demantiram medijske insinuacije o mojoj podršci bilo kojem pred-sjedni�kom kandidatu.

Kao župan Me�imurske župa-nije ne želim se nikome nametati u predizbornoj kampanji, ali �u dobrodošlicu i ugodan boravak u našoj županiji poželjeti svim pred-sjedni�kim kandidatima koji za to izraze želju. Govore�i s pozicije me�imurskog župana, smatram da takav �in spada u minimum politi�ke pristojnosti.

A što se ti�e moje podrške predsjedni�kim kandidatima, ve� sam nekoliko puta naglasio, a ovim putem i ponavljam, da u predsjed-ni�koj kampanji bezrezervnu po-dršku dajem svom strana�kom kolegi, kandidatu SDP-a dr. Ivi Josipovi�u, naveo je me�imurski župan Ivan Perho�, i na taj se na-�in pokušao ograditi od politi�ke podrške Bandi�u.

Za vrijeme susreta sa svojim kolegom po funkciji gradona�el-nik �akovca Branko Šalamon bio je pun hvale za Bandi�a. Naime, nakon što je “neutralno” izrazio želju da kampanja svih predsjed-ni�kih kandidata uspije, kazao je da “gra�ani �akovca i Me�imurja prepoznaju inicijative Milana Ban-di�a za poboljšanje uvjeta u državi i da �e to znati vrjednovati na pred-sjedni�kim izborima”, što se može ocijeniti kao otvorena podrška do-nedavno strana�kom kolegi.

Me�utim, i Šalamon se dan kasnije “posipavao pepelom”, izja-vivši da �e “do�ekati i sve ostale predsjedni�ke kandidate koji se najave”.

Ina�e, “ugoš�ivanje” Bandi�a od strane SDP-ovih lokalnih duž-nosnika ve� je podiglo dosta me-dijske prašine u �itavoj Hrvatskoj. To su (ne)formalno u�inili grado-na�elnik Koprivnice i Vukovara, Mrši� i Sabo, ali nije župan Požeško - slavonske županije Ronko koji ga je “izbjegao”. Vode�i me�imurski SDP-ovci o�ito su slijedili svoje ko-lege koji smatraju da Bandi�a ne treba izbjegavati bez obzira što je isklju�en iz stranke.

(D. Zrna, foto: VŽR i IH)

Bandi� i Perho� susreli su se ispred �akove�ke crkve Svetog Nikole

Srda�na zajedni�ka presica Bandi�a i Šalamona u gradskim prostorijama


Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vije�a Grada �akov-ca usvojen je prora�un za idu�u godinu u visini od 134 milijuna kuna.

Amandman HSLS-a da se za izgradnju sportske dvorane i u�ionica I. OŠ �akovec izdvoji koliko je potrebno za njezino dovršenje, a ne samo planira-nih 7 milijuna kuna, nije prihva-�en. Naime, dodatna potrebna sredstva mogu�a je osigurati rebalansom prora�una.

Prora�un koji je za idu�u godinu planiran u ve�em izno-su od ovogodišnjeg podržala je ve�ina sa šesnaest glasova, �etiri glasa protiv i jednim suz-držanim glasom.

Klub vije�nika HDZ-a sma-tra da je u sadašnje vrijeme recesije i financijskih kriza ne-objektivno planirati pove�anje prihoda, pa tako i rashoda, za 13 milijuna kuna u idu�oj go-dini, kada ni prihodi prora�una za ovu godinu ne�e biti na razi-ni planiranih veli�ina. Do kraja listopada prora�unski prihodi za ovu godinu iznosili su svega 80 milijuna kuna.

Za oporbu nerealanProra�un za 2010. godinu

je, kao i svi prethodni prora-

Od 11. do 13. prosinca na prostorima Mesapa u Nedeli-š�u održat �e se specijalizira-ni sajam ljepote, kozmetike, vjen�anja, nakita, zdravlja, fitness i wellness opreme Me-sap Beauty. Program Sajma ljepote 2009. predstavljen je prošli tjedan na kon�erenciji za novinare, održanoj u mul-timedijskoj dvorani Mesapa u Nedeliš�u.

- Mesap Beauty zapo�eli smo prošle godine i on je po-lu�io dobre rezultate. Prošle smo godine imali 40-ak izla-ga�a i preko 2.000 posjetitelja. Iskreno se nadamo da �emo ove godine te brojke presti�i i sve �inimo da se to tako i odi-gra, kazao je Marjan Novak, direktor Mesapa.

Sve�ano otvorenje pla-nira se u petak 11. prosinca u 11 sati, nakon �ega slijede nastupi Plesnog studija Vi-vona i Muzi�ke škole, kao i modna revija Gospodarske škole te stru�no predavanje “Prirodna kozmetika”. U su-botu su na programu tako�er

GRAD �AKOVEC ima prora�un za 2010. godinu

OPTIMIZAM: Prora�un 10 posto ve�i nego ove godine - 134 milijuna kuna- HDZ smatra da je u vrijeme recesije i krize neobjektivno planirati tako velike prihode, ali i rashode, budu�i da je u prvih 10 mjeseci ove godine ostvareno tek 80 milijuna prihoda

Zanimljiv odgovor na pitanje o nepotizmu u grad-skoj upravi i gradskim po-duze�ima do�ekao je Željko Jakopec, vije�nik HDZ-a, koji je pokrenuo to pitanje ranije na Gradskom vije�u. U �a-komu rade �ak 23 zaposlena koji su obiteljski povezani, u gradskoj upravi 2, u Ekomu tako�er dva zaposlenika, �lana obitelji. Na Jakopecovo dodatno pitanje što je Igor Gregorec Andreju Gregorcu, direktoru Stanorada, grado-na�elnik Šalamon je kazao da

se radi o ocu i sinu, ali da je sin u Stanoradu radio na zamje-ni, a da za još dva zaposlenika s prezimenom Lajtman ne zna o kome je rije�. Zatim je Jakopecu poru�io da shva�a njegovu brigu za tu proble-matiku nakon a�era i a�erica oko zapošljavanja u držav-nim poduze�ima, aludiraju�i na Buljubši�a i sli�ne, ali da su ovi u �akove�kim gradskim poduze�ima i upravi došli na posao putem natje�aja i da su kvalitetni radnici.

(BMO)

�uni ove vlasti, rezultat nere-alnih želja i planova, smatra i Renato Slavi�ek u ime grad-skog HSLS-a. - �akove�ka vlast planira 40-postotni rast prihoda, što je u jeku gospo-darske krize nemogu�a misi-ja, tvrdi Slavi�ek. – I, umjesto da se vlast okrene pove�anju prihoda na realnoj osnovi privla�enjem investicija i

smanjenjem troškova, o�ito je odabrala put pove�anja pri-hoda pove�anim nametima gra�anima i gospodarstvu te izmišljanju prihoda od potpo-ra i prodaje zemljišta i nekret-nina, a pove�anju troškova novom organizacijom Grad-ske uprave umjesto šest sada ima devet pro�elnika, kazao je Slavi�ek na posebnoj kon-

�erenciji za novinare nakon usvajanja prora�una.

Vije�nik Stevo Tkal�ec predložio je da se izradi pro-ra�un na na�in da se bruto iznos za pla�e vrati na razinu iz 2008. godine, što bi uštedje-lo 5 milijuna kuna u prora�u-nu, zatim ako se maksimalno smanje stavke za intelektual-ne usluge dobilo bi se daljnjih 1,5 milijuna kuna, maksimal-nom štednjom od 10 posto na svim materijalnim rashodi-ma dobilo bi se još 3 milijuna kuna, izuzmu li se iz prora-�una izdaci za nova vozila u iznosu od 300 tisu�a kuna, te umanje rashodi za nabavku nefinancijske imovine za 10 posto, dobilo bi se 3,4 miliju-na i ukupno bi se u prora�unu uštedjelo 13,2 milijuna kuna koje bi se mogla koristiti za druge namjene. Uvode�i ta-kve antirecesijske mjere, ne bi bilo potrebno pove�ati na-knade i komunalne usluge, te bi bilo mogu�e smanjiti stopu prireza na dohodak za prvih šest mjeseci.

Osim manjih korekcija oko nabave vozila, druge prijed-loge gradona�elnik Šalamon nije prihvatio. (BMO)

MESAP Beauty od 11. do 13. prosinca na prostorima Mesapa u Nedeliš�u

Sajam ljepote, kozmetike, vjen�anja, nakita, zdravlja, fitness i wellness opreme

Najavljene novine za idu�u godinu

Marjan Novak, direktor Mesapa, za nadolaze�u je go-dinu najavio neke novine. - Ve� sada bih želio najaviti da �e prvi sajam u idu�oj godini biti 19. ožujka. Taj sajam �e biti uo�i poljoprivrednih radova. Na njemu �emo predstavljati sve ono što je za poljoprivredu bitno, ali �emo tome pridodati sadr-žaje s izlaganjem malih ži-votinja i ku�nih ljubimaca, pasa i ma�aka, te �emo sve-mu tome pridodati elemente lova i turizma. To ne zna�i da ulazimo u prostor sajma u Varaždinu koji je ve� razvi-jen u smislu lova i turizma, nego zna�i da, traže�i svoje mjesto pod suncem, Mesap mora povezati one gospo-darske i društvene grupaci-je koje jedna s drugom imaju poslovni smisao.

kože. U nedjelju u jutarnjim satima posjetitelji �e mo�i uživati u nastupima mladih pjeva�a, plesa�a i svira�a, dok je poslijepodne rezervirano za budu�e mladenke i mladože-nje. Uz modne revije vezane uz vjen�anja, bit �e organiziran i izbor najljepšega vjen�anog buketa i kitice.

- Bit �e mnogo modnih revija i tu nam veliku pomo� pružaju naši suradnici. Prije svega to je Plesni studio Vivo-na. Tako�er moram priznati da se opet dobro uklju�ila naša Gospodarska škola, �iji �e �rizeri, kozmeti�ari, kon-�ekcionari i cvje�ari nastupiti na sajmu. Osim tih elemenata u okviru sajma, bit �e mnogo detalja koji se odnose na vjen-�anja i nakit. Ovdje �emo biti u jednoj ležernijoj atmos�eri, stoga bih želio pozvati i izlaga-�e da se prijave na ovaj sajam jer još ima mjesta, kao i posje-titelje da do�u jer �e za svakog sigurno biti po nešto, dodao je direktor Mesapa.

(hz, �oto: Vrzan)

modne revije, a sve �e upot-puniti promotivno šminkanje te predavanja o centrima za mršavljenje i anti aging njezi

Hrvatski su stru�njaci, mahom lije�nici, ni krivi ni dužni okupljeni oko tvrtke “Genera istraživanja” ovih dana imali vatreno kršenje na Zagreba�koj burzi. �im se pro�ulo da je ameri�ki Pfizer sklopio ugovor s njom, burza je podivljala, a ljudi su kupovali dionice sli�ne druge tvrtke “Genera” zavedeni nazivom, a koja nema ugovor s Amerikancima. Na kraju, nije preostalo ništa drugo nego poništiti ugovore i kupnju dionica.

Prema navodima iz medija, za novi lijek za bubrežne bolesnike tre-ba još nekoliko godina istraživanja, govori se o tri - �etiri godine. Na kraju tog procesa lijek može i ne mora biti, sve ovisi o procjeni stru�njaka. I tu je kvaka. Ne stru�njaka koji se bave znanoš�u, ve� stru�njaka iz redova poduzetnika, koji �e ocijeniti mogu�u dobit. Ako je dobit premala, a troškovi veliki, potencijalni lijek bit �e u bun-keru do daljnjega. Što su to ustvari prodali zagreba�ki stru�njaci? Svoju pamet i otkri�e nove molekule. Ali ne samo to. Prodali su virtualno poten-cijalno tržište koje su sami stvorili, ali su time mogu�e prodali i daljnji napredak samog lijeka.

Hrvatski su stru�njaci istraži-vanja doveli do �aze kad su ona po-stala važna Amerikancima toliko da sklope ugovor. S druge strane, snovi ekipe hrvatskih pa i me�imurskih stru�njaka time su ugašeni, slijedi realnost kapitala. Negdje u Americi �e se ocijeniti ho�e li naši stru�njaci postati bogati ili ne.

Izraelci su ovih dana objavili da su pronašli “Ahilovu petu” sta-nice raka, barem je tako rekla pro�. Malka Cohen - Armon, voditeljica istraživa�kog tima sa Sveu�ilišta Tel Aviv. Slu�ajno su ustanovili da jed-nom supstancom koja je proizvedena prije deset godina za sasvim drugu namjenu mogu ciljati stanice raka, a da se zdrave ne unište. Uo�eno je da zdrave stanice svladavaju prepreku i aktiviraju mehanizam koji za par

sati ipak omogu�ava normalnu diobu stanica, a stanice raka umiru. Kao i obi�no, pokusi su ra�eni na miše-vima, a do same proizvodnje lijeka može pro�i nekoliko godina, nužno je više �aza ispitivanja. I sad dolazi klju�na re�enica: napredak istraži-vanja i proizvodnja kona�nog lijeka ovisi i o pravima na patent koji drži, slu�ajno ili ne, ameri�ka �armaceut-ska kompanija.

Ova dva primjera sasvim su do-voljna da vidimo što se doga�a i da industrija lijekova dobro pazi tko što radi i kupuje ono što ocijeni da treba kupiti. Ho�e li lijek biti proizveden, ovisi o mnogo �aktora, od ocjene do-biti, od ocjene kako to drugi rade (pi-tanje je koliko ima tih drugih), ocjena rizika i tako dalje.

Djelotvornost lijeka više nije to-liko važna, iako je nužna, ona postaje nositelj ostalih aktivnosti, a sigurno je da je zarada zna�ajan �aktor. Neki �ak tvrde da je cijela pri�a o novoj gripi namještaljka �armaceutske industri-je, u što se može i ne mora povjerovati. Možda upravo sad vlasnik �armace-utske tvrtke �estita svojem kolegi rije�ima: “Lijepo si se dosjetio”.

O�ito je, lijep je život od prava na patent tko ga može živjeti. Naši ino-vatori kao sanjalice sustava to znaju, ali isto tako i to da je pravo na patent samo trošak ako se ne kapitalizira i plasira na tržište, a tako naj�eš�e za-vršavaju snovi.

Piše: Tomislav [email protected]

Piše: Josip Š[email protected]

NEPOTIZAM u Gradu �akovcu i javnim tvrtkama?

U �akomu rade �ak 23 zaposlenika - �lana obitelji

- Želio bih pozvati i izlaga�e, kao i posjetitelje, jer �e za svakog sigurno biti po nešto, kazao je

Marjan Novak

Živjeti od prava na patent

Veliku buku diže HTV sam oko sebe ovih dana. Naša “katedrala du-ha” prolazi kroz zakašnjelu katarzu. No, osim glasnih povika o�ito suprot-stavljenih tabora, sada se ve� jasno može razaznati što bi ti ljudi htjeli. Sakrili su se vlastiti sitni interesi novinarskih i voditeljskih zvijezda i zvjezdica iza velikih ideala kao što su kvalitetan program i necenzuriranje. Dio HTV-a, koji se sada ne slaže s ruko-vodstvom, tvrdi da su spali na niske grane. Nude krivce i traže njihove gla-ve, samo kako bi javnost pridobili na svoju stranu. Rodbina i prijatelji bun-tovnika u drugim medijima, naravno, idu na ruku njihovim interesima pa ih svesrdno podržavaju. Mi drugi radi-je šutimo, iako nam para izlazi na uši dok ih slušamo.

Ne znam gdje su ti ljudi živjeli do sada. HTV nije nikamo spao. Uvijek je bio takav. Gledali smo ga jer je bio je-dini. Mi sretnici blizu sjeverne granice mogli smo ga uspore�ivati s TV Lju-bljanom ili ORF-om. Ostatak Hrvatske bio je osu�en na HTV, ili prije toga na TVZG. Nije to nikad bila televizija bez cenzure (ionako je državna ili nazovi javna), niti je razvijala neke visoke standarde, osim onih �ormalnih, kao što su odijevanje i �rizura. Ono što jesu stvorili jest vlastita kasta, koja pred našim o�ima sklapa brakove, rastav-lja se, imenuje nasljednike ... Prisavlje se pretvorilo u obiteljsku firmu.

Ovi koji su sada nezadovoljni kao da nisu svjesni da su svi oni zajedno HTV, bez obzira tko ih vodio. Ono što nikako ne žele jest da im netko drugi tko nije iz njihove kaste odre�uje pra-vila, jer valjda nije obasjan njihovom miloš�u. Uvijek nedodirljivi, idealni …, a mi obi�ni smrtnici samo smo se mogli diviti tim divnim ljudima, koji bi se tu i tamo spustili me�u nas i obratili nam se, ili nam �ak dozvolili da se pojavimo na “njihovoj” televi-ziji, pa bi cvali od sre�e kao da nas je

nebo dotaknulo. Poseban svijet, koji mi pla�amo i sad još gledamo njihovu odvratnu sva�u, jer se lovina za koju misle da im je bila sudbinski “predo-dre�ena” smanjila.

Svijet se mijenja, a HTV se svim snagama bori da ostane isti. Nema veze što je došla satelitska televizija, kabelska, privatne televizije, pay-TV, Internet, �ak se i država promijenila. Za njih kao da se sve to nije dogodilo, kao da bi njihov na�in života trebao ostati neupitan. Zato sad traže ne�ije glave, jer im nisu to omogu�ili. �ak ni horde potpla�enih honoraraca koji su odre�ivali njihov posao dok bi se oni skrivali po hodnicima Prisavlja nisu ih uspjeli izvu�i, a nepresušna kasa omogu�ena monopolom nestala je njegovim razbijanjem.

Sljede�i korak, koji bi se nekako prirodno uklopio u njihovu logiku, jest ukidanje dopisništava, koja su još jedina uspijevala napraviti kvalitetni in�ormativni program, jer samo na vrijednima možeš uštedjeti.

HTV upravo zbog svojih “laure-ata” nikad nije postala javna televi-zija, ve� je ostala državna. Ponašaju se kao svaka druga državna firma puna dekadencije, a�era i nepotizma, a narod pla�a da ih gleda. Dobro je što su stavili flastere preko usta, bolje da ih ni ne skidaju.

HTV se ne razlikuje od onoga što se doga�a(lo) u državnim tvrtkama

6 Gospodarstvo 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�[email protected]

EKONOMSKI BREVIJAR

Postoji cini�na izreka o politi�arima da su sve to psi-�i iz istog legla. Istih osobina, samo razli�itih šara.

Najlicemjernije u ovom �asu je to što su posebice tr-ka�ima na Pantov�ak svakod-nevno puna usta svima borbe protiv korupcije. Gotovo svi su se ve� izredali na vlasti, ako ne druga�ije, a onda kroz koalici-je i mogli su, da je bilo istinske volje, postaviti jasna i �vrsta pravila u javnim nabavama u zapošljavanju i nepogodova-nju svojima. Ali svi tu borbu zapo�inju ili kad se nalaze u utrci za vlast ili kad su u opor-bi. Kada do�u na vlast, tisu�e je izgovara zašto to ne �ine.

Na nižim regionalnim i lokalnim razinama prstom upiru u ove gore. A ovi gore

na one dolje. Eto ti izgovora za sve. Pripadnici stanke koja je vladaju�a na državnoj razi-ni, ako su u oporbi na nižim razinama u županiji, op�ina-ma ili gradovima, ponašaju se to�no po onim obrascima kao što se ponaša oporba u Sabo-ru. A pripadnici stranaka koji su na državnoj razini u oporbi kada su na vlasti na nižim ra-zinama ponašaju se jednako kao vladaju�i na držanoj razi-ni. Zna�i, obrazac ponašanja je isti.

Tako su i za jedne i dru-ge, bez obzira kojoj stranci pripadaju, prora�uni kad su na vlasti i kad ih oni donose: racionalni, razvojni i socijalno osjetljivi, a, kada su u oporbi, tada su prora�uni nerealni, napuhani, bez vizije. A “bu-

ljubaši�a” ima svugdje, od gradskih do državnih razina. Dolaze po rodbinskim veza-ma. Poduze�a koja su veza-na uz gradske, županijske ili državne prora�une ili pak su javna oduvijek su bila i bit �e uto�išta za politi�ki podobne, njihove simpatizere i �lanove obitelji. Teško �e tu biti posta-viti rezove, osim kakvih ek-stremnih primjera prinesenih na žrtvenik da se smanji gnjev naroda.

Lijepo je slušati oporbenog Lini�a kako se pravedno gnje-vi da je potrebno smanjiti 20 posto zaposlenih u državnoj upravi. Bilo bi zgodno vidjeti kojih bi to 20 posto bilo. I ka-ko bi tek zamišljeno opuštanje pokrenulo lavinu me�usobnih obra�una �iji �e podobnici

ostati na poslu, a �iji bez posla. Ništa osim predsta-va za narod ne�e se dogo-diti. Možda je nekome tek potrebno �iš�enje državnih službi da bi se u igru uveli novi friški podobnici, sta-ri su se ve� možda previše zalegli u hladovini tih sigur-nih službi. Nema vlasti bez podanika, ma kako se busa-li u demokratska prsa.

Najvažnijim izumom novog doba proglašen je rentgen, a me�u najve�e izume u povijesti sigurno treba uvrstiti Gutenber-gov tiskarski stroj koji je omogu-�io prijenos i razvoj znanja.

Postoji razlika izme�u ot-kri�a i izuma. Otkri�e je utvr-�ivanje ne�eg postoje�eg, ali još nepoznatog, dok je izum stva-ranje ne�eg novog. Npr. otkri�e je bilo da Zemlja ima polove, a izum koji se na to nadovezao bio je kompas koji je usmjeravao na polove i olakšavao orijentaciju.

Izumi nastaju da bi olak-šali ili ubrzali neke radove i po-stupke, da bi svladali zapreke i udaljenosti ili da bi život u�inili ljepšim, udobnijim i ugodnijim. Mnogi se izumi, nažalost, zlou-potrebljavaju korištenjem u na-silne svrhe. Zato je Alfred Nobel, izumitelj dinamita, zbog grižnje savjesti, kao svoju posljednju želju utemeljio Nobelovu na-gradu i u tu svrhu ostavio velik dio svog bogatstva. Kako kažu, kota� i toplu vodu ne treba po-novno otkrivati, ali uvijek ih se može unaprijediti, inovirati i bolje koristiti. Jedna od najboljih inovacija ove godine je elektro-ni�ki stetoskop. Stetoskop kao zaštitni znak i koristan ukras lije�nicima dobio je svoje elek-troni�ko izdanje za koje kažu da ne griješi i ne propušta nijedan šum ni otkucaj.

Informati�ka i telekomu-nikacijska djelatnost trenutno predvode u svakodnevnim ino-vacijama i izumima. Tu je i avio-industrija. Njema�ki stru�njaci

u vrhunskom klasteru ( dakle, to ne radi izolirani genijalni um, ve� je ujedinjeno znanje i isku-stvo vrhunskih stru�njaka ) bave se stajnim trapom aviona – kota�i se ne�e uvla�iti i izvla-�iti hidrauli�ki, ve� elektri�nim pogonom za koji energiju stvara goriva �elija bez štetnih emisija. I to nije sve, uskoro bi takva �elija mogla biti pogon za cijeli avion.

U autoindustriji koriste se napredne tehnologije i dokazuje se da još nismo sagledali razvoj-ne horizonte. Ali, nije sve samo u so�isticiranim i nevjerojatnim izumima. Veliki proizvo�a� automobila Ford, koliko god bio u teško�ama, redovito ula-že u istraživanja i razvoj novih proizvoda i tehnologija, ali ne zanemaruje niti tradicionalne materijale. Najnovije vijesti od-nose se na korištenje slame u proizvodnji dijelova karoserije. Naime, Ford je najavio da �e za proizvodnju prtljažnog prosto-ra koristiti 20% slame, �ime �e smanjiti težinu vozila, pa tako i potrošnju goriva i štetne emi-sije. Ako je to javno objavljeno, zna�i da su istraživanja i razvoj u poodmakloj fazi, pa možete za-misliti koji �e se sve još dijelovi izra�ivati od tog jednostavnog biomaterijala! Slama je stolje-�ima bila zanemarivana, ali na sadašnjem nivou razvoja došlo je vrijeme da i ona postane sve-prisutni materijal budu�nosti. Evo novog izazova! A koliko još takvih postoji...

Zlatko Boži�, [email protected]

Djelatnicima Eurobetona prijeti se otkazima, poru�io je s govornice na sjednici Gradskog vije�a Grada Preloga oporbeni vi-je�nik Juraj Delladio, postavljaju�i pitanje gradona�elniku Draguti-nu Glavini zna li što se doga�a u toj tvrtki.

Gradona�elnik je obznanio da je upoznat s prilikama u pre-loškom gospodarstvu koje se unato� krizi dobro drži, pa tako i s prilikama u Eurobetonu. Rekao je da je u razgovoru s direktorom te tvrtke doznao kako problema ima, ali ne takvih da bi bilo otpu-štanja radnika.

Ognjen Bojanac, direktor Eu-robetona, koji tu dužnost obnaša od ožujka ove godine, kaže kako se ne može na�uditi tome što se na sjednici jednog Gradskog vi-je�a raspravlja o situaciji u jednoj �irmi.

- Situacija je takva kakva je. Teško je svima, a osobito nama koji smo vezani uz infrastruk-turne projekte koje je država u principu zaustavila. Teško je predvidjeti kakva �e situacija biti za nekoliko mjeseci, ali sada nije sjajno. To se mijenja iz tjedna u tjedan. Mi u principu �ekamo da se tržište ponovno pokrene. Na sve strane su problemi u po-slovanju, ali ne vidim nekakvu dramatiku u Eurobetonu koja bi nagnala na to da se na Gradskom vije�u pri�a o nama. Naši su dje-latnici upoznati sa situacijom u kojoj se nalazimo i zato mi je sve ovo prili�no apsurdno i neshvat-ljivo, komentirao je Bojanac.

Bojanac tvrdi: Budu�nost firme nije

upitnaDirektor tvrtke, za koju su

politi�ari u ime gra�ana, njenih zaposlenika, pokazali interes, priznaje da Eurobeton ima veli-kih problema s likvidnoš�u.

- Trenutno imamo 12 mili-juna kuna nenapla�enih potra-živanja starijih od 60 dana. Ne možemo ih naplatiti, ali tako je svugdje. Naši problemi nisu za-brinjavaju�i, budu�nost �irme nije upitna. Firma nije ugrožena na na�in da bi bio upitan njen op-stanak, daleko od toga, uvjerava nas Bojanac.

Ova preloška tvrtka trenut-no zapošljava 105 ljudi. �etvero njih uskoro �e u mirovinu jer su za to stekli uvjete. Na taj na�in u Eurobetonu �e smanjiti troškove poslovanja, ali, kaže direktor, to je ništa. Kada smo ga pitali za ot-puštanja o kojima je krenuo javni pogovor, kazao je kako trenutno o tome ne razmišlja.

GOSPODARSKA kriza ozbiljno pogodila prelošku tvrtku “Eurobeton”

Strah od otkaza, zaposleni na godišnjem

- Ne znam, ne mogu vam ni-šta re�i o otpuštanjima. Situacija se mijenja, vidjet �emo kako �e po�eti proljetni ciklus. Nadamo se da �e se graditeljstvo probudi-ti, dobiti novi zamašnjak, šturo je komentirao.

Radnici ove preloške tvrtke trenutno koriste kolektivni godiš-nji odmor jer ne postoji potreba za radom i proizvodnjom. Skladišta su puna, novih narudžbi nema.

- Ljeti smo radili pove�anim kapacitetom zbog prirode našeg posla, a sada mirujemo. Naše zali-he adekvatne su trenutnoj potra-žnji na tržištu pa nema smisla da ljude držimo na poslu ako ne treba, ako nemaju što raditi, a skladište je puno, rekao je Bojanac, Zagrep-�anin koji je prije preuzimanja �el-nog mjesta u Eurobetonu radio u sustavu Školske knjige.

- Poslovi su �isto ekonomski i na jednom i na drugom mjestu, tako da nema razlike u njihovu vo�enju. Ista je stvar prodaješ li knjige ili betonsku galanteriju, tvrdi Bojanac. (D. Mihoci)

Toplice Sveti Martin prošli su tjedan bile doma�in održa-vanja 11. turisti�ke burze PUT 2010. na kojoj se okupilo oko 120 turisti�kih djelatnika i no-vinara iz šest europskih drža-va. Oni su uz poslovni dio koji se odnosi na sklapanje aranžmana i razgovora o aktualnoj proble-matici upoznali i me�imursku turisti�ko - ugostiteljsku po-nudu, što je za Me�imurje bilo i najvažniji dio ovoga trodnev-nog skupa.

Sudionici su se okupili ve� u utorak oko podneva, da bi u poslijepodnevnim satima obišli Stari mlin na Muri kod Žabnika.

Nave�er su sudjelovali na promociji kataloga “Me�imur-

ski bajkoviti okusi” u restora-nu Dvorca “Terbotz” u Železnoj Gori, gdje je burzu otvorenom proglasio An�elko Horvat, za-mjenik me�imurskog župana.

U srijedu je obavljen rad-ni dio burze u Hotelu GOLF, a ve�era je s me�imurskim spe-cijalitetima bila u Restoranu Vu�kovec. Posljednji dan sudi-onici burze koju je organizirala varaždinska tvrtka Vall 042 obišli su Me�imursku vinsku cestu i pojedine vinske ku�e, te druženjem u PUB-u Potkova završili uspješan posao u Me-�imurju, uz obe�anje mnogih da �e turisti�ku i ugostiteljsku ponudu ponuditi korisnicima svojih usluga i agencija.

(S. Mesari�)

U TOPLICAMA SVETI MARTIN održana najve�a hrvatska turisti�ka burza

Sudjelovalo 120 turisti�kih djelatnika i novinara iz 6 država

Otkri�a i izumi, naša budu�nost

Susret Franje Makovca i Ive Eškije, �lanova Vije�a HTZ-a

Skladišta su puna gotovih proizvoda, pa su djelatnici na prisilnom godišnjem odmoru

Na sjednici Gradskoga vije�a vije�nici su prigovarali zbog, kako im se �ini, poja�ane eksploatacije šljunka na šljun�ari nedaleko od Preloga za koju Eurobeton ima koncesiju.

- Eksploatacija šljunka nije poja�ana u odnosu na ranije, no, to ne moram nikome objašnjavati. To je stvar poslovne politike �irme i takva se stvar raspravlja jedino pred Nadzornim odborom. Mi ek-sploataciju uredno pla�amo svaki mjesec i poštujemo zakon. Na mje-stu šljun�are, nakon što više ne�e biti eksploatirana, bit �e ure�ena rekreacijska zona u skladu sa stu-dijom zaštite okoliša, naglašava direktor Eurobetona. (D.Mihoci)

Nema poja�ane eksploatacije šljunka

- Skladišta puna, a proizvodnja zaustavljena. Ne znam, ne mogu vam ništa re�i o otpušta-njima. Situacija se mijenja, vidjet �emo kako �e po�eti proljetni ciklus. Nadamo se da �e se graditeljstvo probuditi, dobiti novi zamašnjak, šturo komentira direktor Bojanac

Kako su politi�ari jedni drugima izgovor

71. prosinca 2009. Gospodarstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Na gospodarskom forumu MESAP-a gostovao je nedavno mr. Borislav Škegro, bivši potpredsjed-nik Vlade i sadašnji predsjednik savjetni�kog tima premijerke Ja-dranke Kosor. Kao kuriozitet spo-minjemo da je u Nedeliš�e dok je on trebao držati predavanje pristigla i ekipa stru�njaka i doktora zna-nosti iz Zagreba, te poslovni ljudi iz Bjelovara, Varaždina i, dakako, Nedeliš�a i �akovca, što govori o iznimnom interesu za poduzetniš-tvo i politiku.

Mr. Borislav Škegro napomeno je da je odlu�io ostati u tvrtki, fon-du rizi�nog kapitala Questus, zbog odgovornosti prema partnerima, a da �e u ulozi savjetnika premijerke pomo�i koliko bude mogao.

- Ni jedna država ne može pristati na to da joj jedna INA ili MOL budu dužni 1,5 milijardi ku-na. Tu državna uprava ne radi svoj posao i tu je osnova ve�ine naših problema, kaže Škegro. - Moja je vizija smanjenje davanja državi, na na�in da se digne stopa PDV-a, a da se ostalih 267 davanja državi, koliko ih sada ima, smanji zbog po-ve�anja konkurentnosti. Problem je kako na�i motivacijsku uzicu za javni sektor, a da ne bude korupcije, kaže on, u privatnom sektoru to je mnogo lakše.

- Znam da svi u javnom sekto-ru pomalo uzimaju svaki na svoj na�in, pogledajte samo HEP i že-ljeznicu i druge tvrtke, a nema tko paziti na du�an. Kod privatnika ni-

Pojam HR-a (Ljudskih poten-cijala) jest izuzetno popularna fraza i sintagma u novijem suvre-menom menadžerskom rje�niku. Sažeti ovako kompleksan pojam u jednu kolumnu je nemogu�e pa �u nastojati iznjeti najbitnije stvari.Taj novi model poslovanja može-mo promatrati kao menadžersku disciplinu ili poslovnu funkciju . Za mene ulaganje u ljude pred-stavlja izazov ali i obvezu putem kojeg tvrtka može stvoriti po-zitivnu organizacijsku kulturu, inovacijsku klimu i pove�anje kvalitativnih svojstva tvrtke. Ta-ko�er ulaganje u ljude pove�ava i samu vrijednost nematerijalne imovine tvrtke. Zamislite danas Google, Microsoft, Starbucks ili neki drugi uslužno-tehnološki div bez pravih ljudi? Oni bi bili tek dio crne statistike ugašenih tvrtki.

Nema veze što je recesija

Vrijednosti koje menadžer treba imati prema svojim podre�enima su interdisci-plinarne a pritome mislim na to da ima znanja iz raznih podru�ja a ujedno i ima jednu ljudsku dimenziju baziranu na poštovanju, integritetu, pri-jateljstvu i iskrenosti. Bill Gates je jednom rekao da bi sudbina Microsofta bila neizvjesna da os-tane bez svojih klju�nih 20 ljudi.Mnogi vjeruju da ulaganje u

ljudske potencjale u vrijeme re-cesije je dvosjekli ma�. Osobno smatram da je to loša isprika jer ulaganje u ljudske potencijale predstavlja kontinuirani pro-ces koji nikad nesmije prestati ali se može smanjiti. Sigurno �e sada neki od Vas pomisliti da ljudski potencijali iziskuju velika ulaganja. Istina je �esto puta druga�ija i vjerujte da i sa malim ulaganjima možete puno napraviti. Kao prvo upoznajte ljude, napravite za svakog jed-instveni pro�il putem kojeg �ete uvijek znati sve o vašem djelatni-ku kroz neke osobne i poslovne podatke. Druga, možda i klju�-na stvar jest stvaranje uzro�ne-posljedi�ne veze. Pritom mislim na de�iniranje planova i ciljeva za svakog djelatnika zasebno te pra�enje istih ciljeva. Postavite ljudima ciljeve i planove i kažite im šta �e njihovim ostvarivan-jem oni dobiti. Klju�na je stvar da je svako ljudsko bi�e posebno i ne motivira svakog novac. Ovi misao mogu podkrijepiti Maslo-wljevom hijerarhijom potreba. Neki žele za dobro ostvarene re-zultate slobodan dan, putovan-je, napredovanje itd i ne možete sve samo nagra�ivati novcem. Zato je potrebno svakog djelat-nika dobro upoznati i stvoriti tu uzro�nu-posljedi�nu vezu. Ra-zlikujte svakog djelatnika. Ovdje dolazi do izražaja stara metoda mrkve i batine. Nezadovoljan

Piše: Dario Šafari�[email protected]

MARKETING NA DJELU

Osvrnuvši se na sektor brodo-gradnje, Škegro smatra da je rije� o naslije�enom hraniteljskom lancu mnogih kooperanata koji valja pre-kinu� , država je ve� uložila u nju 12 milijardi kuna, pa opet gubici. On je iznio podatak da sindikalac iz bro-dogradnje odsjeda u najskupljem hotelu u Zagrebu, ne samo on ve� i njegov voza� i da za ve�eru troši 3.000 kuna. - Njemu je dobro i ja bih se za to borio da mi bude do-bro. U isto vrijeme, dok veliki kuka-ju i prose, mala brodogradilišta na

Kor�uli posluju pozi� vno, a i neka velika.

Kad je rije� o teško�ama me�i-murskih teks� laca, a sada i Vartek-su, Škegro napominje da u sjevernoj Hrvatskoj imamo najbolje kroja�e na svijetu, no, da �e bi� velikih pro-blema jer je netko u svijetu je� iniji, a onaj Britanac koji je vlasnik trgovine gleda i na jedan posto zarade, bez obzira na kvalitetu. On �e preporu-�i� Jadranki Kosor da se teks� lcima pomogne u okvirima mogu�nos� , no, ne�e se svi uspje� izvu�i. (JŠ)

BORISLAV ŠKEGRO, savjetnik predsjednice Vlade Jadranke Kosor, gostovao je u Me�imurju i govorio o rastere�enju gospodarstva

Moja je vizija pove�ati PDV, a smanjiti ostalih 267 davanja državi

- Znam da svi u javnom sektoru pomalo uzimaju svaki na svoj na�in, pogledajte samo HEP i željeznicu i druge tvrtke, a nema tko paziti na du�an. Kod privatnika nije tako. No, ovime ne kažem da javna tvrtka ne može dobro poslovati, samo je nužna stalna kontrola koje nema

je tako. No, ovime ne kažem da jav-na tvrtka ne može dobro poslovati, samo je nužna stalna kontrola koje nema. Banke su pak posebna pri�a, gledaju hipoteku a ne poslovni plan, pa sad i u Hrvatskoj imaju mnogo ne-kretnina s kojima ne znaju što �e.

Djelatnost hrvatskog fonda ri-zi�nog kapitala Questus, koji je ra-zvijao nakon odlaska iz Vlade RH, iskustvo je posebno zna�ajno za agilne poduzetnike iz Me�imurja, ocijenio je on.

Što je Fond rizi�nog kapitala

Fond rizi�nog kapitala osnova-la su �etiri partnera, me�u njima i Borislav Škegro, a tvrtka danas ima 24 zaposlena. Cilj fonda je priku-pljanje sredstava od investitora, te ulaganje u nove kompanije, njihovo razvijanje i prodaja, uz zaradu. Fond je uložio u sedam kompanija, od �ega je nekoliko novih. U prvi mah Fond je prikupio 35 milijuna eura rizi�nog kapitala, a do sada je investirano 33 milijuna eura. Tvrtke se prodaju kad im se pove�a vrijednost i kad stasaju, te se tako ostvaruje zarada Fonda.

Prvi je cilj da se investitorima vrati uložena glavnica, a zatim se vra�a i 8 posto takozvane interne stope rentabilnosti (pro�it na ulo-ženi kapital). Tek se nakon toga ono što ostaje dijeli na na�in da 80 posto ostvarenog prihoda ostaje investi-

zna�ajno, mi ne tražimo samo dobre tvrtke, ve� ih i stvaramo u pojedinim djelatnostima za koje se ocijeni da mogu donositi dobit, kaže Borislav Škegro, naglašavaju�i da je taj model Fonda rizi�nog kapitala posebno in-teresantan za mlade ljude s dobrim idejama i za poduzetne Me�imurce, a ujedno bi mobilizirao imobilizirani kapital.

Usput, investitori u Fond rizi�-nog kapitala izme�u ostalih jesu Dalekovod, FIMA, NEXE grupa, Cro-atia osiguranje, Jamnica, Privredna banka Zagreb, IGH i Konstruktor i drugi. Fond rizi�nog kapitala Questus je novcem investitora ku-

torima, a 20 posto osniva�ima fonda rizi�nog kapitala. Taj je model zapra-vo prepisan iz Europe, a Škegro na-pominje da je 20 posto za upravljanje tu�im novcem sasvim dovoljno i da ne treba biti pohlepan, te da je time motivacijska strana, koja je u poslu najvažnija, riješena na dobar na�in.

- Na taj je na�in stvoreno povje-renje investitora, koji vjeruju ekipi iz Fonda bez ikakvih ograda, nema hipoteka ni mjenica. Mi stru�njaci Fonda tražimo da takva ulaganja donose dobit od najmanje 25 posto godišnje, te smo po tome ‘vrh vrho-va’ poslovanja u hrvatskom gospo-darstvu. Me�utim, što je posebno

pio neke propale tvrtke, poput Hospitalije, te ih onda razvijao, ili pak je razvijao sasvim nove tvrtke poput Tele 2 u suradnji sa stranim partnerom. Ili pak ra-zvijao Metronet, koji danas ima prihode od 220 milijuna kuna te poslovne korisnike u 45 gradova Hrvatske. U svemu je najvažnije povjerenje partnera i životna za-interesiranost za uspjeh, kaže on. Progovorio je i o borbi s velikim operaterima kad se pojavila tvrt-ka Tele2, o korupciji u vrhu Vlade i podmetanjima klipova, te kako je na vlastitoj koži osjetio što je to korupcija.

- U ovih sedam godina nau-�io sam da je najvažnije u kom-paniji imati jednog �ovjeka koji je životno zainteresiran za kompa-niju, a vrlo je teko na�i pla�enog menadžera koji je tako jako zain-teresiran. Tako, na primjer, naš Fond je investirao u ortopedsku kliniku, najprije je bilo velikih usuglašavanja s doktorima dok se nismo dogovorili. Oni su sada manjinski suvlasnici, a sebe vide jednog dana i kao stopostotne vlasnike kad im prodamo tvrtku. Drugim rije�ima, Fond rizi�nog kapitala ulaže ako ocijeni da je to poslovno uspješno, razvije tvrtku i zatim je prodaje, u ovom slu�aju vjerojatno onima koji su je razvijali. (J. Šimunko)

koji je pravi primjer vo�e i lidera. On možda nema toliko razvijene dobre upravlja�e funkcije kao što ima dobar menadžerski tim ali je zasigurno jedan od najve�ih lidera svih vremena što doka-zuje i snaga njegove korporaci-je. Drugi primjer ali klasi�nog upravitelja jest D. Materschitz, vlasnik Red Bulla (porijeklom iz Hrvatske) koji ima izrazito do-bre poslovne kompetencije no nema toliko izraženo liderstvo.Zar nije poznato da je poduze�e u kojem radite Vaš drugi dom? Pa zašto onda neki uništava-ju taj dom. Odnos zaposlenik i menadžera se mora temeljiti na sinergiji jer jedan bez drugog nemože. To je klju� uspjeha. Moj osobni “favorite” u odabiru odnosa sa ljudima trenutno predstavlja Blanchardov model - Jednominutnog menadžera koji je trenutno izuzetni popularan (o tome nekom drugom prilikom).Ljudi su klju� uspjeha i ako ne ulažete ništa u njih nemojte ni nešto o�ekivati od njih.

Zauzet �u se za tekstilce, ali u okviru mogu�nosti

Human resources – nova paradigma konkurentske prednosti

djelatnik može napraviti naj-ve�u štetu. Veliki ma�ijaški boss A.Capone je jednom rekao: “Do-bar knjigovo�a može mnogo više ukrasti nego 1000 naoružanih kriminalaca.“ Time želim istaknu-ti da se koncentracija mo�i �esto puta nalazi u pojedincima i da vi morate brinuti za te pojedince na na�in da on radi za vas ali samo uz jedan uvjet – da bude zadovoljan. U cjeloj pri�i nismo dotaknuli do-školovanja u koja naravno treba ulagati. Prioritetno je slati i orga-nizirati radionice, seminare na razne teme. Time direktnu dajete ljudima suvremene alate u ruke, znanje! Kako raste vaše poduze�e tako proporcionalno moraju ra-sti i znanja i vještine vaših ljudi. Loš i nekompetentan �e djelatnik uništiti potencijal najboljeg proi-zvoda na svijetu a dobar �e djelat-nik prodati eskimima led!

Što je bilo prije, vo�a ili upravitelj?

Dolazimo do vje�itog pitan-ja – biti vo�a ili upravitelj? Na ovo pitanje napisane su mnoge knjige, rasprave no jedno je sigurno vo�a i upravitelj su dvije zasebne kom-petencije koje jedna osoba može objediniti. Dokaz tome su J.Welch ili S.Jobs. Biti vo�a ozna�ava spremnost drugih da sljede jed-nu osobu zbog njegove karizme i osobnosti. Upravitelj je osoba koja alocira �inancijske, ljudske, �izi�ke i informacijske resurse na optima-lan na�in. Biti vo�a ili upravitelj su dakle dvije odvojene kompetenci-je te se pitate koju od njih je bolje posjedovati. Uzmimo za primjer Sir R. Bransona vlasnika Virgina

8 Crna kronika �� "�#��###

U subotnjoj no�i oko 1.40 sat u ugostiteljskom objektu na benzinskoj pumpi “Formula” u Nedeliš�u potukla se nekolicina pijanih mladi�a. Sva�u su zapodjenuli, a potom zapo�eli tu�njavu, 30-godišnjak iz Pribislavca i 27-godišnjak iz Strahoninca. Prvi je bio pod utjecajem alkohola u koli�ini 1,02 g/kg, a drugome je izmjereno 0,88 g/kg alkohola u krvi. Mladi�i su u jednom trenutku pograbili stolice te se njima po�eli mla� � , a u tome su im se pridružili jedan 34-godišnjak i je-dan 18-godišnjak, obojica iz Pribislavca, kao i jedan 36-godišnjak iz Ivanovca. Svi su, osim 18-godišnjaka, bili pod utjecajem alkohola. U namjeri da izbjegne daljnji su-kob, mladi� iz Strahoninca pobjegao je u

prostor benzinske pumpe, no suparnici su pošli za njim te ga po�eli mla� � barskim stolicama. U žaru borbe 18-godišnjak je �eki�em mlatnuo po glavi 36-godišnja-ka iz Ivanovca, da bi nakon toga mladi� iz Strahoninca uzeo motornu pilu koju je pokrenuo te njome zaprije� o sudionicima tu�njave. Nakon toga dras� �nog poteza sudionici tu�njave su se razbježali.

Na mjesto doga�aja pozvana je po-licija koja je pilu i �eki� oduzela te �e svi sudionici narušavanja javnog reda i mira odgovara� pred sucem za prekršaj. Osim muškarca, koji je lakše ozlije�en �eki�em, drugi sudionici nisu ozlije�eni, barem se za to ne zna jer nitko od njih nije potražio lije�ni�ku pomo�. (D.M.)

$& '*� ��+'/�� <� �� +� �/��#=' ��<��> *�� Y��+��'��+��/��>+��/ ��/�+��[ �/�� #=<' ��\��]+��[ � ��^� /�*��+_+� �� +/��+�� +̀ ��*��/��q��+/��*+�� '�� #��*�{�^�^/��+�� \*�/��+��'/��[� ��<��*��+��+�� +�*��++� ��+��q��/�� *�</��|��+�� *�/�� \/�>]+��&�/ ��>�/��}�*�� +�+� ^��/�� <'/��+*�� *�*��*�� \��+q��̀ �� *��/ ��^�� ~��/��* / '��+��& /��+�� +>��/ q��+�� &�+�� <*��*��+^� ��*�[ /��*��'� � ��*� �� '�<��+*��>� >�� ^�� +[��+�� >�� *� ��+��/�� +��*�>* '��/�<��/��+q��>��^/ '� �� *��+'/�� '� � ��+�+��

[ +��q�� &��+�+ � ��/+��+��* � '��^�\/��*��Y��+�<��/�� &��/��*�+*��/��/�+� ��<*��++'/�� '� � ��>̂ & '��'��& �/��̂ ��

~ � �� '��+��^' ��/�� _/�� >��<��* � �Y��+��/��>� �� *�� ++��+�*��+ &�*�/��[ � �� ^�/�� *��/�� >\* � q�>��q� �>+�+��*��

Prema neslužbenim informa-cijama kojima raspolažemo, Slavko Klinec (53), vlasnik jedne �akove�ke prijevozni�ke tvrtke, svojim teret-nim vozilom marke DAF �akove�kih registracija zabio se u petak 27. stu-denoga nešto iza 22 sata u naplatne ku�ice u Demerju. On je u jednom trenutku izgubio kontrolu nad vozi-lom i pri brzini od 75 kilometara na sat udario u desnu stranu zgrade pored naplatnih ku�ica. Zaposlenici su, izvještavali su mediji, poskakali iz zgrade kroz prozore, a on je ostao za-

glavljen u smrskanoj kabini. Ne bi li ga izvukli iz smrskane kabine, angažirani su vatrogasci. Gotovo sat i pol nakon nesre�e uspjeli su u tom zahtjevnom zadatku te je on oko pono�i preba�en u Klini�ku bolnicu “Sestre milosrdni-ce” gdje je utvr�eno da je teško ozlije-�en. U jednom televizijskom izvješ�u Klinecov sin je ustvrdio da mu se otac uspješno oporavlja. Što je dovelo do nesre�e, znat �e se nakon policijske istrage koja još traje. Sre�om, u ovoj nesvakidašnjoj nesre�i drugih ozlije-�enih nije bilo. (D.M.)

� �� *+��+��^/ '^�� &�+̂ �&��+* �*+ �� +��&�/ � ��'��+' '� ��/�� * ��*�& �</��*�*��*��\*��*�� +�+�+>� �+�+��

Glavobolja, slabost,

nesvjestica�'/�� +<

�� /��&�^& ��> �+��>��' ��+*� �*+�� * �� q��'��*��*�~��*��*��> �/��+�� \�+��+�* '�*� ��+'/�� '+��+�� * <�� ++��/�� ^� ��/��~��+�+�� & �</�� >��*��+*��*� ��/�� +��>��/��+' ' ��+��/ �� * ��>*�� *� \��/�� * '��*�� *�+� ��' ��> �� +��* �~�<+'/�� '�� *��~<+'/�� <� ��

`�q�/ �*>+��<'��*��+��+*� �*+'/�� '� � ��*��* ��*� ��>�* ��'/�� & /�� & �*�� /�� <� �> ��/�& �*>��<��*��_+��/��/�& > ��*�*�/�� ̂��'��+��/�� '��+��/��'/�*�� \��+�*��+�/�q�>��*� � <^ ��*��

<]*�/� � ^�� '�� &��^� &��/��+�� *��'/�� * ��& �/�� \�/�>�*��*��&��'��*�>��'/�\�� >� * �̂ ��

Zbog osnovane sumnje da je po�inio kaznena djela zlouporabe opojnih droga i teške kra�e prova-ljivanjem, policija je uhi� la i krimi-nalis� �ki obradila 50-godišnjaka iz Me�imurja. Njega se, prema priop-�enju PU Koprivni�ko - križeva�ke, sumnji�i da je � jekom 2009. godine jednu prostoriju iznajmljene ku�e na podru�ju op�ine Novigrad Po-dravski opremio ure�ajima za labo-ratorijski uzgoj, te je u kontroliranim uvje� ma proizvodio opojnu drogu marihuanu (“skunk”). Policija je pre-tragom ku�e i osobnog automobila osumnji�enika pronašla i oduzela opremu laboratorija za unutarnji uzgoj marihuane u kojem je bilo 10 svjetle�ih lampi, ure�aj za regulaci-ju topline i vlažnos� zraka, grijalice, ven� latori, termosta� i tajmeri, 67 stabljika marihuane (“skunk”) u uz-goju, visine 61 do 190 cm, �e� ri sta-bljike u sušenju, 27,9 g suhe i 367,2 g polusuhe marihuane.

Osim što je uhi�en zbog uzgoja marihuane, 50-godišnjaka se tere�

��\�� *�� ' ��/��+�+& *+��*+��<� '� � ��*+�*�+� ��+��+* � &�/�� '��+ ��<' ��\��' ��+� ��$& '��/�' ��&�^��/��^'+&� ��^ �� ^�/ ��/�� *��+̂ �� +��\� ��+�� *��*��'��+�� +'��+* � &�/ ��/ ��'��*�� ^��>� ��+��/�� #�<' ��\��^�/ �� '��*�` �\��_ ^�� +*�� +��/�^�/�+��+' ��+* � &�/+��+ ^/��>� �� ^��/��*+��+

<Y/�� ^� �^��Y+�� ']��\��*�+<� ��+��>+/�^��+/��^�<� �>^& '��/�' ��&�^��^'+&� � �*� /+�� ^�/ �*�

Soliter u Vukovarskoj u kojem se dogodilo tragi�no trovanje

plinom

U �akovcu uglji�nim monoksidom ugašen mladi život

U soliteru u Vukovarskoj ulici bezazlena kupka završila kobno- U 35 godina u Me�imurju 10 osoba umrlo zbog trovanja uglji�nim monoksidom

�� *�/�<��

<| � �� &�*�/��' �� &��/�� *��'/�� \�*��*��+�� *�� &��/�� ' �� ̂̂ ��</�� *�� &�/ �� >�� &�*�/��^��/�+�� <� ��/��*�/��/��/��<� >\* �+��+� ��\��/+��*� ��/�� &�/��\��^/ ^�� +� * '�� /�~��&�/ ��*��*��*��*��'�� ^�*�̂ �\* �� <' ��/�>� ��*��

[ �/��*��/+��̂ & '*� ��/�� ' �� +̀ �<��/�\�+>�/��+��&��+�/+��*� <��/�� ' �� +��* ��*+�� /�*��+++/��/$�� * ' ��\<��^��/��+�^&��'/�*��<'��+��/��*�� ̂��*��+\�/�+�+�� *�/�q�� ̂ �* \* �+�� \/�� '/��*�� +��/ ��+' ��

Ne zadirite u plinske i dimovodne

instalacije]*��̂ �� '�� <

� '��*�� /��/+��*� ��/�� +� </�*��*�� * �+̂ �&��+*�[ �+\�/�� &�*��*�<�� ' � ��+/�̂ �* ��<��^/ '

<�* ��q��]��+ ��\/��/��*�*��+�*��'��]��*� +�� *��+��

& �/��>+'/�� +�+�� &�&�*��*��+'��'�� *� ��/�� * ��<^�� '��$'��+��/�� *��*�� &�/��+� *��&��+'/�� *�>��\/��+*��'/��*��&�/ &��&�*�+��+`�\�� &��^�� ' �� &��*�� <*� /+��*�/��* �� ̀ �\�^�� /��^��+��\*��*�>/�+��&+\��+�� >��/+��+��^<&+\� �+�++��+��/�� '�>/�+��'��+�+��+�+��*�/�� ^ ��'��* '� ��* ��\�/�]��*��/+�� +��*�� ' �� ' ��/�+Y��+��+� '��/��+��+'/��<� �^& '*��*��Y��/��*��+� /�*��/�* ��<

Direktni sudar automobila kod Štrukovca kobno završio

U prometnoj nesre�i smrtno stradao Igor Jurovi� (20) iz Štrukovca

��\� +�+�� *��*��̀ ��+� ��/��/�' ��&�^�<��+��*��+��/+��'/�>��/�� '� /��>�/�� <��*�_ ^��/ ��+* � &�/�+�� +��+' � ^�/ *��+ ��*+� '��> &�� '/�� ' � ��[��+��|�+� �/�� Y/��#��*� �*��/� � &�+�� *++ � �' ��Y>� * $_�

Me�imurac star 50 godina krao po Podravini i uzgajao marihuanu

Uhi�en i priveden pred sud

i za provale u trgovine. Sumnji�i ga se da je u rujnu i listopadu provalio u trgovinu mješovite robe u �elekov-cu te u rujnu ove godine u trgovinu mješovite robe u Subo� ci Podrav-skoj, odakle je otu�io cigarete, pre-hrambene proizvode, pi�a, novac iz blagajni i druge razne predmete, oštetivši vlasnike za oko 86 tisu�a kuna.

Osumnji�eni je priveden pred istražnog suca Županijskoga suda u Koprivnici.

U PU me�imurskoj su nam po-tvrdili da im je uhi�eni poznat kao po�initelj raznih imovinskih delikata, no druge informacije nisu željeli da� ve� su nas upu� li na PU Koprivni�ko - križeva�ku. (D.M.)

Tu�njava pijanih na benzinskoj u Nedeliš�u

�eki�em po glavi, motornom pilom na suparnike

Me�imurec se kamionom zabio u naplatne ku�ice u Demerju


Ljubomora, za koju nije imao baš nikakav opravdani razlog, muž alkoholi�ar godi-nama je progonio i maltreti-rao ženu sve dok je jednoga dana, pred o�ima djeteta, nije premlatio do smrti. Žena je sustavno verbalno i fizi�ki terorizirala muškarca uskra-�uju�i mu cjelokupan iznos mirovine koju je primao. Obitelj je starca kojega se ob-vezala uzdržavati i o njemu

brinuti odbacila smjestivši ga u vlažan podrum. Njegovu mirovinu redovito je podiza-la, a imovinu na se prenijela i koristila.

Svekrva je premlatila sna-hu, lakše je ozlijedivši. Punica je bivšeg zeta koji je došao u posjet djetetu pretukla šta-pom slomivši mu ruku.

Primjera nasilja poput ovih kojih se sje�am iz naših napisa na stranicama Crne kronike

nebrojeno je. Oni su naša sva-kodnevnica. Na žalost.

Policija diljem zemlje dnevno u prosjeku ima 29 intervencija zbog nasilja u obitelji.

Na žalost, neki od tih doga-�aja imaju tragi�an ishod. U pr-voj polovici ove godine u zemlji se dogodilo 17 ubojstava koja su bila epilog sustavnog nasilja koje su trpjele žrtve. Naj�eš�e godinama. Me�u ubijenima je i

5 muškaraca. Žrtvama nasilja katkad treba 10, pa i 15 godi-na da se ohrabre prijaviti da su žrtve nasilja. A tada je za mno-ge ve� prekasno. Za mnoge to zna�i smrtnu presudu. I to je ono što zgraža.

Nasilje je �isti primitivi-zam i za njega nema opravda-nja. Ma kakvo ono bilo i prema kome bilo usmjereno. Naj�eš�e žrtve nasilja jesu žene. Me�u-tim, nasilju su izloženi i muš-

karci. Njih žene �esto izlažu daleko suptilnijim oblicima nasilja, tvrde u policiji.

U Me�imurju policija ima preko 400 intervencija go-dišnje zbog nasilja u obitelji. I zato je dobro što Me�imurje napokon dobiva sigurnu ku-�u u kojoj �e se mo�i zbrinuti žrtve nasilja. Nadam se da im ne�e biti pružen tek krov nad glavom nego istinska ljudska i stru�na pomo�.

Me�imurje �e 10. prosinca uz Me�unarodni dan ljudskih prava žrtvama obiteljskog nasilja otvo-riti vrata Sigurne ku�e i ponuditi potrebni smještaj i skrb.

Doga�a se to osam godina na-kon pokretanja inicijative, nakon niza peripetija. Prisjetimo se sa-mo doga�aja kada su u Šenkovcu protestirali i pisali peticiju zbog namjere da se u tom naselju kupi nekretnina i uredi Sigurna ku�a. Dogodile su se i druge situacije na rubu incidenta jer su potencijal-ne lokacije Sigurne ku�e na ovaj ili onaj na�in procurile u javnost. I zbog toga žrtve nasilja iz Me�i-murja godinama su �ekale na sklo-nište i uto�ište u rodnom kraju. Za-hvaljuju�i tim “pou�nim” iskustvi-ma, danas se adresa Sigurne ku�e skriva k’o što zmija skriva noge. I oni koji znaju gdje se Sigurna ku�a nalazi o tome ne govore.

- Ku�a je ure�ena i opremljena, spremna primiti one kojima treba pomo� i zamjenski dom. Sredili smo svu potrebnu dokumentaci-ju, �ak smo i statut izmijenili. Za-hvaljuju�i tim izmjenama, žrtve nasilja mo�i �e boraviti u Sigurnoj ku�i do godinu dana, umjesto pr-votno planiranih devet mjeseci. Spremni smo primiti sedam osoba na smještaj, no objekt u kojemu �e

ME�IMURSKA sramota: ME�IMURSKA sramota: NASILNICI su i dalje NASILNICI su i dalje

posvuda oko nas!posvuda oko nas!- Iako je barem statisti�ki situacija donekle bolja nego nekoliko godina unatrag, više od �etiristo službenih intervencija policije u našoj županiji u prošloj godini govori o svoj težini situacije, te da je ovaj objekt, na žalost, u Me�imurskoj županiji zapravo nužnost

djelovati Sigurna ku�a može pri-miti do dvadeset osoba uz mala, relativno je�tina i brza preure�e-nja. Nekretninu za potrebe Sigur-ne ku�e osigurala je Me�imurska županija, a njeno ure�enje pomo-gli su donatori, otkriva Roberta Barat, predsjednica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova.

Manje brojke, manje nasilja ili tek manje

prijavljenog nasilja?Da je Me�imurju istinski po-

trebna Sigurna ku�a, govore broj-ke. U prvoj polovici ove godine po-licija je intervenirala 218 puta zbog nasilja u obitelji, a lani 441 put. U odnosu na 2004. godinu, kada se ozbiljnije po�elo pratiti nasilje u obiteljima, bilo je zabilježeno 646 intervencija policije, pa ove najno-vije brojke daju nadu u pozitivan trend smanjenja nasilja u obitelji-ma. No, upitno je zna�e li one da je u me�imurskim obiteljima manje nasilja ili tek pokazuju da se žrtve rje�e obra�aju za pomo�. Problem je, naime, što se ve�inu nasilnika procesuira kao prekršitelje i što

ih se za kaznu lupa po džepu. I to je sve. Budu�i da se slu�ajevi nasilja, barem onog što ga policija eviden-tira, a sudovi procesuiraju, doga�a u obiteljima slabijega imovinskog stanja, kazna koja se izri�e po�ini-telju nasilja poga�a cijelu obitelj. Upitno je stoga na ra�un �ega se doga�a trend opadanja evidenti-ranog broja nasilni�kog ponašanja u obiteljima. Je li zato što žrtve ne prijavljuju nasilje jer znaju da �e to opteretiti njihov ku�ni budžet, da se nasilnika ionako ne�e izdvojiti iz obitelji, da se njima ionako ne može pomo�i na adekvatan na�in ili nekoga drugog razloga. A mož-da brojka evidentiranih nasilni�-kih �ina pada jednostavno jer se nasilje rje�e doga�a.

Zakon ne štiti dovoljno žrtve nasilja

Pred sucem za prekršaje lani je završilo 390 osoba, od �ega je 81 osoba bila recidivist pa i to govori u prilog teoriji da se nasilje rje�e prijavljuje, a doga�a jednako u�e-stalo kao i ranije.

- Ve�ina po�initelja nasilja procesuira se u skladu s Prekr-šajnim zakonom, što je s jedne strane dobro, a s druge nije. Do-bro je jer se nasilnici brže proce-suiraju, ali nije dobro jer su kazne premale, a naj�eš�e im se izri�u nov�ane kazne. U 50 posto slu�a-jeva nasilnici završe tek s nov�a-nom kaznom. Tek oko 30 posto nasilnika dobiva uvjetni zatvor, a možda njih 10 posto i završi u zatvoru. Osloba�aju�ih presuda je nekih 10 posto. Nevjerojatno je i neprihvatljivo da ima i slu�ajeva zastare. Koliko mi je poznato, lani i predlani u Me�imurju je bilo šest takvih slu�ajeva. Protiv nasilnika bi trebalo podizati kaznene a ne prekršajne prijave. Po kaznenom zakonu, u 2008. godini je proce-suirano tek 13 nasilnika. Kazneni zakon omogu�uje od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Kazne su preni-ske s obzirom na po�injena djela. Primjerice, na Cipru nasilnik au-tomatski dobiva kaznu zatvora

u minimalnom trajanju od dvije godine, nikakvu nov�anu kaznu. To je ono što i nama ovdje u Hr-vatskoj treba. Treba nam i što-šta drugo, primjerice, zakonska odredba kojom bi se nasilniku zabranio pristup žrtvi i sli�no. Hrvatska legislativa nema pri-mjeren zakon koji bi štitio žrtve obiteljskog nasilja. Tako dugo dok narušavanje javnog reda i mira bude tretirano prema kaznenom zakonu, a nasilje u obitelji kao pre-kršaj, ne�e biti dobro. Nasilje se u ve�em dijelu mora procesuirati prema kaznenom zakonu i treti-rati kao kazneno djelo. Tako dugo dok bude po starom ne�e biti ni zna�ajnijeg trenda smanjivanja nasilja u obiteljima, odlu�na je Barat.

Tri žene u sigurnim ku�ama, dvije �ekaju

smještajPravi razmjer nasilja nad že-

nama vrlo je teško doku�iti. Ve�ina se nasilnih �inova odvija izme�u �etiri zida te naj�eš�e, zbog srama, straha, osje�aja krivice ili nedo-statka in�ormacija o adekvatnim

službama pomo�i, ostaje prešu�i-vano i neprijavljeno. Osam osoba iz Me�imurja koje su pretrpjele nasi-lje u obitelji trenutno je smješteno u jednoj od susjednih sigurnih ku�a. Radi se o tri žene i petero djece. Na smještaj u sigurnoj ku�i �ekaju i dvije žene s djecom, ukupno šest osoba. Jer su zaposlene, a ne žele izgubiti posao i kakvu takvu eko-nomsku samostalnost prisiljene su, sad kad još ne djeluje sigurna ku�a u koju bi ih se smjestilo, sna�i se na druge na�ine. Dakako da im odre�ene službe pomažu koliko god mogu.

- Problem je što se nasilnika može maknuti od žrtve tek nakon što presuda suda postane pravo-mo�na. A to zna potrajati. Sve to vrijeme žrtva i nasilnik trebali bi biti na istoj adresi. I zato su si-gurne ku�e izuzetno bitne. One su nužnost s obzirom na to da se na taj na�in žrtvu udaljava od nasil-nika te joj se pruža sva potrebna pomo�. Otvaranjem Sigurne ku�e u Me�imurju omogu�it �emo skrb ženama, djeci, pa i muškarcima, ako treba, svim žrtvama nasilja, naglašava Barat.

U Sigurnoj ku�i žrtva �e pru-žiti ne samo topli dom na godinu dana, ve� i psihosocijalni tretman. Tijekom njenog boravka u ku�i pripremat �e je se za samostalni život.

- Pihosocijalni tretman žrtve u Sigurnoj ku�i osobito je važan. Že-ni �emo pružiti psihološku pomo�, ali i mogu�nost da se osposobi za tržište rada prekvalifikacijom ili na drugi na�in. Žrtve nasilja naj-�eš�e su žene koje su bez posla ili imaju male prihode pa ne mogu živjeti samostalno. U takvim okol-nostima �esto su prisiljene vratiti se nasilnicima. Tim ženama treba omogu�iti da se ekonomski osa-mostale kako bi bile spremne na život nakon Sigurne ku�e, isti�e Barat.

Me�imurje treba i Obiteljski centarOsim sigurne ku�e, Me�imur-

je treba i obiteljski centar, javnu ustanovu koja bi obavljala poslo-ve savjetodavnog i preventivnog rada. Njegov bi zadatak bio savje-tovati i pomo�i žrtvama nasilja, ali i druge. Primjerice, roditelje kako da odgajaju djecu, parove kako da sa�uvaju dobru komunikaciju, a time i vezu ili brak.

- Mi smo jedina županija ko-ja nema jedan takav centar. Te centre u potpunosti financira Ministarstvo zdravstva. Oni su velika pomo� sigurnim ku�ama, ali i školama i obiteljima. Oni mogu prevencijski djelovati jer okupljaju stru�njake iz podru�ja psihologije, pedagogije, logopedije, de�ekto-logije. Sada nakon što smo uspje-li dovršiti tu pri�u sa sigurnom ku�om sljede�i cilj Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova bit �e otvaranje obitelj-skog centra, odlu�na je njegova predsjednica Barat.

(Danijela Mihoci)

ME�IMURJE napokon dobiva Sigurnu ku�u Što je što?Nasilje se naj�eš�e mani-

�estira kao fizi�ko i seksualno. Fizi�ko nasilje je najzastuplje-nije. Pod fizi�kim nasiljem po-drazumijeva se fizi�ki napad. Guranje, povla�enje za kosu, udaranje nogama i rukama, paljenje, ugrizi, davljenje, sa-ka�enje, mu�enje, ubojstvo, sve je to fizi�ko nasilje. Psihološko nasilje sastoji se od razli�itih oblika izrugivanja, prigovora, prijetnji, izolacije, maltretira-nja, javnih napada i sl. Seksu-alno nasilje je svaki seksualni �in po�injen protiv volje druge osobe, bilo da žrtva nije dala pristanak ili ga nasilnik i nije mogao dobiti jer se radi o dje-tetu ili nemo�noj osobi. Eko-nomsko nasilje prvenstveno se odnosi na nejednak nadzor nad pristupom zajedni�kim resursima, uskra�ivanje pri-stupa novcu, zaposlenju ili obrazovanju. (D.M.)

Roberta Barat, predsjednica Županijskog povjerenstva za

ravnopravnost spolova

Prilikom izricanja kazni nasilnike se ne obvezuje na psihosocijalni tretman. Ne do-su�uje se ni jedna takva mjera, iako je ona �ak i obvezna. To je jedan od problema.

- Na žalost, i kada bi se izri-cala, ne postoje institucije koje bi to odra�ivale. Psihijatrijski odjeli bolnica prenatrpani su poslom, oni to ne mogu odra-�ivati, a ne postoje druge in-stitucije koje bi to radile, iako mi u Me�imurju imamo �etiri stru�ne osobe koje bi to radi-le, koje su educirane i koje se mogu baviti psihosocijalnim tretmanom nasilnika radi pre-oblikovanja njihova ponašanja.

Mi smo platili školovanje edu-kacije psihologa, pedagoga, so-cijalnih radnika. Centar za soci-jalnu skrb ima tako educiranog djelatnika. Me�utim, postoji problem. Ti ljudi nemaju gdje osnovati radni odnos. Time �e-mo se isto morati pozabaviti.

Na žalost, 80 posto žrtava je prisiljeno vratiti se živjeti s nasilnicima. I zato nije dobro što se nasilnicima ne nalaže psihosocijalni tretman kako bi promijenili obrasce svoga ponašanja ili svoje reakcije. Neprirodno je i nelogi�no da se sa zlostavlja�em po tom pita-nju ništa ne �ini, isti�e Roberta Barat. (D.M.)

Najviše nasilnika u dobi od 35 do 54 godine

Najve�i postotak nasilni-ka, gotovo 32 posto, spada u dobnu kategoriju izme�u 35 i 54 godine. Ve�ina po�initelja spada u kategoriju bliskih, poznatih osoba, odnosno osoba koje žrtva poznaje, u koje ima povjerenja i s koji-ma nerijetko dijeli intimu i privatnu okolinu. Više od polovine nasilnika moglo bi se svrstati u kategoriju sa-dašnjih ili bivših supružnika i partnera, a nasilje se u goto-vo 70 posto slu�ajeva doga�a u ku�i. (D.M.)

Piše: Danijela Mihoci [email protected] je primitivizam koji nema opravdanja

Nasilnicima potreban psihosocijalni tretman, ali ...

10 Kroz Međimurje 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Preloška obitelj koja posje-duje 100 kvadrata stambenog prostora od idu�e �e godine izdvajati 84 kune više za komu-nalnu naknadu, a ona koja po-sjeduje stan od, primjerice, 80 kvadrata dobit �e ra�un uve�an za 67 kuna. Toliko �e za njih izno-siti ukupno godišnje pove�anje cijene komunalne naknade, izra�unao je preloški gradona-�elnik Dragutin Glavina nakon što je Gradsko vije�e usvojilo predložene izmjene i dopune odluke o komunalnoj naknadi, kao i odluku o izmjenama vri-jednosti komunalnog boda koji je temelj za izra�un komunalne naknade.

Izraženo u postocima, gra-�ani Preloga �e od idu�e godine dobivati ra�une za komunalnu naknadu uve�ane za 40 posto!

Vrijednost boda temeljem kojeg se izra�unava komunal-na naknada nije se mijenjala još od 2001. godine. Od tada pa do danas ona iznosi 0,25 kuna po �etvornom metru. Istovremeno je elektri�na energija poskupjela za 45 posto, naftni derivati za 25 posto, pove�ane su i površine za održavanje, parkovne površine, cvjetne gredice, dje�ja igrališta, javna rasvjeta i drugo što je do-velo do podizanja komunalnog standarda, ali i pove�anja troš-kova. Kada je 2002. godine po-�ela primjena još uvijek važe�e vrijednosti komunalnog boda, napla�eno je 807 tisu�a kuna na ime komunalne naknade na po-dru�ju Grada. Tolika su sredstva i utrošena za održavanje javnih površina, odvodnju atmosfer-skih voda, �iš�enje javnih povr-šina, održavanje nerazvrstanih

Zoran Radmani� je u ime OO-a HDZ-a Kotoriba i kao �lan Pred-sjedništva HDZ-a županije na press konferenciji održanoj u strana�-kom središtu u �akovcu reagirao na izjave �elnika SDP-a i vladaju�e koalicije u Kotoribi. On je izjavio:

- Prisiljen sam reagirati jer ko-alicija na vlasti u Kotoribi širi lažne glasine o tome u kakvom smo sta-nju ostavili op�inu nakon silaska s vlasti prije nekoliko mjeseci. Ispalo bi da je sve što je u zadnjih dvadeset godina u Kotoribi napravljeno nji-hovo, a da su nas ljudi birali onako, ‘bezveze’. Usput još šire demagogi-ju što se mi imamo hvaliti za novu školu u Kotoribi kad su ljudi pla�ali porez državi. Moram podsjetiti da su se porezi državi pla�ali oduvijek, ali ne znam koja je država uložila u Kotoribu više nego ova sada. Na kraju, na vlasti su bili 50 godina, pa nisu uspjeli izgraditi novu školu, a sve što se gradilo bilo je iz samodo-prinosa gra�ana. Istina, pohvalili su nas za školu i sportsku dvoranu, ali su zaboravili spomenuti obnovu

nasipa, dvije poduzetni�ke zone, kilometre kanalizacije, obnovu kulturnih i vjerskih objekata, u što je ova država s HDZ-om na vlasti vratila na desetke milijuna kuna.

Na kraju, i SDP jer imao držav-nu vlast, pa neka spomenu koliko su novca uspjeli osigurati za Koto-ribu za svoje vladavine.

Ostavljen plus od �ak dva kotoripska

prora�una

Tvrde da smo op�inu ostavili u dugu jer manipuliraju samo dije-lom �inancija. Istina je da smo op-�ini na ra�unu ostavili preko 1,3 milijuna kuna. Država rekonstruk-ciju cesta pla�a 5 milijuna kuna, za što su potpisani ugovori i �iji se dio trenutno rješava preko projekta EIB-a. Ugovor smo mi potpisali i osigurali novac. Proveli smo na-tje�aj za prodaju poljoprivrednog zemljišta, pa �e op�ina u narednih 10 do 15 godina prihodovati od to-ga oko 3 milijuna kuna. Od prodaje zemljišta dobit �e gotovo isto toliko novca koliko iznosi otplata za grad-nju škole, a to se nigdje i nikad ne spominje.

Ako se to zbroji, ispada da smo mi vlasti SDP-a ostavili blizu deset milijuna kuna, što su dva izvorna op�inska prora�una, a oni i dalje pokušavaju pri�ati o manjku. Možda njima i manjka novac koji su potrošili za svoje naknade koje su bezobrazno visoke. Ja sam kao zamjenik na�elnika primao 500 kuna mjese�no za naknadu, a sa-dašnji zamjenik na�elnika prima 3.000 kuna, a sam na�elnik 6.000 kuna.

Sljede�a obmana koju plasi-raju u javnost jest da je na�elnik

Grgec uštedio op�ini milijun kuna kod asfaltiranja cesta. To�no je da je TEGRA kod izvo�enja radova umjesto 10 centimetara asfalta ugradila 6 centimetara asfalta, pa bi bilo �udno da je netko platio tanji sloj asfalta kao deblji.

U proteklih šest mjeseci, od kada su zasjeli u op�inske fotelje, nisu uspjeli osigurati ništa od sred-stava iz državnog nivoa, ve� im je jedino rješenje da bi sebi osigurali pla�e bilo podizanjem komunalne naknade za 100 posto. Usput nas obavještavaju da bi i odvoz otpada mogao poskupjeti 100 posto od 1. sije�nja, umjesto da realiziraju naš ugovor s Fondom za energetsku u�inkovitost za sanaciju našeg odlagališta, a ne da Kotorip�ani pla�aju sanaciju tu�eg sme�a.

Što se ti�e poslovanja tvrtke u kojoj sam jedan od �lanova uprave, mogu re�i da ve� desetak godina plasiraju izmišljotine u javnost o propasti tvrtke, nepla�anjima po-reza, broju prije i sada zaposlenih i zbrinjavanju viška zaposlenih. �injenice, me�utim, govore da tvrtka u kojoj radim (nekad dio Me�imurje pleta) nikad nije imala 130 zaposlenih, koliko govore da je imala. Osim toga, u zadnjih dva-desetak godina je 70 djelatnika iz tvrtke otišlo direktno u mirovinu, što zna�i da su bile podmirene sve obveze mirovinskom.

To što više nitko ne�e raditi ko-šare, a ni nema škole za proizvod-nju košara, nisam valjda ja jedini krivac. Osim toga, nigdje u Europi ne postoji organizirana proizvod-nja košara, kako si to gospoda iz SDP-a zamišljaju, možda to postoji u Vijetnamu ili Sjevernoj Koreji.

To�no je da nas danas u tvrtki ima nekoliko, no višak prostora

prilagodili smo drugim djelatno-stima te ga iznajmili, pa s ponosom možemo re�i da kroz naša ulazna vrata na posao u nekoliko tvrtki dolazi isti broj radnika kao prije dvadesetak godina. Upravo je to bio cilj košara�a prije pola stolje�a, da se košarama otvore nove djelat-nosti, svatko �e vam u Kotoribi re�i da je ona izgra�ena na košarama. Osim toga, vi koji sebe nazivate sposobnima recite koliko zapo-šljavate djelatnika u svojoj tekstil-noj proizvodnji i što ih ne zaposlite barem sto, pa da riješite problem nezaposlenosti u Kotoribi, rekao je uz ostalo Zoran Radmani�.

(J.Š.)

Pokrenuta rasprava o zapo-šljavanju Roma iznijela je niz kako pozitivnih, tako i negativnih �i-njenica. Negativne se �injenice, na žalost, dalje i drasti�nije �uju nego pozitivne. Tako je gradona�elnik Murskog Središ�a Josip Dobrani� rekao da se ve� nekoliko godina provode programi u Sitnicama, ko-je se nastoji urbanizirati na najbolji mogu�i na�in. Tako je on nedavno putem natje�aja za javne radove tražio �etiri radnika. Isprva se iz Sitnica nitko nije javio, što mu je bilo �udno kad se stalno govori da Romi nemaju posla, a potom su se tek na nagovor javili mladi Romi. Me�utim, oni su dolazili na posao kako su htjeli, u devet sati, odlazili u podne i sli�no, da bi se na kraju po-

UDRUGA “Roditeljsko krilo”

Prevencija najbolje rješenje

Udruga “Roditeljsko krilo” iz Pribislavca organi-zirala je okrugli stol na temu “Laka dostupnost alkohola i duhanskih proizvoda djeci i mladima”, koji je prošli utorak okupio predstavnike PUM-a �akovec, Centra za socijalni rad, op�ine Pribislavec, udru-ženja ugostitelja Me�imurja, te Vije�a za prevenciju Grada �akovca, zatim predstavnike školske medicine te vjerou�i-telja Brunu Matoteka. Nisu se odazvali predstavnici Držav-nog inspektorata i predstav-nici trgovaca.

Iznesen je stav da roditelji nisu jedini odgovorni u lancu zaštite mladih od alkohola i ci-gareta jer, kako je izneseno, ako netko stvara pro�it na le�ima mladih, onda to nije više samo stvar roditelja. Najviše je ipak prevladavao stav da je preven-cija najbolje rješenje, dok treba vidjeti koliko je presija, koja je, naravno, nužna, potrebna i ka-da. Na kraju, predloženo je da se i u op�ini Pribislavec osnuje Vije�e za prevenciju.

(JŠ)

bunili drugi radnici. Gradona�elnik kaže: - Napravili su nam tako veliku antipropagandu da �emo to dugo ispravljati.

Zbog �ega se Romi nisu javljali na natje�aj koji je bio namijenjen njima?

Zašto se Romima ne isplati raditi?

Sudionici skupa o zapošljava-nju Roma u �akovcu potvrdili su ve� dobro znane podatke o tome da je u Me�imurju pla�a niska, pa

se Romima, prema njihovoj ra�u-nici, jednostavno ne isplati raditi. Naime, pojedinac može kao �izi�-ki radnik, jer nema škole, zaraditi najviše 2.500 kuna. Ne djeluje ni zakonska odredba da se onaj tko odbije ponu�eni posao briše s evidencije, na taj na�in pojedinac ostaje bez najviše 500 kuna. Slu-�aj u Murskom Središ�u je slika i prilika te situacije, ali i nedostatka odgoja za rad.

Romima se jednostavno ne isplati raditi, tvrde pojedini �la-novi romskih udruga i predstav-nici socijalne službe, dokazuju�i to i brojevima. Ako mladi Rom i Romkinja osnuju obitelj koja ima nekoliko djece, uskoro ukupna primanja te obitelji iznose od 5 do 7 tisu�a kuna. Zbog toga je radno sposobnom Romu ili Romkinji bolje ništa ne raditi i živjeti od so-cijalne pomo�i i dje�jeg doplatka koji ionako daje država.

Tako se ne treba mu�iti s pri-jevozom na posao, problemima s gazdom i eventualnim šikanira-njem i svim drugim problemima što donosi posao. Uz to, veliki problem u nizu romskih obitelji je alkohol, a država nije prisilila roditelje da odgajaju svoju djecu na pravi na�in i idu u školu, pa to opet na kraju ostaje briga države i lokalne zajednice.

Nisu Romi krivi što je sustav u državi izokrenut, to je stvar

STRANA�KO PREPUCAVANJE u Kotoribi nastavlja se i dalje

Radmani�: Op�ini smo ostavili oko deset milijuna kuna, a ne dug

PRELOG - od idu�e godine ve�a izdvajanja za komunalnu naknadu

Delladio: To je hara�, sramite se!

cesta i javnu rasvjetu. U prvih devet mjeseci ove godine za isto je potrošeno gotovo 1,8 milijuna kuna. Gra�anima i poduze�ima poslana je uplatnica u vrijednosti od gotovo 1,4 milijuna kuna, a do sad je napla�eno tek 800 tisu�a kuna. Želi li se zadržati postignuti komunalni standard u 2010. go-dini, pove�anje vrijednosti boda za obra�un komunalne naknade je neophodno, uvjeravao je gra-dona�elnik Dragutin Glavina.

Oporbeni SDP: Obrazloženje

pove�anja je pri�a za malu djecu!

Oporba je jasno pokazala da se ne slaže s pove�anjem vrijed-nosti komunalnog boda s 0,25 kuna za kvadratni metar prosto-ra mjese�no na 0,35 kuna.

Svih pet vije�nika bilo je protiv izglasavanja ovakve od-luke, no vlast je rekla svoje.

- To je pri�a za malu djecu, ta vaša obrazloženja. Trebate uvjerljivije objašnjenje za taj svoj hara�. Sramite se!, grmio je oporbeni Juraj Delladio.

Unato� pove�anju vrijed-nosti komunalnog boda, Grad svejedno ne�e prikupiti dovoljno novca za sve potrebne i planira-ne projekte koji se �inanciraju sredstvima komunalne nakna-de. Na spo�itavanja da su obe�ali ponuditi i druga rješenja osim pove�anja komunalne nakna-de, gradona�elnik je odgovorio kako i jesu pristali na kompro-mis. Nisu, rekao je, predložili još i ve�u vrijednost komunalnog boda, onakvu kakva bi zadovo-ljila potrebe. (D.Mihoci)

ROMIMA se u Me�imurju izgleda “ne isplati biti zaposlen”

Bolje je živjeti od socijalne pomo�i, nego raditi!

Demantij Lesarove izjave

Glasnogovornik HDZ-a Mario Ruži� demantirao je izjavu saborskog zastupni-ka Dragutina Lesara u TV emisiji “Nedjeljom u dva”, u kojoj je on tvrdio da mu je jedan HDZ-ovac rekao nešto o namještenim anketama, a sve kako bi se diskreditirao predsjedni�ki kandidat HDZ-a Andrija Hebrang. On kaže da je Lesar izmislio HDZ-ovca ili mu je to ovaj govorio prije deset godina ili pak više nije �lan HDZ-a, te naglasio da žu-panijski HDZ i �lanovi HDZ-a daju punu podršku i svoj glas predsjedni�kom kandidatu Andriji Hebrangu, koji nastoji promovirati moralnost i oslo-nac na vlastite snage u politi-ci. Jer, ako se sami ne cijenimo, nitko nas ne�e cijeniti. (j)

Josip Dobrani�, Gradona�elnik Murskog Središ�a Josip Dobrani�: - Kad smo kona�no uspjeli nagovoriti Rome da se zaposle, bio je to kon-traefekt, jer su eventualno radili par

sati i bili totalno nedisciplinirani

Sudionici skupa o zapošljavanju mladih Roma

Na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno je oko 1.200 Roma od oko 5.755 ukupno nezaposlenih. Velika ve�ina Roma, preko 90 posto, nema završenu osnovnu školu, što je zna�ajna poteško�a u zapošljava-nju. Forum mladih Roma Bajaša Hr-vatske nedavno je pokrenuo inici-jativu da se osnuje romski sindikat, ne bi li pomogao u zapošljavanju. Inicijativa je jedno, a pitanje je ho�e li ona pomo�i ili odmo�i, zna se kako poslodavci reagiraju na sindikat u kriznim vremenima.

Predstavnici romskih udru-ga iznijeli su niz svojih zapažanja vezanih uz zapošljavanje, koje je veoma teško. Poslodavci �im sa-znaju da je netko romske nacio-nalnosti daju otkaze, tvrde oni. Romi mijenjaju prezimena samo da bi mogli u�i u sustav, ali kažu da ni to ne pomaže. U Me�imurju je poseban problem zapošljavanje romskih pomaga�a u školama na neodre�eno vrijeme, što se ve� dugo traži, no država ne reagira. Neki su naglasili su da je mladim

Mladi Romi žele svoj sindikat?! Romima pao interes za traženje posla, a Krunoslav Vuk tvrdi da je najve�i problem nedostatno obrazovanje Roma, s �ime se slažu svi. Kristijan Balog, u ime Foruma mladih Roma Bajaša, isti�e obrazovanje kao “nulti” problem, ali i problem socijalne isklju�ivosti kao naslije�eni pro-blem ve�ine i manjine.

Ipak, situacija u Me�imurju je bolja nego u ostalim dijelovima Hrvatske, ove godine upisano je 39 srednjoškolaca Roma, no mali ih dio završava srednju školu.

(JŠ)

javnih vlasti koje su tek zadnjih godina zapo�ele rješavati rom-sko pitanje kroz program “Deset-lje�e za Rome” i druge. Usprkos svemu, raste broj romske djece u školama, no, presporo, a nije zaživio potpuni obuhvat rom-ske djece u vrti�e kako bi nau�ila hrvatski. To je najve�i problem, ocijenili su sudionici skupa o zapošljavanju, kao i na�elnica op�ine Pribislavec Višnja Iva�i�. Naime, predstavnici Roma su, ia-ko u srednjim godinama, iskreno rekli “Za nas je kasno, obrazujte djecu”.

(J. Šimunko)

111. prosinca 2009. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Sadašnju vlast u Gradu Mursko Središ�e oporbeni SDP smatra bahatom i bez vizije. Na konferenciji za novinare, uz Robertu Barat, predsjednicu gradske organizacije SDP-a, bi-li su i gradski vije�nici Marijan Kutnjak, Mario Nerer i Miladin Mati�. Teme o kojima su govorili jesu zašto se ne može realizirati prora�un, kako se sredstva za realizaciju projekata traže na krivim adresama, o ponašanju gradona�elnika, te o nedostatku vizije razvoja grada

Odbili zaduženje uz kamatu od tri posto, a sami se zadužili uz

sedam posto- Za razumijevanje situacije

u Gradu valja se vratiti unazad, kazala je Roberta Barat. - Pri-

likom donošenja prora�una za 2007. godinu, kada je tadašnji gradona�elnik Rudolf Klennert pred vije�nike izašao s pet klju�-nih projekata za koje je tražio potporu vije�nika. Bili su to sljede�i projekti: novi dje�ji vr-ti�, upravna zgrada za ispostave državnih institucija, obaloutvr-da Mure, Poljska ulica i sanacija smetlišta Hrastinka.

Tadašnji su vije�nici gotovo jednoglasno podržali te projek-te, ali, kada je u idu�oj godini trebalo izglasovati kreditno zaduženje od 13 milijuna kuna uz �iksnu kamatnu stopu od 3% na rok otplate od 10 godina (jer se u toj godini moglo uz dozvolu Ministarstva �inancija ostvariti takvo zaduženje potpuno neza-duženog grada), ondašnja opor-ba a današnja vlast izjasnila se protiv.

Što se pak ti�e industrijske zone, tvrde da je gradona�el-nik Dobrani� ismijavao napo-re bivše vlasti da službenim i pravnim putom do�e do toga i rekao da �e se zemljište pre-nijeti u gradsko vlasništvo za dva tjedna. Prošlo je 6 mjeseci, a još ništa od toga. I na kraju

murskosrediš�anski SDP-ovci poru�ili su da �e o gra�evin-skim radovima još biti rije�i, jer �e se sad raditi na tome da se to�no snime situacije po kojima se ispla�ivao novac, sasvim slu�ajno prijateljima gospodina gradona�elnika.

(BMO)

U školskoj sportskoj dvorani u Podturnu u srijedu je održana sve�anost u povodu otvorenja no-vih u�ionica, adaptiranoga škol-skog prostora i uspostavljanja jednosmjenskog rada Osnovne škole Podturen.

Ravnateljica škole Marijana Cerovec u svom je govoru rekla da je adaptacijom prostora iznad sportske dvorane dobiveno se-dam novih u�ionica i pripadaju-�i sanitarni �vor te još nekoliko prostorija. Vrijednost investicije iznosi oko 2,5 milijuna kuna koje su osigurale Me�imurska župa-

OPORBENI SDP MURSKOSREDIŠ�ANSKU VLAST NAZVAO BAHATOM

Vladaju�i ne znaju, pa realizaciju projekata traže na krivim adresama

Nikakvo traženje da se ne inate nije ih odvratilo od nauma da ne bojkotiraju projekte, pod-sjetili su SDP-ovci. - A kad su došli na vlast, kreditno su se zadužili s iznosom od 2,8 milijuna s kama-tom od 7% koja nije �iksna (dakle, pod daleko lošijim uvjetima) na rok od 10 godina, iznijeli su iz oporbenog SDP-a.

Iz tih su sredstava zapo�eli radove u Poljskoj navrat - nanos prije izbora kako bi fascinirali gra�ane. A kako i ne bi kad im je bivša vlast izradila projekte, pod-sje�aju iz SDP-a. - Najlakše je bilo ishoditi gra�evinsku dozvolu, raspisati natje�aj i po�eti s rado-vima. Financijska konstrukcija nije se zatvorila, a to je investicija koja �e u kona�nici biti izme�u 5 i 6 milijuna kuna. Jedino za što su mogli dobiti novac iz pretpristu-pnih fondova EU bila je kanaliza-

cija. Ali za to sadašnja vlast ili nije znala ili nije htjela znati.

Sanacija smetlišta zahvaljuju�i maru župana Perho�a?Zašto, zato, tvrde u SDP-u

što sada traže novac na krivim mjestima i za krive stvari. - Za asfaltiranje gradske ulice �ak nisu ni tražili novac od ŽUC-a, ve� od Županije koja tako�er ne odvaja sredstva za te namjene, jer ne znaju ni pravila ni što je u �ijoj nadležnosti ni za odgovornost. Traže i za vodovodnu mrežu u Hlapi�ini. Ni za to nisu osigurali sredstva, a ušli su u investiciju od 2,5 milijuna kuna.

SDP-ovci tvrde da su vlada-ju�i unaprijed potrošili novac iz gradskog prora�una za sljede�e tri godine, te da ni od novog vrti-�a ne�e biti ništa.

Za sanaciju smetlišta pak tvrde da �e biti sanirana, ali ne marom vladaju�ih, ve� zbog pri-tiska sadašnjeg župana Perho�a i nekih stru�nih ljudi iz Grada koji �e odraditi potrebne poslove i izvu�i za to namijenjen novac iz državnih fondova do kraja godi-ne. Naime, do sanacije smetlišta svakako bi trebalo do�i, ne do�e li uz pomo� novca iz državnog prora�una, na Grad bi pao trošak od 10 milijuna kuna.

SDP-ovci tako�er ne vjeruju u dovršetak obaloutvrde Mure, kao ni ure�enje upravne zgrade u prostorima današnje pošte. �ak kad bi i bilo novca, pitaju se bi li bilo mudro iz vlastitih sredstava �inancirati investiciju od 4 miliju-na kuna. Ni stari vrti�, jer novoga uskoro ne�e biti, nije mogu�e pre-urediti u upravnu zgradu, jer nov-ca nema, a kreditno zaduženje da-

nas je sve skuplje i skuplje niti bi u novim okolnostima bilo odo-breno od Ministarstva �inan-cija. Novih projekata u Gradu tako�er nema, osim ako se pod projektima ne ra�una krpanje ulica ili izgradnja pješa�kih staza uz županijske ceste koje su ve� odavno bile u planovima grada i ŽUC-a, davno prije nego što je sadašnja garnitura došla na vlast.

Uzmite nas u odboreGradona�elniku Dobrani�u

spo�itavaju da �ak nije u stanju odgovoriti na pitanje vije�nika za što pla�a županijsku razvojnu agenciju Redeu, što ga na razini godine stoji 54 tisu�e kuna, a potpisao je ugovor na tri godine. - Da živi s Gradom i za Grad te bi podatke sipao iz rukava budu�i da se to radi s novcem gra�ana, ali gradona�elniku to nije važno, on se bahati. Te oporbenim vi-je�nicima govori da ne razumiju, jer su zaostali. Takvo ponašanje SDP-ovi smatraju prizemnim primitivizmom.

Murskosrediš�anski SDP-ovci smatraju da se gradska vlast u ovim trenucima ne smi-je odricati ni jedne sposobne i kompetentne osobe u Gradu. Za-to pozivaju ve�inu u Gradskom vije�u da stavi na dnevni red donošenje izmjena Poslovnika o radu Gradskog vije�a te da pri-hvati njihovih osam amandma-na veznih uz osnivanje odbora za gospodarstvo, prosvjetu, kul-turu … konkretno �etiri takva odbora i u njima okupi baš takve ljude. Odgovornost predsjedni-ka Gradskog vije�a i vije�nika pozicije u tome je velika, poru-�uju iz SDP-a. (BMO)

Nove prostorije, uvedena jednosmjenska nastava

OSNOVNA ŠKOLA Podturen

nija i OŠ Podturen. Osnovna škola je deseta u Me�imurskoj županiji u kojoj se nastava odvija u jednoj smjeni.

- Škola sada koristi za potre-be odgojno - obrazovnog rada 17 u�ionica i dvodijelnu sportsku dvoranu za 280 u�enika mati�ne

škole, raspore�enih u 16 razred-nih odjeljenja, istaknula je ravna-teljica Cerovec.

Sve�anosti je nazo�io me�i-murski župan Ivan Perho�, te �la-novi Op�inskog vije�a, op�inski na�elnik Josip Lepen, kao i rav-natelji mnogih škola, u�enici, za-

poslenici i mještani Podturna. Na djecu, djelatnike i nove prostorije Božji blagoslov zazvao je i podije-lio vele�asni Josip Pivar, doma�i župnik. Kulturno - umjetni�ki program izveli su sami u�enici uz pomo� svojih mentora i u�itelja.

(S. Mesari�, Z. Vrzan)

Nedostaju �ista�ice i sprema�ice

Uspostavom jednosmjenskog rada u�injen je pozi� van pomak u duhu suvremenih pedagogijskih znanos� i ostvaren cilj suvremenog sustava hrvatskog školstva. Ostva-rena je pretpostavka za organizaciju produženog boravka za u�enike i organiziranje slobodnih ak� vnos� u poslijepodnevnim sa� ma. Ono što pak �ini problem jest nedostatak �ista�ica ili osoba koje bi održavale sportsku dvoranu. (sm)

Gra�evinski radovi prijateljima?

Ravnateljica Marijana Cerovec govori na sve�anosti

Župan Perho� prvi piše na novoj plo�i u novoj u�ionici

Školski zbor izvodi “Lijepu našu”

12 Kroz Međimurje 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Na zadnjoj sjednici Op�in-skog vije�a Donji Kraljevec palo je ponovno pitanje: treba li nam Centar “Rudolf Steiner”? To je za-pravo samo vrh sante leda u Do-njem Kraljevcu iza kojega stoje politi�ki interesi više grupacija, od kojih se svaka bori za svoje interese.

Javnosti je poznat podatak da je Centar “Rudolf Steiner” osnovala Me�imurska županija i op�ina Donji Kraljevec, a da su u tijeku tek osnovne radnje da cen-tar u stvarnosti zaživi, u tijeku je ure�enje stare pošte u Donjem Kraljevcu gdje �e biti smješten centar. Razlog osnutka centra je višestruk, osnovno je da bi se na temelju materijalne ostavštine rodne ku�e i svjetski poznate duhovne ostavštine razvijala turisti�ka to�ka i alternativni tu-rizam. Privla�na snaga za deset-ke i stotine tisu�a potencijalnih turista je rodno mjesto Rudolfa Steinera.

Centar “Rudolf Steiner” bi tako trebao biti mjesto koje �e kontaktirati mnoge turisti�ke agencije iz svijeta, koje su voljne dovoditi turiste, a koji im mora osigurati logisti�ku podršku. Uza sve to, 2011. godine je 150. obljet-nica ro�enja Rudolfa Steinera, pa ve� sad postoje upiti turisti�kih agencija iz Europe o mogu�nosti posjeta Donjem Kraljevcu, pro-gramu, smještaju i sli�no.

Po�etkom ove godine Centar “Rudolf Steiner” u osnivanju po-slao je više zamolbi za pomo� pri osnivanju europskim zakladama i organizacijama, a prve donacije iz Europe pristižu ovih dana. Tako je jedna poznata europska farmace-utska kompanija, koja proizvodi biodinami�ke lijekove, najavila 4.000 eura donacije odmah, te najmanje isto toliko svake godi-ne, i to samo na temelju zamolbe, a pristižu i druge donacije. Do sada je obe�ano oko 430.000 kuna do-nacija, trenutno je na temelju toga u tijeku drugi postupak javne na-bave za ure�enje centra.

Istovremeno su u tijeku ra-dovi na staroj pošti koje �inancira Me�imurska županija s 200.000 kuna, s tim da �e �inanciranje nastaviti i druge godine prema

Izgradnja zapo�ela, skepsa ostala

URE�ENJE CENTRA “Rudolf Steiner” u Donjem Kraljevcu donosi politi�ke trzavice u tom mjestu, pa i u cijeloj op�ini

- Iako �e njihovo mjesto samo sljede�e godine u jednom danu posjetiti gotovo 10.000 stranih gostiju zbog Speedway GP-a, MO Donji Kraljevec, na �elu sa za-mjenikom župana, ne vjeruje u turisti�ki potencijal i isplativost Centra. Me�utim, njegov “šef” i koalicijski kolega župan Perho� odobrio je po�etak radova

U svemu tome, sukobu koji nije sukob i koji se prije svodi na sukob o prinadležnosti, gotovo se i ne spominje sam projekt Centra “Rudolf Steiner” kako ga je zamislio Petar Stipiši�, a koji se ve� izvodi kao rekonstruk-cija starog objekta. Rije� je o ure�enju stare zgrade upravo na tragu ideja dr. Rudolfa Ste-inera. Zgrada Stare pošte �e nakon preure�enja biti veoma lijep objekt. U prizemlju �e se nalaziti ured Centra i turisti�ki ured op�ine Donji Kraljevec te prostor za biblioteku centra.

Na katu zgrade nalazit �e se dvorana, odnosno predava-onica za ve�e skupine i izložbeni prostor za izložbe i manje mani-festacije. U potkrovlju zgrade predvi�ena je još jedna dvorana za susrete kako bi se iskoristio prostor. S južne strane zgrade, uz Prvomajsku ulicu, predvi�e-no je veliko stepenište te zelene površine.

Zgrada Centra zamišljena je na na�in da se u njoj druže ljudi, tome je sve podre�eno i može postati idealno mjesto i za

skupine turista, seminare, radi-onice, ali i za aktivnosti mladih glazbenika i sli�no. To da se iz Centra jednog dana može �uti i glazba, vidjeti izložba, samo je doprinos nastojanjima Rudolfa Steinera.

Možda je i to razlog sukoba ve� na po�etku, u kojemu sva-ka strana ima svoje argumente. Sandri Perca� stalo je do razvoja samog Centra “Rudolf Steiner” i me�unarodne turisti�ke surad-nje na tu temu. Mjesnom odboru Donji Kraljevec i An�elku Hor-vatu stalo je pak do prostora koji bi s pozicije samog mjesta bio dobro iskorišten. Mogu li se te dvije iste a razli�ite ideje pomiriti na na�in da obje strane budu zadovoljne.

Projekt “Rudolf Steiner” predaleko je otišao da bi se sad stalo, a nema ni razloga za to, rije� je o zna�ajnom iskoraku za op�inu i županiju, poseb-no na povezivanju s Be�om, Austrijom i Švicarskom, Ko-bervitzem u Poljskoj i drugim gradovima.

(J)

moglo raditi ništa bez suglasnosti svih vlasnika. U nastojanjima da Centar dobije adekvatne prostore u kojima bi mogao provoditi sve planirane aktivnosti, uz pomo� bivšeg župana riješila je da Hrvat-ski telekom darovnicom Op�ini daruje svoj udio u objektu. Nakon toga kao jedini vlasnik Op�ina je s Centrom sklopila ugovor o osni-vanju prava gra�enja, a u svrhu adaptacije, dogradnje i ure�enja postoje�eg objekta, a sve radi do-bivanja poslovnog prostora za rad Centra, a �ime je Op�ina izvršila svoju obavezu temeljem �lanka 13. Sporazuma o osnivanju Cen-tra zaklju�enog 7. prosinca 2007. izme�u Op�ine Donji Kraljevec i Me�imurske županije.

Župan, za razliku od svojeg zamjenika, za

centar Steiner- Nakon toga krenulo se u sre-

�ivanje projektne dokumentacije za rekonstrukciju objekta za koju je �inancijska sredstva osigurala Me�imurska županija. Uz idejno rješenje, pristupilo se isho�enju glavnog projekta, lokacijske do-zvole, te ovjere glavnog projekta, a samim time ste�eni su uvjeti za raspisivanje javne nabave na iznos sredstava od 700.000 kn koje je Centar imao osigurano u prora�unu Me�imurske županije za 2009. Na žalost, nakon prove-denog postupka javne nabave, u Me�imurskoj županiji desio se re-balans prora�una u kojem nam je od planiranih 700.000 kn ostalo 200.000. S obzirom na to da je jav-na nabava bila provedena, a u me-�uvremenu se promijenio iznos, što je u jednom trenutku zna�ilo da bi trebali poništiti nabavu koju smo proveli, te otvoriti novu na iznos od 200.000. Takovom odlu-kom doveden je u pitanje po�etak radova, a i s tim iznosom nismo mogli zapo�eti gotovo ništa, jer to nije bilo dovoljno ni za promjenu krova, kaže Sandra Perca�.

- Župan Ivica Perho� predložio je tada izvo�a�u radova, odabra-nom prilikom postupka javne na-bave i ravnateljici Centra, sklapanje ugovora na na�in da se s radovima po�ne te da se prva situacija izve-denih radova izvo�a�u - �irmi Pa-vlic-asfalt-beton plati iz prora�una Me�imurske županije za 2009., a ostale dvije situacije iz prora�una za MŽ za 2010. do lipnja 2010. S obzirom na to da se vlasnik tvrt-ke složio s ovakvim prijedlogom, potpisan je ugovor izme�u Centra i �irme Pavlic-asfalt-beton za rekon-strukciju zgrade Stare pošte prva faza grubih gra�evinskih radova u iznosu od 656.708,27. Radovi su zapo�eli prije dva tjedna. Uskoro �e biti raspisan drugi postupak javne nabave za oko 430.000 kuna donacijskih sredstava, što u kona�-nici zna�i da je do sada za Centar “Rudolf Steiner” osigurano oko 1,170.000 kuna. Na taj na�in po�e-tak radova na Centru nije doveden u pitanje, pa se kona�no maknulo s višegodišnje mrtve to�ke.

No, Mjesni odbor ali i op�ina Donji Kraljevec sigurno znaju jedno: ako sve propadne, ostat �e lijepo ure�ena zgrada. Tako ni op�ina ni Mjesni odbor Donji Kraljevec ne mogu izgubiti i mo-gu samo dobiti. Smatra se da se skepsom o Centru igra na sigurno, uz odre�eno nepovjerenje prema idejama Sandre Perca�. Danas je, me�utim, sigurno samo to da ni-šta nije sigurno, iako je o�ito da se Me�imurje snažno turisti�ki razvija, pa bi i Centar kroz koju godinu mogao imati važnu turi-sti�ku ulogu.

(J. Šimunko)

prvotno predvi�enom iznosu od oko 650.000, koliko stoji prva fa-za ure�enja.

Nesuglasice ili politi�ke igre?

Ve� na prvom koraku došlo je do nesuglasica i disonantnih to-nova, a kao odraz odre�enih po-litika. Kako se župan Ivica Perho� ne protivi i podržava izgradnju

Ure�enje Centra na tragu ideja Rudolfa Steinera

Centra zbog razvoja turizma, tu je odluku uostalom županija ve� prije donijela, nitko javno nema ništa protiv. No, to je tako samo na prvi pogled.

Stav Mjesnog odbora Donji Kraljevec, koji vodi An�elko Hor-vat, ujedno dožupan Me�imurske županije, nešto je druga�iji. Ra-spravljaju�i o izgradnji Centra, Mjesni odbor je pozvao ravnatelji-cu Sandru Perca� da pojasni pro-jekt Centra. Nakon rasprave �la-novi MO-a Donji Kraljevec zaklju-�ili su da, citat zapisnika, “bi im se trebala predo�iti opravdanost ulaganja novca u nešto što op�ini i Donjem Kraljevcu ne donosi baš ništa, a troškovi �e godišnje do-sezati visinu godišnjeg razdjela. Ako se ne na�u neka konstruktiv-na rješenja oko funkcionalnosti zgrade stare pošte, op�ina ne�e mo�i �inancijski pratiti troškove Centra koje �e neminovno stva-rati, stav je Mjesnog odbora Donji Kraljevec”. U zaklju�ku koji pot-pisuje An�elko Horvat kaže se da Mjesni odbor Donji Kraljevec sa skepsom gleda na funkcionalnost i opstanak ove institucije.

Drugim rije�ima, MO Donji Kraljevec boji se novih obveza, koje �e onda ostati samo obveze. Iza sintagme “konstruktivna rje-šenja oko funkcionalnosti zgrade” Centra krije se i nešto više, Mjesni odbor Donji Kraljevec želi se osi-gurati da zgrada budu�eg Centra ne bi ostala pusta, odnosno rav-nateljica plus �ikus, dok istovre-meno mjesto vapi za adekvatnim prostorima za društvene aktiv-nosti, tako, na primjer, Muzi�ke škole, udruga i sli�no. Problem je i u tome što je stari Društveni dom u Donjem Kraljevcu u derut-nom stanju, a dugo najavljivana adaptacija ili izgradnja novog

centra za kulturu �eka bolje dane. Istovremeno Mjesni odbor Donji Kraljevec sa skepsom gleda na opstanak institucije “Rudolf Ste-iner”. Toj su se skepsi pridružili i op�inski vije�nici iz redova SDP-a i HSS-a, sude�i po zadnjoj sjednici Op�inskog vije�a.

Bacanje klipova pod noge prije nego je

Centar uop�e zaživio?Ravnateljica Centra “Rudolf

Steiner” Sandra Perca� pak sma-tra da je stav MO-a Donji Kraljevec bacanje klipova pod noge odmah u po�etku, dok zapravo Centar još nije ni zaživio. Ona odgovara da MO Donji Kraljevec, odnosno �la-novi navodno ne žele prihvatiti �injenice koje opravdavaju formi-ranje i postojane Centra kao usta-

nove, te se omalovažava ne�iji rad i nastojanja da se u ova teška vre-mena prikupi dovoljno sredstava kako bi se obnovio objekt Stare pošte. Radi se o oko 2,200.000 kuna. Konstatacija �lanova Mje-snog odbora da op�ina Donji Kra-ljevec, kao i samo mjesto Donji Kraljevec, nema nikakve koristi od rekonstrukcije zgrade stare pošte ne stoji, kaže ona.

Za Centar je op�ina Donji Kra-ljevec do sada izdvojila 82.000 kuna, što je stavka koja je bila predvi�ena u prora�unu op�ine za 2009. godinu.

Udio vlasništva u objektu Sta-ra pošta pripadao je Hrvatskom telekomu, a op�ina je gotovo pet godina bezuspješno pokušavala riješiti vlasni�ke odnose, zbog �ega se na samom objektu nije

Ravnateljica Centra “Rudolf Steiner” Sandra Perca�: - Podmetanje klipova traje prije nego je Centar uop�e zaživio

Skica ure�enja zgrade Stare pošte, odnosno budu�i Centar “Rudolf Steiner”


UHVIDRA DONJI VI-DOVEC

Predsjednik Tomislav Horvat

Nekad vrlo aktivna Udru-ga hrvatskih veterana Domo-vinskog rata, ogranak Donji Vidovec, s vremenom se pasi-vizirala, no želja za ponovnim okupljanjem i pokretanjem djelovanja ove udruge urodilo je plodom. Kako bi realizirali zacrtani plan rada, sazvana je izborna skupština udru-ge. Skupštinu je otvorio Josip Pongrac, predsjednik Inicija-tivnog odbora i glavni akter ponovnog pokretanja udruge. Za predsjednika je izabran To-mislav Horvat. Udruga okuplja sedamdesetak �lanova, a ak-tivnosti �e im biti usmjerene na dostojno obilježavanje važnih doga�anja i datuma vezanih uz Domovinski rat, pomo�i �lanovima i njihovim obitelji-ma i sudjelovanje na sportskim susretima veterana.

RADIONICE u Koto-ribi i Donjem Vidovcu

Radom i prodajom do novca

U prostorijama Doma kul-ture u Donjem Vidovcu orga-nizirana je radionica za izradu boži�nih ukrasa. Na radionici su sudjelovali u�enici �etvrtog i pe-tog razreda, a radionice je orga-

niziralo tamošnje društvo “Na-ša djeca”. S mališanima su radile voditeljica radionice Nikolina Cenko, u�iteljica Valentina Ne-sti�, Darinka Žemli� i predsjed-nica društva Marina Ostrugnjaj.Silvija Kopasi�, vlasnica cvje�ar-nice “Strelicija“, donirala je dio materijala za izradu boži�nih ukrasa. Uprili�ena je prigodna prodaja izra�enih ukrasa.

�lanice Društva “Naša djeca” iz Kotoribe okupile su se u �etvrtak 26. studenoga na radionici kako bi izradile adventske vijence. U petak su ispekle kola�e, a u subotu su sve to prodavale na koto-ripskoj tržnici. - Ovo nam je neophodno kako bi prikupili nov�ana sredstva koja �e nam biti potrebna u organizaciji glazbenog festivala ‘Jesenje note’, budu�i da su nam dota-ciju iz prora�una za redovnu djelatnost smanjili za pedeset posto, rekla je predsjednica društva Draženka Golub.

U PRIPREMI Kotorip-ski vjesnik

Prije Boži�a 83. broj

Op�ina Kotoriba tri puta godišnje izdaje op�insko in-formativno glasilo “Kotoripski vjesnik”. Uo�i Boži�a mještani Kotoribe besplatno �e primiti 83. broj vjesnika koji se šalje i Kotorip�anima koji žive van rodnog mjesta. Za sadržaj vje-

snika zaduženo je uredništvo kojem je na �elu Izabela Balog kao glavna urednica. Na strani-cama kotoripskog kroni�ara bit �e zabilježena sva doga�anja od zadnjeg broja koji je štam-pan za Dane Kotoribe. Naklada je 1.300 primjeraka, a troškovi se podmiruju iz op�inskog pro-ra�una. Nova urednica Izabela Balog najavljuje novi izgled vjesnika i sadržajno druga�ije stranice.

V M O D O N J I M I -HALJEVEC

Gra�evinski otpad na Cigljenu

Vije�e Mjesnog odbora Donji Mihaljevec, naselja koje spada u op�inu Sveta Marija, ve�inom je glasova odlu�ilo da se od 1. prosinca gra�evinski i biološki otpad može besplatno odvoziti na lokaciju Cigljena, i to dva sata tjedno pod nadzorom komunalnog redara. To�an dan u tjednu naknadno �e biti odre-�en. Na sjednici je odlu�eno da privatni vlasnici parcela u gra�evinskoj zoni Donji Miha-ljevec mogu dokupiti zemljište po cijeni od 25 kuna po metru kvadratnom, uz prethodnu suglasnost VMO-a. U planu je podizanje spomenika dvojici Donjomihaljev�ana, poginu-lih branitelja u Domovinskom ratu. Odre�ena je lokacija, a to je park u središtu naselja kod Vatrogasnog doma.

(af)

Vladimir Ku�an (39) iz Do-njeg Vidovca ima najbolji med od bagrema u Me�imurju i do-bitnik je “Zlatne žlice “na Dani-ma meda u Hrvatskoj u sklopu 15. ocjenjivanja kvalitete sor-tnih vrsta meda koje je održa-no u Osijeku. Me�u prvih deset u Hrvatskoj našla se i njegova medica.

Najbolji proizvo�a�i meda u Hrvatskoj okupili su se u Osije-

ku u organizaciji HGK-a Županij-ske komore Osijek i Hrvatskoga p�elarskog saveza. Izme�u 250 uzoraka našli su se i oni od pet-naest p�elara iz Me�imurja.

“Zlatna žlica” za med od bagrema

Donjovidov�anin Vladimir Ku�an za kvalitetu meda od ba-grema osvojio je “Zlatnu žlicu” i certi�ikat da je njegov med zdrav

Bolni�ar ima najkvalitetniji med u Me�imurju

- Ujutro bi natašte svaki dan za svoje zdravlje trebali uzeti žlicu meda, kaže jednu od mnogobrojnih kvaliteta koje ima med dobitnik “Zlatne žlice”, te nastavlja:

- Ova mi nagrada puno zna�i i dokazuje da imamo dobro podneblje i uvjete za dobivanje kvalitetnog meda. Žao mi je što sam jedini p�e-

lar u Donjem Vidovcu, pa bi bilo dobro da se mla�i po�nu time baviti. Velika pomo� mi je sin Neven (14) i nadam se da �e krenuti mojim stopama, optimisti�an je V. Ku�an. Ot-krio nam je da su dobri prinosi onda kada je vrijeme sparno i toplo, a slabiji dok je vjetrovito i kišovito.

(af)

i kvalitetan. O ljekovitosti meda ne treba puno govoriti, a med od bagrema ima puno fruktoze, �ak 71%. Vladimir je bolni�ar u Županijskoj bolnici �akovec i na-

kon radnih obveza posve�uje se svojim košnicama i p�elama. P�e-larstvom se po�eo baviti 1998. godine, kada mu je tast Zlatko Ujlaki iz Kotoribe poklonio dvi-

je košnice. Danas ima više od 80 košnica, a želja mu je to proširiti na 150. U me�uvremenu je zavr-šio školu za p�elara. Za kvalitetu meda potrebno je zdravo p�elinje

društvo, �isto�a i higijena koš-nica i pojilica za p�ele i dobra lokacija gdje nema špricanja na poljoprivrednim zemlji-štima. Za dobar med potreb-no je redovito pregledavati i nadzirati košnice. Košnice seli prema proizvodnji odre�ene vrste meda. Tako je tu proljet-ni vo�ni med, slijedi agacija ili bagremov med, pa premještaj košnica u Podravinu kako bi se dobio med od kestena te se vra�a doma za stvaranje livadnog meda. U p�elarstvu mu pomaže cijela obitelj: su-pruga Anita i sinovi Neven i Aleksandar, posebno kada se med vrca. Cijela obitelj uživa u proizvodima od meda, a naj-draži su im medenjaci i pita od meda koju po staroj recepturi priprema Anita. Obitelj Ku�an ima registrirano OPG, a pro-daju vrše na ku�nom pragu. Rakiju medicu pripremaju po recepturi starih p�elara, a dobiva se od meda, propolisa, sa�i, peluda i rakije. Vladimir Ku�an �lan je Udruge p�elara MŽ Agacija.

(A. Fuš)

USPJEŠNOST - p�elar Vladimir Ku�an iz Donjeg Vidovca dobitnik “Zlatne žlice” na Danima meda u Osijeku

UKRATKO iz donjeg Me�imurja

Za zdravlje ujutro na tašte uzmite žlicu meda

- Za kvalitetu meda od bagrema osvojio je “Zlatnu žlicu” i certifikat da je njegov med zdrav i kvalitetan

14 Kroz Međimurje �� "�#��###

��++��+Y+�� ]��\��*�'/��+��/�^��*��<��+^ �� +��/�+}/�<��>� �� *�+�� +[��/�^�� *�� /�& ��* ��{� ��*�*+*�� ̂�� >� ��&�� ^��^��+'++� ��&++� <��*�+��+�*�� `�� *+> �� / <��&+��}/�� ' <�� &��[��/�� ̂ ��*�� *�� ̂ ��>��/�� +\*�� *��[��/��+ ^��*�� *�� ^��+��\��' ̂ �� /��+��

~�� _��<*�\�� / ��*+�� '� �/+�+ ��^��+̂ & ��'��>�� \��*��/��/ �� *��<�� /��*��\*��>*^�'�� *��>� �+�� '��^�� |/+&��]�[<�

`��/�� $�� Y/��*+�� '�+�+*� ��*+�+{+� ��+>��+~�� '��> &+�*��+ �/+<��~�� '�� ^��+^& ��'��/+q&�� <�+� ��+��+�+*� �� * �/��*��*� ��++��*��+��*��\��*��*��</�� *�+� ��*�� *��^��\�+�+��/�>�� &�� *��/��\��/�� +<�/�� *��>�� * �� &�� <��+�� +&��̂ �� +��/��_��*�\��

~�� / [ <��*� ̂ �� +�� *�

[��*�� ^��/�+�+��<��>�� * ��+_��Y/��+̀ ��+��/��+]*��/��+��&��+>�� /+��*��~�� '��*��<' �� q��+��*��*�� +�� '/�� ~� ��^��/�� +_��+�� /+*�+��/��*>*�� *��&� �� ' ��'��*�� *��^& ��<* �*��/�� &�/ � �� /+��]�� /+�� <��*� ��/��+��>+�+'/�<\��+��/��>��+�� /��*�� *��/� � &��>�� \* �� &�/ ~� &�*� �� +_�� /��}`]�>� �� *� +��<�* �*�� '� /�'��| <��>� �� *�*�� +�� /�� *�� +��'+

Prve stipendije u Štrigovi

~��*��' �� +*+�� *�� /�*��*+��*<��*��> �/+��/ ��* ��<� �� ~��

]*�� &�*��<��*�*+��*�>� �� +[��/�� &��^�� *�� &��/ [ <

[��~&�*�/�� ̂ �\*��/��'+^��*�+}��*�� &�*�/��{ '�� ̂{�� \/��<�� &�/��q� ��*' ��<�� +*��/ +��\� '��{� ��*�*��+q�/�� +q��{�� <��>*��^��+' ' ��\�� / ��/��*�}�� [��/ '>#�� ̂��<� �� ~�� '��*�� / ��>&�� +�� /��=��+�� * �� +q�� +�+��/��/�� '+*��+��{ '��>*�+^

��*�*�� +/�� *�� '�� &�� *�� / ��*��{ '��>^��/��\�� / ��>��/�� +� �+/��\��*��/��*��+^��&�� +� &�+&��+

<}�� >�#�� +��/��+'+ ��+*��'��$��+�� '�� *�+� '�/��/��& '�� {�� *�\>�� / ��/��+��{ &�� ̂� &��~� '*��+*��+� �+��/�^��*\*�� &��+��*��̂ �� /��]Y��

|�� ' ��*+��+��\*�/�+� �'� q��/�<��&��>* ��&�/ ��^��+�� \*+�'�*��]*��`��>�^*��*�� <�/��/��*�� / �� /��/�&��

�^��/ ��*��/��*��>� ^��*�� \�� |�� +��/��'��*��>��*�� /��+��^�� +��/�� \�+� ��/�>��+*�<� �/��/�>��'+�� &�&�/ ��

Y��|~_��<� * � ��<*��/��\�� '��+�� =�' ��q�� *�� *�� '/��*�[� ��/��\/��>�*��*��<�*��' ��>�� '+�� *�

~��/�� }�q�� ̂Y�� ^�� \��+�� '��++��' � �� +`�\/�� ^&� ��/�

#��* �� \�'��>��/�� * ��^ � �� +��+/��<\� ��[� *��/��̂ ��/��+��*�*�/�� +�� *�/�� ' ��>� >\/��<�� */��&�/��^��/+q+��\��+� ^ �� *|�q�}�q��>� \�� /+q�� &��&+�]Y��

Zbor gra�ana naselja Vra� šinec, sazvan na inicija� vu Kluba vije�nika SDP-a koji se u vezi s osnivanjem Vije�a Mjesnog odbora Vratišinec trebao održa� u subotu nave�er, nije održan. Razlog: ulaz Doma kulture “Dr. Vinko Žganec” i same dvorane u kojoj se zbor trebao održa� bio je zaklju�an, jer je tako odlu�io op�inski na�elnik Zdravko Mlinari�, koji sazi-vanje zbora smatra nepotrebnim i u suprotnos� s 42. �lanom Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi. Sudio-nike zbora, koji su potpisnici pe� cije za pokretanje inicija� ve o osnutku VMO-a Vra� šinec, koje je predvodila Biserka Tarandek, predsjednica Klu-ba vije�nika SDP-a op�ine Vra� šinec, osim zaklju�anog Doma i ugašene vanjske rasvjete do�ekalo je neko-

liko plakata kojima Antun Bukovec, predsjednik OV-a Vra� šinec, gra�a-ne obavještava da se zbor gra�ana obustavlja.

Tarandek je uz izražavanje ne-zadovoljstva i nelagode na�elniko-vim postupkom okupljenima rekla da i ovaj potez govori da se na�elnik Zdravko Mlinari� plaši svojih su-mještana i gra�ana koji žele Mjesni odbor, na što imaju pravo. Isto tako je najavila da �e od Ureda državne uprave u Me�imurskoj županiji zatra-ži� o�itovanje i tuma�enje postupka i odluke koju je donio na�elnik, a pot-pisao predsjednik Vije�a. Okupljeni su se pred Domom zadržali oko pola sata gdje su verbalno izražavali gnjev i nezadovoljstvo, a potom su se razo-�arani razišli. (S. Mesari�)

Na�elnik Zdravko Mlinari� nije omogu�io održavanje zbora gra�ana u Vratišincu

Zbor gra�ana bit �e mogu� dok se ispoštuje procedura

Popis bira�a bit �e na raspolaganju za predsjedni�ke izbore

Iz Ureda državne uprave 26. studenoga s� gao je odgovor da je za raspisane predsjedni�ke izbore rok za zaklju�enje popisa bira�a najkasnije do 18. prosinca, a rok za dostavu na potvr�ivanje Povjeren-stvu za popis bira�a 19. prosinca. O mjestu i vremenu dostave popisa bira�a Povjerenstvo za popis bira�a op�ine Vra� šinec bit �e pravovre-meno obaviješteno. Nakon toga �e se mo�i ostvari� pravovaljana akcija skupljanja potpisa za sazivanje zbo-ra gra�ana.

U zadnjem potvr�enom popi-su bira�a za lokalne izbore u naselju Vra� šinec bilo je upisano 1.245 bi-ra�a. (BMO)

� *��/��*�� / ��/ q��^��*��>��^��*�/ ~�� ^+/*�*+�� <��/��*��^��* '��/�� *��/�� \*�� <�� *��>*��*��q��<��/��<�� '�*��q�� &+�*��+ �/+��~�� '��_��*�\�� ^�<��+̂ & ��'��>� ��<��~�� '��̂ �*��q� �� *+��+�/�� /��+�$�� / ��/� �� +�� '� ��/� �� +��*��+� �+� �=��+�/ ��+ �� *�*��>��^� �� /��

Na�elnik tvrdi da lista potpisa nije

pravovaljana$�� Y/��>��/��

��_��*�\��>+�+& *+��*+�� '�>��*��*��' \* ��*��&� ��q�*�̂ & �'��>

��^�� +̂ �� *��/+&�]�[<� ��+_��Y�� ' �& ��_��*�\��

<��/��+��^�*�� +<�+��'��\�� +� ��+�� +��^��+^ ��Y�� ' �& ��_��*�\��

Y�� & �� q� �� *�� *�� * ��\*��>�+��*�� *��/�� *��'�� /��\� � ��*��*/�+��&�^ � &��^��>*�� *�/ +��*<� � �* ��/�+ �� * �� <��/�� *��'��>� /�� *��&� ̂ �� *��*��^� ��Y�� ' �& ��+<'�� +��/��'��\�� +�� /�� * ��*�� ^�� +� *�� ^�� /��/��' �̂ ��>\* ��<� � �/ �� ~��_��*�\��>� �� *��/�� *�� ^�<��+��/��/�̂ ��/<��>�� ~�� '��|�^� �� * �� *��/ ��&� � ^��>�/��<��|/+&�]�[<��*�� ' �& ��{��/ q�/��

��/�� q��+�*� ��*�* ��*��+>�/��*��/��*��/�+��'��*�� <�� *��^�/��q�� &��\*��_��*�\��`��/��q�� +�� ^�*��q��/+q&�� &��+��+��q��+�� &�� <�� '/�� /�� *��/ q��̂ ��*��

<�� /��#�*+�� '�� ̂ ��*��+��q��+�� * '�� /+�+��^& ��'�� ^��*�� *��+��*�� +'��*��> &��^/ q� �� + �/+�+��/��Y/��Y��+*��>&� ̂ &^��>��^��<��+� �+\�/� ��q�*�̂ & �'�� +�� q��>��'��<��/�� +�*� >�'��&�^ &^��\* �+��+�+& *+�� +��/��+� '/�+��+�� * ��>��+��*�&�/�̂ ��/�+��{Y~�

NIKAD JEDINSTVENIJE Op�insko vije�e

Po prvi put stipendiraju svoje studente

_��+\��&��+��^� ��/�� &/��/�^�\*�*��*��^��+��&� ��/�^�� >��<��/�� + �� '��+<'��/�^�\*�� *��/�^�\*�� +'� q��+�*��&��' �� ^'��<��>� �� *�/��+��*�� +�� >� ��+�� <��\/�+��&�*�� &/��>�� &�� \�<��̀ ��/��]*��/��&��^��*� �*��+�

�� '+�� *�� ^��+*�� ^��/��_�/��| ^/ ��

<� �� / '��+� *� \�� #�*��+��+��>��<�* ��^�� *�� \#"*��+��+��>�� &�� / �� ^� /�>\* ��{ '̂ �� &�*��]�� &� ̂ ��*�*� �\* ��*�� &/�� +��' <��*� >* �� +� � \*�>�� /��>*�� &��*�� &�/ ' * � ��+��'/�� <�� ̂��/��]Y��

Ivan Frlin novi je op�inski vije�nik

��*� ^�� /+�*��]*��^� ��=��¡��+��> �� *+�*+��>& � <�� +��*�/�^&��+��+�*+��+>*� ��*��/<� ��*��+� ��*�/��[ ��*� �� /+��/ ��/ q�/ >�_��*�/ >�� *�� +�*+��*�� +��*+��++�� ^��*�+�]/ ��+}��*�� ` ��^��*��<�� '+��^�^� ��> �� '��/��>��_��]�[<��}]]<� �� ^� &��/�� /�

_�/ ��̂ ��/��'��*��/ '��/�� <� ~��/ q�/�>��+� ��q�/��/ '>��*��<��+�� /��\��' ��/�&��/�*�/��*��*+��*�$��/�� [ q'��'/�� *��q�/� ��<q�*��̂ �� *��/��q�\*��<' ��&��'��'��&��

Mull Transu odvoz sme�a

`�Y+�� ' Y+//�� ̂]��*�� <�� ̂ � �� ̂�̂ &��<

�� +��+ ��*��' ��̀ ��*��/��+�� *��*��*��]��\��Y+�� *�� ̂ & '�� ̂ ��=�� * ��\� ��q�>��*�� *�� ̂ & '�� > �<� �� +^��

` �� ^�*�� *�� /��̂ �#�>=��+��>��<�� *��^��>�=�+��>�� /�� ^��>��+��

~��+�/�*�*��<��̂ �� +��+��>� ��Y+�� +�� =��>�� *��#"��+��~�� ^�'� &/��Y+//�� &��*�^��>=��+��

Veliki Kozlov�ak, pri�a koja puno košta

Zbor nije održan jer su naišli na zaklju�anu dvoranu

Zdravko Mlinari�, na�elnik op�ine Vratišinec, tvrdi da lista potpisa nije

pravovaljana

NALAZI O VODI iz mjesnog vodovoda u Hlapi�ini

Voda je zdrava za pi�e

_�/ �/�&��/�� ^��q�*�/��}/�� *��+' � �� +��+�^'��<��/��'��*��/� '� � � ��}/��<Y�� /�+�� +��q++}/�� *��/��*�� *��<��+�� +' � ��>*��+�+�� *

�Y��+�� ^��\/�� *��++��*�^�� *��+' � ��+�� }/��>�* �� ' ��<��* *�� Y��+�� +�+��+�� /��>�� *��/��*�� q�� +/��>'��/��\� �/+��*�� *��+' � ��

'��_�/ ��^�� +�� &� / \�� ^�*�/��' * � ��\��`��>�� /�&��*��+� ��>�� *�� >� /�� <��>�/ �*��+��'��<� &��^ ��/��&��*��]/��/�' * � ��*�� ^�*�/��+� ��]��<+̀ |Y+�� &�*�/�� ' �� *�+]�\�� }/��<��+�+\* �+��^+/*�*��\��' � � /��>��/�*��*��*��¢+��*��/��+��^'�� <� '�+�*�� q�+}/�� +��^�� /�+ ̂�� *��*��\*��

�]Y��

Samo dva nova ugovora

DESET GODINA Doma za šti�enike Bogar

Uz brojne �estitare proslavili uspješan rad

Direktorica �akove�ke podružnice Raiffeisen Bank Jasminka Rojko uru�ila je dar, �ek od 5.000 kn vlasnicima Doma

PEKLENICA - Iako je tu�a uništila urod grož�a ...

Nije bilo grož�a, ima tikvica

Jesensko cvjetanje šljive


U Dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori prošli utorak predstavljen je katalog “Bajkoviti okusi Me-�imurja”, kojeg su autori Veljko Barbieri i Siniša Špiranec, vode�i hrvatski majstori kulinarstva i vinarstva, koji su bili sastavni dio ekipe u projektu koji je osmišljen i realiziran u Me�imurju.

Naime, rije� je o vrijednom i kvalitetno ure�enom te dizajnira-nom katalogu stvorenom u Stva-raonici KRUG u �akovcu, pod vod-stvom voditelja projekta Rudija Grule, tajnika Turisti�ke zajednice Me�imurske županije, te njegovih suradnika Dalibora Kova�i�a, Josi-pa Mikeca, Mihaele Pancer i dr. sc. ¢ure Blažeke. Tehni�ki dio projek-ta odradili su djelatnici Kruga Ivan Gori�anec, Vanja Rodiger - Pomor i Denis Per�i�, a tisak je obavljen u tiskari “Zrinski” �akovec.

O projektu, koji u ve�em dijelu sufinancira Ministarstvo poljo-privrede, ribarstva i ruralnog ra-zvoja, govorili su Ivan Gori�anec, Sandra Herman, Siniša Špiranec i putem videoekrana Veljko Bar-bieri.

U pitanju je jedna od najbo-ljih i najkvalitetnijih publikacija u prezentaciji me�imurske gastro-enološke ponude kao važnog dijela ukupne turisti�ke ponude našeg kraja.

Katalog je ve� dostupan u uredima hrvatskih turisti�kih zajednica, a bit �e kao promocijski materijal me�imurske turisti�ke ponude dostupan kako doma�im, tako i stranim promotorima, agencijama, tour operatorima i potencijalnim gostima na izlož-bama i sajmovima na kojima �e se predstavljati me�imurski turisti�ki potencijali ili pak su-

Turisti�ka zajednica Grada �akovca ponovno je pripremi-la prigodan program za ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme. U suradnji s udrugom “Me�imurske roke” i Centrom za kulturu smišljen je program koji bi trebao zadovoljiti ukuse svih uzrasta.

Novost ove godine je da su se organizatori kona�no odlu�i-li usprotiviti lošim vremenskim uvjetima, tako �e se ove godine svi programi odvijati na zatvo-renom - ispod velikoga grijanog šatora koji je ve� postavljen na Trgu Republike. Šator je zami-šljen kao prigodna boži�na ku-�a, koja �e biti oki�ena izvana i iznutra. Ispod šatora na�i �e se kompaktna ponuda dje�jih nastupa, prigodne prodaje i ugostiteljske ponude (prigod-na adventska jela i pi�a, boži�ni slatkiši).

Programi po�inju ve� idu�i vikend kada �e se odvijati �a-koland, tradicionalni program za djecu u kojem i sudjeluju sama djeca. Trajat �e dva dana, u petak i subotu, s nezaobila-znim nastupima i radionicama i prigodnom prodajom. U petak 4. prosinca od 9 do 12 sati odr-žavat �e se radionice za djecu (Dje�ji vrti� �akovec), od 10 do 12 sati na redu su nastupi dje�-jih vrti�a, a od 17 do 19 nastupi plesnih, �olklornih i dramskih dje�jih skupina i do�ek svetog Nikole. U subotu od 11 do 13 sati nastupat �e plesne, �olklor-ne i dramske dje�je skupine.

“Na to mlado leto - tradicionalni Boži� u

Hrvata”Po šesti put održat �e se

i Me�unarodna izložbeno - prodajna mani�estacija “Na to mlado leto - tradicionalni Boži� u Hrvata”, i to u subotu 5. i ne-djelju 6. prosinca. Ove godine mani�estacija se odvija pod po-kroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetništva i Hrvatske turisti�ke zajednice. Mani�estacija �e biti izložbe-nog, prodajnog i edukativnog karaktera jer �e biti prisutni majstori koji �e pokazivati ka-ko se tradicijski predmeti rade. Osim hrvatskih izlaga�a koji �e prezentirati tradicijske obi�a-je i proizvode (prehrambene i obrtni�ke naravi), s naglaskom na tradicijske proizvode, po-novno dolaze i gosti iz Ma�ar-ske. S odazivom izlaga�a orga-

PREDSTAVLJEN program “Adventa 2009.”

Ovog vikenda – �akoland i tradicionalni Boži�ni sajam

Crkveni program

28.11.2009. Franjeva�-ki trg, 17.45 sati - paljenje 1. adventske svije�e; od 30.11.2009., radnim da-nom mise zornice u 6 sati u crkvi Sv. Nikole i Sv. An-tuna; 5.12.2009., subota, Franjeva�ki trg, 17.45 - pa-ljenje 2. adventske svije�e; 6.12.2009., nedjelja - Sv. Ni-kola, zaštitnik grada - na misi u 11 sati pjeva zbor lije�nika iz Zagreba - poslije mise krat-ki koncert.

10.12.2009., �etvrtak, Po-šta, Tome Masaryka 28, 17 sa-ti - otvorenje izložbe poštan-skih maraka “Boži� na a�ri�-kim markama”; 12.12.2009., subota Franjeva�ki trg , 17.45 sati - paljenje 3. ad-ventske svije�e; 13.12.2009., nedjelja, Katoli�ki dom, 16 sati - zatvaranje �ranjeva�ke godine; 19.12.2009., subota, Franjeva�ki trg u 17.45 sati - paljenje 4. adventske svije�e; crkva Sv. Nikole, 19.30 sati - boži�ni koncert zbora “J. Š. Slavenski”.

21.12.2009., ponedjeljak - boži�na ispovijed, crkva Sv. Antuna od 16.30; 23.12.2009., srijeda - boži�na ispovijed, crkva Sv. Nikole od 7 do 12 sati i od 15.30 do 18.30 sati; 26.12.2009., subota, crkva Sv. Nikole, 19.30 - boži�ni kon-cert župnih zborova i njihovih gostiju. Radnim danom kroz cijeli advent mise zornice u crkvi Sv. Nikole i Sv. Antuna održavat �e se u 6 sati.

KAKO NAS VIDE DRUGI: Predstavljen reprezentativan katalog o me�imurskim vinima i jelima

Bajkoviti okusi Me�imurja Veljka Barbierija i Siniše Špiranca

- Projekt izrade kataloga osmišljen je i realiziran u Me�imurju, dok su autori priznati hrvatski gastroenološki stru�njaci

Autor napisa o me�imurskim vina-rima i vinima u katalogu “Bajkovi� okusi Me�imurja” Siniša Špiranec vrlo jasno nazna�ava i odre�uje što su razlozi da su me�imurska vina medijski zapostavlje-na i što nemaju svoje zasluženo mjesto na lis� najboljih u državi.

- Me�imurski vinari i vina de� ni� v-no su podcijenjeni, što svojim znanjem i kvalitetom ne zaslužuju. Po meni, osnovni razlog je što Me�imurci nemaju lidera, osobu koja bi predstavljala me�i-murske vinare i vina.

Pogledajmo druge regije. Slavonci imaju Krauthakera i Enjigija, Primorci Matoševi�a i Katunara, Posavci Zdjela-revi�a i tako dalje, jasan je Špiranec, koji ozna�ava što ta osoba treba posjedova� i �ini� .

- Lider mora bi� �ovjek marke� nga, ali i rije�i. On mora zna� opisa� i proda� kakvo�u i posebnost me�imurskih vina, naglašava Špiranec, koji u osobi Zdravka Dvanajš�aka vidi me�imurskog lidera.

Špiranec tako�er smatra da se me-�imurski vinari moraju odmaknu� od “jeruzalemske škole” koja je, po njemu, zastarjela.

- Jeruzalemska škola (Jeruzalem u Sloveniji, op. a.) drži dos� gnutu razinu i

Prilikom predstavljanja kataloga, jedan od glavnih ljudi u cijelom pro-jektu Ivan Gori�anec rekao je kako je katalog, kojemu su autori priznata i cijenjena imena hrvatskog kulinar-stva i vinarstva, samo prva etapa u daljnjoj prezentaciji “Bajkovi� okusi

Me�imurja”. Projekt �e se razvija� i dalje kroz osmišljavanje i postavljanje web stranice, te njezino razvijanje u kojem �e se predstavi� sve najbolje što Me�imurje ima u kulinarskoj i vinarskoj ponudi, kao i kompletan turis� �ki potencijal našeg kraja. (sm)

Gori�anec: Projekt se nastavlja i nadogra�uje web stranicom

SINIŠA ŠPIRANEC o me�imurskim vinarima i vinima

Me�imurci trebaju lidera i odre�i se jeruzalemske škole

nije škola koja se razvija. Me�imurci ima-ju vina, a tu posebno ciljam na pušipel koji ima sve što jedno vino �ini klasom me�u njima. Isto tako Me�imurci se moraju drža� bijelih vina, i to polusuhih. Moraju jednom zauvijek re�i zbogom rinfuzi i prodava� ga u buteljama.

Šteta je što se ovako dobra vina po Zagrebu prodaju u rinfuzi. To me zgra-žava i tužan odlazim iz lokala u kojem susre�em me�imursko vino u vr�u, kaže Špiranec, dodaju�i kako sve ovo nije lako pos� �i, ali je mogu�e za dobrobit vina i vinara. (S. Mesari�)

djelovati me�imurski vinari i ugostitelji.

Me�imurski “best of” u kulinarstvu i

vinarstvu

Od vinara u katalogu su predstavljeni: Agrome�imurje, te obitelji: Belovi�, Cmre�njak, Dvanajš�ak - Kozol, Horvat, Jako-pi�, Kocijan, Kojter, Kun�i�, Lebar, Lovrec, Alojza Novaka, Borisa No-vaka, Petkovi�, Štampar, Tomši� i Židov.

Od ugostiteljskih destinacija u katalogu su predstavljeni Pivnica Cimper, Kavana Dravski vir, Pansi-on Gol�, Hotel Park, Pansion Ilonka,

Restoran Katarina, Restoran Kri-stal, Gradska kavana Lovac, Gosti-onica Mala hiža, Restoran Mamica, Restoran Me�imurski dvori, Klet Potrti kota�, Restoran Prepelica, Restoran Trattoria Rustica, Kava-na Stridon, Restoran Dvorac Ter-botz, Restaurant Vuri, Restoran Zelengaj i Restoran Regina Zrin. Ovi ugostitelji i vinari posjetitelji-

ma su na kušanje i konzumiranje dali svoja najbolja jela i vina.

Isto tako u katalogu se nalaze osnovni podaci o Me�imurskoj vin-skoj cesti, te kratak opis povijesti i znamenitosti Me�imurja, osobito iz vremena Zrinskih koji su ozna�eni vrlo zna�ajnima za me�imursku kulinarsku baštinu. (Stjepan Me-sari�, �oto: Zlatko Vrzan)

nizatori su izrazito zadovoljni, tako �e biti postavljeno oko 60 izložbenih prostora.

Što se koncerata ti�e, u ovo adventsko vrijeme o�ekuje nas pet ve�ih zbivanja: 12. prosinca - koncert Zlatka Pejakovi�a, 19. prosinca - Plesnjak na Trgu i 29. prosinca koncert Nede Ukra-den. U Centru za kulturu održat �e se tradicionalni blagdanski koncerti. Dana 17. prosinca u 20 sati - boži�ni koncert - nastu-paju: Gradski puha�ki orkestar �akovec, Big bend, Tamburaš-ki orkestar Me�imurje i zbor “Josip Štolcer Slavenski”. Dana 29. prosinca u 20 sati - novo-godišnji koncert, nastupa: Sim�onijski orkestar Hrvatske radiotelevizije - voditelj Dražen Siriš�evi�. (Maja Novosel)

Ekipa koja je izradila katalog

Cimperova jela predstavile su Sandra i Jasmina

Vinari su ponudili najbolja vina

Dvanajš�ak, po meni, može biti lider, smatra Siniša Špiranec

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE�EK

Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali

svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po

ne�emu znani. Ovo je posve�eno njima i njihovim selima.

Hodošen�ani su u 17. stolje�u, u vrijeme opasnosti od Turaka, bili libertini (slobodnjaci) u vojni�koj službi. Za uzvrat su dobivali zemlji-šte uz Muru kao nagradu. Još je u 18. stolje�u bilo u Hodošanu tridesetak vojni�kih obitelji. Hodošen�ani još uvijek prepri�avaju povijesnu bitku 1848. kada se kod Hodošana u bitci s Ma�arima predalo oko sedamsto Hrvata. No, kažu da je kasnije bilo sve druga�ije, što su saznali kada bi dolazili na svoja dva mlina na Muri. Ili kada bi se napili svog tuduma koji su uzgajali na polju prema Palinov-cu. Gorica je sve manje i sad samo naziv ulice Vinogradska podsje�a na te dane. Tko bi znao zašto, ali upravo je u toj ulici uvijek bilo naj-više djece. Ina�e, ulice u Hodošanu imaju “stara“ imena. Kad su ih prije devetnaest godina mijenjali, zare-kli su se da više nikada ne�e davati imena ulica po ljudima. Jer to se tak promijeni pak onda treba mijenjati i osobne iskaznice. Tako sada imaju Cvjetnu ulicu, pa Vukov gaj, Glavnu, Školsku, Grobljansku, Tihu, Usku ... Imaju i Glavnu ulicu, a jedina koja nosi ime je Bra�e Radi�a. To je ona prema Hraš�anu. (Nekada posebno naselje Prode.) Samo zato jer je tu osnovana Hrvatska selja�ka stran-ka, prvi ogranak u Me�imurju. A to se ipak ne smije zaboraviti. Stoga se i tu svake godine okupljaju �elnici da se to obilježi. A bra�a Radi� su pak iz ulice otjerala Tita. Sve drugo iz prošlosti baš i nije za obilježa-vanje. Kažu da su �esto napravili dosta bedasto�a pa i za stoljetnu povijest. I da je selo bilo potpuno podijeljeno. Sve zbog izbora. Ne žele se više toga ni sje�ati. Sve manje se zanimaju i za oranice u Biškupcu, Leš�u, �rotovici, Meliniš�u, Meli-nom kutu … Ali ipak svakome tko je pronio ime Hodošana oni dižu spomenik. Luki Puri�u, zaslužnom što je Me�imurje ušlo u Hrvatsku. Poginulima u II. svjetskom ratu, Domovinskom ratu … Kažu u šali

je priredbe. I sve tamo do po�et-ka rata držale su Hodošen�ice sve pod kontrolom. I sve je bilo da bolje nije moglo biti. Bili su i tamburaši. Pak se i plesalo. I vježbalo u maloj dvorani Doma kulture. A na fašnjak je bilo veselo tak da bolje nije moglo biti. Zato je i danas hodošenski fašnjak po-stao op�inski. A na Bijelu nedjelju se održava obi�aj “Sestrinstva“. A oni su pak željni doma�e selske kulture. Kuliko se ve pripoveda, bude se osnovalo Društvo žena. A kad žene nešto uzmu ovdje u ruke, to onda i ide. Pa makar bude onda misa i pet puta u Hodošanu, a ne tri put kao sada. Uostalom, Hodo-šenci jako faliju župnika. Valjda zato kaj je od prek Drave. Pak mu i oni kaj si nisu “s Božekom na ti“ kose dvorište. Kažu Hodošen�ani da su navek bili tak i cenili samo �ovjeka. Kakše je gud bil vere i politike.

da sada mogu podignuti spomenik i nestaloj op�ini i staroj slavi. Jer, ako se nešto ne promijeni, Hodošan �e biti prošlost. Kao što je i prošlost ti-su�e automobila koji su tuda prola-zili prema granici. Postala je i proš-lost da su Hodošen�ari bili poznati kerami�ari i taraceri. Radili su po Sloveniji i Zagrebu. Težak rad brzo ih je “odnio“ po Grobljanskoj pa je selo prepuno udovica.

Kupuvleju se karte v jednom smeru

Povijest je zabilježila da su po-�etkom 19. stolje�a Hodošen�ani bili bogati. I �ak caru pla�ali najviše poreza od svih sela u današnjoj op-�ini Donji Kraljevec. Poslije je bogat-stvo polako po�elo nestajati. A kada su 1887. godine ustanovili svoje groblje (podatak V. Kalšan), i njihov se broj naglo pove�avao. A onda se od 1931. godine po�eo smanjivati.

U to je vrijeme Hodošan bio važno mjesto u Me�imurju. Mnogi su se Hodošen�ari bavili trgovinom. A za Drugoga svjetskog rata masovno su se borili u partizanima. Proradio je njihov vojni�ki duh. Onda su se na prvim izborima posva�ali. I ta je sva�a dugo potrajala. Odmah na po�etku šezdesetih godina prvi je Hodošen�an krenuo za Njema�ku. Drugi pak za Sloveniju. Najviše u Velenje. Jedno vrijeme se u Dussel-dorfu našlo �ak 150 Hodošen�ana. I svi su stanovali u istoj ulici. Zove se Akerstrasse. Tad su pokazali Ho-došen�ani da se u svijetu pomažu bolje nego doma. Danas na ta vre-mena podsje�a osamdeset tisu�a eura, koliko mjese�no stiže u selo za mirovine. Oni su se vrnuli, kažu Hodošen�ani. Ali oni koji odlaze na školovanje više se ne vra�aju. Ku-puju karte samo u jednom smjeru. S diplomom ostaju drugdje.

Zdela se znutra pere zbog sebe, a zvuna

zbog selaU zadnje vrijeme jako su po�eli

kin�iti selo. Kak je zgodno rekla pri-došla Hodošenka, ve se zdele znu-tra perejo zbog sebe, a zvuna zbog sela. I tak je to ispalo. Kažu u šali da puno svega u Hodošanu ispadne malo �udno. Tako se dogodilo da su pripremili veliku vuzmenku. Ali je nikako nisu mogli vužgati. Pa je tako vuzmenka onda postala prvomajski krijes. Tek su je onda uspjeli zapaliti. To valjda zato što su nekada imali i previše požara u selu. Uglavnom, danas se že� gasi u ka�i�ima. A oni koji su maskote sela, pred trgovinama. Na friškom zraku bolje im ide. Kako god bilo da bilo, gledaju oni jednu “veliku zdjelu“. Pored njihovog parka na-lazi se stotinjak hektara državnog

zemljišta u komadu. Kažu da bi to moglo promijeniti sudbinu Hodo-šana. I ina�e su uz Hodošan veliki kompleksi državnog zemljišta. I svi oni podsje�aju na zlatno vrijeme hodošenske poljoprivredne zadru-ge. I kad je saka hiža imala kravicu. A sada nit ima kravica, nit ima ljudi. Ljudi su po svetu, a hiže su doma prazne.

Želni smo doma�e selske kulture

Hodošen�ani su uvijek imali ideja i smjelosti. Tako je prije II. svjetskog rata izašao jedan jedi-ni broj humoristi�nog lista “Ho-došanski Klopotec“. Ni autor, ni izdava� nikad se nisu otkrili. Ali je smijeha bilo napretek. Tako su bar otkrili da se znaju dobro smijati. Nikad nije u Hodošanu osnovano kulturno - umjetni�ko društvo. Aktiv žena organizirao

MALA TEPEŠIJA MALA TEPEŠIJA po me�imurskaj selaj III/8po me�imurskaj selaj III/8

Ružica Vuk vodi dje�ji folklor. - Došla sam iz Donje Dubrave, a svi misle da se u Dobravi ra�amo s folklorom

Katarina Špoljar izradila je nošnje za mlade folkloraše: - Ne

mi je žal truda kaj sam delala i još bum.

Da se naši narodni obi�aji ne zatrgnu

Marija Hranjec, dugogodišnja kulturna djelat-nica: - Treba nam u selu više

kulturnih doga�anja

Josip Mlinari�, predsjednik VMO-a, sa suprugom Emilijom. - Moramo po�eti bolje razmišljati po

hodošenjski

Kristijan Baranaši�, predsjednik ZEU-a “Prode“, i tajnik Kristijan Vuk. - Gotovo polovica naših �lanova, od 57, jesu

djeca, što nas raduje

- Prošetati parkom uz jezero danas je milina, tim više kada se sjetimo koliko je sme�a tu zakopano, kažu

Baranaši� i Vuk iz ZEU-a Jezero ribnjak ne služi samo za ribolov, ve� i za rekreaciju

Stjepan Vuk slikar je naivac i radi isklju�ivo uljem na raznim podlogama, Na slici sa suprugom

�ur�om, k�erkama Tatjanom i Mojcom te unu-kom Matijom. - Slikam i na kamenu

Ulaz u selo sa zapadne strane iz Donjeg Hraš�ana

Središte sela sa zavjetnom kapelom

Sv. Ivana Nepomuka

Hodošen�ani, kam ste ipak Hodošen�ani, kam ste ipak odišli? Pak ve se imate i doma!odišli? Pak ve se imate i doma!

Seoske zanimljivosti

hodošan je u op�ini Donji Kraljevec i u župi Sveti Juraj u Tr-nju. Nalazi se na nekadašnjoj ce-sti za grani�ni prijelaz. Hodošan je primjer naselja koje naglo gubi na važnosti, ali i broju stanovni-ka. Naime, 1931. godine živjelo je u selu 1964 stanovnika, 1981. bilo ih je 1524, 1991. 1463, dok ih je prema zadnjem popisu bilo 1311. Živjeli su u 399 ku�ansta-va, a bilo je 440 stanova. Prema njihovim sadašnjim podacima, u selu ih nema više od 1100, a prazno je 60 ku�a. U selu imaju svu potrebnu infrastrukturu, pa i kanalizaciju, a sada je u tije-ku obnova ulica. Imaju osnovnu školu koju je u prošloj školskoj godini poha�alo 220 u�enika iz Hodošana (82), Palinovca (57), Donjeg Hraš�ana (40), Donjeg Pustakovca (19) i Svetog Jurja u Trnju (22). U selu imaju veliki no-gometni stadion s 1460 sjede�ih mjesta, sportsku dvoranu, Dom kulture koji obnavljaju. U selu je sedam sakralnih objekata. Naj-ve�i je zavjetna kapela Sv. Ivana Nepomuka podignuta 1835. go-dine. Ulice imaju svoje nazive, a najdulja je Glavna ulica te bra�e Radi�a. Prema njihovim poda-cima, stalno u mjestu živi tek oko 800 stanovnika. U tijeku je izgradnja ribnjaka i parka u pre-djelu Prode. Tu se nalazi lova�ki dom, ribi�ki dom, Zaštitarsko - ekološka udruga “Prode“ gradi svoj dom isto kao i branitelji. Tu se okupljaju Hodošen�ani na za-bavama.

O ljudima … U selu djeluje Vije�e Mje-

snog odbora, �iji su �lanovi Josip Mlinari�, predsjednik, Josip Ku-hanec, zamjenik predsjednika, Dragutin Pavlic, tajnik, te �lanovi Zlatko Ruži�, Ivan Kudec, Slavko Jur�ec, Pavao Ku�andi, Ivan Mar-kati i Dragutin Vugrinec. Najsta-

rija udruga u selu jesu vatrogasci koji �e idu�e godine proslaviti 120 godina postojanja i rada, što svjedo�i o nekadašnjoj važnosti sela. Sadašnji predsjednik Druš-tva je Andrija Ilijaš, predsjednik je ve� punih 28 godina, tajnik Že-limir Soka�, blagajnik Željko Vla-hek, zapovjednik Josip Kuhanec i dozapovjednik Jurica Blagus.

Prvi nogometni klub u selu zvao se “Mladost“. Predsjednik Nogometnog kluba Hodošan je Antun Vlahek, potpredsjednik Pavao Ku�andi, a sportski direk-tor Ivan Markati. Ina�e, klub se nekada zvao Budu�nost, osno-van je 1965. godine, ali je zbog nekih znanih afera promijenio ime u Hodošan. Sada planiraju sportski park nazvati imenom Ljubomira Jur�eca, dugogodiš-njeg predsjednika NK Budu�-nosti.

U selu djeluje Zaštitarsko - ekološka udruga “Prode“. Pred-sjednik je Kristijan Baranaši�, (ina�e i zamjenik na�elnika op�ine), dopredsjednik je Kri-stijan Tišljari� i tajnik i blagajnik Kristijan Vuk. Predsjednik Stol-noteniskog kluba je ¢uro Stra-hija, a potpredsjednici su Josip Markati i Franjo Zrna, trener je Josip Pintari�. Ina�e, u Hodošanu je nekada djelovao Košarkaški klub “Hodošan“ te Rukometni klub “Izvi�a�“.

ŠRD “Trnava“ osnovan je 1962. godine. Predsjednik je Fra-njo Šamarija, a tajnik i blagajnik Ivan Mesari�. �lanovi Društva ure�uju svoj ribnjak, a izgradili su i ribi�ki dom.

U selu djeluje i Lova�ko druš-tvo “Fazan“.

PosebnostU Hodošanu svakako treba

pogledati nogometni stadion jer on nimalo ne zaostaje za onim NK Me�imurja.

Sega imamo, samo nega dece

Danas se mogu pohvaliti da u selu imaju svega. Svu komunalnu infrastrukturu. Pa �ak i kanali-zaciju. Ali nega dece. Vele, ni za nogometnu ekipu ne budu imali. Ili pak više ne žele igrati nogomet. Jer nestala su ona slavna vremena kada je hodošenska “Budu�nost“ tutnjala kroz drugu ligu. Pa su �ak osvojili i prvo mjesto. A onda je “Budu�nost“ nestala. Smetala je svima. A time i nade za povratak stare slave Hodošana. I sad igraju samo za hodošensku dušu. Klub je promijenio i ime. Jedino još nije promijenio sjedišta na tribinama. Ima ih to�no 1460. Toliko koliko je Hodošan prije dvadesetak godi-na imao stanovnika. Kažu ne baš veselo, kako stvari stoje, sada da �e uskoro svaki Hodošen�an mo�i sjediti na dvije stolice. No, to ipak samo na stadionu. Ili �e možda dobiti i po dvije košnice. Koje su se izra�ivale u Društvenom domu. Mi-slili su bit �e penez, a ono … Izgleda ništa od meda. A sad im fali samo dvorana. A možda i ono vino koje su zvali “laktofrka�“. Dok su ga pili, je bar bilo dece. Što �e biti, bit �e, ali �e nestati izvorna hodošenska prezimena Vuk, Blagus, Naran�a i Puri� …Kažu da sada sve ovisi o Hodošenkama. Jer, ina�e �e se po-novno vratiti staro ime sela kako se nekada zvalo - HUDOŠAN.

Stoji zapisano da je Hodošan (Fodošane) izgra�en na mo�varnom tlu. Nema više mo�vara, no Trnava i Sratka ih svojom duhom podsje�aju da je voda ipak tu. Za ve, kak vele, više je duhe nego vode. No, Hodošan ipak pamti i bolje dane. Bio je on i sjedište op�ine. Sa župom je uvijek u Svetom Jurju u Trnju, ali je op�inu davno izgubio i sada pripada Donjem Kraljevcu. Hodošan je u povijesti �esto bio plavljen i doživljavao druge prirodne ne-pogode koje su usporile njegov razvoj. Plavile su ga Mura i potok Sratka. Na podru�ju Hodošana jako se puno uzgajao duhan sve dok to nije bilo zabranjeno. Svoje ime selo je dobilo po grofu Hodošu, �ije je imanje bilo na tom podru�ju, a bilježi se da je to bilo 1232. godina.

�elnici ŠRD-a “Trnava“ Mesari� i Šamarija. - Više nam je do lijepog okoliša nego do ribaMiljenko Kranj�ec, slikar i drvo-

rezbar, sa suprugom Slavicom i sinom Sašom. - Sve predmete iz drva drvorezbarenjem radim

ru�no, pa i crkvene oltare

�lanovi STK-a Hodošan Goran Vuk, Jurica Vlahek, Nikolina Jur�ec, Paula Markati, Julia Švec, Nikolina Zrna, Marta Blagus, Filip Smolek, Luka Krampa�, Leonardo Švec, Jan Zrna, Josip Pintari� (trener), Denis Domini�, Tomislav Bezjak, Filip Bergovec, Kristian Bezjak, Davor Vidovi�, �uro Strahija, Drago Jur�ec, Karlo Markati,

Josip Markati, Franjo i Josip Zrna, Damir Domini�, Franjo Krznar, Rajko Pintari� i Josip Cerovec

Jedna od najmla�ih stanovnica Hodošana Lorena Šupljika sa ses-trom Melani i mamom Mirjanom

Paula Markati i Marija Šavora državne su prvakinje u stolnom tenisu. Na slici s potpredsjed-

nikom kluba Josipom MarkatijemVatrogasni �elnici Andrija Ilijaš, Dragutin Pavlic, Željko Vlahek i Josip

Kuhanec na prijemu kod predsjednika Stjepana Mesi�a

Pavao Ku�andi i Ivan Markati ispred pehara koji je “Budu�nost“ osvojila za 1. mjesto u II. ligi. - Stara slava ne�e se vratiti

Andrija Ilijaš, predsjednik DVD-a, i Josip Kuhanec, zapovjednik. - Naše Društvo je

me�u najstarijima u Me�imurju i to svjedo�i kakvo je nekad bilo selo

�lanovi VMO-a Ivan Markati, Josip Kuhanec, Pavao Ku�andi, Josip Mlinari�, Dragutin Pavlic i Ivan Kudec

18 Poljodjelstvo 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Upravni odjel za gospodar-stvo Me�imurske županije još je 1. listopada pozvao poljoprivred-na gospodarstva koja su u 2009. godinu ishodila dokumentaciju za izgradnju vodonepropusnog skladišnog prostora (gnojišnih jama) za organska gnojiva na sto�nim farmama da do 30. stu-denoga podnesu zahtjev za do-djelu subvencija. Do posljednjeg dana podnesen je samo jedan za-htjev, rekla nam je Elvira Herman iz Upravnog odjela Me�imurske županije, dodaju�i kako je dosta neozbiljno ovakvo ponašanje poljoprivrednika, kada se zna da županija su�inancira ono ovog trenutka najvažnije, a to je isho-�enje potrebne dokumentacije. - Ponašanje poljoprivrednika je u najmanju ruku neozbiljno kada se zna da poljoprivredna politika Europske unije posve�uje izuzet-nu pozornost o�uvanju prirode i okoliša. U tu svrhu osmišljeno je niz mjera kojom se poljopri-vrednike obvezuje i poti�e da u procesu uzgoja životinja i bilja vode ra�una o zaštiti prirode i okoliša.

Ispla�uje se 50 posto troškova

Jedan od dokumenata EU je Uredba o nitratima (Nitratna direktiva) koja propisuje uvjete i primjene gnoja životinjskog po-rijekla, na�in i trajanje njegova skladištenja u vodonepropusnim bazenima odgovaraju�eg kapaci-

teta. Me�imurska županija ispla-�uje subvenciju u iznosu od 50 posto ukupnih dokumentiranih troškova.

Ve�ina me�imurskih obitelj-skih poljoprivrednih gospodar-stava nema na primjeran na�in riješeno zbrinjavanje stajskog gnoja, koji kontinuiranim cije-�enjem i isparavanjem zaga�uje

okoliš, posebice podzemnu pitku voda, koja je jedan od zna�ajnih me�imurskih bogatstava. Prem-da je u ponedjeljak 30. studenoga istekao rok za podnošenje zahtje-va, nije zgorega u Upravnom odje-lu za gospodarstvo Me�imurske županije provjeriti može li se još uvijek podnijeti zahtjev za sub-venciju. (S. Mesari�, MŽ)

S �AKOVE�KOG sajma

CIJENE NA �AKOVE�KOM SAJMU

- kukuruz 0,80 kn/kg- pšenica 1 kn/kg- krumpir 1m 80 kn/kg- je�am 1,40 kn/kg- sto�na repa 20 kn/vre�a- bijelo zelje 2 kn/kg- š� l za sjekiru 20 kn/kom- lopata za snijeg 40 kn/kom- sirkova metla 20 kn/kom- pe�ena kobasica 20 kn/par

S �AKOVE�KOG placa

CIJENE NA �AKOVE�KOM PLACU

- adv. vijenci 35 - 130 kn/kom- karan� l 6 kn/kom- oskoruša 12 kn/kg- mušmule 10 kn/kg- jabuke 3 do 6 kn/kg- mrkva 8 kn/kg- paprika 10 kn/kg- bijelo zelje 3 kn/kg- crveno zelje 5 kn/kg- šampinjoni 25 kn/kg

DIVLJA�, POSEBICE SRNE, �ini velike štete u me�imurskim vinogradima

Lovci ne žele ve�i odstrjel

Me�imurski vinogradari podnijeli su preko op�inskog vije�nika Štrigove Rajka Cmre�njaka zahtjev, gotovo o�ajni apel, za ve�im odstrjelom divlja�i, posebice srna koje im �ine ogromne štete u vinogradi-ma.

- To je strašno i prešlo je svaku mjeru što nam srne �ine. I to kroz �itavu godinu. Prvo napadaju mladice, potom trsje i na kraju grož�e. Štete su gotovo nemjerljive i svakim danom sve ve�e i ve�e, kaže Rajko Cmre�njak u svoje ali i u ime drugih vino-gradara.

Na zahtjev vinogradara o�itovao se Stanislav Heric, predsjednik Lova�kog društva Fazan Štrigova, koji odgovara da se odstrjel divlja�i odvija prema lovno – gospodarskom planu koji se donosi sva-ke godine nakon prebrojavanja divlja�i u lovištu.

Smatramo da pove�ani odstrjel nije kona�no rješenje da bi se sprije�ile štete u vinogradima. Pretjeranim odstrjelom zadire se u prirodu, a rad lova�kog druš-tva zasniva se na zaštiti i uzgoju divlja�i. Naime, na mjesto odstrijeljene divlja�i uskoro emigrira nova i stanje se ne pobolj-šava. Stoga vinogradarima predlažemo da vinograde zaštite uporabom kemijskih sredstava i ogra�ivanjem vinograda, koji se pokazao najboljim u cijeloj Europi, od-govara Stanislav Heric, dodaju�i i kako LD Fazan Štrigova odstrjel ne može obaviti samovoljno. (S. Mesari�)

NEVJEROJATAN ODNOS poljoprivrednika prema subvencijama za izgradnju gnojišnih jama

Podnesen samo jedan zahtjev

Rasadnik Agrome�imurja u Svetoj Mariji ove godine uz vo�ne i vinogradarske sadni-ce nudi i više vrsta ukrasnih ruža stablašica, što je novost u Me�imurju. Prodaju se ruže stablašice “Ingrid Bergman” crvene boje, “Concerto” ruži-�aste boje, “Lavaglut” crvene boje, “Angela” crveno - ruži�a-ste boje “Bodenabend” crvene boje, “Friesia” svijetložute bo-je, “Swany” bijele boje, Scarlet M. crvene boje “Bonica” blije-doruži�aste boje, “Schneewitt-chen” bijele boje i “Tivoli” žuto - bijele boje. Cijena pojedine sadnice je 100 kuna.

Jabuke svih vrsta prodaju se po 24 kune, kruške, dunje i mušmule po 28 kuna, breskve i nektarine po 35 kuna, kupina i malina po 15, lješnjak po 20, šljiva i marelica po 35 kuna, orah sjemenjak po 25 kuna. Sadnice Agrome�imurja mo-gu�e je nabaviti i u vo�njaku Nedeliš�e.

Voditeljica rasadnika Sveta Marija Tanja Hraš�anec, dipl. ing. agr., kaže da su se za program uzgoja ruža stablaši-ca odlu�ili zbog njihova manj-ka na tržištu, a i zbog toga jer se ne proizvode u Me�imurju.

(JŠ)

Veselica na Katalenskoj srediPonovno je na �akove�kom

sajmu bilo dosta ljudi, kao i robe. Posebno su se iskazali prodava-�i ogrjevnog drva koji su trupce i kalanjke dopremili na desetak kamiona. Nisu se baš umorili broje�i novac od utrška. Bilo je lijep i toplo i tko bi onda mislio na zimu i drva. No, zato osmjehe zadovoljstva nisu skrivali pe-�enjari koji su napravili dobar

šeft, a kako i ne bi kad je ovo bila Katalenska sreda (sveta Katari-na, 25. studenoga) i kada mnogi nisu štedjeli kune za kotlete, �e-vap�i�e, kobasice, gemište i pivo. Bilo je pjesme i glazbe uživo.

(S. Mesari�, Z. Vrzan)

Boži�ni ugo�aj Ovih dana �akove�ki plac

doslovce poprima boži�ni ugo-�aj, �emu doprinose prodava�i adventskih vijenaca i suhih bo-ži�no novogodišnjih aranžma-na i drugog cvije�a. Isto tako po�ela je prodaja raznih ukra-sa i �estitki te pšenice (u zrnu) za Lucijinu pšenicu. Na ve�em dijelu placa dobra je ponuda vo�a i povr�a, kao i mlije�nih proizvoda. Prodava�ica šampi-njona kao da se potrudila i ove

predblagdanske dane prodaje vrhunske gljive. Kupce lako pronalaze kiselo zelje i kisela repa, te briježne jabuke, kruške, mušmule i oskoruša. Od južnog vo�a najbolje se prodaju smo-kve i grož�e.

(S. Mesasri�, Z. Vrzan)

NOVOST u rasadniku Agrome�imurja

Ruže stablašice svih boja

Voditeljica rasadnika u Svetoj Mariji Tanja Hraš�anec: - Ruže stablašice kao novi iskorak u ponudi sadnica

Iz kataloga ruža stablašica Agrome�imurja: ljetni izgled sorte Ingrid Begman i Concerto

191. prosinca 2009. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

VETERINARSKI SAVJETIBIOINSTITUT D.O.O.

�AKOVEC

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska sta-nica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti�ka ambulanta za ku�ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, tele-fon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. �akovec, Nikole Pavi�a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Spe-cijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veteri-nar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ¤E: Veterinar-ska ambulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Ve-terinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni vete-rinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMA-ŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze�e za pružanje veterinar-skih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih apa-rata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TE-LEFON: 040 645 058.

DEŽURNI VETERINARI

VAŠ VRT Kin�iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me�imurja!

Veterinarski pregled gos-podarstva obavlja se najmanje jednom godišnje na gospodar-stvima, na kojima se drže gove-da, svinje, ovce, koze, kopitari, perad i kuni�i. Pregled obuhva-�a svako doma�instvo, objekt te svako mjesto smješteno unutar podru�ja Republike Hrvatske na kojem životinje povremeno ili trajno borave i/ili se uzgajaju i drže.

Veterinarskim pregledom provjerava se:

- brojno stanje životinja na gospodarstvu

- registracija i ozna�avanje životinja

- zaštita životinja i dobrobi-ti životinja

1) Kontrola brojnog stanja, registracije i ozna�avanja živo-tinja

Ovdje se utvr�uje:- vrsta i brojno stanje živo-

tinja

- jesu li životinje propisano ozna�ene (ušne markice, teto-važa, žig i dr.)

- jesu li upisane u odgovara-ju�e registre (registar goveda na gospodarstvu, registar svi-nja na gospodarstvu i dr.)

- vode li se propisane evi-dencije (npr. odlasci životinja s gospodarstva, uginu�a, dolasci novonabavljenih životinja na gospodarstvo i sl.)

- ima li posjednik za svoje životinje propisanu dokumen-taciju (npr. putni listovi, svje-dodžba o zdravstvenom stanu i sl.)

- prijavljuje li posjednik svako premještanje ili uginu�e životinje ovlaštenoj veterinar-skoj organizaciji u propisanom roku

2) Provjera zdravstvenog statusa životinje

To je pregled kojem je cilj otkrivanje, nadziranje, zaštita

od pojave, suzbijanje i iskorje-njivanje zaraznih i nametni�kih bolesti životinja te bolesti za-jedni�kih ljudima i životinjama (zoonoze)

3) Zaštita dobrobiti živo-tinja

To je kontrola kojom se utvr�uje da li vlasnik ili posjed-nik životinja, drži životinje i po-stupa s njima na odgovaraju�i na�in, te kakvi su uvjeti pri dr-žanju, uzgoju, prijevozu, klanju i usmr�ivanju životinja.

Pregledu gospodarstva ne podliježu gospodarstva na kojima se:

- drži samo jedna svinja- drži manje od 50 komada

peradi i sa kojih se ni perad ni jaja ne stavljaju u promet

- drži manje od 20 kuni�a i s kojih se životinje ne stavljaju u promet

- drže kopitari u sportske ili rekreacijske svrhe

U promet (prodaja, pripust, izložbe, sajam, odlazak u kla-onicu) se mogu stavljati samo one životinje koje potje�u s gos-podarstva na kojem su obavlje-ni svi veterinarski pregledi. Na kraju valja podsjetiti vlasnike i držaoce svinja da se svinje ne smiju kupovati ni prodavati ako nisu propisano ozna�ene tetoviranim brojem ili ušnom markicom. Nadalje prodavalac svinja mora prije prodaje ispu-niti putni list za svinje i ishoditi svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja kod ovlašte-nog veterinara i te dokumente uredno predati novom vlasniku svinja. Kupac nakon dopreme životinja na gospodarstvo mo-ra �im je mogu�e prije prijaviti ovlaštenom veterinaru dolazak novonabavljenih svinja (unutar 3 dana).

Dalibor Turkovi�, dr. vet. med.

Veterinarski pregled gospodarstva

Ljudi moji dragi, po�eo je prosinac. To je mjesec praznova-nja, slavlja, darivanja... Ne znam samo zašto ima ime vezano uz prosidbu. Da li je to prosidba ili prosja�enje? Tko mi to može objasniti, nek mi se javi. Ja �u nje-mu objasniti koja je najcvjetnija stupasta drvenasta stablašica na ovim prostorima.

Trebala mi je danas jedna vedra tema. Ako je ‘situacija ta-kva kakva je’, onda nek je vedra. I uvjeti su takvi kakvi jesu... zato nas nebo daruje svjetloš�u sva-ko jutro, a Sveti Nikola keksima i karamelama. Ho�ete li i Vi u mje-secu darivanja obradovati ljude oko sebe ljubavlju i razumijeva-njem, ili �ete nakon što na nepo-trebne stvari potrošite zadnju lipu, sijati oko sebe kisele osmje-he, nezadovoljstvo i sarkazam? Nisu stvari bitne... život je bitan, osmjeh, pomo�, toplina. Šuma je i sad lijepa, odvedite svog malog Nikolu da je vidi, osjeti... da se rastr�i i zaprlja. I vrt Vas zove. Mokro, hladno, prljavo? Ali živo.

Stupasta trešnja, Prunus serrulata ‘Amanogawa’ je spo-rorastu�i veliki grm ili manje stablo uske stupaste krošnje. Maksimalna joj je visina oko 6 metara. Grane su joj crvenkasto sme�e i imaju malo lenticela u

usporedbi s ostalim serrulata trešnjama. Lancetasti o ovalni listovi prema vrhu su ušiljeni a u jesen poprime prekrasnu žu-tonaran�astu boju.

Ta divna boja krasila je na-veliko naš �akovec ove jeseni. Takvo lijepo liš�e ima i Prunus serrulata ‘Kanzan’ koje u našem glavnom gradu ima jako puno. Sli�na je Amanogawi ali ima ta-mniji cvijet i puno širu krošnju. I Ove serrulata trešnje posebno su popularne u Japanu pa se kod nas jednostavno zovu japanske trešnje. Ina�e ih ne promje�uje-mo osim kad cvatu i na jesen kad treba grabljati liš�e.

Amanogawa obilno cvate krajem travnja ili po�etkom svibnja lijepim duplim, svje-tloroza do bijelim cvjetovima. Krasni su drvoredi uz uske staze i parkovne šetnice na-pravljeni od ove biljke. Plodove formira vrlo rijetko i nisu baš ukusni tako da se ne preporu�a konzumiranje. Na uvjete stani-šta je slabo zahtjevna. Dobro se prilago�ava svim uvjetima uzgoja osim ekstremno suhih i previše vlažnih prostora. Kad bi barem ljudi bili tako skro-mni, a tako lijepi!

Budite dobro i budite dobri za Nikolinje.

Stupasta trešnja

20 Religija 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Za nama je prva od �etiri nedjelje adventa ili došaš�a koje prethode blagdanu Boži�a za koji je sveti Augustin rekao: “Bog se po�ovje�io, da se �ovjek može po-božanstveniti“. ME¢IMURSKE NOVINE �e u rubrici Boži�u usu-sret pisati o nekoliko tema veza-nih uz Boži�. Prva je povijest Bo-ži�a, koji je jedinstveni povijesni doga�aj ro�enja Boga – �ovjeka koji krš�anski svijet slavi od dav-nina. Svetkovina se zove Boži�, a sama rije� je umanjenica rije�i Bog i prvotni je naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blag-dan njegova ro�enja.

Naziv Boži� podsje�a da je blagdan Boži�a evan�eoska ško-la ljudskosti i �ovje�nosti iz kojeg struje pristupa�nost, jednostav-nost, susretljivost i skromnost.

Pred kraj 4. stolje�a Boži� se obi-lježavao 6. sije�nja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca. Krš�ani su vrlo rano taj dan Isu-sovog ro�enja smatrali po�etkom nove godine.

U razdoblju obnovljenog Za-padnoga Rimskog Carstva gotovo je u �itavoj Europi po�etak nove godine bio na Boži�.

Hrvatska boži�na pjesma “Na-rodil nam se kralj nebeski“ u stihu na tom mladom letu veselimo se upu�uje na Boži� kao prvi dan no-ve godine. Katoli�ka crkva je 1691. godine prihvatila 1. sije�nja kao Novu godinu. Uz Boži� je vezano mnogo poganskih obi�aja i rituala iz pretkrš�anskog razdoblja koji su nadahnjivani iz mnogih naroda i krajeva te kroz vjekove nadopu-njavani. (S. Mesari�)

BOG mojih detalja

Piše: vl�. Antun Štefan

DUHOVNI VELIKAN

U vremenu smo Došaš�a (ili Adventa), radosnog iš�e-kivanja Boži�a. Vrijeme je to koje nas poziva da otkrijemo želju koju nosimo u sebi: želju za Neizmjernim prema kojem teži svatko od nas: tijelom, du-šom i inteligencijom. Že� je to za ljubavlju koja je prisutna u svakome, od djetinjstva do sta-rosti. Ako se usudimo povje-rovati da Bog može ispuniti tu že�, ovo �emo Došaš�e živjeti u radosnom iš�ekivanju. Sveti Augustin pomaže nam pišu�i: «�itav krš�anski život je želja ... Pustivši nas da �ekamo, Bog proširuje tu želju, daju�i nam želju, proširuje dušu, šire�i du-šu, omogu�uje joj da primi…», da primi Isusa. Papa Benedikt XVI. je 2006. godine u propovi-jedi na prvu Ve�ernju Došaš�a ustvrdio da: «jedini pravi Bog» nije «Bog koji stoji u nebu, ne-zainteresiran za nas i našu po-vijest, nego je Bog koji dolazi» u današnjicu �ovje�anstva. On dolazi, a mi ga �ekamo. Znati �ekati je nešto najvažnije u Do-šaš�u, i temeljna karakteristika krš�anske duhovnosti. Prepo-znati Boga koji dolazi (a ve� je tu). Budu�i da Gospodin dolazi i da ga trebamo �ekati, ne bi bilo dobro da nas u me�uvremenu zatekne pozaspale, rastresene i zaokupljene stvarima koje su od male važnosti. Bogu koji dolazi me�u nas u obliku dje-tešca je potrebna samo štalica i slama. Imamo li toga u duši, u obiteljima, u narodu, te sla-me i štalice? Ako toga imamo, onda �e se Isus sigurno roditi. U skromnosti naše stvarnosti koju mu darujemo, On se osje�a doma! Nemojmo je zato uljep-šavati! Nisu osvijetljeni izlozi i blještavilo natpisa ti koji mu pokazuju put našeg Betlehema, koji su priprema na Njegov do-lazak, nego iskrenost našega

srca. Iskrenost koja se prepu-šta pozivu Ivana Krstitelja, da pripravimo put Gospodinu: “Poravnajte put Gospodinu, svaka dolina neka se ispuni, svaki brežuljak neka se slegne, sve što je krivo neka postane pravo, svako stvorenje ugledat �e svoje spasenje.”

«Gospodin uvijek želi do�i preko nas. On kuca na vrata na-šega srca: jesi li spreman dati mi svoje tijelo, vrijeme, svoj ži-vot? To je glas Gospodina koji želi u�i u naše vrijeme, preko nas želi u�i u ljudski život. On traži živo prebivalište, naš osobni život» – objašnjava Sve-ti Otac Benedikt XVI. Isti�e da Bog ima nepokolebljivu želju da postane djetetom usred ljudi svakoga vremena. «�ovje�an-stvu koje više nema vremena za Njega, Bog nudi drugo vrije-me, novi prostor da se sabere i zaputi kako bi otkrilo smisao nade.»

Došaš�e je vrijeme kada se na naše duše spušta tajan-stveni mir i vrijeme u kojem sve šapu�e o Isusovu dolasku: zornice, adventske pjesme, svi-jetlo svije�a na našim oltarima i adventski vijenci. Poput zvon-�i�a zvoni �ežnja u srcima sviju nas, �ežnja za Obe�anim.

IMENDANI I BLAGDANI

utorak, 1. prosinca Natalija, Nataša, Božena

srijeda, 2. prosinca Blanka, Blanša, Živka�etvrtak, 3. prosinca

Franjo Ksaverski, Klaudijepetak, 4. prosinca

Barbara, Adolf Kolping, Ivan

subota, 5. prosinca Kristina, Sabina, Savkanedjelja, 6. prosinca

Nikola biskup, Vladimirponedjeljak, 7. prosinca

Ambrozije, Urban, Dobroslav

RIJE�I MUDRE “Malo je nasljednika koji pitaju za duhovnu oporuku.“

(mr. Josip Jankovi�, sve�enik)

Najdraži je zimski i predbo-ži�ni obiteljski svetac, kojeg s po-sebnim uzbu�enjem do�ekuju djeca. Nikola je živio u 4. stolje�u i bio je biskup u gradu Miri u Tur-skoj. Isticao se dobrotom prema bližnjemu i strogoš�u prema sebi. Doživio je duboku starost i umro

Došaš�e i �ekanje

Nikola biskup, 6. prosinca

�lanovi udruge “Prijatelji svetog Roka” iz župe Draškovec odazvali su se apelu ravnatelja Caritas vinkova�kih dekanata vele�asnog Tomislava Korova koji se obratio za pomo� ovom Caritasu, za hranu koja je tamo najpotrebnija. Uz svesrdnu pot-poru svog župnika vele�asnog Matije Voni�a, organizirali su ak-

ciju “Ruke prijateljstva“ kojom su animirali vjernike i mještane svoje župe. Odaziv je bio jako dobar te se prikupilo jaja, luka, krumpira, mlijeka, brašna, riže, ulja, tjestenina, konzervi, kave, jabuka i razne zimnice, što je sta-lo u dva manja kamiona. Župlja-nima i mještanima pridružili su se i �akove�ko Agrome�imurje,

Agrico, Galivet, Pekare Cvek, doma�e tjestenine Marodi, OPG Mladen Blažeka, OPG Vladimir Mikec, OPG An�ela Kalšan, te Izloit i Tehnix koji su osigurali prijevoz namirnica.

Vele�asni Korov nije mogao kriti oduševljenje, ocijenivši po-mo� župe Draškovec najve�om donacijom hrane u Hrvatskoj

vinkova�kom Caritasu. Rekao je i kako je žalostan što bogata Slavonija nije prepoznala vapaje svojih bližnjih koji su potrebiti pomo�i. Donacija iz Draškovca pred boži�ne �e blagdane biti podijeljena potrebitima u Vin-kova�kom, Vukovarskom i Oto�-kom dekanatu.

(Željka Kraljevi�, sm)

ŽUPA Mursko Središ�e

Neven Blažon zare�en za �akona

Varaždinski biskup monsi-njor Josip Mrzljak u subotu je u Varaždinskoj katedrali za �akona zaredio Nevena Blažona iz Mur-skog Središ�a. Sve�anom �inu nazo�ili su Nevenova majka Bo-žica, baka i rodbina te središ�an-ski župnik vele�asni Tomislav Antekolovi�, koji ga je obukao u �akonsko ruho, te brojni župljani i prijatelji. Od sada �akon Neven može obavljati više crkvenih po-slova i obreda, to�nije, sve osim služenja svete mise i sakramen-ta ispovijedanja. Bude li sve kako treba, Neven Blažon idu�e bi go-dine trebao služiti svoju mladu misu. (S. Mesari�)

PRIJATELJI SVETOG ROKA iz Draškovca pomogli Caritas u Vinkovcima

Najve�a donacija hrane iz Hrvatske

BOŽI�U USUSRET

Za nama je prva od �etiri nedjelje adventa ili došaš�a koje prethode blagdanu Boži�a za koji

Pred kraj 4. stolje�a Boži� se obi-lježavao 6. sije�nja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca.

Povijest Boži�aPovijest Boži�a

Radost Boži�a zapo�inje adventskim vijencom

je 324. godine. Šest stolje�a posli-je njegove su relikvije donesene u talijanski grad Bari.

Zaštitnik je mornara, u Me�i-murju ima svoju župu u �akovcu, a slike mu se nalaze i u drugim crkvama i kapelama. (sm)

za velike i male

Novosti • Novosti

Foto album

Svaštice • SvašticeŽuta pjesmaŽuti mjesec no�u bdije

Žuto sunce no�u zrake krije.Žuti cvijet livadom še�e

Što p�elama donosi mnogo sre�e.

Žuti san žuto sanja,A u snu mala Tanja.

Žuti leptir žutom livadom letiA najviše voli letjeti ljeti.

Žuta ljubav žuto voliNa žutom pijesku, vodi pa �ak

Svaštice • Svaštice • Svaštice

i u školi.Žuta trava kukce nosi

Koji jutrima še�u po duginoj rosi.

Žuti kraj i žuti završetakNe misle na žuti po�etak.

Anita Brodar, 6.rMURSKO SREDIŠ�EMentor: Sonja Vrši�

SVI SVETISvi sveti,

Dan nebeskih zvijezda.

Plašt mirisa cvije�a,I svije�a,

I BLISKOST –U TIŠINI.

Tajana Špicar, 8.rOŠ ŠTRIGOVA

Voditeljica: Sanja Jerosimi�-Puklavec, prof.

Jesenja pjesmaObojila granje,Otjerala ptice,

Sazorila kruške,Otresla kestenje…

Dodirnula dunjeSvojim zlatnim

DAHOM…

Tamara Golub, 8.rOŠ ŠTRIGOVA

Voditeljica: Sanja Jerosimi�-Puklavec, prof.

Boži�Ide po cesti, v beloj vesti

dok stiha snežek curi.Z �uda radosti i veseljem,

nekaj ga dece gledi.Mislio si si:“Kaj bi to moglo biti?“

Saki veli glupost drugo, kaj da živijo v

istom krugu.Onda se jedno pametno dete

zmizlilo osobesvete.

Denes je dvadeseti,sij ljudi si trebaju malo �asa zeti,

jer za pet dni prek sega bo on prošel

i Boži� bo k nam došel.

Marko Cvetkovi�, 5.raz.OŠ I.G. Kova�i�a, Sve� Juraj na

Bregu

Moja u�iteljicaMoja omiljena u�iteljica zove se

Biserka. Ima kratku sme�u kosu i o�i plave kao vedro nebo. Uvijek je lijepo obu�ena, a najljepša mi je u suknji i majici. Naša je u�iteljica uvijek nasmi-jana i dobra iako smo mi ponekad ne-stašni. Njezin je nos srednje veli�ine, a obrazi punašni kakve ima moja ma-ma. Strpljiva je i blaga, nama najbolja na svijetu.

Doroteja Lipovi�, 3. r.OŠ DR. VINKA ŽGANCA

VRATIŠINEC

ZimaZima je stegla.

Hladni vjetar ples zaplesao.Na prozoru mome

Mali je vrap�i� smrznut ostao.

Snijeg je pao,Inje šumu ukrasilo.Malo je lane u seloGladno dolutalo.

Sanjke me zovu,Brijeg mi se smije.Meni do igre nije.

U srcu zima je!

Julija Šupljika, 3.rOŠ “PETAR ZRINSKI”

ŠENKOVEC

Zimski sanNapokon! Gotovo je! Zazvoni-

lo je posljednje školsko zvono. Još samo moram izdržati ovo zadnje urlikanje i treskanje i moje stare ko-s� mogu na odmor. Po�inju školski praznici.

A proživljavala sam vam ja svašta. Guranje, grebanje, rezuc-kanje… Po meni su se �itavi redovi šalabahtera, matema� �ke formula, deklinacije i konjugacije, sve mogu-�e godine i stolje�a, pa �ak i molitve iz vjeronauka. Meni to u na�elu ne smeta osim što su autori šalabahte-ra totalni nepismeni bilmezi i onda nek se ja sramo� m i crvenim kad na meni piše “KUA”, “VIJETAR”, “NA-RAN�A” i tome sli�ni biseri.

Preko mojih siro� h le�a sva�ali su se “Dinamovci” i “Hajdukovci” i ratovali rokeri pro� v cajki.

A najgore su mi smrtno zalju-bljene duše koje pišu “ubibože” stihove po meni: “Ah, ljubavi mo-ja”, “Srce moje”, “Ja tebe volim, a � mene ne” i same takve pjesni�ke ljepote.

Po meni su kapale suze, kaplji-ce krvi i znoja, po meni se kašljalo i kihalo. I sve sam izdržala. I udarce i uvrede. Bedak tr�i po razredu ko muha bez glave, zale� se u mene i onda sam ja kriva. A baš ju�er sam doživjela uvredu bez premca. Onaj blesavi Ivek pitao je u�iteljicu kad �e dobi� novu klupu, jer mu je ova stara grozna. Ja stara! Derište jedno bezobrazno! Ja sam klupa u najbo-ljim godinama! Baka mu je stara, a ne ja!

No dobro, sve je prošlo, praznici su tu, �ista�ice �e me temeljito o�i-

s� � , dera� zira� i ulicka� . Lijepo �u se u miru Božjem opušta� i sluša� samo cvrkut p� ca.

A kad se dobro odmorim, znam da �e mi moji �aci po�e� nedosta-jati. Eto takva sam i što mogu. A ve� me sad zanima ho�e li se Maja pomiri� s Markom, ho�e li de�ki po-bijedi� u nogometu i tako to… Ah, kad �e to bi� ?

Adrijana Višni�, 6.aOŠ MURSKO SREDIŠ�E

veliki staru metlu.Neka nam on sada �is� dvo-

rište!

Katarina Ma�ari�, 3.rPŠ GORNJI KRALJEVEC

Zimsko jutro u Zagrebu

Bilo je to jednog zimskog jutra u našem prelijepom gradu

U ove jesenje dane kada je Mura opustjela jer ne dolaze više ni ribi�i i ovi konji osje-�aju se usamljeni. Oni su na ran�u kod Peklenice, a k nji-

ma �esto dolazi mala Laura koja ih mazi. Zato Sara, Zoro, Aronka i Azra željno �ekaju Lauru.

(Anamarija Vinkovi�)

Ran� pri Muri

foto: Z. Vrzan

Zima u dvorištuJutro je. Vani je snijeg. Sve je bije-

lo. Na drve�e se nahvatalo ledeno inje. uje se ralica koja od radnih jutarnjih sa� bruji selom. Moja mama s lopatom u ruci razgovara sa susjedom. Ja im se

veselo smijem kroz prozor. Zovu me van. Nikada se tako brzo nisam obukla i potr�ala iz ku�e. Iz garaže sam izvadila saonice. Ubrzo su došli i moji prijatelji. Divno smo se sanjkali, grudali i uživali. Zajedno smo napravili velikog snjego-vi�a u mom dvorištu. Na kraju smo mu stavili stari lonac na glavu, mrkvu za nos, gumbe i ugljen za usta i jednu

Zagrebu. Pahuljice snijega prštale su i zavijale se nošene blagim povje-tarcem. Spus� le su se na krovove ku�a.

Prepun je grad zaljubljenih p� �ica koje su ostale u svom kra-ju. Njihova ljubav prema Zagrebu prevelika je da bi napus� li svoj kraj. Pahuljice ne spre�avaju sunce da nam se nasmiješi i dobaci par svojih svjetle�ih zraka, istkanih od pravog zlata. Ku�ice i zgrade poslagane su kao hrpa domina koje �e u�i u Guinessovu knjigu rekorda. Njima ne smeta ogoljelo drve�e koje se stalno žali da je hladno i da jedna �ekaju prolje�e, dok ku�ice uživaju u toplini zadovoljni. Z Zagrebu ni-kad ne nedostaje zabave, pjesme i smijeha. Uli�ni svira�i potrudili su se da ne nedostaje glazbe, pantomi-mi�ari smijeha, a tu su i kazališta za ljude koji vole takvu vrstu umjetno-s� . Sve je užurbano i puno zimskog duha. Ceste su prepune auti�a. Osje�a se da �e uskoro na vrata po-kuca� prolje�e sa cvije�em, travom i novim proljetnim ozra�jem.

U Zagrebu je svako godišnje doba �arobno i zanimljivo na svoj na�in, ali jedno se nikad ne mijenja, a to je ljepota Zagreba.

Valen� na Mun�ar, 7.r

Kristina Vargek, DOMAŠINEC

Nikolina Mesari�, DOMAŠINEC

22 Mozaik 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

- Naša se prava �esto krše i mi to želimo promijeniti, poru�ili su �lanovi grupe za samozastupanje koja djeluje u sklopu Udruge za po-mo� osobama s mentalnom retar-dacijom Me�imurske županije, koja je ovih dana proslavila �etrdeset godina rada i djelovanja.

Pove�anje kvalitete življenja osoba s intelektualnim teško�ama, stvaraju�i uvjete za svakodnevni život u lokalnoj zajednici, jedan je od glavnih ciljeva Udruge. Povo-dom �etrdesete obljetnice prošli je tjedan otvorena izložba likovnih radova koje su �lanovi Udruge izradili na likovnoj radionici, dok su pretprošli tjedan organizirani Dani otvorenih vrata u klubu “Du-ga” u Prelogu, Dnevnom centru u �akovcu i stambenoj zajednici na Celinama, gdje su rad i aktivnosti Udruge za pomo� osobama s men-talnom retardacijom približeni široj javnosti.

Kroz aktivnosti i djelatnosti Kluba Mura i Duga, Dnevnog centra i poludnevnog boravka, kao i orga-niziranog stanovanja i zapošljava-nja, u Udruzi rade na promicanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava, normalizaciji života, kao i organiza-ciji aktivnog provo�enja slobodnog vremena. I dok su u sklopu klubova

Gradsko društvo Crvenog križa akovec u Maloj Subo� ci je organiziralo ve�er zahvale za do-brovoljne darivatelje krvi i podjelu zahvalnica i zna�ki za 10, 20, 30 i 40 puta darivanu krv. Doga�aj je okupio više od sto� nu darivatelja krvi.

Jedan od petorice mještana s podru�ja op�ine Mala Subo� ca, koji su krv darivali 40 i više puta, je i Zlatko Horvat iz Male Subo� ce. Krv daruje još od svoje 18. godine.

- Prvi sam put dao krv 1981. go-dine. Sje�am se kao danas. Moj je otac darivao krv i bilo mi je normal-no da se pozivima Crvenog križa na njihove akcije darivanja krvi i sam odazovem. Krv darujem dva do tri puta godišnje i baš se dobro osje-�am zbog toga svog humanog �ina. To je ujedno dobra provjera moga

Ivan i Ksenija David iz Vra-tišinca 1983. godine dobili su prvo dijete, sina Ivicu. Zbog komplikacija u porodu, pup-kovine oko vrata, Ivica je osta-lo bez kisika, pretrpio trajne ozljede i ostao invalid za cijeli život, potpuno nesposoban za samostalni život i ovisan o tu�oj pomo�i i njezi. Kao i mnogi drugi ljudi, Ivan i Kse-nija David do Ivi�ina ro�enja prakti�ki pojma nisu imali da postoje obitelji i s takvom dje-com, kojima je potrebna pažnja �itav život.

- Ali Ivica je za nas dar Bož-ji, došao je u našu obitelj zato jer se mi s tim možemo nositi, kazao je ponosan tata Ivan. U Vratišincu ovu obitelj svi znaju jer su oni �esto u šetnji s Ivicom kojeg voze u kolicima ili kad ga tata koji vozi bicikl vu�e za so-bom u posebnoj, zgodnoj priko-lici, tako da Ivica može uživati u lepršanju vjetra na licu. Ivica je bio i polaznik Centra za odgoj i obrazovanje još prošle školske godine, a s roditeljima odlazi i na kupanje na �akove�ke baze-ne. Veselo je i drago dijete koje uživa u obiteljskom okruženju. Ove godine mama Ksenija odlu-�ila je posvetiti se poslu majke odgajateljice, na što po zakonu ima pravo, budu�i da Ivica bez tu�e pomo�i ne može obaviti ni jednu fiziološku potrebu. Sa-mo oni ljudi koji znaju kako je to biti drugom �ovjeku nepre-stano na raspolaganju mogu razumjeti u kakvu su položaju Ivi�ini roditelji. Svi drugi, ma kako suosje�ajni bili, budu�i da nikad nisu bili u toj situaciji,

problemom, pred nama su zvali tele�onom u Ured za socijalnu skrb da provjere je li rješenje pristiglo, odgovor je bio da rje-šenje još nije zaprimljeno.

Nije nam namjera igrati se detektiva tko je u lancu za-kazao, jer zakazao je ljudski �aktor. Kod nas je socijalni su-stav nasa�en na krive noge. Umjesto da svi u tom lancu po-mažu takvim obiteljima koje imaju �lanove s posebnim po-trebama, te obitelji koje imaju natprosje�no puno više briga od drugih obitelji, još k tome moraju obijati vrata raznih institucija, ponižavati se pred raznim službenicima, njiho-vim še�ovima zbog ostvarenja prava koja im pripadaju, kao da prose milostinju iz njihova vlastita džepa, Kao da “kradu” nešto što im ne pripada. Kao da nije dovoljno to što su zakinuti od djetetova ro�enja zato što je od po�etka nešto krenulo pogrešno, a dijete zauvijek ostalo bespomo�no. Na stranu to da državni službenici jedni drugima na vjeruju pa dodatno administriraju, tako da izdano rješenje mora po proceduri na reviziju od jednih državnih službenika k drugim državnim službenicima.

- Istina je da smo mi pone-kad tankih živaca, ali nas se mora shvatiti, želimo da nam se pomogne, kaže mama Ksenija David. - Ne zaslužujemo pitanje kamo nam se žuri.

Da, ovoj obitelji se žuri. Ma-mi Kseniji ugovor na odre�e-no vrijeme je istekao. Njezino dijete koje nikad ne�e ni biti u prilici tražiti posao, zamislite, ima potrebe. Ovoj obitelji je na-knada od 2.500 kuna za status majke njegovateljice zaista po-trebna. Njima se žuri, ali to nije njihov grijeh ve� grijeh struktu-ra, grijeh njihova propusta.

(Božena Malekoci - Oleti�)

brzo za takve obiteljima gube in-teres i strpljenje. U ovakvim obi-teljima potrebna je neograni�ena koli�ina strpljenja i tolerancije. A uz sve brige oko takva djeteta, njegovim roditeljima potrebna je i neograni�ena koli�ina strpljenja s administracijom na razli�itim razinama da ostvare razna prava za svoje dijete.

Ksenija David je 24. kolovoza ove godine dobila rješenje Centra za odgoj i obrazovanje kojim joj se priznaje status roditelja njegova-telja zbog pružanja njege svom sinu Ivici zbog nesposobnosti za samostalan život i njegove potpu-

ne nesposobnosti. Bilo je to to�no prije tri mjeseca. Po proceduri to rješenje treba na reviziju u Mi-nistarstvo zdravstva i socijalne skrbi Upravi za socijalnu skrb, ko-je izdaje pravomo�no rješenje.

U roku od tri mjeseca, u vre-menu Interneta i elektronske po-šte, rješenje iz �akovca još u Uredu za socijalno skrb nije ni primljeno, a kamoli razmatrano. Sa Ksenijom David loptaju se na ponižavaju�i na�in. Rješenje nije ni u �akovcu, unato� žigu na rješenju da je po-slano, a nije ni u Zagrebu.

Prošli tjedan, kad nas je obi-telj David upoznala sa svojim

ZA DARIVATELJE krvi u Maloj Subotici prire�ena ve�er zahvale

Me�u stotinu darivatelja, petorica krv dala preko �etrdeset puta

Priznanja za darovatelje krvi koji su dio sebe nesebi�no darivali više puta dodijeljena su prošli tjedan u restoranu “Me�imurski dvori” u Lopatincu.

Zahvalnicu i veliki srebrni znak priznanja za 75 puta darovanu krv primili su Ivan Krištofi� iz Macinca i Darko Pintari� iz �akovca. S obzi-rom da žene krv mogu dobrovoljno darivati manje puta nego muškarci, zahvalnicu i tako�er veliki srebrni znak priznanja za 55 puta darovanu krv dobile su Nada Hajdarovi� iz Pri-bislavca te Ljubica Skelin i Terezija Ujlaki, obje iz Kotoribe.

Zahvalnicu i mali srebrni znak priznanja za 50 puta darovanu krv primili su Siniša Deban iz �akovca, Vladimir Dokleja iz Ivanovca, Nikola Dragosavac iz Brezja, Stjepan Gom-bar iz Belice, Vladimir Horvat iz Vu-�etinca, Zvonko Horvati� iz �akovca, Mladen Jaklin iz Gornjeg Hraš�ana, Franjo Kova�i� iz Belice, Dejan Kržina iz �akovca, Vladimir Ladi� iz Gornjeg Hraš�ana, Marjan Marciuš iz Puš�i-na, Josip Martan iz Novog Sela Rok, Franjo Palfi iz Strahoninca, Zvonimir Plevnjak iz �akovca, Ljubo Pogorelec iz Kotoribe, Dragutin Pongrac iz Sve-te Marije, Josip Samobor iz Nedeliš�a, Milivoj Slavi�ek iz Gori�ana, Franjo Turk iz Šenkovca i Marijan Zvonar iz Donjeg Vidovca.

Za 35 puta darovanu krv zahval-nicu i mali srebrni znak priznanja pri-mile su Šte�anija Bistrovi� iz Ma�kov-ca, Sabina Bujani� iz Ivanovca, Ružica Horvat iz Šte�anca, Marija Mandlin iz Svete Marije, Ljubica Marciuš iz Nedeliš�a, Miljenka Pavi� iz Drago-slavca, Mirjana Radikovi� Augusti� iz Murskog Središ�a, Milena Siroti� iz Male Subotice, Nada Šte�ulj iz Nedeli-

UDRUGA za pomo� osobama s mentalnom retardacijom proslavila �etrdeset godina rada i djelovanja

U �etrdeset godina postignuti mnogi uspjesi

Volim dolaziti na razne radionice

Natalija Horvat iz �akov-ca �lanica je Udruge za pomo� osobama s mentalnom retar-dacijom nešto više od godinu dana. - Volim dolaziti na razne radionice. Najviše volim lijepi-ti �estitke i crtati. Sada imam puno novih prijatelja. Doma mi je bilo dosadno i puno mi je ljepše sad kad dolazim ovamo u Dnevni centar, kaže Natalija, koja živi s majkom.

Ovdje mi je jako lijepo jer imam sve

Suzana Doboši�, koja ve� tri godine stanuje u stambe-noj zajednici Udruge za po-mo� osobama s mentalnom retardacijom, kaže da joj je ovdje jako lijepo, a najviše joj se svi�a što ima mnogo novih prijatelja, ali i de�ka s kojim provodi slobodno vrijeme. - Ovdje mi je jako lijepo jer imam sve, de�ka i prijatelje, a i nije mi dosadno. Volim radi-onice na koje idem, a najviše mi se svi�a plivanje. Idem i u školu gdje mi je tako�er lije-po, kaže Suzana, polaznica Centra za odgoj i obrazovanje �akovec.

i Dnevnog centra organizirane ra-zne radno - kreativne aktivnosti i radionice poput sportske i likov-ne, u sklopu programa “Županija jednakih mogu�nosti – stanovanje uz podršku za osobe s intelektual-nim teško�ama” dvadeset odraslih osoba s intelektualnim teško�ama uklju�eno je u organizirano stano-vanje. Time je provedena deinstitu-cionalizacija �etiri osobe te preven-tivna institucionalizacija.

Do 2009. godine �ormirano je šest stambenih zajednica, u kojima uz 24-satnu podršku doma�ica ko-risnici postaju samostalniji u sva-

kodnevnim aktivnostima, u�e nove te njeguju stare vještine i stvaraju pozitivniju sliku o sebi.

Unato� dugogodišnjim proble-mima i teško�ama kao što su nea-dekvatan i nedovoljan prostor za rad, nesigurno financiranje prven-stveno djelatnosti organiziranog stanovanja i poludnevnog boravka te premalo financijskih sredstava za zapošljavanje stru�nog kadra, u Udruzi su postignuti mnogi uspjesi s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s intelektualnim teško�ama, a u istom smjeru sa svojim aktivno-stima nastavljaju i dalje. (H. Ze�ar)

OBITELJ DAVID iz Vratišinca u škarama administracije

Tri mjeseca ne mogu u�i u trag rješenju majke njegovateljice

Tri mjeseca Davidovi ne mogu u�i u trag rješenju Ksenije David o statusu majke njegova-teljice, koje je iz Centra za soci-jalnu skrb u �akovcu krenulo na reviziju u Upravu za socijalnu skrb u Zagreb da bi postalo pra-

vomo�no. Tri �itava mjeseca u vremenu Interneta i elektronske pošte. Toliko o socijalnoj državi i socijalnoj osjetljivosti za one koji su najbespomo�niji, od ro�enja nesposobni za samostalan život bez tu�e potpore. (BMO)

Blago bespomo�nima, njihovo je Kraljevstvo nebesko

DODIJELJENA priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi

Ponosni na živote koje su spasili

zdravlja, naglasio je Horvat, koji kaže kako se nije nikada zabrinuo da bi se mogao zarazi� daruju�i krv i pomažu�i drugima. Krv daruju i njegova sestra i šogor, �itava obi-telj, i na to je jako ponosan. Namje-rava, kaže, dariva� krv do svoje 65. godine, dokle god bude mogao. Na žalost, kaže nema onu univerzalnu krvnu grupu, ali i sa svojom mnogi-ma pomaže. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

š�a, Zlata Trojak iz Slakovca, Branka Trstenjak iz Šenkovca te Ksenija Vuk iz Kotoribe.

Zahvalnice i zna�ke uru�ene su i muškarcima za 40 do 50, 30 do 40, 20 do 30 te 10 do 20 puta darovanu krv. Ženama koje su darovale krv 25 do 35, 20 do 25, 10 do 20 te 5 do 10 puta tako�er su dodijeljene zahvalnice i zna�ke.

Na kraju podjele priznanja po-klon za 41 godinu humanitarnog rada primio je Nikola Dragosavac. - Na kra-ju mi dozvolite da predstavim jednog od svojih najbližih suradnika, volon-tera, aktivistu iz op�ine Sveti Juraj na Bregu. Kada se aktivista posveti humanitarnom radu 41 godinu, kada tome dodamo da je 50 puta dobro-voljno darovao krv, tada zavrje�uje duboko poštovanje i divljenje, kazao je Mladen Valkaj, predsjednik Grad-skog Crvenog križa �akovec.

Pedeset šest godina i 56 dobrovoljnih darivanja krvi

Od dobrovoljnih darovateljica kr-vi koje su primile zahvalnicu i srebrni znak priznanja za 55 puta darovanu krv na sve�anoj dodjeli pojavila se samo Nada Hajdarovi� iz Pribislavca koja je prvi puta krv darovala sa 22 godine. - Imam 56 godina i 56 puta sam daro-vala krv. Jako sam sretna i uzbu�ena i veoma mi je drago kada pomislim koliko života sam možda spasila, kaže Nada Hajdarovi�, koja dodaje da su i njezin suprug i sin tako�er dobrovoljni darovatelji krv.

Darko Pintari�, koji je primio veliki srebrni znak priznanja za 75 puta dari-vanu krv, prvi je put dobrovoljno dao krv još 1983. godine kada je imao 31 go-dinu. -Kolege s kojima sam radio pota-knule su me na to. Oni su dobrovoljno darivali krv i tako sam ja krenuo njiho-vim stopama. U prosjeku krv darujem 2,3 do 4 puta godišnje, uglavnom svake godine obavezno. Ako je barem jed-na doza krvi koju sam darovao spasila

nekom život, meni to jako puno zna�i, kazao je Darko Pintari�.

Ivan Krišto� � prvi je puta dobrovolj-no darovao krv još kao srednjoškolac. - Pr-vi puta sam dobrovoljno dao krv jer smo u školi dobili slobodan dan. No kasnije je to išlo samo po sebi i po�eo sam redovno dariva� krv. Uglavnom svake godine dva do tri puta dobrovoljno darujem krv. Dra-go mi je da mogu pomo�i ljudima kojima je to potrebno, kaže Krišto� �.

Darivatelji krvi s podru�ja op�ine M. Subotica s najve�im brojem

darovanih doza krvi

Svake godine obavezno daruju krv

Za �lanove Udruge organizirano je aktivno provo�enje slobodnog vremena

Ksenija, Ivica i Ivan David

231. prosinca 2009. Mozaikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Iako su antibiotici u primjeni tek sedamdesetak godina, suo�a-vamo se sa zna�ajnim gubitkom njihove djelotvornosti, re�eno je povodom Europskog dana svje-snosti o antibioticima, koji se obilježava 18. studenoga.

Rezistencija bakterija na an-tibiotike vode�i je problem da-našnje medicine. Time se dovo-di u pitanje i uspješnost mnogih grana medicine u budu�nosti, a posebno daljnji razvoj kirurških grana, lije�enja malignih bolesti i svih onih stanja u kojima raznim medicinskim postupcima izlaže-mo bolesnika brojnim bakterija-ma koje mogu uzrokovati infek-cije, a za koje ne�emo raspolagati primjerenim oružjem.

Nepobitno je utvr�ena po-vezanost potrošnje antibiotika i otpornosti bakterija na njih. Posebnu štetu �ini prevelika i �esto neopravdana upotreba antibiotika. Najve�a potrošnja antibiotika bilježi se u izvanbol-ni�kih, odnosno ambulantnih pacijenata. �ak se 90 posto antibiotika troši izvan bolnice. Osnovni razlog potrošnje jesu infekcije dišnih putova, koje su najve�im dijelom uzrokovane virusima.

Važno je naglasiti da su an-tibiotici e�ikasni samo za lije�e-nje bakterijskih infekcija, a ne pomažu oporavku od virusnih infekcija. Tako�er, uzimanje an-tibiotika kod gripe ili viroze ne

koristi, odnosno može utjecati na poreme�aj �iziološke, odno-sno “dobre” bakterijske �lore u organizmu. Kriva upotreba antibiotika može pridonijeti nastanku otpornosti bakterija na antibiotike, te kada do�e do potrebe za njima oni nisu više djelotvorni.

Održavaju�i potrošnju an-tibiotika na dosadašnjem ni-vou, ubrzo se možemo suo�iti s velikim problemom nemo�i u lije�enju bakterijskih infekcija. Bakterijska upala plu�a može postati neizlje�iva bolest, ozna-�avaju�i smrtnu presudu obo-ljelom kao i u vremenu prije an-tibiotika, odnosno prije otkri�a penicilina.

Društvo multiple skleroze Me�imurske županije uru�ilo je zahvalnice za doprinos u ra-du, a na podršci su zahvalili i Me�imurskim novinama. - Mi smo, kao Društvo, predložili institucije, �irme i osobe za koje smo mišljenja da su dale velik doprinos u našem dosadašnjem radu, kazala je Marija Mihali�, predsjednica Društva multiple skleroze Me�imurske župani-je.

Društvo je krajem mjeseca rujna prisustvovalo obilježava-nju 30 godina osnivanja Druš-tva multiple skleroze Hrvatske u Zagrebu, gdje su zahvalnice trebale biti uru�ene svima ko-je su oni predložili. - Naime, u Zagreb su se odazvali pred-stavnici Centra za socijalnu

skrb �akovec, gdje im je i javno uru�ena zahvalnica, a, s obzirom na to da su ostali bili sprije�eni, odlu�ili smo im osobno uru�iti zahvalnicu i na taj na�in zahva-liti na podršci u dosadašnjem

radu, dodaju predsjednica i taj-nica Društva multiple skleroze Me�imurske županije, koje su zahvalnicu prošli tjedan uru�ile Dejanu Zrni, glavnom uredniku Me�imurskih novina.

DRUŠTVO multiple skleroze Me�imurske županije uru�ilo zahvalnicu i Me�imurskim novinama

Zahvalili na podršci u dosadašnjem radu

GUBITAK djelotvornosti antibiotika vode�i javnozdravstveni problem današnjice

Ne uzimajte antibiotike bez konzultacija s lije�nikom

DOM za starije i nemo�ne osobe �akovec obilježio trideset godina rada

Kreativnost se ni u tre�oj životnoj dobi ne smanjuje

Trudimo se da život u domu bude što ljepši i sadržajniji

- Današnjim obilježava-njem i proslavom trideset godi-na djelovanja Doma za starije i nemo�ne osobe �akovec, mo-žemo re�i da su u�injeni veliki napori, ali i postignuti izuzetni rezultati u zbrinjavanju osoba tre�e životne dobi, uglavnom s podru�ja Me�imurske župa-nije, ali i ostalih krajeva diljem Lijepe naše. Koliko smo u tome uspjeli, trebali bi ocijeniti naši korisnici, ali je neosporna �inje-nica da smo se trudili da život u ovoj ustanovi u�inimo što ljepšim i sadržajnijim, svjesni da je to svima novi dom, žele�i im pružiti toplinu, ljubav, sre�u i životno zadovoljstvo, a što u ovim zlatnim godinama svog života sigurno i zaslužuju, kaže Šte�ica Martinez, ravnateljica Doma za starije i nemo�ne oso-be �akovec, koja dodaje da je najstarijem korisniku 99, dok je najmla�em 41 godina. (hz)

Kako uljepšati i olakšati život “pod stare dane”, najbolje znaju u Domu za starije i nemo�ne osobe �akovec, koji je nedavno proslavio trideset godina rada i djelovanja.

Osmišljeno kreativno provo�enje slobodnog vremena ono je što posebno veseli korisnike, a to su nam i kazali na izložbi njihovih ru�nih radova koje su povodom

tridesete obljetnice prezentirani široj javnosti.

- Izra�ujem korpice ve� dvije godine i volim to raditi. Iako nije jednostavno, na taj se na�in opu-štam, rekao nam je vitalan 85-go-dišnji Ivan Stojko iz Svetog Martina na Muri, koji je u Domu za starije i nemo�ne �akovec oko godinu da-na. Korpicama koje je sam spleo i vještinom koju je nau�io u ovoj zlatnoj dobi oduševio je mnoge, kako korisnike i djelatnike, tako i ostale posjetitelje ove izložbe.

Katarina Šulj, 84-godišnja-kinja iz Svete Marije, isti�e da je posebno raduje šivanje, koje je nau�ila još prije 35 godina. - Ši-vam sve i uživam u tome. Ovdje

u domu po�ela sam šivati prije tri godine, a ovaj sam put izradila jastuke i tableti�e, kaže Katarina, koja se u pet godina kako je ovdje uklju�ila u razne aktivnosti pa, uz šivanje, vrijeme krati i pjevanjem u zboru.

Godišnja izložba na kojoj su uz spomenute radove bile izložene i slike, radovi od vune, heklane ru-kotvorine, razni ukrasi i još mnogo toga dokaz je da se kreativnost s godinama ne smanjuje. Sam su-sret s kreativnim i aktivnim ko-risnicima vedra duha svakom �e posjetitelju razbiti predrasude o smještaju u “stara�kom domu”.

Kroz razne aktivnosti odvra-�a ih se od njihovih problema te im

se pomaže da zaborave na starost i bolest. Upravo skrb o životnim potrebama ljudi tre�e životne dobi, želja da starost bude dosto-janstvena, ljudska i sigurna bili su

prije trideset godina motiv osniva-nja ove ustanove. U tom smjeru sa svojim radom u Domu za starije i nemo�ne osobe �akovec nastav-ljaju i dalje. (H. Ze�ar)

Katarina Šulj isti�e da je posebno raduje šivanje Na izložbi su bili izloženi radovi od vune, slike, heklane rukotvorine,

razni ukrasi i još mnogo toga Korpicama koje je sam spleo Ivan Stojko je oduševio mnoge

Dom za starije i nemo�ne osobe �akovec nedavno je obilježio trideset godina rada i djelovanja

24 Intervju tjedna 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Uz tzv. vatrene tablete, po-put Viagre, Dinamico, Cialis i Levitre, spolni odnos traje dvostruko dulje, a muškarac nema problema s postizanjem erekcije. Dokazano je to u naj-novijoj klini�koj studiji tvrtke “Bayern” u koju je, zahvaljuju�i mr. sc. Antoniju Plešnaru, urolo-gu Županijske bolnice u �akov-cu, bilo uklju�eno i 20 parova iz Me�imurja u dobi od 49 do 54 godine starosti. Me�imurci su se sa ali i bez vatrenih tableta (u istraživanju je dio parova dobi-vao tablete, a dio nije) pokazali kao izdržljivi ljubavnici koji su u prosjeku u stanju izdržati kvali-tetno voditi ljubav �ak sat i pol. Me�u parovima iz Me�imurja bilo je u tom smislu i maratona-ca, koji su prešišali sve rekorde. Naime, hrvatski prosjek traja-nja spolnog odnosa je izme�u 20 i 30 minuta. Trajanje odnosa i erekcije vremenski je izmjereno štopericom, što u dosadašnjim istraživanjima nije bio slu�aj, ve� su se partneri odokativno, pa onda i subjektivno, o tome izjašnjavali.

- Biti maratonac zna�i da ste u stanju posti�i da seksualni �in traje tako dugo dok se ne posti-gne zadovoljstvo i vas i vaše partnerice. Ovo je istraživanje pokazalo da je erekcija jako, ja-ko bitna u cijeloj stvari jer pre-digra nije toliko važna koliko penetracija, pa što je erekcija, a time i penetracija dulja, sek-sualni �in �e biti uspješniji, a

UROLOG �akove�ke bolnice mr. sc. Antonio Plešnar uklju�io Me�imurce u najnoviju studiju o trajanju seksualnog odnosa koje je

Me�imurci su ljubavn

Prostata je žlijezda muškoga spolnog aparata koja je od 20. do 50. go-dine sklona upalama, pa muškarci zbog toga �esto posje�uju urologa. Simp-tomi kod karcinoma, bilo dobro�udnog ili zlo�udnog, isti su. - Pacijent otežanije mokri, mlaz mu je slabiji,

ima no�na mokrenja, �esta mokrenja, a ima i slu�ajeva da uop�e ne može zadrža-ti mokrenje. To su neki od simptoma koji �esto iritira-ju žene, osobito kad ih par-tneri po no�i bude, ali samo zbog pišanja, duhovito �e Plešnar.

(D.M.)

Operacije dobro�udnog i zlo�udnog pove�anja prostate naj�eš�e su operacije koje izvo-de �akove�ki urolozi. Prije 15 godina u Me�imurju je bilo 10 do 12 novootkrivenih muška-raca oboljelih od karcinoma prostate, a danas ih je izme�u 30 i 40, prije svega zahvaljuju�i boljoj metodi dijagnosticira-nja.

- Prije 20 godina otkriven je dijagnosti�ki testa PSA (pro-stata specifi�ni antigen) koji je u�inio revoluciju u ranom otkrivanju raka prostate. Prije njega teško se postavljala rana dijagnoze karcinoma prostate. Obi�no su se tada operirali ljudi u kojih je bolest ve� metastazira-la. Na temelju toga parametra te uz ultrazvuk i naš pregled mo-žemo posumnjati ima li �ovjek karcinom prostate ili ne. Bitno je bolest prostate detektirati u što ranijoj dobi jer je ona opa-snija za mla�e ljude zbog svoga bržeg napredovanja. Svim muš-karcima u dobi od 50 godina ko-ji do�u u našu ordinaciju radi se PSA, ne bi li se izvidjelo kakvo je

stanje prostate. Kod muškaraca kojima je otac imao karcinom prostate takav je pregled nužan ve� s 40 godina, kako bismo ih pratili. Mi zapravo u neku ruku radimo skrining, makar se javni poziv muškarcima na preven-tivne preglede prostate, kao što se ženama upu�uju pozivi za mamografiju u odre�enoj do-bi, ne upu�uje. A trebalo bi. To se ne �ini jer se ne zna tko bi to platio. Moja je preporuka svim muškarcima da vode brigu o sebi i obavezno obave preven-tivne preglede prostate, nagla-šava urolog Plešnar. Karcinom prostate je naj�eš�i uzrok smrt-nosti kod muškaraca, kao što je u žena rak dojke. Na drugom su mjestu tumori mokra�nog mjehura.

- Tumore mokra�nog mje-hura operiramo jednom tjed-no, �eš�e nalazimo kod starijih muškaraca, makar su �esta pojava i u mla�ih muškaraca. Upozoravam muškarce da se odreknu pušenja žele li sa�uvati zdravlje, izri�it je lije�nik.

(D.M.)

žena u tom slu�aju lakše doživ-ljava orgazam. A to je cilj svakog muškarca. Trebao bi biti. Ako seksualni �in traje manje od 7 minuta, to nikako nije dobro. Ljubav biste trebali mo�i voditi u prosjeku izme�u 7 i 13 mi-nuta, a svakako i dulje, kazuje mr. sc. Plešnar, dodaju�i kako Me�imurci vode ljubav dva do tri puta tjedno, me�utim, ima i onih, makar je takvih svega 5 posto, koji su spolno aktivni svaki dan.

Seks više nije tabuZanimljivo je da su se Me-

�imurci rado uklju�ili u ovo istraživanje i da je svih 20 pa-rova do kraja bilo ustrajno u pisanju dnevnika, mjerenju trajanja spolnog �ina te i dru-gim postavljenim zadacima, što nije bilo nimalo jednostavno jer istraživanje je trajalo šest mje-seci.

- Kako sam ih privolio na su-djelovanje u ovom istraživanju? Pa, što da vam kažem, ljudi su, ne�ete vjerovati, postali otvo-reniji. Zahvaljuju�i medijima, Internetu, obrazovanju u ško-lama seks je sve manje tabu te-ma. Ranije je i razgovor o tome izazivao nelagodu. Sada smo došli na tu razinu razmišljanja da seks doživljavamo kao ne-što sasvim prirodno, kao jedan od naših Bogom danih nagona. Istraživanje je bilo zahtjevno i

za mene, a osobito za njih. Par-tneri su ispunjavali odre�enu anketu. Odgovarali su na ra-zna standardizirana pitanja, primjerice, o duljini spolnog odnosa i erekcije. Niste mogli u tu anketu dnevnik pisati što ste htjeli jer su sudionici ankete dobili štopericu pa su štopali i to�no bilježili trajanje ovoga ili onoga. To se po prvi put dogo-dilo. Ne, nisu varali. Studiju je na kraju završilo u cijeloj zemlji 170 parova, a u po�etku ih je bilo uklju�eno daleko više. To govori da sve to nije bilo lako provesti u djelo i zato sam po-nosan na svoje Me�imurce, na-glašava urolog.

Za muškarce su vatrene tablete

ono što je za žene kontracepcija

Vatrene tablete muškar-cima su donijele ono što je že-nama donijela kontracepcija. Slobodu. Dogodila se revoluci-ja. Pojavom lijekova tipa Viagra, kaže Plešnar, muškarci su dobili krila. One su ih oslobodile pro-blema s erekcijom i omogu�ile uspješan seksualni odnos koji paru donosi potpuni seksualni užitak.

- Kad je došla ta tableta, muškarci su poletjeli. Kad muš-karac ulazi u nekakvu novu ve-zu, želi se dokazati, no ima slu-�ajeva kad iz ovog ili onog razlo-

ga zakaže. Došao mi je nedavno u ordinaciju jedan mladi� od 25 godina, dijabeti�ar, koji je zabri-nut za sebe jer ne reagira kako je o�ekivao. Zabrinut je za svoju novu vezu. Emotivne stvari su u igri, to nije šala. Razumijete? Problem smo riješili vatrenim tabletama. Nakon jedne – dvije takve tablete pomo� mu više nije bila potrebna. Doga�aju se i ovakve stvari. Muškarci imaju ljubavnice. Imam pacijenta koji mi dolazi jer ima ljubavnicu koja ima odre�eno vrijeme slobodno za njega, a on ne može uvijek biti spreman udovoljiti sebi i zado-voljiti nju baš tada. Zato uzima tabletu. I on je presretan, a bo-me i ona. Oni su svoju emotivnu i seksualnu želju zadovoljili. Pri-je tablete susreti su im izgledali tako da se on njoj ispri�avao, a

ona njega tješila, pa je došao k meni jer više nije želio dovoditi se u takvu neugodnu situaciju. To su životne realnosti. Pusti-mo sad moral po strani. Sve više muškaraca dolazi mi s takvim problemima i potrebom. Ljudi su prezaposleni, preumorni, a žele biti s nekim emotivno, žele biti voljeni ali i da poklone ljubav, biti i seksualno vezani. I zato spremno traže pomo�. Što da vam kažem, ljudi su postali slobodniji. Ovu temu više ne do-življavaju kao tabu. Prirodno je da muškarac ne može uvijek biti u punom sjaju, ali to ne zna�i da sutra ne�e biti uz malu pomo� upravo takav, sjajan. Spolni ud je kao svaki drugi miši�, ako ga ne koristite, on se ulijeni. Ako vi danas nemate erekciju i nemate je ve� dulje, a uz to imate i neke

Tristo posto više novootkrivenih karcinoma prostate

Simptomi koji upozoravaju na bolest prostate

251. prosinca 2009. Invervju tjednawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

pokazalo da su iznad hrvatskog prosjeka što se ti�e izdržljivosti

nici maratonci Urolog mr. sc. Antonio Plešnar, Varaždinac po ro�e-nju, kojemu je, kako kaže, obi-telj sve, smisao života, jedini bitan cilj, oženio je �akov�an-ku pa danas živi i radi u ovom gradu. Ne smeta ga što radi u jednoj maloj bolnici kakva je �akove�ka, dapa�e. Kaže da ne vidi razlog zašto �ovjek ne bi svoje znanje dao ovim ljudima i ovoj sredini. - Raditi u jednoj ovakvoj bolnici daleko je od-govornije nego raditi na nekoj klinici. Tu se nemate iza koga sakriti. Tu morate duplo više paziti i raditi. Ovdje operiram daleko više nego brojni moji kolege na klinikama. Tjedno izvodimo niz operacija, poput

radikalnih operacija prostate, operacija zbog inkontinenci-je, operacije kamenaca i da ne nabrajam, kazuje lije�nik, koji je još kao dijete odlu�io biti doktor. Kaže da je želio pomagati ljudima, a �ini se da je to obiteljska crta. Otac mu je bio veterinar, a stric kirurg. - Kao klinac imao sam kompli-ciranu upalu slijepog crijeva, jedva sam ostao živ. Bio sam mjesec dana u intenzivi i to mi se duboko usjeklo u pam�enje. Bio sam u dobi od 3 ili 4 godi-ne. I tada sam odlu�io da �u i ja pomagati bolesnima. Zato mi danas nikada nije teško po-svetiti se pacijentu, boriti se za njih, isti�e Plešnar. (D.M.)

Me�imurci su se rado uklju�ili u ovo istraži-vanje. Svih je 20 parova do kraja bilo ustrajno u pisanju dnevnika, mjerenju trajanja spol-nog �ina i drugim postavljenim zadacima, što nije bilo nimalo jednostavno jer istraživanje je trajalo šest mjeseci. - Kako sam ih privolio na sudjelovanje u ovom istraživanju? Pa, što da vam kažem, ljudi su, ne�ete vjerovati, postali otvoreniji. Seks više nije tabu tema, isti�e Plešnar

pridružene bolesti kao što su di-jabetes, visoki tlak i o�ekujete da �e se erekcija vratiti sama od sebe, vjerujte, ne�e, jer je to mi-ši� koji nije u funkciji, koji treba vatrenu tabletu. To osobito vri-jedi u slu�aju kada je muškarac imao operaciju karcinoma pro-state. Dogodi se da se prilikom operacije zbog proširenosti bolesti oštete živci i krvne žile pa pacijentima obavezno nakon takvih operacija dajemo vru�e tablete. One su sjajna stvar za svakog muškarca. Mala pomo� o kojoj, da budemo jasni, muš-karac ne postaje ovisan. Traja-nje erekcije po uzimanju lijeka može biti od 18 sati pa do 48 sati.

S dvjesto kuna do željene potentnosti

Potentnost pada ve� u 40. godini života, dokazala su istra-živanja, a ozbiljne probleme imaju �ak i mladi�i s 25 godina, osobito ako imaju problem s tla-kom, še�erom, masno�ama.

- Muškarci si to ne žele pri-znati jer imaju u glavi �ilm da moraju biti potentni do 70. go-dine. Zato i toliko pri�aju o svo-joj potenciji te se hvale njome. Stvari su, me�utim, druga�ije. Meni u ambulantu sve �eš�e dolaze sve mla�i ljudi traže�i pomo�. Nekada smo takve paci-jent lije�ili operacijama krvnih žila, ugradnjom proteza ili smo preporu�ivali vakuum pumpi-ce. Pojavom vatrenih tableta ni-šta od toga se više ne radi i zato je njihova pojava toliko bitna, a imamo je zahvaliti slu�ajnom

otkri�u farmaceutske industri-je. Sve je po�elo 1986. godine kada je farmaceutska industrija osmislila lijek za plu�nu hiper-tenziju. Oni koji su uzimali taj lijek žalili su se na jednu nuspo-javu – postignu�e erekcije. To je izazvalo zlatnu eru za muškar-ce. Prije toga slali su ih psiholo-zima, psihijatrima, izvodile su se operacije. Danas uzmete lako dostupne i ne previše skupe ta-blete (2 tablete dobit �ete uza 200 kuna) i to je sve. Naravno da ih ne možete uzimati na svo-ju ruku, nego samo i isklju�ivo

uz preporuku urologa. Bolesni-ci koji uzimaju nitrarne lijekove kao što je nitroglicerin i njemu srodni lijekovi kod bolesti srce ne smiju uzeti taj lijek jer mo-že do�i do pada krvnog tlaka, kazuje �akove�ki urolog, koji redovito sudjeluje u klini�kim istraživanjima.

Erektilna disfunkcija pod krinkom problema

s prostatomU bolni�ku ordinaciju li-

je�nika Plešnara pacijenti ne-rijetko dolaze zbog problema s erektilnom disfunkcijom, ali pod krinkom problema s pro-statom.

- �esto se dogodi da mi do-laze pacijenti zbog problema s erektilnom disfunkcijom, a na uputnici lije�nika op�e prakse piše da se sumnja na probleme s prostatom. Stariji muškarci, makar se stvari mijenjaju, još me znaju moliti da im ne pišem u karton zbog �ega su došli i sli�-no. Želim jasno re�i muškarcima da bez ikakvog srama mogu do-

�i u moju ordinaciju i sa mnom otvoreno pri�ati o svojim pro-blemima jer sam tu kako bih im pomogao. Rekao bih da 60 posto muškaraca koji mi dolaze imaju problema s erekcijom. To znaju biti prave emocionalne drame. Seksualnost je jako bitna. Oko 80 posto muškaraca i 63 posto žena seksualnost smatra jako bitnom. Naime, seksualnost je nagon i protiv toga se ne može. Kao što je nagon za samoodrža-njem ili hranom. Seksualnost je zapravo potreba da budete pa-

ženi i maženi, seksualnost nije samo spolni �in. Zavirite samo na tren u stara�ke domove. Ti ljudi imaju veze, vole se. Nagoni u razvoju mozga su najstariji, a svijest i savjest se kasnije razvi-jaju, a ranije propadaju. Seksu-alnost ostaje. Tako je to priroda ili netko drugi posložila da nas sa�uva. Ova današnja generacija starijih ljudi ne želi biti pasivna u životu, oni žele aktivno stariti. Žele biti aktivni i u seksualnoj sferi, pojašnjava lije�nik. (Dani-jela Mihoci, foto: Z.Vrzan)

U malim se bolnicama nemate iza koga sakriti

Carlsberg Croatia je sve one koji su došli na do�ek no-vog hrvatskog piva po�astio s 12.000 besplatnih boca Pana Zlatnog.

Pan Zlatni, prvo hrvatsko pivo koje su izabrali pivoljup-ci, na hrvatsko je tržište kre-nuo u petak, 27. studenog, sa središnjih gradskih trgova u Varaždinu i Koprivnici. Uz glazbu dva najveselija benda u Hrvatskoj, Belfast Fooda u Koprivnici i Gustafa u Varaž-dinu, Carlsberg Croatia je sve one koji su došli na do�ek no-vog hrvatskog piva po�astio s 12.000 besplatnih boca Pana Zlatnog. Uz 6.000 besplatnih litara novog hrvatskog piva dobro se raspoloženje s grad-

CARLSBERG CROATIA

Do�ekan Pan Zlatni

Oni su izabrali pivo

Gustafi

skih trgova prelilo u ve�inu koprivni�kih i varaždinskih

ka�i�a i trajalo do sitnih jutar-njih sati.

26 Novi život se ra�a 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

MT�MT� “Leptiri�” vas daruje “Leptiri�” vas darujeRoditelje novoro�ene bebe

koji se pristanu fotogra�irati za našu rubriku “Novi život se ra�a”, prigodnim �e poklonom obrado-vati naš fotograf. Darove za male bebe omogu�io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT� tvornica tri-kotaže iz Štrigove.

Mario (31) i Antonija (27) Šatvar iz Donje Dubrave dobili su Leonarda, ro�enog 24. studenoga u 10.10 sati. Po bracu je došla i Patricija (4).

Žarko (26) i Emina (23) Boži� iz Ma�kovca dobili su Evu, ro�enu 20. studenoga u 10,30 sati.

Miroslav Ignac (29) i Snježana Oršoš (27) iz Trnovca dobili su Kristinu, ro�enu 25. studenoga to�no u pono�. Kod ku�e su seku do�ekali

Marija (11), Dario (9), Martina (7), Darija (3) i Valentina (1,9).

Željko (31) i Jelena (28) Flac iz Donjeg Koncov�aka dobili su Davida, ro�enog 21. studenoga u 17 sati. Po bracu je došla i Jana (4).

Davor Mikolaj (27) i Ivana Baka� - Mikolaj (26) iz Zasadbrega dobili su Tenu, ro�enu 24. studenoga u 19.30 sati.

Miljenko (32) i Barbara (25) Reberniki iz Palovca dobili su sina po imenu Mateo, ro�enog 16. studenoga u 00.40 sati. Po bracu je došla i

Viktorija (5,5).Milivoj Kozar (24) i Ivana Crn�ec (24) iz Kuršanca dobili su Mariju,

ro�enu 20. studenoga u 14.10 sati.

Irena Oršuš (18) iz Trnovca 20. studenoga u 10 sati rodila je k�er Nives. Po unuku je došla baka Sandra.

Dražen (24) i Biljana (23) Oršuš iz Pribislavca dobili su Antoniju, ro�enu 23. studenoga u 3 sata. Kod ku�e su seku do�ekali Benjamin

(7), Antonijo (5), Nino (3) i Valentino (1,9).

Me�imurci teško podnijeli jezikovu

juhu Stephana Mocchija

Zvijezda popularnoga kulinarskog showa “Jezikova juha” Stephan Mo-

cchio, nesmiljeni kriti�ar hrvatskih ugostitelja, svojim oštrim jezikom i

britkom kritikom osvojio je Hrvate u toj mjeri da postoje grupe koje ga žele

za novoga hrvatskog predsjednika. U cijeloj zemlji njegovu kritiku nisu

mogli podnijeti jedino u jednom me-�imurskom restoranu. Zbog jezikove juhe koju im je poslužio protjerali su ga iz restorana. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

2 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Ovaj tjedan na Tribini �akovec �etvrtkom u Centru za kulturu igra “Najlu�a predstava na svijetu” u režiji i izvedbi Mladene Gavran. Teatar Ga-vran je s hit komedijom “Hotel Babi-lon”, u izvedbi Mladene Gavran, osvo-jio srca brojnih gledatelja, te nekoliko zna�ajnih kazališnih nagrada.

Sedam godina nakon Babilona Mladena Gavran i Miro Gavran izla-ze pred publiku s novom kazališnom poslasticom, monodramom “Najlu�a predstava na svijetu”, u kojoj �e Mla-dena odigrati �ak dvanaest razli�itih

uloga u dinami�noj pri�i o ljubavi, lju-bomori i kazališnim spletkama.

Mladena Gavran u ovoj je predsta-vi nadmašila samu sebe. Dinami�nom igrom i transformacijama kazališnoj publici razotkrila je sve: i lice i nali�je kazališta. Odvela je iza kulisa, upozna-la sa sjajem i bijedom gluma�kog živo-ta i humorno demisti�icirala najljepši posao na svijetu - gluma�ki. Za ovaj tekst Miro Gavran je dobio Nagradu “Marin Drži�“ Ministarstva kulture RH i Nagradu “Ivan Raos“. Trajanje: 90 minuta.

TRIBINA ��, 3. prosinca u 20 sati

Najlu�a predstava na svijetu

Petnaesti po redu Jazz fair pru-žio je �akove�koj publici priliku �uti najboljeg instrumentalista u prošloj godini Branimira Gazdika. Gazdik je poznati rije�ki bubnjar i stalni je �lan Elvis Stani� Groupa, koji �esto nastupa s uzdanicima rije�kog jazza Darkom Jurkovi�em Charlijem, Henryjem Radanovi�em te Denisom Razumo-vi�em.

Tijekom dugogodišnje suradnje s vrhunskim hrvatskim jazz glazbenici-ma, u njemu se rodila želja te potreba za vlastitim izri�ajem, što je rezultiralo albumom “Friendly”, na kojem je Gaz-dik okupio ekipu vrsnih glazbenika (Maasej Kova�evi�, Elvis Stani�, Henry Radanovi�, Goran Rukavina, Branko Sterpin, Boris Popov, Ivan Popeski�, Vladimir Samardži�, Joe Kaplowitz, Saša Nestorovi�, Denis Razumovi� ...) te uz njihove instrumentalne inter-vencije stvorio fusion sazdan iz latina, funka i jazza.

Album je nominiran za Porin 2008. u kategoriji najboljeg jazz albuma, a da Gazdika struka i te kako prepoznaje, dokazala je nagradivši ga statusom za najboljeg bubnjara u prošloj godini u kategoriji pop i urbane glazbe, kao i nagradom za najboljeg instrumen-talista, tako�er u protekloj godini. S obzirom na to da se radi o vrhunskom bubnjaru i glazbeniku, mi nismo mogli

Omiljeni fotograf Me�imurskih novina Zlatko Vrzan ponovno organizira izložbu svojih naslovnica podlistka Media pod nazivom “Media by Zvrzan II”. Izložba �e se otvori� u ca e baru “Mar� n” u Nedeli-š�u 4. prosinca u 20 sa� . Bit �e izloženo sedamnaest fotogra� ja naših me�imurskih ljepo� ca, te naslovnica na kojoj je pozirala mlada nada me�imurske i hrvatske glazbe Bojan Jambroši�. Osim dobrog druženja, sve �e bi� popra�eno dobrom glazbom, tako �e za posje� telje zasvira� bend “Funky Town”.

Profesionalni fotograf Zlatko Vrzan zaposlen je u Me�imurskim novinama od njihovog za�etka te je kroz � su�e i � su�e fotogra� ja �itateljstvu prenio fotozapise s raznih doga�anja, kao i fotogra� je osoba koje su na ovaj ili onaj na�in obilježile život “med Murom i Dravom”. Osim u ma� �noj redakciji, Zlatko niz godina sura�uje sa zagre-ba�kim Vjesnikom, �ije �itatelje redovito fotogra� jom izvješ�uje o najaktualnijim zbivanjima u Me�imurju. Njegove fotogra� je koriste tako�er: Hina Vjesnik, Arena, Gloria, Imperial Lider itd. Do sada je imao devet samostalnih izložbi fotogra� ja i osam skupnih, a kao autor fotogra� ja jav-lja se u velikom broju monogra-� ja, kalendara, kataloga, knjiga te modnoj fotogra� ji. Vrzan nije fotogra� ju zavolio u trenutku kad su nastajale Me�imurske novine, nego je fotogra� ja i nje-zino pojavljivanje u javnos� bio njegov dje�a�ki san koji je uspješ-no pretvorio u stvarnost.

U Izložbenom salonu Muzeja Me-�imurja �akovec u petak 4. prosinca u 18 sati otvorit �e se izložba foto-gra�ija Mirjane Tomaševi� Dan�evi�. Izložba obuhva�a fotogra�ije na temu traženja me�uodnosa sjene autorice i okruženja s kojim komunicira. Na-stale su izme�u travnja 2007., kada je snimljena prva fotogra�ija na temu sjena u Sv. Martinu na Muri, i kolo-voza 2009. s posljednjim motivima snimljenim u �akovcu. Izme�u ove

dvije me�imurske lokacije autorica je putovala i fotogra�irala diljem Hr-vatske, Europe i Japana, a za izložbu je izabrana 61 fotogra�ija. Fotogra�ije su izdvojene iz ciklusa Autoportreti - sjene i teksture: Dnevnik traženja sjene, odnosno naknadno oblikova-nog ciklusa Sjene i teksture grada, koji se koncentrira na temu urbanog okoliša, tj. me�uodnosa sjene auto-rice i gradskog okruženja s kojim komunicira.

NA 15. JAZZ FAIRU nastupio najbolji prošlogodišnji hrvatski instrumentalist Branimir Gazdik

Bubnjari su samo jedna karika u glazbi

Kako svjetska kriza poga�a sva podru�ja života, ništa druga�ije nije ni s kulturom, zapravo, kako se kaže, prva strada upravo kultura. Tako re-cesija nije zaobišla ni petnaesti po redu Jazz fair �ije je trajanje skra�eno na dva dana, a gosti izvo�a�i ove su godine svi bili iz Hrvatske. - Imali smo dobre planove dovesti neke bendove i izvo-�a�e iz inozemstva. Pregovarao sam s odli�nim saksofonistom iz Amerike, ali smo prije �etiri mjeseca saznali da nam je budžet srezan i morali smo se, na žalost, prilagoditi, kazao je Maasej

Kova�evi�, umjetni�ki direktor festi-vala. No, iako nije bilo zvu�nih imena iz svijeta, Jazz fair je doveo ono ponajbolje što Hrvatska nudi. Osim kvinteta Brani-mira Gazdika, nastupili su i Trio Borgia iz Varaždina koji �ine ve� etablirani glazbenici Petar Eldan (klavir) i Saša Borovec (kontrabas), te mlada, veoma talentirana pjeva�ica Lukrecija Oreški, kao i Jazzy Nyul Project Osijek, bend koji �ine iskusni hrvatski glazbenici Vedran Zec – gitara, Hrvoje Galler – klavir, Fer-dinand Buhanec – bas i Robert Jambru-ši� – bubanj.

• Koliko trenutno ima vrhun-skih bubnjara u Hrvatskoj?

— Škakljivo pitanje. Ja mogu re�i da sam jako sretan što u ovako maloj zemlji ima puno odli�nih bubnjara. �ak možda ponekad i previše. Stvarno ih ima. Ne mogu re�i to�an broj, jer ne znam, ali stvarno ima odli�nih bubnjara. Mogu recimo izdvojiti Janka Novoseli�a, Kru-nu Leva�i�a, Dadu Marinkovi�a, Marka Matoševi�a, Marka Lazari�a, Damir Šomen ... To su samo neki koje sam se trenutno sjetio, neka drugi ne zamjere.

Najljepše je sura�ivati s prijateljima

• Sura�ujete s mnogo glazbe-nika. S kim Vam je najljepše raditi?

— Opet škakljivo pitanje. Meni je nekako najljepše i najemotivnije sura-�ivati s našim bendom, jer su to sve od-li�ni glazbenici, a i mi smo prije svega privatno prijatelji dugi niz godina. Od ostalih projekata u kojima sudjelujem kao gost, ne bih izdvajao neka imena jer su svi ti ljudi bitni u mom glazbe-nom odrastanju i svi oni imaju važnu kariku u mom bavljenju glazbom.

• Bubnjari su na pozornici obi�no u pozadini, nekako su možda i manje eksponirani od ostalih �lanova ben-da. Ali Vi ste se uspjeli istaknuti. Ove ste godine osvojili i nagradu za najbo-ljega hrvatskog instrumentalista.

— Znate što, nisam ja to planirao. Ja jednostavno bezuvjetno radim to što radim. Volim glazbu, živim taj život, ne tražim ništa za uzvrat, a onda rezultati do�u kad se najmanje nadaš. Ljudi pre-poznaju, cijene ono što radiš. Jednostav-no, kad vjeruješ u ono što radiš, rezultat do�e sam od sebe. To je sve neplanski, ali jako mi je drago što je to tako.

• Imaš li kakav savjet za mlade glazbenike - bubnjare?

— Imam tri savjeta. Ako se žele baviti glazbom, nevezano o kojem se instrumentu radi, trebaju puno slušati glazbu i tražiti inspiraciju u dobroj glaz-bi, moraju puno vježbati instrument i, tre�e, moraju puno svirati u interakciji s ljudima, odnosno dijeliti to svoje umi-je�e s ljudima na pozornici. (mn)

propustiti napraviti kratak razgovor s njim.

• Koliko je za bend i glazbu bi-tan dobar bubnjar?

— Bubnjar je samo jedna karika u glazbi. Bubnjar i basist �ine ritam sek-ciju koja je po meni nužno potrebna da bi glazba bila dobra. Ali mislim da su i basist i bubnjar samo jedna karika u glazbi, jer, koliko se ljudi nalazi u ben-du, toliko ljudi kreira neku emociju i pokušava je prenijeti na publiku. Za-to ne bih isticao neki instrument kao važniji ili manje važniji. Svi su važni.

Hrvatska ima puno dobrih bubnjara

• Koliko je teško nau�iti dobro svirati bubnjeve? �esto ljudi ima-ju krivu percepciju da su bubnjevi “najlakši” instrument.

— To ovisi o pojedina�nim a�initeti-ma. Zna�i, netko želi nau�iti svirati samo osnove, samo da se malo zabavi, a netko želi oti�i malo dalje, pa onda što dalje to je teže. Bubanj je teško svirati jednako kao i sve druge instrumente, jer, kad se kre�e od nule, onda je sve jako teško.

IZLOŽBA fotografa Zlatka Vrzana u caffeu “Martin” u Nedeliš�u, 4. prosinca u 20 sati

Media by Zvrzan po tre�i put

Recesija pogodila i Jazz fair

IZLOŽBENI salon Muzeja Me�imurja �akovec, 4. prosinca u 18 sati

Izložba fotografija Mirjane Tomaševi� Dan�evi�

15. Jazz fair otvorio je Trio Borgia

Branimira Gazdika kolege glaz-benici izabrali su za najboljega

prošlogodišnjeg instrumentalista

31. prosinca 2009. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Velika se obljetnica proslavila prošli tjedan u �akove�kom Centru za kulturu. Jedna od najpoznatijih i najveselijih kulturno - umjetni�kih udruga “Veseli Me�imurci” prosla-vili su 60. ro�endan.

Za prepunu dvoranu pripre-mili su bogat program u kojem su predstavili presjek svog rada i aktivnosti. Veseli Me�imurci s radom su zapo�eli 1949. godine u okviru MT�-a, na inicijativu Matije Grabrovi�a koji je bio dugogodišnji koreograf udruge, a �iji je današnji po�asni �lan. - Ja sam mislio samo zapo�eti rad, a sada vidim da je sve ovo dugo izdržalo. Kad je sve zapo�elo, bio sam veoma mlad. Bili smo entuzijasti�ni i s puno truda i rada doveli smo do udruge kakva je danas. Po�eli smo kao udruga ko-ja izvodi izvorni folklor, a sada su po�eli i s koreogra�iranim i drago mi je vidjeti da udruga napreduje, kazao je na proslavi Grabrovi�.

Danas KUU djeluje kroz neko-liko sekcija – starija folklorna pod vodstvom Nikole Kotura, dje�ja folklorna pod vodstvom Martine Serši�, tamburaška pod vodstvom Nikoline Novak i Nevena Kolari�a, kao i sekcija za o�uvanje fašni�-kih i narodnih obi�aja koju vodi Željko Kolari�. “Najmla�a” sekcija je dramska, no ona je zato i me�u najuspješnijima (postižu zna�ajne rezultate na Festivalu kazališnih amatera), a za dobru glumu i reži-ju zasigurno je zaslužan i voditelj sekcije Franjo Sedlar.

Udruga funkcionira kao obitelj

Trenutno imaju šezdesetak �lanova, koji, kako nam kaže pred-sjednik udruge Miljenko Zelenbaba, svi funkcioniraju kao jedna obitelj: - Upravo je to jedna od speci�i�no-sti ove udruge, ona okuplja obitelji. Ovdje plešu roditelji i njihova djeca. Ovdje se ra�aju i ljubavi, pa je tako ve� mnogo brakova sklopljeno unu-tar udruge. Svake godine vjen�a se barem jedan par.

Ono o �emu Veseli Me�imurci još odska�u jest i što njeguju kore-ogra�ije svih krajeva Hrvatske, i to zahvaljuju�i stru�nim voditeljima koji su prošli razne edukacije. - Bit-no je spomenuti zimsku školu fol-klora u Crikvenici, na koju �lanove

Dje�ja tribina, nedjelja, 6. prosinca, 16 sati

Pinkleci igraju Gašpara u akciji

Kazališna družina Pinklec igrat �e ovaj tjedan na Dje�joj tribini ne-djeljom predstavu “Gašpar u akciji” u režiji Romana Bogdana.

Poznati lik iz srednjoeuropske lutkarske baš� ne Gašpar (Kasparel, ovaj put ne kao ginjol, ve� modi� cira-na javajka), zabavit �e dje�ju publiku svojim nepodopš� nama uz malu po-mo� prijatelja Gnjusa (ime mu samo govori kako je “dobar“). Uz nezaobi-lazni lik Policajca �ureka, cijela �e za-vrzlama na kraju bi� otpetljana, krivci primjereno “kažnjeni“, a Truben� ca �e se sa svojim prijateljicama Cmiz-drom i Keheljkom osladiti bakinim kola�ima.

Igraju: Karolina Horvat, Bruno Kontrec/Igor Baksa, Tasjenka Štrek, Lucija Koren, Josipa Mrla, Mario Jakši� i Davor Dokleja. Oblikovanje rasvjete: Neven Taradi; lutke: Jelena Dokleja; glazba: Jasmina Star�evi� / Dario Sambunjak. Trajanje: 25 minuta; za sve uzraste!

U izložbenom prostoru crkve Sv. Antuna Padovanskog može se pogledati izložba slika Me�imurke Nade Gorupi�. Ova amaterska sli-karica aktivna je �lanica Likovnog udruženja �akovec, a slike stva-ra ve� dvadeset godina. Do sad je imala �etrnaestak samostalnih i mnogo grupnih izložbi, a redovito sudjeluje i na likovnim kolonija-ma u kreativnim radionicama za djecu.

- Ovime sam se po�ela baviti iz duhovne potrebe, kako bih kanali-zirala sve pozitivnosti koje doživ-

ljavam. Za mene slikarstvo zna�i da od sebe dam sve ono pozitivno van iz sebe. Ali to je i recipro�an odnos. Zauzvrat te slike daju ugo-du mojoj duši i ispunjavaju me ve-likom ljubavlju, kazala je na izložbi Nada Gorupi�.

Slike kojima nam se pred-stavlja ra�ene su u gotovo svim tehnikama - akrilik na platnu, ulje na platu, akvarel i suhi pastel, a te-matika slika je u skladu s nadolaze-�im blagdanima produhovljena. Radi se o likovima Isusa i Marije s djetetom u više varijacija.

I iako su ve� dobrano zagazili u one najbolje godine, zanimljivo je da Vesele Me�imurce �ine pretežno mla�i �lanovi. Najstariji me�u nji-ma je Željko Kolari� iz akovca, 52 godine, koji je ujedno voditelj sek-

U Veselim Me�imurcima veoma je ak� vna i dje�ja folklorna sekcija. Kao i oni odrasliji, i osnovnoškolci se vesele svakoj probi i nastupu. Juraj Barlek iz Brezja ima 11 godina i svira u tamburaškom orkestru. - Uklju�io sam se u rad jer nas je ve� od prvog razreda u�iteljica uklju�ila u ples i folklor. Sad sam u petom razredu i nastavljam s fol-klorom. Jako mi se svi�a ovdje. Probe i nastupi su zabavni i planiram i dalje nastavi� se druži� sa svima.

Njegova vršnjakinja Janja Kralj iz Vu�e� nca tako�er rado provodi vrijeme na probama folklora. I ja od prvog razreda hodam na folklor i jako je zabavno. Najviše mi se svi�aju pjesme, kako me�imurske, tako i iz drugih krajeva Hrvatske. Svi�a mi se i druženje za vrijeme plesa. Stvarno nam je zabavno i lijepo se svi skupa provodimo.

Kako je Bandi� pokvario ro�endan

Uistinu svaka pohvala svim organizatorima prosla-ve 60. obljetnice postojanja Veselih Me�imuraca, kao i svi plesa�ima i muzi�arima. Pred-stavivši se pjesmama i pleso-vima iz Me�imurja, Zagorja, Baranje, Zagreba�kog prigorja i Slavonije, dobro su zabavili publiku koja se okupila u za-vidnom broju. Cijela sve�anost bila bi još ljepša i ugodnija da nije bilo nepozvanih gostiju. Tako se na proslavi pojavio predsjedni�ki kandidat Milan Bandi�. Kao, on je na�uo da se nešto zbivalo u Centru. Vjero-jatno se uspani�io kad je vidio da se više ljudi uputilo u CZK nego na koncert Ki�e Slabinca pod šatorom na Trgu Republi-ke, pa se odlu�io preseliti na lo-kaciju s više ljudi. I ne samo to, “Bandidas” je došao s cijelom svitom i zauzeo cijeli prvi red, zbog �ega svoje sjedalo ondje nisu uspjeli dobiti ni predsjed-nik KUD-a Miljenko Zelenba-ba, a ni legenda me�imurskog folklora Matija Grabrovi�. E pa, Bandi�u, svaka �ast, stvarno si faca!

Šezdeset im je godina tekVESELI ME�IMURCI uz bogat program obilježili jubilarnu obljetnicu

cije za o�uvanje obi�aja. – Trenutno sam najstariji �lan u društvu, bilo je i starijih, ali su o� šli. Moj staž je po-�eo s prvim razredom srednje škole i ostao sam aktivan kroz sve ove godine. Do prošle godine bio sam i ak� van �lan, no sada, pošto je sve više mladih, nema potrebe da se i mi stariji pokazujemo na pozornici.

Kolari� je kazao kako je kroz go-dine vidio uspone i padove udruge, no sada s dolaskom mladih, školo-vanih snaga ne brine za budu�nost Veselih Me�imuraca. - Sada bi mogli ovako uspješno i još sto godina, a još bi bolje bilo kad bi se uklju�ilo još više djece. Nadam se da �e roditelji sada prepozna� kvalitetu naših voditelja i posla� svoju djecu da nau�e više o folkloru, ali i me�imurskoj baš� ni.

koje sada dalje proslje�uju svim �lanovima, ispri�ao je Zelenbaba.

Jedni od najboljih me�imurskih ambasadora

Svoju ljubav prema folkloru i plesu Veseli Me�imurci nisu se libili velikodušno pokazati i diljem Eu-rope, tako su gostovali i u Poljskoj, Švicarskoj, Ma�arskoj, Sloveniji ... - Bilo je krasnih putovanja. Od njih zbilja mnogo, u sje�anju je još svje-že ono prošlogodišnje u Slova�koj gdje smo sudjelovali na trodnevnoj me�unarodnoj smotri folklora, na kojoj je bio prisutan predsjednik Slova�ke, koji je porijeklom Hrvat. Što se ti�e Hrvatske, mislim da ne postoji kraj gdje nismo bili, od Sla-vonije, Istre, Dalmacije, Hrvatskog zagorja ..., prisjetio se Zelenbaba.

Kamo god su išli, pratio ih je vedar duh i otvorenost prema novim poznanstvima, tako nije ni �udo da danas Me�imurci njeguju prijateljske odnose s mnogim an-samblima i društvima. A kako i ne bi kad se ljubav koju osje�aju jedni prema drugima i prema folkloru i

obi�ajima nadaleko osje�a. Svi oni, po�evši od najmla�ih �lanova do najstarijih, ugradili su dio sebe u ovu udrugu koja �ini jedan stup kulturno - umjetni�kog stvaralaš-tva u našoj županiji i na najbolji na-�in Me�imurje predstavlja ostatku države i Europi. Sve pohvale svim Veselim Me�imurcima. I, sretan vam ro�endan! Neka vam je još barem dva puta toliko. (mn)

šaljemo ve� godinama. Osim toga, Nikola Kotur i Jelena Tisaj, surad-nici i koreogra�i udruge, dugo su godina plesali u Zagreba�kom fol-

klornom ansamblu pod vodstvom dr. Ivana Ivan�ana, koji je veliko ime u današnjem folkloru. Tako da su i odonuda pokupili neko znanje

IZLOŽBAIZLOŽBA Nade Gorupi� u crkvi Sv. Antuna Padovanskog Nade Gorupi� u crkvi Sv. Antuna Padovanskog

Slike nastale iz Slike nastale iz duhovne potrebeduhovne potrebe

Probe i nastupi posebno Probe i nastupi posebno su zabavni najmla�imasu zabavni najmla�ima

Nema brige za budu�nost Veselih Me�imuraca

Tamburaši su neizostavni dio nastupa Veselih Me�imuracaJubilej je obilježen uz bogat program


Pjeva�ki zbor “Josip Vrhov-ski” Nedeliš�e prošle je subote bio doma�in tradicionalne, de-sete po redu Ve�eri pjesme i ple-sa, kojom su obilježili uspješnu godinu koja se primi�e kraju. U dvorani Osnovne škole Nedeliš�e, uz doma�ine, publici su se pred-stavili tamburaši Tamburaškog orkestra “Josip Vrhovski”, KUU “Selja�ka sloga” te posebni gosti, pjeva�i Pjeva�kog zbora iz Szar-bogarda u Ma�arskoj.

Nakon sjajnih izvedba Pje-va�kog zbora “Josip Vrhovski”, pod ravnanjem dirigenta prof. Branimira Magdaleni�a, publi-ka je uživala u kompozicijama pjeva�ica i pjeva�a iz Ma�arske, s kojima doma�ini sura�uju go-dinu dana. Tamburaški orkestar “Josip Vrhovski” s voditeljem prof. Miroslavom Novakom tako�er se pokazao u najboljem svjetlu, a publika je još jednom pokazala koliko voli zvuk tamburice.

Kako bi se barem na trenu-tak prisjetili nekadašnjeg na�ina života, slogaši su se predstavili prikazom obi�aja “Snoboki” koji je pripremila Štefanija Oreški. Tamburaše je pripremio prof. Miroslav Novak, dok je koreograf i umjetni�ki voditelj Sloge Matija Grabrovi�.

Pjeva�ki zbor “Josip Vrhov-ski” još je jednom dokazao da je odli�an doma�in i organizator Glazbenih ve�eri. Uspješnu go-

U konkurenciji od dvana-est �inalista iz cijele Hrvatske, mladi �akove�ki rockeri po imenu “Restart” prošle su nedjelje u prepunom klubu “Sax” u Zagrebu osvojili dru-go mjesto u velikom �inalu 3. hrvatskog Imagine festivala. “Naj�upaviji bend” �inala, ka-ko je de�ke prozvala vodite-ljica Anja Alavanja, osvojili su nastup na �inalu nacionalnoga belgijskog festivala Music Live u Antwerpenu 25. travnja idu-�e godine.

Hrvoje Krišto�ic, Arman-do Kanižaj, Filip Srnec i Fabian Logožar stru�ni žiri impresio-nirali su odli�nim izvedbama svoje autorske pjesme “Tama” i “Jump” Van Halena. Iako su mladi, ova nagrada osvojena na natjecanju mladih glazbe-nika izme�u 12 i 19 godina razli�itih glazbenih stilova za

njih je velik poticaj za daljnji rad.

Rije� je o bendu koji je osnovan prije dvije godine od strane gitarista Filipa Srneca, basista Armanda Kanižaja i bubnjara Fabiana Logožara, dok im se nekoliko mjeseci kasnije pridružio klavijaturist Hrvoje Krišto�i�. U tom sastavu odradili su nekoliko nastupa, preferiraju�i hard rock žanr.

Restart po�inje sve ozbilj-nije raditi i u repertoar koji se sastoji od doma�ih i stranih rock, hard rock i pop - rock hi-tova po�inju ubacivati vlasti-te skladbe. Trenutno u studiju snimaju svoje pjesme, stoga se nadamo da uskoro može-mo o�ekivati izlazak prvog albuma ovoga obe�avaju�eg �etvorca, za koji vjerujemo da �e oduševiti sve ljubitelje rock glazbe. (hz)

Šesti po redu EEII ‘09. (Ek-sperimentalne elektronske intervencije) održat �e se u �a-kovcu, u galeriji zgrade “Sche-ier”, 5. prosinca od 10 do 22 sata i na njemu �e sudjelovati umjetnici iz Nizozemske, Gr�ke, Italije i Hrvatske.

EEII ‘09. je multimedijski doga�aj koji se temelji na surad-nji umjetnika i spajanju razli�i-tih metoda i oblika stvaranja. Cilj ovog projekta je uspostavi-ti me�usobnu interakciju kroz cijeli proces. Spoj kreativne energije razli�itih individua, koje �e eksperimentirati s no-vim tehnologijama, pokrenut �e nekonvencionalni umjetni�ki tok stvaranja, a time i rezultira-ti novim i jedinstvenim umjet-ni�kim djelima prisutnim samo u trenutku izvo�enja. Svatko prisutan u 12-satnom kolektiv-nom procesu, bilo da se smatra umjetnikom ili samo znatiželj-nim posjetiteljem, bit �e aktivan i jednako vrijedan sudionik koji �e svojim idejama mo�i utjecati

na cjelokupno stvaranje, kao i na produkt stvaranja.

Izme�u ostalih, svoj dola-zak na EEII ‘09. najavili su Maria Karagianni (Gr�ka), kolektivi Fukte i Suburban Howl iz Italije, Maurice Kraanen iz Nizozem-ske, Kruno Jošt iz Križevaca, Goran Butorac iz Rijeke, Maja Kalogera iz Zagreba, Saša Fi-šter iz Varaždina te umjetnici i kolektivi iz �akovca: Kristina Horvat Blažinovi�, JAMA Pho-tography, Estetikheretik i Tie-fen Ton. Doga�anju �e se mo�i doprinijeti i preko Interneta u realnom vremenu, a svoje vir-tualno prisustvo ve� su najavi-li Ricardo Palmieri iz Brazila i Onoxo iz Zagreba.

Još uvijek nije kasno da unaprijed iznesete svoje ideje i najavite svoj dolazak, i to na web stranici http://uke.hr/EEII . Ako pak se ne smatrate umjet-nikom, doga�anje možete po-sjetiti ove subote u bilo koje vri-jeme od 10 do 22 sata u galeriji zgrade “Scheier” u �akovcu.

Me�imurski festival zabavne glazbe, koji su kao suorganizator i glavni medijski pokrovitelj 2003. godine pokrenule Me�imurske novine, ove �e se godine u njego-vom sedmom izdanje po prvi put emitirati na HTV-u. Me�imurski festival zabavne glazbe održat �e se predstoje�e subote 5. prosinca u dvorani Graditeljske škole u �a-kovcu. Prijenos na HTV-u + zapo�i-nje u 20 sati. Program vode Mirko Fodor i Melita Herengek.

Nakon što se digla medijska prašina oko (ne)nastupanja i (ne)pla�anja Jacquesa Houdeka, utvr-�ena je lista izvo�a�a u programu koji je natjecateljskog karaktera.

Antonija Šola, Lidija Ba�i� (na slici), Mladen Burna�, Latino, kla-pa Nostalgija, Davor Borno samo je dio doma�ih snaga koje predvodi prošlogodišnji pobjednik Zoran Jelenkovi�. Pretendent za jednu od festivalskih nagrada je i me�imur-ski bard Žiga s Bandistima, koje-

mu �e se pridružiti selni�ki de�ki, rockeri Druga šansa. Za Filipa Jordanovskog iz Makedonije kažu da je novi Toše Proeski, a mlada Slovenka Anita Kralj zasigurno �e zapaliti srca muškog dijela publi-ke, kao i nekada �lanica Angelsa Vanessa Petrovi� iz Rijeke. Kri-stina Ivekovi�, Dajana Mar, koja je prošle godine dobila nagradu za najbolju interpretaciju, ma�arski pjeva� Marton Hangacsi zasigur-no su dobar mamac glazbenim sladokuscima.

U prodaju su puštene ulaznice od samo 20 kuna i mogu se nabavi-ti u RK Me�imurka Donum, Radiju 1 i pizzeriji Proventus u Ivanovcu, a kao svake godine dio prihoda ide u humanitarne svrhe.

Posebno priznanje za Zeca

Za poseban doprinos hrvat-skoj zabavnoj glazbi Organizacijski odbor MEF-a posebno priznanje

dodijelit �e legendarnom Me�i-murcu Vladimiru Ko�išu - Zecu.

Od po�etka prošlog tjedna u opticaju je i mogu�nost glasovanja putem Interneta na stranicama www.mef-hr.com, �iji �e se glaso-vi pribrojiti glasovima slušatelja radiopostaja za tri nagrade izvan dosega stru�nog žirija. Ina�e, na portalu su instalirane i glazbene sekvence svih pjesma ovogodiš-njeg MEF-a, što, dakako, pomaže u odabiru ovogodišnjeg favorita za pobjedu.

Festival �e ophoditi mnogi doma�i i strani novinari koji pri-javljuju svoje akreditacije. Za njih i sve sudionike organiziran je izlet autobusom po Me�imurju kako bi se upoznali s našim krajem, ali i kao uvijek do sad doživjeli gosto-primstvo Me�imuraca. Uz obila-zak užeg centra grada �akovca, u dvorani “Scheier” obratit �e im se najviši dužnosnici Grada i župa-nije. U sklopu festivala u petak �e

se u Toplicama Sv. Martin održati stru�ni okrugli stol na temu “Od-nos medija i estrade“ u organizaciji HDS-a i ZAMPA, uz moderatoricu Marinu Feri�. Uz direktan prijenos HTV-a vjerujemo da �e u svijet iz dvorane Graditeljske škole i ove go-dine odaslati slika uspješnoga hr-vatskog festivala zabavne glazbe.

Dok ovih dana stru�ni žiri u sastavu Ksenija Urli�i�, Mišo Dole-žal i Vladimir Dela� pomno preslu-šava pjesme, Organizacijski odbor privodi kraju posljednje radnje za ovaj veliki glazbeni doga�aj. Po-sebna pažnja, za razliku od prošlih godina, okrenuta je scenskoj pro-dukciji koja zadovoljava najviše televizijske standarde.

Pobjedni�ke statue i ove su godine majstorsko djelo Ivana Trupkovi�a Poli-El iz Brezja, a bit �e dodijeljene uz Grand prix festi-val najboljim pjesmama prema ocjeni stru�nog žirija i slušatelja radiopostaja.

DESETE Ve�eri pjesme i plesa u Nedeliš�u

Obilježena uspješna godina Obilježena uspješna godina koja se primi�e krajukoja se primi�e kraju

dinu koja je iza njih tako�er �e obilježiti tradicionalnim boži�-nim koncertom 20. prosinca u dvorani “Aton”, za koji se trenut-

no pripremaju punom parom. Za posljednji koncert ove godine zbor najavljuje niz iznena�enja, stoga nikako nemojte propustiti

svake godine sve brojniji boži�ni koncert Pjeva�kog zbora “Josip Vrhovski”.

(hz)

U SUBOTU se u dvorani Graditeljske škole održava sedmo izdanje MEF-a

Po prvi put u izravnom prijenosu HTV-a

ME�UNARODNI suradni�ki projekt EEII ‘09. ovaj vikend u �akovcu

Multimedijski doga�aj koji spaja umjetnike i razli�ite oblike stvaranja

DE�KI iz Restarta osvojili drugo mjesto u finalu 3. Imagine festivala

Odli�nim izvedbama pjesama impresionirali žiri i publiku

�akove�ki rockeri s voditeljicom Anjom Alavanjom i producentom iz Aquarius Recordsa

Posebni gosti Ve�eri pjesme i plesa bili su pjeva�i Pjeva�kog zbora iz Szarbogarda u Ma�arskoj

Pjeva�ki zbor “Josip Vrhovski” još je jednom dokazao da je odli�an doma�in

Slogaši su se predstavili prikazom obi�aja “Snoboki” koji je pripremila Štefanija Oreški


Stephan Mocchio, zvijezda popularnoga kulinarskog showa “Jezikova juha”, dugi niz godina uspješno sura�uje s Lesninom, pa je u povodu druge godišnjice po-slovanja njena centra u Varaždinu kupcima demonstrirao svoju ku-linarsku vještinu, spravljaju�i jela u jednoj od vrhunski opremljenih kuhinja koje Lesnina ima u svojoj ponudi. Bila je to prigoda za raz-govor s nesmiljenim kriti�arom hrvatskih ugostitelja koji je svojim oštrim jezikom i britkom kritikom osvojio Hrvate u toj mjeri da po-stoje grupe koje ga žele za novoga hrvatskog predsjednika.

- �uo sam za to, a i vidio na Facebooku grupu podrške meni kao novom hrvatskom predsjed-niku. Kažu da bih ja uveo red u ovu zemlju i da me zato žele za pred-sjednika. To je smiješno, ali mi istodobno i imponira, no, iskreno, nisam ja za te vode. Previše sam iskren da bih se mogao baviti po-litikom. Uostalom, previše volim ovaj svoj posao da bih ga mijenjao. No, da mi se kojim slu�ajem ukaže ta prilika, poduzeo bih nešto u vezi s turizmom. Ne svi�a mi se kako se Hrvatska bavi turizmom. Mi-nistar turizma koji se bavi samo brojkama i brojenjem no�enja, kao ovaj naš, nije dobar. Ministar mo-ra znati što zemlja može ponuditi, mora znati o �emu pri�a. Hrvatska može puno bolje, a država ljudima ne pomaže u tome, odrješit je chef Stephan.

Ministar turizma trebao bi znati kako izgledaju kuhinje hr-vatskih restorana, kakva znanja imaju kuhari i bave li se marke-tinški stru�njaci njima.

- Ne želim vrije�ati, ali on u to sigurno nema uvid jer, da ima, a kako nam je turizam toliko bitan, onda bi u�inio sve što može kako bi pomogao vlasnicima restorana da ulože u opremanje svojih kuhi-nja, edukaciju osoblja i marketing, kazuje nam vrhunski kulinarski majstor koji za sebe kaže kako zna ponešto i o menandžmentu jer je stekao ne samo diplomu iz kuharstva, ve� i hotelijerskog me-nandžmenta.

To je i bio jedan od razloga za-što je RTL me�u 25 kuhara za zvi-jezdu svoga novog reality showa odabrao upravo Stephana.

Ne prašta nedostatak strasti u kulinarstvu

U emisiji nerijetko frcaju iskre, kuhari, konobari, ali i vlasnici re-storana vrije�aju se zbog Stepha-novih javno iznijetih kritika. On ne prašta neurednu kuhinju, a osobito nedostatak strasti u ku-linarstvu.

ME�IMURSKI UGOSTITELJ jedini nije mogao podnijeti “Jezikovu juhu” Stephana Mocchija, zvijezde istoimenoga kulinarskog showa

Protjeran samo iz �akove�kog restorana jer je previše kritizirao

- Kritiziram �esto, ali, da se razumijemo, kritike nisu nešto loše. One su uvijek dobra stvar. Kritiziram kako bi ljudi napredovali, kako bi ostvarili napredak na bolje. Kritike koje upu�ujem argumentirane su. Nikada ne bih kritizirao nekoga tko nešto dobro u�ini, ali, ako je napravio propust ili krivo, ako ga mogu usmjeriti da u�ini bolje, onda �u svakako re�i što mislim. Tijekom snimanja showa dolazio sam u takve ugostiteljske objekte gdje sam jednostavno, kud god bih se okrenuo, nailazio na potrebu da kritiziram. Od higijene do neznanja, isti�e Stephan

- Grozno je to kad netko ne-ma znanja i strasti prema ovom poslu. To mi je teško gledati. Na-ravno da kritiziram, a primam kritike jednakom mjerom. Ne ostaju mi dužni. Kada sam bio mla�i, bio sam temperamentniji, eksplozivniji i uzvra�ao bih na provokacije kakve doživljavam u emisiji, no s godinama je �ovjek zreliji i postane mudriji, manje temperamentan. Uostalom, ja ve� dugo radim, sa svakakvim sam ljudima u kontaktu, svašta sam doživio, a ovdje sam u Hrvatskoj dovoljno dugo i nau�io sam da nije uvijek sve kako želiš. Zato imam razumijevanja za sve te ljude, od kojih mnogi nemaju ni znanje ni kulturu. Njihovo ponašanje ne doživljavam kao osobnu uvredu. Nema veze. To je dio života, isti�e Stephan, razgovaraju�i i paralel-no pripremaju�i jelo namijenjeno degustaciji.

Kritiku rijetko tko objeru�ke i sa zahvalom prihva�a. Doga�a se upravo suprotno. Zanimalo nas je li se ikada tijekom snimanja showa dogodilo da Stephana i ekipu vla-snici restorana najure jer je bio preoštar u kritici.

- Samo jednom u cijelom ci-klusu od 12 emisija nismo završili snimanje. Samo jednom. Dogodilo se to u �akovcu. Ne, ne mogu vam re�i gdje je to bilo. Došli smo sni-mati prvi dan i ja sam, naravno, kritizirao, rekao sam otvoreno u kamere što ne valja. Vlasnik je zbog toga bio vrlo, vrlo nezadovo-ljan te je zahtijevao od nas da po-

novimo snimanje, ali da ovaj put ne smijem kritizirati nego hvaliti njegov restoran. Ja, dakako, na to nisam pristao. To nije dolazilo u obzir. Ja ne mogu hvaliti nešto što ne valja. I tako nas je izbacio van iz restorana. Kuhinja je bila jako, jako loša. Stvarno jako loša. On je mislio, vjerojatno, da može koristiti samo reklamni dio, ali bez, kako bi rekao, bez da pati. A moramo ponekad patiti kad nije dobro. Mislim da tu emisiju ne�emo objaviti jer imamo snimljen svega jedan dan, a svaku emisiju snimamo �etiri dana. Na žalost, nismo snimali ni u jednom drugom restoranu u Me�imurju, otkrio je Stephan u razgovoru koji su s velikom pozornoš�u pratili mnogi znatiželjnici u Lesnini, pa ih je ova nova kulinarska zvijezda morala moliti da kušaju jelo koje je za njih spremio.

- Prestanite slušati, odite, jedi-te!, naredio je.

Zvijezde su na nebu, a slava je teška

S pozornoš�u koju mu ljudi posve�uju Stephan se ne nosi bez teško�a.

- Vidite, lani su ljudi dolazili ovamo kušati što sam spremio, sada su došli vidjeti me. I to mi nije baš drago. Zato im govorim neka odu jesti umjesto da slušaju o �emu mi razgovaramo. Kažu da sam sada zvijezda. To je glupost. Zvijezde su na nebu ili u moru. Ne smeta mi ta pozornost. Lijepo je kad ljudi priznaju vaš rad, da ste nešto dobro napravili. Meni paše ta pozornost, ali nije lako svaki dan. Zna biti teško i zamorno. Ima slu�ajeva da ne mogu nikamo do-�i, nikamo i�i, a da me netko ne zaustavi u namjeri da me po-zdravi, da me nešto pita, da se sa mnom slika. To zna biti naporno, žali se kuhar.

Dobra oprema, dobar kuhar i dobar

marketing klju� uspjeha

Pitamo ga što su po njegovu sudu najve�i problemi u hrvat-skim restoranima.

- Loša opremljenost. Restorani su jako, jako loše opremljeni.

Tražili smo ga i da nam otkrije što restoran �ini uspješnim.

- Dobra oprema, dobar kuhar i dobar marketing. To su najvažnije stvari koje mora imati jedan resto-ran želi li uspješno poslovati. Ako imate dobroga kuhara, onda on ima znanja i zna kako raditi svoj posao, a tada je automatski i higijena neu-

Oženite kuharaKada smo ga pitali ima li

kakav savjet za mlade kuhanju nevi�ne žene, ovako je odgovorio: - Najbolje bi bilo da se oženi kuha-rom, a, ukoliko se želi potruditi, onda treba u�iti i puno kuhati. Ja uz povr�e i ribu ili morske plo-dove u frižideru uvijek imam maslac, parmezan. Ali imam i profesionalnu kuhinju, dobro opremljenu, pa ništa nije pro-blem napraviti. Muževi ili de�ki koji žele da im žena kuha svakako ne trebaju škrtariti na opremanju kuhinje. Kupite sve što ženi treba želite li �ino jesti. (DM)

Hrvatska kuhinja je dobra, a najbolje su lignje

- Hrvatska kuhinja je do-bra. Što to zna�i? Zna�i jedno-stavno da je dobra. Ne mogu izdvojiti me�imursku kuhinju kao bolju od dalmatinske jer su svaka za sebe dobre i posebne. To je isto kao kad bi me pitali što mi je bolje u francuskoj kuhinji. Nemogu�e je odrediti. Ja najvi-še obožavam jadranske lignje na žaru. Da, što se �udite. Fine, svježe ulovljene još žive pa na žar i u tanjur. Nema boljega. Ja ih lovim sam. I to je sjajno. (DM)

pitna, a ako imate dobro opremljenu kuhinju, onda to zna�i da možete na kvalitetan na�in obraditi namirnice. A dobar marketing zna�it �e dobru prodaju onoga što nudite, zna�i da �e vam ljudi dolaziti u restoran. Marketing je velik problem, ali zbog lošeg marketinga ne možemo suditi vlasnicima restorana, jer ipak je to stvar koju moraju odraditi stru�nja-ci. Njihova je odgovornost u tome što nisu spremni izdvojiti novac i platiti nekoga tko �e im napraviti dobru promociju restorana, otkriva Stephan, koji je radio u najboljim pa-riškim, ali i hrvatskim restoranima, a sada vodi vlastitu slasti�arnicu “Le Jardin” na zagreba�koj Kajzerici u kojoj nudi tradicionalne francuske slastice.

Svoju prvu slasticu – �okoladni mousse napravio je u dobi od

sedam godina- Gledao sam svog oca kako je

spravlja i upamtio sve što je kori-stio i, kada sam ostao sam, pono-vio sam cijeli postupak. Ispalo je grozno, iako su je svi jeli i tvrdili da je dobar. Moj je otac slijep i nikad mi nije bilo jasno kako je neka jela uspijevao tako dobro napraviti. Primjerice, njemu omlet nikada nije zagorio, otkriva Stephan, koji je uzore imao i u majci i u baki koje su uvijek odli�no kuhale.

Stephan kaže kako je oduvijek znao da želi biti kuhar. Sa sedam je godina �vrsto odlu�io da �e to biti njegov poziv. Kuhanje mu, kaže, ni-je samo posao nego život i sudbina. (D. Mihoci, foto: Z. Vrzan)

Zanimalo nas kuha li s jedna-kom straš�u i kod ku�e ili kuha�u prepušta supruzi Nataši, Opati-jki koju je upoznao 1996. godine u jednom francuskom hotelu u kojemu je ona radila na recepciji, a on je bio zamjenik šefa kuhinje.

- Oženio sam se Hrvaticom koju sam upoznao u Francuskoj i tako sam doselio ovamo živjeti. Jednostavno. Došao sam 1997. go-dine. Malo tko bi, priznat �ete, u to vrijeme otišao iz Francuske ži-vjeti ovamo u Hrvatsku. Kad sam doma, uvijek kuham. Kuham sve. Pretežno povr�e i morske stva-ri. Nisam ograni�en. Ali kad me nema, onda za našu djecu Tianu i Alexa kuha supruga koja je, kako kaže, dosta dobra kuharica. - U no-vije sam vrijeme jako zaokupljen poslom, nemam slobodnog vre-

mena. Radim non-stop, nemam vremena ni za što. Samo za djecu i, naravno, suprugu. Ali premalo. Nekada sam igrao skvoš, ronio na dah, sada sam se svega odrekao. Kako onda održavam liniju? Hm, ne�u biti prost, ili da ispadne da se hvalim, ali znate kako.

Stephan kaže da je Hrvatsku upoznao prije no što je upoznao suprugu. Bilo je to u ratno doba kada je kao pripadnik UN-ovih postrojbi služio vojni rok u Bosni. Na pitanje što je radio, kazao je kako nije kuhao, jer je to odbio �initi, ve� je radije vozio kamion dostavljaju�i pomo� civilima i izbjeglicama.

- Bio sam tamo sedam mje-seci. Bilo je to neprocjenjivo isku-stvo, šturo �e o tom svom isku-stvu. (DM)

Bez povratnih informacija

- Ni iz jednog me restorana nisu zvali nakon što smo sni-mili emisije pa nemam, a volio bih imati, povratnu informa-ciju o tome kako posluju. Volio bih znati jesu li prihvatili moje savjete i kako je to utjecalo na njihovo poslovanje. Mislim da je to problem. Oni koji su odlu-�ili prihvatiti i primijeniti moje savjete bit �e uspješni, to vam garantiram, a ako rade kao i ra-nije, onda jao si ga njima. (DM)

U Hrvatskoj završio zbog ljubavi prema Opatijki

Hranu koju priprema za goste najprije sam kuša

Stephan Mocchio: - Ljudi su nekada dolazili ovamo kušati što sam spremio, a sada su došli vidjeti me. Umjesto da slušaju o �emu mi razgovaramo, trebali bi degustirati ovo što im spremam


Zbirka je to sedamnaest fan-tasti�nih pripovjedaka argen-tinskog pjesnika, pripovjeda�a i esejista u kojoj objašnjava kako pri�e “Emma Zunz” i “Pripovijest o ratniku i o zarobljenici” imaju podlogu u istinitim doga�ajima, a sve ostale spadaju u fantasti�ni žanr. Kriti�ari i teoreti�ari mo-gu Borgesa smjestiti u odjeljak “magi�ni realizam”, dodaju�i glavnu zna�ajku njegova dje-la - metaforu (za koju je i sam autor rekao: “Možda je sveop�a povijest nekoliko metafora ...”). Kriti�ari napominju i pro�inje-nu intelektualnu ironiju koja obilježava Borgesovu prozu, a u pojedinim likovima i pri�ama iš�itavaju intertekstualni odnos spram ovjerenim književnim vrednotama.

No, ako prosje�an �itatelj ne može u liku pretencioznog pje-snika iz pri�e “Aleph” prepoznati tajnu karikaturu Dantea i svoje-vrsnu parodiju njegova “Pakla” te sli�ne dubokoumne “za�koljice” velikoga mislioca, to ga ne�e pri-je�iti u uživanju prilikom �itanja ovih pri�a.

Borges je �ilozof koji propitu-je, istražuje, preokre�e, zapravo se poigrava s op�eljudskim ide-jama, mislima, pitanjima i sli�nim problemima prostora, vremena, postojanja. Svaka pri�a ima svoju poantu koja je ponekad gotovo ja-sno ispisana i idejno uokvirena u posljednjim odlomcima pojedine pripovijetke, a sam taj zaklju�ak na kraju vra�a nas na po�etak pri�e, tj. otkriva nam autorovu zamisao i tematski poticaj za pi-sanje same pri�e.

Vi ste duhovni majstor, a toga možda i niste svjesni. Ovo je priru�nik za vas. Napisali ste ga sami za sebe. Ni toga možda ovog trenutka niste svjesni, ali uskoro �ete biti. Svi smo mi du-hovni majstori. �udesni uvidi na stranicama ove knjige jasno nam govore da svako ljudsko bi�e može po�eti izražavati du-hovno majstorstvo, preobraža-vaju�i obi�an život u neobi�no iskustvo. Autor Razgovora s Bogom kroz svoju neodoljivu poruku, koja nam može promi-jeniti život, vodi na putovanje u radost. On donosi najnoviju vijest, a ta je: Vi ste ro�eni da bi bili sretni. A ako ste sretni, tada ste ro�eni da budete još sretniji. �ak i ako ste jako sret-ni, možete biti još sretniji. Ko-liko sretni možete biti? Koliko to�no sretni možete biti? Pa, možete biti sretniji od Boga! Od objavljivanja nevjerojat-ne serije svjetskih bestselera “Razgovori s Bogom” (više od dvije i pol godine nalazili su se

Knjige za djecu:Jules Verne: Dvorac u karpatima

Lian Hearn: Sjaj mjese�ineAnnette Wieviorka:

Kako objasniti Auschwitz svom djetetu

Knjige za odrasle:Eric Hobsbawm:

Doba ekstrema John Updike: Terorist

Ante Tomi�: �udo u Poskokovoj Dragi

Trideset i šest godina nakon po�etnog objavljivanja, na kom-paktnom disku ponovno je do-stupan dugo sviraju�i debi Josi-pe Lisac nazvan “Dnevnik jedne ljubavi”. U to doba, da podsjetim, u tadašnjoj Jugoslaviji prava se bitka vodila na tržištu singlova i na festivalima, a LP plo�e su bile rijetkost. Prvi rock LP snimila je Grupa 220, i to 1968., dok je Josipin “Dnevnik” izašao 1973. Osim što je bio debi, rije� je o prvoj konceptualnoj plo�i u ta-dašnjoj Jugoslaviji.

S glazbene strane, “Dnev-nik” je najsli�niji rock operi, odnosno mjuziklu, a ono �ime �e prvo smlaviti slušatelja jest bogata orkestracija koja je na svjetskom nivou, ogromna i prozra�na kao Eiffelov toranj. Ne�emo se pitati koliko je tada to koštalo, jer tada nije bila re-cesija, a i da je bila, koga briga, za ovako nešto bi se našle pare. Ako se ve� u doba krize u Zagre-bu grade WC-i od milijun kuna, onda se mogu snimati i ovakve plo�e.

S tekstualno - tematske strane, “Dnevnik jedne ljubavi”

Stenci.info je portal za oglašavanje FCI registriranih legla pasa. Portal je namijenjen oglašavanju legla �istokrvnih pasmina uzgojenih po pravil-niku kinološkog saveza (za Hrvatsku je to HKS) s važe�im

rodovnicama za štence te žele najaviti ili objaviti leglo, kao i onima koji nabavljaju štene i žele sto to�nije i potpunije in-formacije ve� na po�etku svoje potrage. Registracija je besplat-na i jednostavna.

na listama New York Timesa, a objavljeni su na 37 jezika), Ne-ale Donald Walsch �itateljima poru�uje da novo razumije-vanje Boga može promijeniti živote i cijeli svijet. U ovoj novoj knjizi pisac proširuje tu temu, istražuju�i na koji na�in obi�ni ljudi mogu izravno sura�ivati s Bogom kako bi svoj svakod-nevni život preobrazili u izni-mno iskustvo.

J o r g e L u i s B o r g e s (bôr’h©s) (Buenos Aires, 24. kolovoza 1899. - Ženeva, 14. lipnja 1986.) argentinski je pisac i jedan od najslavnijih pisaca dvadesetog stolje�a. Najpoznatiji je po kratkim pri�ama, ali bio je i pjesnik i esejist. Borges je tako�er pisao scenarije, i mnogo knji-ževne kritike, predgovore, podgovore, ure�ivao je broj-ne antologije te je prevodio s engleskog, francuskog i nje-ma�kog na španjolski. Njego-vo sljepilo (koje se pojavilo u odrasloj dobi, baš kao i kod njegova oca) snažno je utje-calo na njegov kasniji rad. Borges je živio kroz ve�i dio dvadesetog stolje�a, pa je na njega najviše utjecao moder-nisti�ki stil pisanja, a poseb-no simbolizam. Kao Vladimir Nabokov i nešto stariji James Joyce, kombinirao je interese

KNJIGA TJEDNA: Jorge Luis Borges - “Aleph”

Nije za �itanje u jednom dahu, ve� za promišljanje

O piscu: se kretao dalje od onoga što je on nazivao “barokom”, dok se njihov rad tome primicao. Stil kasnijih Borgesovih djela je vi-še naturalisti�ki i transparen-tan nego u njegovim ranijim djelima. Mnoge se od njegovih najpoznatijih pri�a bave pri-rodom vremena, beskrajem, zrcalima (prema kojima velik broj njegovih pri�a izražava gotovo strah), labirintima, stvarnoš�u, identitetom. Na-glasak velikog broja pri�a je na fantasti�noj radnji, kao što je knjižnica koja sadrži sve mo-gu�e varijacije teksta u knjiga-ma s 410 stranica (Babilonska knjižnica), mjesto na kojemu se sijeku svi pravci u svemiru (Aleph) i godina u kojoj vrijeme miruje, a dana je �ovjeku prije nego što �e na njega zapucati strelja�ki vod (Tajno �udo). Mi-ješao je stvarne �injenice s �ik-cijom. U nekoliko su navrata, pogotovo na po�etku karijere, ta miješanja ponekad prelazila granicu i ulazila u sferu prije-vare i literarne krivotvorine.

za svoju rodnu zemlju sa širim interesima. S njima je tako�er di-jelio višejezi�nost i razigranost jezika, no dok su Nabokov i Joyce, kako su postajali stariji, išli pre-ma sve ve�im i kompleksnijim djelima, Borges ostaje minijatu-rist. Tako�er u kontrastu s Joyce-om i Nabokovom Borgesov rad

On pokušava jednostavnim “primjerima”, odnosno pri�ama “iz svakodnevnog života”, s ime-novanim likovima smještenim u prostor koji kao da može biti i naše susjedstvo objasniti svoje vi�enje i razmišljanje o tim op-�eljudskim pitanjima. Njegov “magi�ni realizam” uistinu je opipljiv.

Zajedno s �itateljem, koji je nakon svake pri�e primoran spustiti na trenutak knjigu i pro-

mišljati o upravo pro�itanom, on “naglas” razmišlja o besmrtnosti, vjeri, sudbini, porivima, osveti, sre�i, smislu i besmislu, �ovjeku ... i tako bi se unedogled moglo nabrajati.

“Aleph” nije za �itanje “u jed-nom dahu”. No, ne zato što bi ga se moglo okarakterizirati kao do-sadnu, zamornu ili gnjavatorsku knjigu. Naprotiv. “Aleph” u sebi krije nešto kao male “kola�i�e” životne mudrosti - po jedan za

svaki dan. Snaga svake pojedine pri�e dovoljna je “dnevna doza” vlastite duhovnosti, oplemenjeno-sti ili razmišljanja. Samo ako odo-lite vlastitoj želji da ne progutate sve u jednom zalogaju užitka.

ALBUM tjedna

Josipa Lisac - “Dnevnik jedne ljubavi” (reizdanje)

je pri�a o mladoj strastvenoj gradskoj dami koja se zaljubi-la u nekog jebivjetra/pastuha (nazovimo ga Faca), koji je skroz nejasan, malo bi bio s njom, pa malo ne bi, pa se vra�a, pa se malo opet zaboravi, a ona siro-ta jadna cijelo vrijeme ne zna što �e, tako da kad se frajer�ina vra�a ona sjaji kao Lunapark, kad on odlazi ona pla�e kao lju-ta godina. I na kraju, umjesto da ga pošalje u vražju mater, ona mu kaže: “Za našu ljubav još ima nade, osje�am to.” Naravno, na albumu je to mnogo bolje napi-sano, komponirano, aranžirano i posebice otpjevano, ali to je u globalu to.

S obzirom na to da album “Dnevnik jedne ljubavi” govori iz vizure gradske ma�ke koja je u trendu, mogu�e je povu�i paralele s Carrie iz serije “Seks i grad”. Naravno, “Dnevnik jedne ljubavi” je mnogo romanti�nija plo�a koja emitira �ilozo�iju “Sa-mo jednom se ljubi”, iako hrabro govori i o ljubavnim lomovima (stih “Jer otkad jedno kraj dru-gog živimo (a htjeli smo to), ja znam da se mora prihvatiti �ak

mjestu mogao uputiti �ilozofsku kritiku takvom konceptu, ali ne-�u, iz razloga što je takav kakav jest, “Dnevnik jedne ljubavi” antologijska plo�a za bilo �iju diskogra�iju, koja je skockana pažljivo, perfekcionisti�ki, ali nikad se nije izgubila krajnja umjetni�ka vizija.

Osim Josipe Lisac, �iji je cijeli show i �iji vokali blistaju, treba re�i da je “Dnevnik” odsvirala krema tadašnje zabavne i rock muzike: Slobodan ‘Bodo’ Kova-�evi� iz Indexa, Miroslav Sedak – Ben�i� (sjajan saksofonist, go-stovao i na Azrinim plo�ama), gitarist Vedran Boži� (svoje-vremeno svirao s Hendrixom), tako�er, bila je cijela postava grupe Time, a Dado Topi� (tada ve� etablirani vokalist) je lupao defom.

Cijelu stvar su nadgledali Karlo Metikoš (kompozitor svih pjesama), Brane Živkovi� (aranžer), a rije�i je za sve pje-sme napisao Ivica Kraja�, poznat iz grupe 4M. Unato� tome što je cijeli album iznimno visoke kva-litete, isti�u se uvodna “O jednoj mladosti” i “Pla�em”, a potonja je nekako cijeli album u malom.

Šteta je slušati ovaj album u komprimiranim formatima jer je ovako bogat zvuk rijet-kost u svjetskim razmjerima, tako da se ponovno izdavanje ovog albuma može pozdraviti gromoglasnim pljeskom. (pre-uzeto s: muzika.hr, autor: Zoran Tu�kar)

Popis pjesama

O jednoj mladosti :: Srela sam se s njim :: Sre�a :: Po prvi put :: Pla�em :: Jedna kratka vijest :: Ležaj od suza :: Ne pre-poznajem ga :: Vjerujem ti sve :: Kao stranac

i laž, zato, mili moj, vjerujem ti sve” u “Vjerujem ti sve”), ali teza “Samo jednom se ljubi” nikad se ne dovodi u pitanje.

Carrie iz “Dnevnika jedne ljubavi” progutat �e svašta samo da �uje kako je voljena od ovoga fatalnog muškarca. Na ovom bih

V.B.Z. preporu�uje

Sretniji od Boga

�akove�ka knjižnica “Nikola Zrinski” preporu�uje:

WEB preporuka

www.stenci.info


PREBACUJEMO VAŠE VIDEO

MATERIJALE (svadbe, ro�endane,

proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT30 KN - 1 SAT

Odgovor: ___________________________

�l. br: _______________________________

Ime i prezime: ______________________

________ _____________________________

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

NAGRADNO PITANJE(tri besplatne posudbe)

Koji je po redu najnoviji film o Harriju Potteru?

1) 5. 2) 6. 3) 7.

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Dalibor Mislovi�, �akovec

1. MU�EN

2. ŽENA KOJOJ SAM �ITAO

3. JAHA�I NA VALOVIMA

4. U VRTLOGU IGRE

5. ROCK ‘N’ ROLL BROD

6. NO� U MUZEJU 2

7. TVRD ORAH

8. IZGUBLJENA DUŠA

9. CIGLA

10. TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

FILMSKA TOP LISTA “ME�IMURSKIH NOVINA”

1. NEBESA

2. NEMILOSRDNI GADOVI

3. DISTRIKT 9

4. GANGSTERI

5. DOBRO DOŠLI CH’TIS

6. PRISILA NA BRAK

7. POSLJEDNJA KU�A NALIJEVO

8. SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9. CRVENA STIJENA

10. SIRO�E

US BOX OFFICE

1. PARANORMAL ACTIVITY

2. SAW VI

3. WHERE THE WILD THINGS ARE

4. LAW ABIDING CITIZIEN

5. COUPLES RETREAT

6. ASTRO BOY

7. THE STEPHATER

8. G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

9. THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

DVD, BLUE RAY IZLOG

CENTAR ZA KULTURU �AKOVEC

ŽENA KOJOJ SAM �ITAO

Smještena u vrijeme na-kon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu lju-bav tinejdžera i dvostruko starije žene.

Kažu da je zabranjeno vo�e najsla�e, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni ak-teri ove ljubavne drame. Ci-jela pri�a zapo�inje s Micha-elom Bergom, petnaestogo-dišnjim mladi�em iz Berlina. Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo� mu priska�e nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati ku�i. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirova-nja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvije�a i kre�e se zahvaliti ženi koja mu je pomogla.

Ubrzo se njih dvoje upuste u romanti�nu vezu koju skri-vaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se �ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stra-nice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomlje-na srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati su�enje ratnim zlo�inci-ma iz Drugog svjetskog rata. Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivlje-nica za strašne zlo�ine....

Boži�na pri�adisneyjeva animirana obiteljska fantazija

Režija: Robert ZemeckisUloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara,

Sage Ryan, Ryan Ochoa, Bobbi Page

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

LJUBAVNICIRealisti�na ljubavna

drama o mladi�u rastrga-nom izme�u žene koju želi i žene koja ga voli.

Leonard ( Joaquin Phoenix) je karizmati�ni, no depresivni mladi� koji se vra�a natrag u roditelj-ski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susre�e dvije žene. Jedna je njegova egzoti�na i zagonetna su-sjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), k�erka obiteljskog prijatelja i biznismena ko-ji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlu�i za Sandru, pa Leonard mora donijeti kona�nu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...

Produžena verzija ot-ka�ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snala-zi s dva identiteta, visokom popularnoš�u i normalnim životom.

Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla�uje svoje obaveze: školu, pri-jatelje i život pop zvijezde. Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po�ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom ži-votu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku�i u Crowley Corners u Tenne-sseeju na dozu stvarnog ži-vota. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Monta-na nije mogla zamisliti...

Ako niste spremni imati dijete, kako �ete zadovoljiti maj�inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti.

Dok snijeg uporno pada na no� njihovog vjen�anja, mladi bra�ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jenni�er Aniston), odlu�uje napu-stiti okrutne zime Michi-gana i zaputiti se na jug kako bi zapo�eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre�u u pustolovinu braka, no-ve karijere i novog života. Ina�e se John i Jenny slažu odli�no, ali kada je u pita-nju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze. Nesiguran u vlastitu spre-mnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu�i kao do-bra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

Disneyjeva “Boži�na pri-�a”, uzbudljiva pustolovina za sva osjetila koju je iznova zamislio Oscarom nagra�e-ni redatelj Robert Zemeckis stiže i u naše kino.

Otkako je prvi puta objavljen, 1843., roman Charlesa Dickensa „Boži�-na pri�a“ plijenio je pažnju �itatelja diljem svijeta, a od dana nijemog filma pa do danas, filmski su stvara-telji uvijek iznova kazivali pri�u o škrtom Ebenezeru Scroogeu, koji mrzi Boži�, i njegovom iskupljenju. Na-ime, �angrizavi i zlovoljni Scroogea uvidi svoje greške nakon što ga posjete duhovi prošlog, sadašnjeg i budu-�eg Boži�a i pokušaju uni-jeti malo dobrote u njegovo hladno srce..

Glumci u filmu, dok glume svoje scene, nose

specijalna odijela isto�ka-na s markerima. Potom se kompjuterska animacija digitalno oslika preko nji-hovih pokreta i tako nasta-ju likovi i scenografija koju publika na koncu vidi na ekranima.

Zvjezdanu gluma�ku ekipu predvodi Jim Carrey koji u filmu glumi nekoliko klju�nih uloga – Ebenezera Scroogea u raznim život-nim razdobljima, te duhove Boži�a (Prošlog, Sadašnjeg i Budu�eg).

Cijeli nas film, uz glaz-bu s pravim blagdanskim ugo�ajem, navodi da se preusmjerimo na stvarno važne stvari u životu; na dobrotu, ljubav i istinsku radost.

Trajanje: 110 minuta. Preporu�amo starijima od 10 godina.

HANNAH MONTANA FILM

MARLEY I JA

utorak, 1.12.

18.00 BOŽI�NA PRI�AA CHRISTMAS CAROL

disneyjeva animirana obiteljska �antazija

Režija: Robert ZemeckisUloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara, Sage Ryan, Ryan Oc-

hoa, Bobbi Page,

20.00 GAMERGAMER

akcijski trilerRežija: Mark Neveldine, Brian TaylorUloge: Gerard Butler, John Lequizamo

srijeda, 2.12.nema filmskog programa

�etvrtak, 3.12.nema filmskog programa

petak, 4.12.nema filmskog programa

subota, 5.12.

18.00 BOŽI�NA PRI�Adisneyjeva animirana obiteljska

�antazija

20.00 JULIE&JULIAJULIE & JULIA

biogra�ska komi�na romanti�na drama

Režija: Nora EphronUloge: Meryl Streep, Amy Adams

nedjelja, 6.12.


�antazija

20.00 JULIE & JULIAbiogra�ska komi�na romanti�na

drama

ponedjeljak, 7.12.


�antazija

20.00 JULIE & JULIAbiogra�ska komi�na romanti�na

drama

DOM KULTURE PRELOG

nedjelja, 6. prosinca

19.00 GOLA ISTINAromanti�na komedija

biografska komi�na romanti�na dramaRežija: Nora Ephron

Uloge: Meryl Streep, Amy Adams, Stanley Tucci, Chris Messina, Linda Emond

Julie & Julia

Životi dviju legendar-nih kuharica isprepli�u se u jednoj pri�i.

Meryl Streep je Julia Child, a Amy Adams je Julie Powell u adaptaciji dvaju bestselera pod re-dateljskom palicom Nore Ephron (Powellove Julie & Julia i My Li�e in France, Julie Child i Alexa Prudho-mmea). Temeljen na dvije

istinite pri�e, film Julie & Julia isprepli�e živote dviju žena koje su, iako vremenski i prostorno razdvojene, obje prili�no izgubljene ... sve dok ne ot-kriju da je uz pravi omjer strasti, neustrašivosti i maslaca sve mogu�e.

Trajanje: 123 minute. Preporu�ujemo starijima od 7 godina.


ZA NJU: Deset (legalnih) na�ina da kaznite partnera koji vas je prevario

Jeste li se svom “dragom“ htjeli osvetiti?

PRAKTI�AN SAVJET RECEPT tjedna

Evo nekoliko savjeta kako možete najlakše o�istiti kuhinju i kuhinjsko posu�e:

1.Hladnjak �istite toplom vodom u koju ste stavili ocat. S obzirom na to da u njemu držite hranu, sigurno ne želite da vam se u njemu isparavaju kemikalije od sredstava za �iš�enje. Osim toga, riješit �ete se neželjenog smrada. Kako biste održali fri-žider mirisnim, koristite sok od limuna.

2. S posu�a odstranite zape-�ene ostatke hrane, tako da u nje-mu prokuhate vodu s praškom za pecivo. Kasnije lonce samo prebrišite.

3. Ukoliko na štednjaku ili loncima imate ostatke od rasto-pljene plastike, upotrijebite sred-stvo za skidanje laka za nokte koje u sebi ne sadrži aceton. Kako bi vam se lonci još više sjajili, operite ih u vodi u kojoj se kuhao špinat.

4. Ako kuhinja ima neugo-dan miris, zakuhajte vodu sa še�erom i cimetom, te pustite da se isparava.

5. Prljavu mikrovalnu pe�-nicu o�istite tako da u posudicu s vodom stavite kriške limuna te ih unutra zakuhate. Pustite da se sve jedno vrijeme isparava u pe�nici, te je samo poslije pre-brišite.

SEDAM stvari koje ne znate o zelenom �aju

Iznena�uju�e upotrebe zelenog �aja

Do sada ve� svi dobro zna-mo kako je pijenje zelenog �aja dobro za naša tijela. Antioksi-dantska svojstva zelenog �aja u�inila su ga obaveznim za sva-ku ženu koja drži do svog zdrav-lja, a od brojnih pozitivnih utje-caja me�u zna�ajnijima jesu pre-vencija raka i gubitak kilograma. No, zeleni �aj nije samo zdrav i ukusan napitak, on se može ko-ristiti i kao ku�ni lijek i pripra-vak za ljepotu. Saznajte sedam stvari koje niste znali o zelenom �aju ...

1. Može smanjiti nate�e-nost o�nih kapaka. Ostali ste vani predugo? Namo�ite vaticu u mlaki ili hladni zeleni �aj i sta-vite na o�i deset minuta i nate-�enost �e nestati, a vi �ete izgle-dati revitalizirano i osvježeno. 2. Može omekšati kožu. Imate grubu, suhu kožu? Ili ste previ-še vremena proveli u solariju? Iskoristite prirodna umiruju�a svojstva zelenog �aja kako biste osvježili kožu – stavite �aj u bo�i-cu sa sprej pumpicom i nekoliko puta dnevno špricajte kožu. Za-to što ima antibakterijska svoj-stva, zeleni �aj se može koristiti i kao antiseptik za iritacije kože. 3. Odli�an je za zube. Zeleni �aj sadrži �lourid, zbog �ega �u-va zdravlje zubi i desni. Može se koristiti za ispiranje usne šupljine kako bi dah bio svjež.4. Ublažava grlobolju. Antivi-rusni efekt zelenog �aja �ini ga izvrsnim za vrijeme prehlade ili gripe. Isto tako ga možete grgljati kad imate upaljeno grlo. 5. Dobar je za kosti. Prirod-no bogat mineralima, zele-ni �aj pomaže u o�uvanju gusto�e kostiju i pomaže u borbi protiv osteoporoze. 6. Može služiti kao osvježiva� prostorija. Listi�i zelenog �aja tradicionalno su se koristili kako bi upijali neugodne mi-rise. Stavite listi�e zelenog �aja u posudu i smjestite neg-dje u prostoriji ili u frižide-ru umjesto sode bikarbone.7. Dobar je za stopala. Namaka-nje stopala u zelenom �aju ne samo da �e vas revitalizirati, ve� može sprije�iti neugodne gljivi�ne infekcije i ukloniti ne-ugodne mirise.

Kada nosite nao�ale, ma-ke up može ili “slomiti“ ili vr-hunski popraviti vaš izgled. S nao�alama vaše o�i postaju fokusna to�ka, pa zato šmin-ka mora biti pomno i stru�no nanesena, osobito zato što na-o�ale s dioptrijom mijenjaju izgled vaših o�iju. Kad govo-rimo o nao�alama i make upu, mnogo je faktora u igri: jeste li kratkovidni ili dalekovidni, koja je boja okvira, za koju se prigodu šminkate ... Slijede korisni savjeti koji �e vam po-

mo�i napraviti savršen make up za ispod nao�ala.

Ako ste kratkovidni, nao-�ale �e “smanjiti“ vaše o�i. Što ve�a dioptrija, to su manje o�i. Odlu�ite se za dramati�ni ma-ke up i u njega ubacite tuš za o�i (na gornji kapak, jer otvara pogled i �ini o�i ve�ima), kao i više slojeva maskare. Ono što želite jest istaknuti o�i kako bi bile što uo�ljivije, iako djeluju manje.

Ako ste dalekovidni, o�i �e se �initi ve�ima nego što stvarno jesu. I, iako vam se ovo �ini kao pozitivna stvar, ponekad taj uve�avaju�i efekt može biti “brutalan“, osobito ako ste skloni crvenilu o�iju. Unutarnji rub donjeg kapka

iscrtajte bijelom olovkom za o�i kako biste smanjili uo�-ljivost crvenila. I posebno pazite na prijelaze sjenila jer �e se ja�e isticati, a isto je i s grudicama od maskare na trepavicama.

Odredite stil svojih nao-�ala. Ako se radi o onima kao “bez okvira“ - želite dodati dramati�ne boje sjenila kako bi se o�i istaknule. Ako imate okvir jarke boje, bolje je kori-stiti boje koje su diskretnije i suptilnije. No, u tom slu�aju boju okvira izbalansirajte na-glašavanjem usana odgovara-ju�im jarkim ružem.

MODNI dodatakBijela košulja - besmrtna i elegantna

Bijelu košulju jednostavno svi moramo imati u ormaru. Ona nikada nije out. Važno ju je samo dobro iskombinirati i prilagoditi ostalim dijelovima odje�e. Možemo je nositi u svim prilikama, od poslovne kombi-nacije pa sve do dnevnog i ve-�ernjeg looka. Osim klasi�nih krojeva, danas se u du�anima može na�i hrpa raznoraznih vrsta bijelih košulja. Od onih s klasi�nim ovratnikom, ruskom kragnom, pa sve do modela bez kragne.

Izra�ene su od svih mate-rijala te mogu imati razli�ite dodatke poput �ipke ili našive-nih detalja. Idealne su za dan u jednostavnoj kombinaciji s trapericama, uskim hla�ama ili suknjicom, dok za ve�ernji lo-ok dodajte pokoji detalj i cipele na potpeticu. Vrlo je dobro da na�ete model s malo elastina jer puno bolje stoje. Uglavnom, nastojte imati jednu totalno klasi�nog kroja te neku malo druga�iju za ve�ernje izlaske.

Jaja pjenasto umutite sa še�erom, vanilin še�erom i solju. Nakon toga do-dajte ulje i cimet, te promiješajte. Zatim dodajte brašno u koje ste prethodno umi-ješali prašak za peciva i umutite paze�i da smjesa ostane pjenasta. Na kraju dodajte naribanu mrkvu i dobro izmiješajte. U lim namazan margarinom ulijte smjesu i sta-

vite na pe�i na oko 180 stupnjeva Celziju-sa na 50 minuta. Najbolje je �a�kalicom probati je li gotovo. (U ovaj kola� možete dodati i mljevene orahe.)

Glazura: dobro izmutite še�er, maslac i sir te prelijte preko hladnog kola�a. Po želji kola� možete ukrasi� ribanom �okoladom.

Ve�ina nas iza sebe ima ba-rem nekoliko prekida. Neki od njih su bili, ne�emo re�i lijepi, ali barem pristojni, neki manje lijepi, a neki katastrofalni. �esto puta u ovu posljednju kategoriju ubra-jaju se oni koje je druga polovica izazvala svojom nemogu�noš�u da svog “malog“ zadrži u hla�ama. Ako ste se našli u takvoj situaciji, sigurno vam je pala na pamet ona uzre�ica – Nemoj se ljutiti. Osveti se. Ili, bolje re�eno, sigurno vam je došla želja da ga kaznite što je upro-pastio vezu i povrijedio vas. I dok ta-ko nekim ženama padaju na pamet pomalo sulude stvari (ne znam jeste li �uli za ženu koja je superljepilom mužev penis zalijepila za trbuh), mi predlažemo deset potpuno legalnih i ne previše psihoti�nih na�ina da kaznite partnera koji vas je preva-rio ...

Deset na�ina da kaznite partnera

1. Nemojte ni pomišljati da mu vratite njegovu omiljenu majicu koju je ostavio kod vas. Iako je ne-�ete nositi, a trenutno vam se gadi i pogled na nju, cilj je da mu oteža-te život, a kako bolje nego da mu uskratite njegove najdraže stvari.

2. Želite li biti pomalo zlo�esti – pošaljite oglas u novine, znate, u onu rubriku osobni kontakti. Budi-te kreativni i pozovite fetišiste svih vrsta da mu se jave na jedan ili sve brojeve koje ima.

3. Nazovite svoga zgodnog pri-jatelja, ili onog na kojeg je uvijek bio ljubomoran, i oti�ite s njim u no�ni provod. Dobro se zabavite i sve za-bilježite fotoaparatom, pa to stavite na neki od danas popularnih sajtova za online druženje i komunikaciju.

4. Dobite ekstra 5 kila kako bi-ste se popunili na pravim mjestima kao Joan Holloway u seriji „Momci s Madisona“ ...

5. ... ili izgubite 5 ili koliko ve� želite kilograma kako biste ponovo stali u seksi suknju ili hla�e koje je on obožavao vidjeti na vama.

6. Ako ste bili dobri s njegovom obitelji, osobito majkom ili sestrama, i ako ste još uvijek u kontaktu, nemojte im iznositi sve prljavo rublje jer �ete ispasti o�ajni. No, ako vas je prevario, ne�e škoditi da im spomenete zbog �ega se veza raspala. Znate kakve su majke i sestre, mu�it �e ga još mjeseci-ma zbog toga što je dozvolio da izgubi tako divnu djevojku poput vas.

7. Ignorirajte svaki SMS, poruku preko Facebooka ili ne�eg sli�nog,

e-mailove ... No, ako ste prisutni na internetskim društvenim mreža-ma, javljajte se svima ostalima, i to redovito, po mogu�nosti tako da on vidi kako vam je društveni život živ-lji nego ikad.

8. Ako se ne možete suzdržati od ignoriranja, onda si dajte oduška. Šaljite mu i proslje�ujte agresivno - agresivne mailove (za razliku od pasivno - agresivnih), to je uvijek terapeutsko.

9. Ako pišete pjesme ili poezi-ju, znate što vam je �initi. Sjetite se Alanis Morissete i brojnih drugih pjesnikinja/pjeva�ica koje su svoje nezadovoljstvo iznijele svijetu i to unov�ile.

10. Naredne mjesece posveti-te sebi. Bavite se zabavnim stva-rima kojima se bave slobodne žene. Naporno radite na poslu i dobijte povišicu. Oti�ite na pu-tovanje ili kupite novu odje�u. Kad god se osjetite spremnima, upoznajte novog muškarca. Zalju-bite se i uživajte u obilju odli�nog seksa. Smijte se svaki dan. A idu�i put kada naletite na svog bivšeg, spomenite sve lijepe stvari koje su vam se dogodile u životu ot-kako ste prekinuli ... ili se samo nasmiješite.

Kako najlakše o�istiti kuhinju i posu�e

Korisni savjeti• Obavezno na podo�njake nanesite

korektor, jer �e ih nao�ale istaknuti.• Nanesite svijetlo sjenilo ako vam

o�i izgledaju manje i tamnije boje ako vam o�i izgledaju ve�e s nao�alama. Ako vam o�i izgledaju manje, nanesite highli-ghter ili svijetlo sjenilo uz liniju obrve.

• Nanesite barem dva sloja maskare ako se o�i �ine manjima iza nao�ala. Ako pak se �ine ve�ima, najbolje je presko�i-ti maskaru jer �e ona samo još pove�ati o�i. Uvijek birajte maskaru za volumen, a ne onu za produljivanje jer bi se moglo dogoditi da vam smeta što vam trepavice dodiruju stakla nao�ala.

• Oblikujte obrve, i naglasite ih olov-kom. Obrve su jednako važne i kad nosite nao�ale.

• Prije smo spomenuli bijelu olovku za smanjenje crvenila o�iju. Još jedan efekt bijele olovke je da �ini o�i ve�ima.

• Kako bi male o�i djelovale ve�ima, upotrijebite jedno svjetlucavo sjenilo svi-jetle boje i nanesite ga po cijelom kapku sve do kosti ispod obrve.

MAKEUP: Kako se našminkati ako nosite nao�ale?

Mala škola make upa za žene s nao�alama

Sastojci za deset osoba Kola�:- 500 g sitno naribane mrkve- 2 žli�ice cimeta- 1 prašak za pecivo- 2 šalice brašna- 1,5 dl ulja- 1,5 šalice še�era- 1 žli�ica vanilin še�era- 4 jaja- prstohvat soli

Glazura:- 500 g še�era u prahu- 100 g maslaca- oko 200 g svježeg sira (može i sirni namaz)

Postupak pripreme

Kola� od mrkveKola� od mrkve

PO

NE

DJE

LJA

K 7

. pro

sinc

a 20

09.

05.4

0 Na

java

pro

gram

a05

.45

Mir

i dob

ro06

.15

Drug

o m

išlje

nje:

Fore

nzi�n

a m

edici

na06

.45

TV ka

lend

ar07

.00

Dobr

o ju

tro, H

rvat

ska

07.0

5 Vi

jes�

07.10

Do

bro

jutro

, Hrv

atsk

a07

.35

Vije

s� 07

.40

Dobr

o ju

tro, H

rvat

ska

08.3

5 Vi

jes�

08.4

0 Do

bro

jutro

, Hrv

atsk

a09

.05

ZABA

- 90

seku

ndi,

emisi

ja

pod

pokr

ovite

ljstv

om09

.10

Dolin

a su

nca,

tele

nove

la09

.55

Croa

� a O

sigur

anje

- pr

ozor

u

svije

t 125

10.0

0 Vi

jes�

10.0

9 Vr

ijem

e da

nas

10.10

Vi

jes�

iz ku

lture

10.15

U

cars

tvu

pigm

ejac

a Ki

mya

li u

Novo

j Gvi

neji,

dok

. � lm

11.

10

Tre�

a do

b, e

misi

ja za

um

irovl

jeni

ke12

.00

Dnev

nik

12.11

Sp

ort

12.13

Vr

ijem

e12

.16

TV ka

lend

ar12

.28

Živj

e� z

drav

ije12

.32

Opre

zno

s an�

elom

, te

leno

vela

13.2

0 M

cLeo

dove

k�er

i, se

rija

14.10

Vi

jes�

+ p

rijev

od za

gluh

e14

.19

Vrije

me

sutra

14.2

5 TV

kale

ndar

14.4

0 No

rmal

an ži

vot,

emisi

ja o

os

obam

a s i

nval

idite

tom

15.3

5 Di

rekt

16.10

Hr

vats

ka u

živo

- Vije

s� 16

.20

Hrva

tska

uživ

o17

.30

Croa

� a O

sigur

anje

- pr

ozor

u

svije

t 125

17.3

5 Na

jslab

ija ka

rika,

kviz

18.18

Ko

d An

e18

.35

Dolin

a su

nca,

tele

nove

la19

.30

Dnev

nik

19.5

6 Sp

ort

20.0

1 Vr

ijem

e20

.04

ZABA

- 90

seku

ndi,

emisi

ja

pod

pokr

ovite

ljstv

om20

.05

Pred

sjedn

i�ki i

zbor

i 200

9. -

bonu

si20

.25

Potro

ša�k

i kod

21.0

0 �a

rolij

a le

tenj

a - N

ebes

ki

divo

vi: D

ram

a� �n

a po

vije

st

cepe

lina,

dok

. ser

ija21

.55

Proc

es22

.35

Otvo

reno

23.3

0 Vi

jes�

23.4

5 Pr

edsje

dni�k

i izb

ori 2

009.

- bo

nusi

23.5

5 Po

slovn

e vi

jes�

00.0

0 Vi

jes�

iz ku

lture

00.10

Na

rubu

znan

os� :

NLO

- hr

vats

ka p

ri�a

01.0

5 Zv

jezd

ane

staz

e: V

oyag

er,

serij

a01

.50

Ksen

a - p

rince

za ra

tnica

, se

rija

02.3

5 M

omci

s Mad

isona

, ser

ija (1

2)04

.05

Potro

ša� k

i kod

04.3

5 Pr

oces

05.0

5 Op

rezn

o s a

n�el

om,

tele

nove

la

06.3

0 TE

ST06

.45

Naja

va p

rogr

ama

06.5

0 De

lta -

stan

je, c

rtana

serij

a07

.15

Trol

ovi,

crta

na se

rija

07.4

0 TV

vr� �

:---

-----

Crta

na se

rija

------

-- Vi

tam

inix

------

-- Lu

ckas

te p

a�je

pus

tolo

vine

08.0

0 �a

robn

a pl

o�a

08.15

Pl

atno

, boj

e, ki

st08

.25

Krat

ki sp

oj08

.40

Heid

i, se

rija

za d

jecu

09.0

5 Ge

m, s

et, m

e� -

serij

a za

dj

ecu

09.3

0 Vi

p M

usic

Club

10.0

0 M

onar

ch C

ove,

serij

a10

.45

Gdje

je W

inky

in ko

nj?

(Ulo

ge: E

bbie

Tam

, Aar

on

Wan

, Han

yi H

an, J

an

Decle

ir, P

eter

Bol

huis,

Salli

e Ha

rmse

n, A

nnek

e Bl

ok,

Mam

oun

Elyo

unou

ssi;

Scen

aris�

ca: T

amar

a Bo

s; Re

date

lj: M

ischa

Kam

p)12

.35

El Sh

a -

Pus

� njsk

a pr

i�a,

dok.

� lm

13.3

0 Pr

ijate

lji, h

um. s

erija

13.5

0 Zo

vem

se Ea

rl, h

um. s

erija

14.15

Ks

ena

- prin

ceza

ratn

ica,

serij

a15

.00

Kod

Ane

15.15

TV

vr� �

:---

-----

Crta

ni �

lm---

-----

Vita

min

ix---

-----

Luck

aste

pa�

je p

usto

lovi

ne15

.35

�aro

bna

plo�

a15

.50

Crna

ku� j

a: P

ravo

na

ciona

lnih

man

jina

16.2

0 Zv

jezd

ane

staz

e: V

oyag

er,

serij

a17

.05

Na ru

bu zn

anos

� : N

LO -

hrva

tska

pri�

a18

.00

Vije

s� n

a Dr

ugom

18.17

Vr

ijem

e18

.20

Župa

nijsk

a pa

nora

ma

18.4

7 Uv

ijek j

e su

n�an

o u

Phila

delp

hiji,

hum

. ser

ija19

.08

Razr

ed, h

um. s

erija

19.3

0 VI

P M

usic

Club

20.0

5 TV

Bin

go Sh

ow20

.55

Bita

nge

i prin

ceze

, hum

. se

rija

(12)

21.3

5 Vi

jes�

na

Drug

om21

.47

Vrije

me

21.5

0 M

omci

s Mad

isona

, ser

ija

(12)

22.4

0 Os

obni

bro

j, (U

loge

: Ale

ksej

M

akar

ov, L

ouise

Lom

bard

, Vj

a�es

lav R

azbe

gaje

v, Je

gor

Poze

nko,

Jurij

Tsur

ilo, V

ikto

r Ve

rzhb

itski

j, Ra

mil

Sabi

tov,

John

Am

os; S

cena

ris� :

Ev

geni

j Lav

ren�

ev i

Juri

Saga

idak

, uz s

urad

nju

Ram

ila

Jam

alej

eva;

Red

atel

j: Ev

geni

j La

vren

� ev)

00.2

5 Ži

vot p

oslij

e sm

r� , s

erija

(12)

01.15

Kr

aj p

rogr

ama

06.0

0 Pi

nk P

anth

er, c

rtana

serij

a06

.15

Spuž

vaBo

b Sk

ocka

ni, c

rtana

se

rija

06.4

0 Pu

nom

par

om, k

ulin

arsk

i iza

zov

07.10

Pr

inc i

z Bel-

Aira

, hum

. ser

ija07

.40

Pod

is� m

krov

om, h

um. s

erija

08.3

5 As

tro sh

ow, e

misi

ja10

.40

Dadi

lja, h

um. s

erija

11.10

M

alcol

m u

sred

ini, h

um. s

erija

11.35

Bi

bin

svije

t, hu

m. s

erija

12.0

5 Ex

kluziv

, mag

azin

13.0

0 Ve

�era

za 5,

lifes

tyle

emisi

ja13

.30

Tajn

a �ok

olad

e, te

lenov

ela14

.25

Hero

ji iz s

tras�

, dra

msk

a se

rija (

dvije

epizo

de)

16.0

0 Pr

inc i

z Bel-

Aira

, hum

. ser

ija

16.3

0 Po

d is�

m kr

ovom

, hum

. ser

ija17

.00

Dadi

lja, h

um. s

erija

17.3

0 M

alcol

m u

sred

ini, h

um. s

erija

18.0

0 Pu

nom

par

om, k

ulin

arsk

i iza

zov

18.3

0 Vi

jes�

, info

rma�

vna

emisi

ja

11:00

1 x

2, em

isija

o kla�

enju

12:0

0 Vi

deos

tranic

e14

:40

Dana

s pog

ledajt

e...

14:4

2 M

ali og

lasi

14:4

5 Yo

ga &

Pylat

es15

:00

Snim

ka ko

ncer

ta

16:0

0 Slo

mlje

no sr

ce, s

erijs

ki � l

m17

:00

Vijes

� 17

:10

100%

Me�

imur

sko

18:30

TV

Juke

box

19:0

0 M

e�im

urje

dana

s, inf

orm

a� vn

a em

isija

19:15

Sp

ort

19:18

Vr

ijem

e

19:20

Vo

ice of

Am

erica

19:30

Au

to m

oto n

au� c

visio

n20

:00

Spor

t pon

edjel

jkom

, tjed

ni sp

ortsk

i pre

gled

21:0

0 M

e�im

urje

dana

s21

:15

Spor

t21

:18

Vrije

me

21:30

Živ

a vat

ra, s

erijs

ki � l

m22

:30

Gile

e sv

ijet s

porta

23:0

0 Sn

imka

ruko

met

ne ut

akm

ice, p

onav

ljanje

00:15

Po

slovn

e vije

s� 00

:20

Me�

imur

je da

nas

00:35

Sp

ort

00:37

Vr

ijem

e00

:40

Voice

of A

mer

ika00

:45

Sutra

na pr

ogra

mu

00:4

8 Vi

deos

tranic

e

TV ku

�e im

aju

prav

o pr

omje

ne p

rogr

ama

05.0

0 VI

JEST

I (H

R+Z

G);

05.0

5 RA

DIO

DR

OBILI

CA; 0

6.30

GLA

S AM

ERIK

E; 0

7.10

RADI

O PL

AC;

08.0

0 VI

JEST

I +

HRA

K IN

FO; 0

9.00

VIJE

STI U

REDN

IKA;

09.

05 TE

-RE

NAC;

09.

30 P

ROGR

AM U

BOJ

I; 10

.00

VIJE

STI

(HR

+ZG)

; ;

11.42

RAD

IO P

LAC;

11.

53 H

ITOV

I TJE

DNA;

12.

00 P

ODNE

VNA

KRON

IKA

+ HR

AK

INFO

; 12

:30

PARL

A-FO

N; 1

3.30

CNN

VIJE

STI;

14.0

0 VI

JEST

I ZA

DOB

AR T

EK; 1

5.00

CNN

VIJE

STI;

15.0

5 VI

JEST

I U 16

+ H

RAK

INFO

; 18.

00 M

E�I-

MUR

SKA

KRON

IKA;

18.

15 R

ADIO

PLA

C;

19.0

3 RA

DIO

PLAN

ER; 1

9.30

PHO

NE B

OX

& S

MS

BOX;

21.0

0 TO

P 20

; 23.

00 H

ITOV

I TJ

EDNA

; 00.

00 M

usic

Spec

ial 0

1.00

NO�-

NI P

ROGR

AM

6.30

Tje

dni i

zbor

9.0

0 Vi

deos

tran

ice

13.0

0 Vi

jes�

13

.05

Tjed

ni iz

bor

16.0

0 Do

bar

dan,

Ko

rošk

a 16

.45

Vije

s�

17.0

0 Cr

tani

� lm

ovi

17.2

0 Do

godo

vš� n

e u

vese

loj h

os� ,

crt.

serij

a 17

.30

Dolin

a na

mej

i, em

isija

18.3

0 LO

TO 3

x3

PLU

S 18

.40

Izvl

a�en

je A

stra

18.4

5 Cr

tani

� lm

19

.00

TV D

nevn

ik 2

0.05

Sre

doze

mlje

, ser

ija

21.0

0 Do

kum

enta

rna

serij

a 21

.55

Odj

eci

22.4

5 Kn

jiga

men

e br

iga

23.0

0 Sk

rivno

s�

23.15

No�

ni p

rogr

am

7.30

Vre

men

ska

pano

ram

a 8.

30 A

lica

(R) 9

.00

Vide

ostr

anice

11.0

0 Dj

e�ji

prog

ram

14.

45 T

V pr

odaj

a 15

.15 T

jedn

i izb

or 1

6.00

Vid

estr

anice

17

.45

Neob

i�ne

zgod

e Tw

istov

ih, s

erija

18.

10

Jasn

o i g

lasn

o 19

.00

Vide

ospo

tovi

19.4

0 Ri

je�

Tim

a Ri

cea

20.0

0 Am

eri�k

i � lm

21.4

5 Te

mpi

-ra

na b

omba

, dok

. em

isija

22.

30 B

rane

Ron

�el

izza

odra

23.

45 D

nevn

ik p

ogra

ni�n

e TV

0.3

0 Vi

deos

tran

ice ®

7.00

24

UR 8

.00

Dje�

ji pro

gram

- crt

ani �

lmov

i 10

.00

Smije

h ni

je g

rijeh

10.2

5 Tv

pro

daja

10.5

5 Vi

ktor

ija,

serij

a 11

.50

Film

13.

05 T

v pr

odaj

a 14

.05

Rick

i Lak

e 15

.00

Ukra

deno

src

e, s

erija

15

.55

Do p

oslje

dnje

g da

ha, s

erija

16.5

5 24

sata

17

.05

Jutr

o je

za

vje�

no, s

erija

18.

00 A

n�el

i be

z kril

a, se

rija

18.5

5 24

UR 2

0.00

Lije

po je

bi�

su

sjed,

serij

a 20

.55

Farm

a 21

.55

Ku�a

nice

, ser

i-ja

22.

50 2

4 UR

23.

10 P

alica

, ser

ija 0

.15 2

4UR

1.15

No�n

a pa

nora

ma

6.20

Tv

prod

aja

6.25

Dje

�ji

prog

ram

11.2

0 Da

dilja

, hu

m.

serij

a 11

.50

Tv p

roda

ja 1

2.20

Sr

etna

lin

ija 1

3.25

Film

15.

05 C

ybill

, hu

m.

serij

a 15

.40

Moj

a su

per

sest

ra,

hum

. se

rija

16.10

Tek

sašk

i ren

džer

, ser

ija 17

.05

Bez t

raga

, se

rija1

8.00

Svije

t 20.

00 E

kipa

za o

�evi

d, se

rija

20.5

5 Am

eri�k

i � lm

22.

50 W

ill i

Grac

e, h

um.

serij

a 23

.20

Igra

ni �

lm 1

.00

Sein

feld

, hu

m.

serij

a 1.3

0 Lo

ve T

V 2.

30 N

o�na

p� c

a

10.0

0 TV

vod

i� +

turis

� �ka

sre

dišt

a Hr

vats

ke

15.2

5 Ko

ncer

t 16.

05 G

lazb

ena

emisi

ja 16

.25

Kon-

cert

18.0

5 Do

k. e

misi

ja 1

8.45

Gla

zben

a em

isija

19

.30

Jalta

, Jal

ta -

prije

nos

mju

zikla

22.

00 K

on-

cert

23.2

0 Gl

azbe

na e

misi

ja 0

0.10

TES

T

07:5

5 Ba

ywat

ch, s

erija

08:

40 O

bite

lj, s

erija

09

:00

Sabr

ina,

serij

a 09

:25

Hallo

Hol

ly 0

9:45

M

alco

lm u

sre

dini

, hum

. ser

ija 1

0:10

Sta

žist,

hum

. se

rija

10:3

0 SO

KO K

itzbü

hel 1

1:15

Die

Übe

r� ie

ger

11:5

5 M

oj u

jak

Char

lie,

serij

a 12

:15 B

ayw

atch

11:5

5 M

oj u

jak

Char

lie, s

erija

12

:15 B

ayw

atch

, ser

ija 1

3:00

Die

Sch

lüm

pfe

13:2

5 De

r ros

arot

e Pa

nthe

r 13:

30 T

rollz

13:5

0 Di

sney

s Ho

tel

Zack

& C

ody

14:15

Sco

oter

14

:40

H2O

15:

05 S

abrin

a, s

erija

15:

30 H

allo

Ho

lly 15

:50

ZiB

Flas

h 15

:55

Obi

telj,

hum

. ser

ija

16:2

0 Gi

lmor

ice,

ser

ija 1

7:05

Mal

colo

m u

sr

edin

i, hu

m. s

erija

17:

30 M

oj u

jak

Char

lie,

serij

a 17

:50

ZiB

Flas

h 17

:55

Sim

pson

i, cr

tana

se

rija

18:4

5 St

ažist

, hum

. ser

ija 2

0:15

Eki

pa

za o

�evi

d,, s

erija

21:0

5 Ku

�ani

ce, s

erija

21:5

0 Lip

s� c

k Ju

ngle

, se

rija

22:3

5 Bl

izu d

oma,

se

rija

23:2

0 La

s Ve

gas,

serij

a 0.

00 N

o�ni

pr

ogra

m

07:5

5 Dv

a i p

ol m

uška

rca,

hum

. ser

ija 0

8:20

M

alco

lm u

sred

ini,

hum

. ser

ija 0

9:15

Sta

žist,

hum

. se

rija

10:10

Cha

rmed

11:0

0 Uv

od u

an

atom

iju, s

erija

12:

00 S

AM 1

4:00

Mi s

mo

obite

lj! 1

5:00

U20

16:

00 D

eine

Cha

nce!

17

:00

ta

18:0

0 Vi

jes�

18:

10 S

imps

oni 1

9:10

Ga

lileo

20:

15 S

ad si

mrt

av, �

lm 2

2.35

Gal

ileo

Spez

ial 2

3.30

No�

ni p

rogr

am

05:3

0 Ju

tarn

ji pr

ogra

m 10

:00

Dvoj

e ko

d Ka

ll-w

assa

11:0

0 Su

tkin

ja B

arba

ra S

ales

ch 1

3:00

Br

i 1

4:00

Dvo

je k

od K

allw

assa

15:

00 S

ut-

kinja

Bar

bara

Sal

esch

16:

00 S

udac

Ale

xand

er

Hold

17:

00 N

iedr

ig u

nd K

uhnt

18:

00 L

enße

n &

Par

tner

18:

30 K

11

19:3

0 M

agaz

in 2

0:00

Vi

jes�

20:15

Deu

tsch

land

wird

schw

ange

r 21.1

5 Ke

rner

22:5

0 Tv

repo

rtaža

23.2

0 Ak

te Sc

hick

sal

0.15

No�

ni p

rogr

am

08:0

0 Izm

e�u

nas

08:3

0 Do

bra,

loša

vre

-m

ena

09:0

0 To

�no

u 9

09:3

0 Fa

mili

enhi

lfe

mit

Herz

10:

30 M

oje

dije

te 1

1:00

Unse

re

erst

e ge

mei

nsam

e W

ohnu

ng

11:3

0 Di

e Ki

nder

ärzt

e vo

n St

. M

arie

n 12

:00

To�n

o u

12 1

4:00

Oliv

er G

eiss

en S

how

15:

00 M

i en

im

Leb

en! 1

7:00

Ein

er g

egen

Hun

dert

17:3

0 Izm

e�u

nas

18:0

0 Ex

plos

iv 1

8:30

Exc

lusiv

18

:45

Vije

s� 1

9:03

Vrij

eme

19:0

5 Al

les

was

zä

hlt

19:4

0 Do

bra,

loša

vre

men

a 20

:15 T

ko

želi

bi�

mili

juna

š? 2

1.15

Baue

r su

cht

Frau

22

:00

Extr

a 23

:30

30 M

inut

en D

euts

chla

nd

0.00

No�

ni p

rogr

am

08:2

0 Ju

tarn

ji pr

ogra

m 0

9:00

Fra

uent

ausc

h 11

:00

Obite

lj 13

:00

Kick

ers

13:2

5 Po

kém

on

14:4

5 Yu

-Gi-O

h! 15

:05

Poki

to T

V 15

:15 D

rago

n Ba

ll GT

15:

40 N

arut

o 16

:05

Sofa

, hum

. ser

ija

16:3

0 Pu

na k

u�a,

hum

. ser

ija 17

:00

Još s

tojim

, hu

m. s

erija

18:0

0 Fr

eund

e un

d He

lfer!,

ser

ija

19:0

0 Ro

dney

20:

00 V

ijes�

20:

15 D

ie K

och-

pro�

s 21

.15 R

ach

22.15

Ext

ra 2

3.15

No�

ni

prog

ram

6.00

Pok

er 8

.30

Spor

tqui

z 11

.30

Rekl

amni

pr

ogra

m 1

4.30

Spo

rtqu

iz 17

.30

Poke

r 18

.30

Bund

eslig

a ak

tuel

l 20.

00 R

ukom

et, p

rijen

os

22.15

DSF

akt

uell

8.30

Nog

omet

na

plaž

i 10

.00

Gew

ichth

e-be

n, p

rijen

os 1

3.00

Ski

sprin

gen

15.0

0 Eu

-ro

goal

s 17

.30

Nogo

met

21.0

0 Bo

ks 2

3.00

M

otor

spor

t

18.55

Ex

kluziv

, mag

azin

19.0

5 Ve

�era

za 5

(pro

duže

na

verzi

ja XX

L), lif

esty

le em

isija

20.0

0 La

n�an

a rea

kcija

, (ak

cijsk

i, 19

96.; R

edat

elj: A

ndre

w

Davis

; Ulo

ge: K

eanu

Ree

ves,

Mor

gan

Free

man

, Rac

hel

Weis

z, Fr

ed W

ard,

Kev

in

Dunn

, Bria

n Co

x, Jo

anna

Ca

ssid

y)21

.50

Klop

ka za

milij

unaš

a,

(akc

ijska

kom

edija

, 199

9.;

Reda

telj:

Vin

cent

Kok

; Ulo

ge:

Jack

ie Ch

an, S

hu Q

i, Ton

y Le

ung,

Emil C

hau,

Bra

d Al

lan)

23.4

0 Vi

jes�

, info

rma�

vna

emisi

ja23

.55

Ta� c

a u su

knji,

igran

i � lm

, ko

med

ija01

.55

Astro

show

, em

isija

06:3

0 Ja

ckie

Cha

n, cr

tana

serij

a07

:10

Poco

yo, c

rtana

serij

a07

:30

Tom

ica i p

rijat

elji,

crta

na

serij

a07

:40

Jago

dica

Bob

ica, c

rtana

se

rija

08:0

5 Bu

mba

, crta

na se

rija

08:15

Ez

o TV

, tar

ot sh

ow

08:3

0 No

va lo

va, T

V ig

ra10

:00

Lude

70-te

, ser

ija11:

00

Naši

najb

olji

dani

, ser

ija12

:00

IN m

agaz

in

12:5

0 Na

ša m

ala

klin

ika, s

erija

13:5

0 Na

jbol

je go

dine

, ser

ija14

:50

Sve

zbog

jedn

og d

je�a

ka,

igra

ni �

lm

17:0

0 Vi

jes�

Nov

e TV

17:2

5 Na

ša m

ala

klin

ika, s

erija

18:2

5 IN

mag

azin

19:15

Dn

evni

k Nov

e TV

20:0

0 Na

jbol

je go

dine

, ser

ija21

:00

Slu�

ajni

mili

juna

š, (S

AD,

2002

., ko

med

ija; R

edat

elj:

Stev

en B

rill;

Glum

e: A

dam

Sa

ndle

r, W

inon

a Ry

der,

John

Tu

rturro

, Alle

n Co

vert,

Pet

er

Galla

gher

)22

:55

Vije

s�

23:10

Za

kon

broj

eva,

serij

a00

:10

Sein

feld

, ser

ija00

:40

Tele

vizij

ska

posla

, ser

ija

01:10

Irs

ka b

ra�a

, ser

ija (1

2)02

:10

Ezo

TV, t

arot

show

03:10

Irs

ka b

ra�a

, ser

ija (1

2)04

:10

Zbog

om, l

juba

vni�e

, kr

imin

alis�

�ki �

lm05

:45

IN m

agaz

in

06:2

0 Kr

aj p

rogr

ama

Sara

h Je

ssic

a Pa

rker

Sara

h Je

ssic

a Pa

rker

(5.1

2. u

20.

00 h

, RTL

Tel

eviz

ija)

(5.1

2. u

20.

00 h

, RTL

Tel

eviz

ija)

od

1.1

2.20

09.

od

1.1

2.20

09.

do

7.1

2.20

09.

do

7.1

2.20

09.

09:58

NA

JAVA

PROG

RAM

A10

:00

VEKE

RICA

prije

podn

evni

prog

ram

VTV

-a12

:00

MAL

I OGL

ASI

12:10

ŠK

OLA

ŠAHA

12:25

KU

LTUR

NI M

AGAZ

IN em

isija

o kul

turi

13:0

0 VT

V TJ

EDNI

K uz k

omen

tar z

a slu

šno o

šte�e

ne

osob

e13

:30

VJER

A I N

ADA

vjersk

i pro

gram

uz ko

men

tar z

a slu

šno o

šte�e

ne os

obe

14:0

0 PR

ESSIC

A ta

lk sh

ow15

:00

VEKE

RICA

17:0

0 VI

JEST

I VTV

-A17

:05

MAL

I OGL

ASI

17:30

SP

ORTS

KI ZO

OM em

isija

o spo

rtu

PREG

LED

PREG

LED

TVTV

18:35

IZ

PROŠ

LOST

I TV

kalen

dar

18:4

0 VI

JEST

I VTV

-A18

:55

VREM

ENSK

A PR

OGNO

ZA19

:00

NEW

SFLA

SH - G

LASA

AM

ERIK

E19

:10

MAL

I OGL

ASI

19:20

NI

NJA

KORN

JA�E

anim

irana

serij

a 20

:00

VIJE

STI V

TV-A

20:0

5 KO

KTEL

moz

ai�na

emisi

ja21

:00

OGLE

DALO

M U

BUD

U�NO

ST ko

ntak

t em

isija

22:0

0 SP

ORTS

KI ZO

OM em

isija

o spo

rtu23

:00

VIJE

STI V

TV-A

23:20

ŠK

OLA

ŠAHA

------

- IZ

PROŠ

LOST

I TV

kalen

dar

------

- OD

JAVA

PROG

RAM

A---

----

VIDE

OSTR

ANIC

E

6.35 Videostranice 10.15 Dje�ji program 11.55

Tjedni izbor 13.00 Vijes� 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokum

entarna serija 16.30 Vijes� 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokum

entarna emisi-

ja 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos-

� 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani

� lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 M

e�unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 O

djeci 22.45 Am

eri�ki � lm 0.25 No�ni program

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi� Peyton, serija 18.30 Pri-m

orski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije�

Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Am

eri�ka serija 22.20 Dokum

entarna emisija 23.20 Am

eri�ki � m

1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni�ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program - crtani

� lmovi 10.00 Sm

ijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Sestri�na Be e, � lm

13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljed-njeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje�no, serija 18.00 An�eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Farm

a 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Pal-ica, serija 0.10 Šest m

odela, serija 0.45 24UR 1.45 No�na panoram

a

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje�ji program 11.20

Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20

Sretna linija 13.25 Bijeg, � lm 15.05 Cybill, hum

. serija 15.40 M

oja super sestra, hum. serija

16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 18.55 O

.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o�evid, serija 20.55 Aljaska u plam

enu, � lm 22.45 W

ill i Grace, hum. serija

23.20 Igra suza, � lm 1.30 Seinfeld, hum

. serija 2.00 Love Tv

10.00 TV vodi� + turis� �ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena em

isija 16.25 Koncert 18.05 Dok. em

isija 18.45 Glazbena em

isija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena em

isija 00.10 TEST

07:55 Baywatch, serija 08:40 O

bitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 M

alcolm u sredini, hum

. serija 10:10 Stažist, hum

. serija 10:30 SOKO

Kitzbühel 11:15 Die Über� ieger 11:55 M

oj ujak Charlie, serija 12:15 Bayw

atch 11:55 Moj ujak Charlie, serija

12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlüm

pfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack &

Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O

15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 O

bitelj, hum.

serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 M

alcolom

u sredini, hum. serija 17:30 M

oj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Sim

psoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum

. serija 20:15 SOKO

Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, � lm

22.45 Cobra 11, serija 23.35 No�ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum

. serija 08:20 M



. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u

anatomiju, serija 12:00 SAM

14:00 Mi sm

o obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes� 18:10 Sim

psoni 19:10 Galileo 20:15 Safari, � lm

22.15 Stromberg 23.15 Tv To-

tal 0.15 No�ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall-

wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00

Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sut-

kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen &

Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00

Vijes� 20:15 Orao, � lm

22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No�ni program

08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša vre-

mena 09:00 To�no u 9 09:30 Fam

ilienhilfe m

it Herz 10:30 Moje dijete 11:00 U

nsere erste

gemeinsam

e W

ohnung 11:30

Die Kinderärzte von St. M

arien 12:00 To�no u 12 14:00 O

liver Geissen Show

15:00 Mi en

im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30

Izme�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv

18:45 Vijes� 19:03 Vrijeme 19:05 Alles w

as zählt 19:40 Dobra, loša vrem

ena 20:15 Eki-pa za o�evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 M

onk, serija 23.10 No�ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauen-

tausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25

Pokémon 14:45 Yu-G

i-Oh! 15:05 Pokito

TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 N

aruto 16:05 Sofa, hum

. serija 16:30 Puna ku�a, hum

. serija 17:00 Još stojim, hum

. serija 18:00 Freunde und H

elfer!, serija 19:00 Svije oko Jim

a, hum. serija 20:00 Vijes�

20:15 Zuhause im G

lück 22:15 exklusiv 0.15 N

o�ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni

program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30

Bundesliga aktuell

19.40 Poker

20.40 Nogom

et, prijenos 23.00 Sportquiz

8.30 Skispringen 10.30 Langlauf 12.30 Skisprin-gen 15.30 Nogom

et 17.00 Tenis, prijenos 19.25 Hokej, prijenos 23.00 Eurogoals

05.50 Najava program

a05.55

Normalan život, em

isija o osobam

a s invaliditetom06.45

TV kalendar07.00

Dobro jutro, Hrvatska07.05

Vijes� 07.10


Vijes� 07.40


Vijes� 08.40


ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom09.10

Dolina sunca, telenovela09.55

Croa� a Osiguranje - prozor u svijet 125

10.00 Vijes�

10.09 Vrijem

e danas10.10

Vijes� iz kulture10.15

Seychelles la perle de l’ocean, dok. � lm

11.10 Danny na m

oru, dok. serija11.40

Kulturna baš� na: Ozalj12.00

Dnevnik12.11

Sport12.13

Vrijeme

12.16 TV kalendar

12.28 Živje� zdravije

12.32 Oprezno s an�elom

, telenovela

13.20 M

cLeodove k�eri, serija14.10

Vijes� + prijevod za gluhe14.19

Vrijeme sutra

14.25 TV kalendar

14.40 M

e�u nama

15.35 Em

isija pu�ke i predajne kulture

16.10 Hrvatska uživo - Vijes�

16.20 Hrvatska uživo

17.30 Croa� a Osiguranje - prozor u svijet 125

17.35 Najslabija karika, kviz

18.18 Kod Ane

18.35 Dolina sunca, telenovela

19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta

19.30 Dnevnik

19.56 Sport

20.01 Vrijem

e20.04

Predsjedni�ki izbori 2009. - bonusi

20.14 ZABA - 90 sekundi, em

isija pod pokroviteljstvom

20.20 Globalno sijelo

20.55 Hrvatsko podm

orje 5: Morski

gradovi, dok. serija21.30

Poslovni klub22.00

Živje� zdravije22.10

Otvoreno23.05

Vijes� 23.20


23.30 Poslovne vijes�

23.35 Vijes� iz kulture

23.45 Drugi form

at00.40

Zvjezdane staze: Voyager, serija

01.25 Ksena - princeza ratnica, serija

02.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12)

02.55 Seychelles la perle de l’ocean, dok. � lm

03.45 Skica za portret

04.05 Globalno sijelo

04.35 Poslovni klub


, telenovela

06.35 TEST


a06.55

Delta - stanje, crtana serija

07.15 Trolovi, crtana serija

07.40 TV vr� �:

-------- Danica

-------- Spektakl na livadi

-------- Crtani � lm

-------- Profesor Baltazar

08.10 Navrh jezika

08.25 Izazovi: Am

brin život, talijanski dok. � lm

za mlade

08.40 Heidi, serija za djecu

09.05 Gem

, set, me� - serija za

djecu09.30

Vip Music Club

10.00 M

onarch Cove, serija10.45

A Figh� ng Chance, (Uloge: Danny M

ouse� s, Jimi

Petulla, Kelly Vint, Jus� n Spates; Scenarist: Jim

mi

Petulla; Redatelj: Alan Vint)12.30

Gregorijana - specijal12.55

Dokuteka13.30

Prijatelji, hum. serija

13.50 Zovem

se Earl, hum. serija


15.00 Kod Ane

15.15 TV vr� �:

-------- Danica

-------- Spektakl na livadi

-------- Crtani � lm


15.45 Koga briga?

16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija

17.05 Drugi form

at18.00

Vijes� na Drugom18.17

Vrijeme

18.20 Županijska panoram

a18.47

Hum. serija

19.08 Sim

psoni, crtana serija19.30

VIP Music Club

20.05 Ciklus an� fašis� �kog � lm

a: Most, (Uloge: Bata

Živojinovi�, Slobodan Perovi�, Relja Baši�, Boris Dvornik, Igor Galo, Sibina M

ijatovi�, Boro Begovi�, Jovan Jani�ijevi� Burduš; Scenaris� : Predrag Golubovi�, or�e Lebovi�; Redatelj: Hajrudin Krvavac)

21.50 Vijes� na Drugom

22.02 Vrijem

e22.10

Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12)

23.00 Život poslije sm

r� , serija (12)

23.50 Gregorijana - specijal

00.15 Kraj program

a

06.40 Pink Panther, crtana serija

06.55 SpužvaBob Skockani, crtana serija

07.25 Punom

parom, kulinarski

izazov07.50

Princ iz Bel-Aira, hum. serija

08.20 Pod is� m

krovom, hum

. serija

09.15 Astro show, em

isija11.20

Dadilja, hum. serija

11.50 M


. serija

12.15 Rat u ku�i, hum

. serija12.45

Exkluziv, magazin

12.55 Ve�era za 5, lifestyle em

isija13.25

RTL pomaže djeci

13.35 Tajna �okolade, telenovela

14.30 Heroji iz stras� , dram

ska serija (dvije epizode)

16.05 Princ iz Bel-Aira, hum

. serija 16.35

Pod is� m krovom

, hum.

serija17.00


17.30 M


. serija

11:00 1 x 2, em

isija o kla�enju12:00

Videostranice14:40

Danas pogledajte...14:42

Mali oglasi

14:45 Yoga &

Pylates15:00

Auto moto nau� c vision, ponavljanje

15:30 Gile e svijet sporta, ponavljanje

16:00 Slom

ljeno srce, serijski � lm17:00

Vijes� 17:10

Sport ponedjeljkom, ponavljanje

18:10 ATON – Centar izvrsnos� , em

isija pod

TV ku�e imaju pravo prom

jene programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DRO-BILICA; 06.30 GLAS AM

ERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PRO-GRAM

U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 M

OVIE SHOW

; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 M

E�IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO

PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SM

S BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITO-VI TJEDNA; 00.00 M

usic Special 01.00 NO�NI PROGRAM

09:58 NAJAVA PROGRAM

A10:00

VEKERICA prijepodnevni program VTV-a

12:00 M

ALI OGLASI12:10

ŠKOLA ŠAHA12:30

SPORTSKI ZOOM em

isija o sportu13:30

KOKTEL mozai�na em

isija14:30

TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal

15:00 VEKERICA

17:00 VIJESTI VTV-A

17:05 M

ALI OGLASI17:25

EUROMAXX TV m

agazin18:00

ZASTUPNI�KI KLUB18:35

IZ PROŠLOSTI TV kalendar

NE

DJE

LJA 6. p

rosinca 2009.

8.00 Dje�ji program 9.55 Koncert 10.30

Divlje živo� nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i m

ladež 12.00 Ljudi i zem-

lja 13.00 Vijes� 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Sim

psoni 16.30 Vijes� 16.50 Am

eri�ki � lm 18.35 Izvla�enje lota

18.45 Crtani � lm 19.00 Dnevnik 20.00

24, serija 20.45 Dokumentarna em

isija 22.00 Vijes� 22.45 Am

eri�ki � lm 0.25

No�ni program

7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim

Lucy, serija 12.00 N

aša pjesma 12.20 TV prodaja

12.55 Film za djecu i m

ladež 15.00 Sport

nedjeljom

18.15 Videospo-

tovi 19.30 Vijes� 20.00 Ushuia, serija

20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve�er baleta 22.45 Dnevnik pograni�ne TV 23.15 Videostranice

07.45 TV prodaja 8.00 Dje�ji program

11.10 Školska

košarkaška liga

12.10 Provjereno 13.10 M

oja Kina, dok. seri-ja 13.40 Film

za djecu i mladež 15.40

Lijepi ljudi, serija 16.35 Bajkovita pri�a, � lm

18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 U

R 20.00 As � tud not padu?! 21.35 Život nije šala, serija 22.40 Am

eri�ki � lm

1.05 No�na panoram

a

7.45 TV 8.05 Dje�ji program 12.00 Igra,

hum. serija 12.35 Fantas� �an poziv

14.25 Film 15.50 Vražja kuhinja 16.45

Kalifornija 17.45 S� lis� 18.40 Pazi, kam-

era! 19.15 TV Tuba 20.00 Ameri�ki � lm

21.30 Psych, serija 22.45 Laži s ljubavlju 23.40 Film

1.20 Vatreni de�ki, serija 2.25 Love Tv

10.00 TV vodi� + turis� �ka središta Hrvatske

15.25 Koncert

16.05 Glaz-

bena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok.

emisija 18.45 Glazbena em


isija 00.10 TEST

6.10 Jutarnji program 7.25 Program

za djecu i m

ladež 12.30 Jamie O

liver 12.55 M

oja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Sim

psoni 15.10 Sm

allville, serija 16:15 Što je sa Bria-nom

?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku�anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 N

ewton 20:00 ZIB 20

20:07 Vrijeme 20:15 G

host Dog, � lm


a06.00

Jelovnici izgubljenog vrem

ena06.20

Glas domovine

06.45 Eurom

agazin07.15

Duhovni izazovi07.45

TV kalendar08.00

Vijes� 08.10

Haydn od Zagreba do Šangaja, koncert

09.15 Opera box

09.45 TV kalendar


10.00 Vijes�

10.09 Vrijem

e danas10.10


Maria M

ontessori: Život za djecu, m

ini-serija12.00

Dnevnik12.11

Sport12.13

Vrijeme


12.25 Plodovi zem

lje13.20

Rijeka: More


14.00 Nedjeljom

u dva15.05

Mir i dobro

15.40 Vijes�

15.45 Vrijem

e sutra15.50

Bogovi su pali na tjeme,

(Glasovi: Marius W

eyers, Sandra Prinsloo, N!xau, Louw

Verwey, M

ichael Thys, Nic De Jager; Scenarist i redatelj: Jam

ie Uys)

17.40 Lijepom

našom: Velika

18.35 U istom

loncu, kulinarski show

19.14 Za one koji m

isle unaprijed - CO

19.15 LOTO 6/45

19.30 Dnevnik

19.56 Sport

20.01 Vrijem

e20.10

Tko želi bi� milijunaš?,

kviz21.15

Mišolovka W

alta Disneyja, (Uloge: M

atej �avlovi�, Željko Vukm

irica, Predrag Vušovi�, M

arina Nemet,

Jadranka Matkovi�,

Marinko Prga, Josip

Maro� , Slavko Juraga,

Boris Fes� ni; Scenarist i redatelj: Eduard Tom

i�i� Buntauli)

22.30 Vijes�


22.55 Film

ski vikend Meg Ryan:

Kad muškarac voli ženu,

(Uloge: Meg Ryan, Andy

Garcia, Lauren Tom, Philip

Seymour Ho� m

an, Tina M

ajorino, Mae W

hitman,

Ellen Burstyn, Eugene Roche; Scenaris� : Ronald Bass i Al Franken; Redatelj: Luis M

andoki)00.55

Maria M

ontessori: Život za djecu, m

ini-serija02.25

Garaža02.55

Lijepom našom

: Velika03.45

U istom loncu, kulinarski

show04.25

Plodovi zemlje

05.15 Rijeka: M

ore

06.10 TEST


a06.30

Dje�ak i vjeverica, crtana serija

06.55 San o slavi, serija za djecu

07.20 W

inkyn konj (Uloge: Ebbie Tam

, Aaron Wan, Hanyi

Han, Jan Decleir, Be y Schuurm

an, Mam

oun Elyounoussi, Sallie Harm

sen, Peter Bolhuis, Anneke Blok, Nori de W

inter; Scenarist: Tamara

Bos; Redatelj: Mischa

Kamp)

08.45 Prijatelji

09.50 Nora Fora, TV igra za djecu

10.40 Biblija

10.50 Portret m

jesta i Crkve11.00

Pregrada: Misa, prijenos

(nije kod.na sat.)12.00

Moje pjesm

e moji snovi,

(Uloge: Julie Andrews,

Christopher Plumm

er, Eleanor Parker, Richard Haydn, Peggy W

ood; Scenaris� : Ernest Lehm

an, Richard Rogers (po m

o� vima istoim

ena rom

ana Howarda

Lindsaya); Redatelj: Robert W

ise)14.45

Hokej na ledu, EBEL liga: M

edveš�ak - EC VSV, prijenos

17.35 Beaver Creek: Svjetski ski kup (M

) - veleslalom,

prijenos 1. vožnje18.40

Magazin nogom

etne Lige prvaka

19.40 Garaža

20.15 Ponos Hrvatske - dodjela priznanja

22.15 Za one koji m

isle unaprijed - CO

22.20 Beaver Creek: Svjetski ski kup (M

) - veleslalom,

snimka 2. vožnje

23.10 Sportske vijes�

23.20 Dobre nam

jere, TV serija (12)

00.05 Nove avanture stare Chris� ne, hum

. serija00.25

Dobro ugo�ena ve�er: Božo Paradžik

01.25 Transfer

01.55 Kraj program

a--------

Ples sa zvijezdama

07.40 Zvijezde Ekstra: Keanu Reeves (2. dio), zabavna em

isija08.05

Grupna terapija, hum. serija

08.35 Astro Boy, crtana serija

09.00 Ulica Sezam

e, animirana

serija10.10

Bikeri s Marsa, crtana serija

10.35 Ben 10, crtana serija

11.00 Discovery: Atlas - Japan, dok. � lm

11.50 Jedna od de�kiju, hum

. serija

12.20 Najve�i hrvatski m

isteriji, zabavni talk show

13.15 Tajna, igrani � lm

, obiteljska dram

a15.05

Obiteljski kamen, igrani � lm

, rom

an� �na komedija

16.55 Odred za �isto�u, dok. em

isija17.30

Exkluziv, magazin

18.30 Vijes� , inform

a� vna emisija

19.05 Budi m

i prijatelj, emisija

uživo

07:55 Danas pogledajte…

07:57 M

ali oglasi 08:00

Dje�ja televizija12:00

Zagrljaj ljepote, ponavljanje13:00

Ekran zdravstva13:50

Snimka koncerta

15:10 Aktualno, ponavljanje

16:00 Hello Ki y

16:15 Bajke Grim

m

16:45 Lolek i Bolek

17:00 Tjedna kronika

17:30 Snim

ka rukometne utakm

ice 19:00

Tjedna kronika19:30

TV jukebox20:00

Zapisano u zvijezdama, kontakt

emisija

21:30 Kocka, igrani � lm

23:10 Tjedna kronika

23:40 Sutra na program

u23:43

Videostranice


jene programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DRO-BILICA;06.30 GLAS AM

ERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM

U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJED-NA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 M

E�IMURSKA KRONIKA; 18.15

RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SM

S BOX; 21.00 MUSIC

NEWS - NEW

YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 M

usic Special: 01.00 NO�NI PROGRAM

22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, � lm

0.25 N

o�ni program 07:45 Stažist, hum

. serija 8:40 Cine-Tipp08:50 G

ülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah &

Marc 10:45

Disney Film

parade 12.10

Crtani � lm

12:20 Anim

irani � lm 13.50 N

amještaljka,

� lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400,

serija 18:00 New

s� me 18:10 Sim

psoni, crtana serija 19:10 G

alileo 20:15 Da-nas ja…

, � lm 22.15 Die M

anns, � lm 0.25

No�ni program

08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare

11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i

mladež 13:20 Das w

eiß doch jedes Kind! 14:20 Grä� n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, � lm

18:30 Vijes� 19:05 Grä� n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o�evid, serija 21:15 M

entalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planeto-pia 23:30 Vojna ekipa za o�evid, serija 0.30 No�ni program

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00

Alles was zählt 11:30 Autopro� s 12:00

Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež

15:40 Mein Garten 16:45 M

ario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes� 19:03 Vrijem

e 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 M

othra, � lm

22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No�ni

program

8.00 Dje�ji program 11:00 M

agic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani � lm

ovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Cam

p Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack &

Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack &

Cody 20:15 Insomnia,

� lm 22:10 Zakon i red: O

djel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No�ni program


program 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesli-

ga aktuell 19.00 Rukomet, prijenos 22.00

Männer Tv 22.30 DSF Reportaža

9.00 N

ogomet

na plaži

11.00 Ge-

wichtheben,

prijenos 13.00

Skisprin-gen 14.00 Kuglanje 15.00 Gew

ichtheben 18.30 Eurogoals 20.10 Reiten 21.15 Polo 22.20 Golf


. serija18.30

Vijes� , informa� vna em

isija18.55

Exkluziv, magazin


isija 19.35

Punom parom

, kulinarski izazov

20.00 Najve�i hrvatski m

isteriji, zabavni talk show

21.00 Jezikova juha, reality show

21.55 Am

eri�ka pita 4, (komedija,

2005.; Redatelj: Steve Rash; Uloge: Tad Hilgenbrink, Arielle Kebbel, Eugene Levy, Jason Earles, Crystle Lightning, Chris Ow

en)23.40


isija23.50

Chuck, akcijska serija00.40

Najtraženiji, igrani � lm,

akcijski triler02.15

Astro show, emisija

06:45 Jackie Chan, crtana serija

07:10 Pocoyo, crtana serija

07:30 Tom

ica i prijatelji, crtana serija

07:40 Jagodica Bobica, crtana serija

08:05 Bum

ba, crtana serija08:15

Ezo TV, tarot show

08:45 Nova lova, TV igra

10:15 Lude 70-e, serija

11:15 Naši najbolji dani, serija

12:15 IN m

agazin 13:05

Naša mala klinika, serija

14:05 Najbolje godine, serija

15:05 Is� na o ljubavi, (VB, 2004., rom

an� �na komedija;

Redatelj: John Hay; Glume:

Dougray Sco , Jennifer Love Hew

i , David Chris� an, Freddie W

aters, Kate Miles)

17:00 Vijes� Nove TV

17:25 Naša m

ala klinika, serija18:25

IN magazin

19:15 Dnevnik Nove TV


21:00 Ja u ljubav vjerujem

, (VB, SAD, 1999., rom

an� �na kom

edija; Redatelj: Roger M

ichell; Glume: Julia

Roberts, Hugh Grant, Richard M

cCabe, Rhys Ifans, Jam

es Dreyfus)23:20

Vijes� 23:35

Zakon brojeva, serija00:30

Seinfeld, serija01:00

Televizijska posla, serija01:30

Irska bra�a, serija (12)03:20

Ezo TV, tarot show04:20

Jednom iz ljubavi,

roman� �na dram

a06:00

IN magazin

06:35 Kraj program

a

20.00 Ta� ca u suknji, (kom

edija, 1993.; Redatelj: Chris Colum

bus; Uloge: Robin W

illiams, Sally Field, Pierce

Brosnan, Harvey Fierstein, Polly Holliday, Lisa Jakub)

22.10 CSI: M

iami, krim

i serija23.05

El Cortez, (triler, 2006.; Redatelj: Stephen Purvis; Uloge: Lou Diam

ond Phillips, Glenn Plum

mer, Bruce

Weitz, Tracy M

iddendorf, Jam

es McDaniel)

00.40 Porkyjeva osveta, igrani � lm

, kom

edija (12)

07:05 Bum


Power Rangers, crtana

serija07:45

Superheroj Spiderman,

crtana serija08:10

Graditelj Bob, crtana serija08:25

Winx, crtana serija

08:50 Dora istražuje, crtana serija

09:15 Gorm

i� , crtana serija09:30

Ulica sje�anja, crtana serija10:30

Automo� v, auto-m

oto m

agazin11:00

Magazin Lige prvaka

11:30 Novac, business m

agazin12:00

Ameri�ki predsjednik,

igrani � lm

14:05 Bourneov iden� tet, igrani � lm

16:25

Vijes� 16:35

Supertalent, show19:15

Dnevnik Nove TV20:00

Nad lipom 35,

humoris� �no-glazbeni

show21:00

Sve zbog jednog dje�aka, (SAD, 2002., rom

an� �na kom

edija; Redatelj: Chris W

eitz,Paul Weitz; Glum

e: Hugh Grant, Nicholas Hoult, Sharon Sm

all, M

adison Cook, Jordan Cook)

23:00 Red Carpet , show

biz m

agazin (15)00:20

Trenutak is� ne, game show

(15)

01:20 Apokalipsa danas, ratna dram

a04:35

Cuba Feliz, dokumentarni

� lm06:15

Kraj programa

UTO

RA

K 1. p

rosinca 2009.


A14:15

MOJA ISTRA dokum

entarna emisija

15:00 VJERA I NADA vjerski program

15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV m

agazin16:00

TV ORDINACIJA kontakt emisija

17:15 JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokum

entarni serijal18:10

EUROMAXX TV m

agazin

18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar

19:00 ZOV PRIRODE em

isija o lovu i ribolovu19:30

VTV TJEDNIK20:05

KULTURNI MAGAZIN em

isija o kulturi20:45

PRESSICA talk show21:45

METAL EYE glazbena em

isija22:45

IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:50

OKOLO K(R)OLE mozai�na em

isija-------

ODJAVA PROGRAMA

------- VIDEOSTRANICE

pokroviteljstvom18:25

TV Jukebox19:00

Me�im

urje danas, informa� vna em

isija19:15

Sport19:18

Vrijeme

19:20 Voice of Am

erica19:30

Dom 2, em

isija o ure�enju interijera20:00

�akove�ki kutak21:00

Me�im

urje danas21:15

Sport21:18

Vrijeme

21:30 Igrani � lm

23:05 Poslovne vijes�

23:10 M

e�imurje danas

23:25 Sport

23:37 Vrijem

e23:40

Voice of America

18:40 VIJESTI VTV-A

18:55 VREM

ENSKA PROGNOZA19:00

NEWSFLASH - GLASA AM

ERIKE19:10

MALI OGLASI

19:20 NINJA KORNJA�E anim

irana serija 20:00

VIJESTI VTV-A20:05

TV ORDINACIJA 21:00

JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni

serijal22:00

NAŠ VARAŽDIN dokumentarni � lm

22:30 ZASTUPNI�KI KLUB

23:00 VIJESTI VTV-A

------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar

23:20 ŠKOLA ŠAHA

------- ODJAVA PROGRAM

A-------

VIDEOSTRANICE

SU

BO

TA 5

. pro

sinc

a 20

09.

7.00

Tje

dni i

zbor

10.

20 F

ilm z

a dj

ecu

i m

lade

ž 11.4

5 Po

no�n

i klu

b ®

12.5

5 Vi

jes-

� 13

.30

Tjed

ni i

zbor

14.

35 A

mer

i�ka

hum

oris�

�na

se

rija

14.5

5 Ca

rolin

e u

met

ropo

li, s

erija

15.

20 E

misi

ja T

V Ko

per

- Ca

podi

stria

15.

50 A

lica

16.3

0 Vi

jes�

16.

45 C

rtan

a se

rija

17.10

Na

vrtu

, em

isija

17.3

5 O

zare

17.4

0 Do

ma�

e vi

že

18.10

Slo

vens

ki m

agaz

in 1

8.40

Crt

ani

� lm

19.

00 T

V Dn

evni

k 20

.05

Amer

i�ki

� lm

21.4

0 Ve

lika

imen

a m

alog

a ek

rana

22

.45

Vije

s�

22.5

5 Se

rija

23.4

0 No

�ni

prog

ram

7.30

Vid

eost

rani

ce 8

.00

TV p

roda

ja 8

.30

Tjed

ni iz

bor 9

.00

TV p

roda

ja 9

.30

Tjed

ni

izbor

11.0

0 Dj

e�ji

prog

ram

12.

30 F

ilm

za d

jecu

i m

lade

ž 14

.00

Vide

ospo

tovi

15

.50

Tv p

roda

ja 1

6.30

Vid

eost

rani

ce

18.0

0 Gr

adi�

Peyt

on, s

erija

18.4

5 Gl

azba

20

.00

Amer

i�ki �

lm 2

1.40

Oliv

er T

wist

, se

rija

22.3

0 Ko

ncer

t sub

otnj

ih n

o�i 0

.50

Dnev

nik

prek

ogra

ni�n

e TV

1.10

Vid

eo-

stra

nice

7.45

TV

prod

aja

8.00

Dje

�ji p

rogr

am

11.0

5 Ps

i� Ru

di, s

erija

11.4

0 Pl

ane�

, do

k.

serij

a 12

.40

Ljuba

v kr

oz ž

elud

ac 1

3.20

As

� t

ud n

ot p

adu?

! 15

.10 L

ijepi

ljud

i, se

rija

16.0

5 M

uška

rci u

kroš

njam

a, se

ri-ja

17.0

0 Fi

lm za

dje

cu i

mla

dež 1

8.55

24

UR 2

0.00

Far

ma

21.15

Am

eri�k

i � lm

ovi

1.00

No�n

a pa

nora

ma

7.30

Tv

pr

odaj

a 8.

05

Dje�

ji pr

o-gr

am 1

2.00

Igr

a, h

um.

serij

a 12

.35

Fant

as� �

an p

oziv

14.

05

arob

nice

, se

rija

15.5

0 Vr

ažja

kuh

inja

16.

50 K

a-lif

orni

ja 1

7.45

Lje

po� c

a i z

vije

r, sh

ow

18.4

0 Pa

zi, k

amer

a! 1

9.30

TV

Tuba

20

.00

Sre�

a, �

lm 2

1.40

Psyc

h, s

erija

22

.40

Amer

i�ki

� lm

1.30

Lov

e TV

10.0

0 TV

vod

i� +

turis

� �ka

sre

dišt

a Hr

vats

ke 1

5.25

Kon

cert

16.

05 G

laz-

bena

em

isija

16.2

5 Ko

ncer

t 18.

05 D

ok.

emisi

ja 1

8.45

Gla

zben

a em

isija

20.

00

Konc

ert 2

1.40

Konc

ert 2

3.20

Gla

zben

a em

isija

00.

10 T

EST

6.10

Jut

arnj

i pr

ogra

m 7

.25

Prog

ram

za

djec

u i m

ladež

12.

30 J

amie

Oliv

er 1

2.55

M

oja l

juba

v i ja

13.2

0 Ka

te Fo

x 14.

25 Fr

ed-

die

14.4

5 Sim

pson

i 15.

10 S

mall

ville

, ser

ija

16:15

Što

je sa

Bria

nom

?, se

rija

17:0

0 Al

les

Be y

! 17

:45

Ku�a

nice

, ser

ija 1

8:25

Hitn

a

služb

a, se

rija

19.3

0 Ne

wto

n 20

:00

ZIB 2

0 20

:07

Vrije

me

20:15

Izgu

blje

ni u

svem

iru,

� lm

21.5

0 Od

mor

u P

arizu

, � l

m 2

3.30

No

�ni p

rogr

am

07:4

0 St

rom

berg

08:

50 D

r. Ps

ycho

09

:50

Sim

ply

the

Best

10:

45 E

lton

vs.

Sim

on 1

1:45

switc

h 12

:15 F

amily

Guy

12

:45

Futu

ram

a 13

:10 A

mer

ican

High

13

:40

Amer

ican

Cam

pus 1

4:05

Mal

colm

u

sred

ini,

hum

. se

rija

15:0

0 St

ažist

, hu

m. s

erija

16:0

0 De

ine

Chan

ce! 1

7:00

U2

0 18

:10 S

imps

oni,

crta

na se

rija

19:10

ta

lk t

alk

talk

20:

15 T

ango

, � lm

22.

40

Pron

a�i

me

u Ne

w Y

orku

, � l

m 0

.15

No�n

i pro

gram

08:0

0 al

phat

eam

11:0

0 Do

bar

dan,

uj

ak D

oc!

12:0

0 De

al o

r no

Dea

l 13

:00

Best

of

Talk

14:

00 D

voje

kod

Ka

llwas

sa

15:0

0 Su

tkin

ja

Barb

ara

Sale

sch

16:0

0 Su

dac

Alex

ande

r H

old

17:0

0 au

tom

agaz

in 1

7:30

Len

ßen

&

Part

ner

18:0

0 Al

lesT

este

r im

Ein

satz

18

:30

Vije

s� 1

8:40

Mag

azin

19:15

K11

20

.15 V

era

Drak

e, �

lm 2

2.15

Gen

ial

dane

ben

0.35

No�

ni p

rogr

am

08:4

5 Ex

clusiv

08:

55 E

xplo

siv 0

9:25

Do

bra,

lo

ša

vrem

ena

12:0

0 Cr

tani

� l

mov

i 13:

50 D

okum

enta

rni �

lm 15

:20

Die

90er

Sh

ow

16:4

5 Un

glau

blich

! 17

:45

Die

10 s

chrä

gste

n Pr

omi-P

ärch

-en

18:

45 V

ijes�

19

:03

Vrije

me

19:0

5 Ex

plos

iv 2

0:15

Sup

er t

alen

t, pr

ijeno

s 21

.55

Geni

al

dane

ben

22.5

5 No

�ni

prog

ram

5.30

Jut

arnj

i pr

ogra

m 1

2.35

Clu

eles

s, � l

m 1

4.25

Tan

go im

Sch

nee,

� lm

16.

00

Hum

oris�

�ne

ser

ije 1

9.00

Das

A-T

eam

20

.00

Vije

s�

20.15

Tr

ansp

orte

r, � l

m

22.3

5 To

tal R

ecal

l, � l

m 0

.35

No�n

i pro

-gr

am

6.00

Po

ker

8.30

Sp

ortq

uiz

11.3

0 Re

klam

ni

prog

ram

14

.30

Spor

tqui

z 17

.30

Poke

r 18

.30

Bund

eslig

a ak

tuel

l 20

.15 P

oker

22.

15 D

SF a

ktue

ll 23

.00

Spor

tqui

z

8.30

Mot

orsp

ort

9.00

Ral

lye

13.0

0 Sk

isprin

gen

15.0

0 Ge

wich

theb

en

18.0

0 Sk

isprin

gen,

pr

ijeno

s 20

.00

Kam

pfsp

ort 2

3.00

Hrv

anje

06.0

0 Na

java

pro

gram

a06

.05

repr

izni p

rogr

am06

.45

TV ka

lend

ar07

.00

Znan

stve

na p

e� ca

07.3

0 Iza

ekr

ana

08.0

0 Vi

jes�

08.15

Ki

note

ka -

ciklu

s kla

si�no

g ve

ster

na: W

inch

este

r 73,

(U

loge

: Jam

es St

ewar

t, Sh

elle

y Win

ters

, Roc

k Hu

dson

, Ton

y Cur

� s, D

an

Dury

ea, S

teph

en M

cNal

ly,

Mill

ard

Mitc

hell,

Will

Ge

ar; S

cena

ris� :

Rob

ert L

. Ri

char

ds, B

orde

n Ch

ase;

Re

date

lj: A

ntho

ny M

ann)

09.4

5 Sk

ica za

por

tret

09.5

5 Cr

oa� a

Osig

uran

je -

proz

or u

sv

ijet 1

2510

.00

Vije

s� 10

.09

Vrije

me

dana

s10

.10

Vije

s� iz

kultu

re10

.15

Ku�n

i lju

bim

ci10

.50

Vete

rani

mira

, em

isija

za

bran

itelje

12.0

0 Dn

evni

k12

.11

Spor

t12

.13

Vrije

me

12.15

TV

kale

ndar

12.3

0 Op

rezn

o s a

n�el

om,

tele

nove

la13

.20

Prizm

a, m

ul� n

acio

naln

i m

agaz

in14

.05

Duho

vni i

zazo

vi14

.35

Jelo

vnici

izgu

blje

nog

vrem

ena

14.5

5 Re

porte

ri: SV

ALBA

RD -

proz

or

u Ar

k� k

16.0

5 Eu

rom

agaz

in16

.40

Vije

s� 16

.49

Vrije

me

sutra

16.5

5 Ku

lturn

a ba

š� na

: Gaj

eta

- sv

e� b

rod

17.10

Pa

nthe

ra Sp

elea

, dok

. � lm

17.4

0 Cr

oa� a

Osig

uran

je -

proz

or u

sv

ijet 1

2517

.45

Svirc

i moj

i, gl

azbe

na e

misi

ja18

.30

HP -

gdje

ste

vi, t

u je

i vaš

a po

šta

18.3

5 U

istom

lonc

u, ku

linar

ski

show

19.15

LO

TO 7/

3919

.30

Dnev

nik

19.5

6 Sp

ort

20.0

1 Vr

ijem

e20

.10

Ples

sa zv

ijezd

ama,

1. d

io21

.35

Ples

sa zv

ijezd

ama,

2. d

io22

.00

Vije

s� 22

.15

Vije

s� iz

kultu

re22

.25

Film

ski v

ikend

Meg

Rya

n:

Doka

z živo

ta, (

Ulog

e: M

eg

Ryan

, Rus

sell

Crow

e, D

avid

M

orse

, Pam

ela

Reed

, Dav

id

Caru

so, M

ario

Erne

sto

Sanc

hez,

Go

ried

John

; Sc

enar

ist: T

ony G

ilroy

; Re

date

lj: Ta

ylor

Hac

kfor

d)00

.40

Film

ski m

arat

on: P

ala�

a s

reše

tkam

a, (U

loge

: Cla

ire

Dane

s, Bi

ll Pu

llman

, Kat

e Be

ckin

sale

, Lou

Dia

mon

d Ph

illip

s, Ja

cque

line

Kim

, Da

niel

Lapa

ine,

Tom

Am

ande

s, Ai

mm

e Gr

aham

, Jo

hn D

oe, K

ay To

ng Li

m;

Scen

arist

: Dav

id A

rata

(p

rem

a pr

i�i A

dam

a Fie

ldsa

i D

avid

a Ar

ate)

; Red

atel

j: Jo

nath

an K

apla

n)02

.20

Film

ski m

arat

on: U

vrnu

to

puto

vanj

e, (U

loge

: Lol

ita

Davi

dovi

ch, A

ndre

as W

ilson

, Fa

res F

ares

, Ale

xand

er

Skar

sgrd

, Jul

ie B

enz,

John

La

rroqu

e e

, Joh

n Sa

vage

, Gr

eg G

erm

ann;

Scen

aris�

: Bj

örne

Lars

on, L

isa Ta

ube

i Jo

han

Sand

stor

m; R

edat

elj:

Björ

ne La

rson

)03

.50

Skica

za p

ortre

t03

.55

Pant

era

Spel

ea, d

ok. �

lm04

.25

Svirc

i moj

i, gl

azbe

na

emisi

ja05

.10

Opre

zno

s an�

elom

, te

leno

vela

07.0

0 TV

vodi

� + p

anor

ame

turis

� �ki

h sr

edišt

a Hr

vats

ke07

.20

Naja

va p

rogr

ama

07.2

5 Vr

ijem

e je

za D

isney

ja: 1

01

dalm

a� n

ac07

.50

Vrije

me

je za

Disn

eyja

: Le

gend

a o

Tarz

anu

08.15

Na

kraj

u ul

ice08

.45

Nini

n ku

tak

08.5

0 Da

nica

08.5

5 Pr

ipov

jeda

�: G

r�ki

mito

vi09

.20

Koki

ce09

.50

Ekst

rem

ne ži

vo� n

je, d

ok.

serij

a10

.20

Parla

onica

11.15

Ig

rajm

o se

11.30

Br

iljan

teen

12.15

Hr

vats

ki p

isci n

a TV

ek

ranu

- Sl

obod

an N

ovak

: Isp

ovije

d ko

ju n

iste

zavr

ijedi

li13

.55

KS a

utom

agaz

in14

.25

4 zid

a15

.00

Volim

nog

omet

18.0

0 Izm

e�u

zem

lje i n

eba:

U

zem

lji H

imba

, dok

. ser

ija

18.5

0 Be

aver

Cre

ek: S

vjet

ski s

ki

kup

(M) -

spus

t, pr

ijeno

s20

.10

HNL:

Osije

k - Ši

beni

k,

prije

nos

22.10

Sp

orts

ke vi

jes�

22.2

0 HP

- gd

je st

e vi

, tu

je i v

aša

pošt

a22

.25

Dobr

e na

mje

re, T

V se

rija

(12)

23.15

No

� u ka

zališ

tu: K

rležij

ada

00.5

5 Ga

raža

01.2

5 Kr

aj p

rogr

ama

06.10

He

roji

iz st

ras�

, dra

msk

a se

rija

07.0

0 As

tro B

oy, c

rtana

serij

a07

.25

Ulica

Seza

me,

ani

mira

na

serij

a08

.30

Bike

ri s M

arsa

, crta

na se

rija

09.0

0 Be

n 10

, crta

na se

rija

09.4

0 Ta

jna

�oko

lade

, tel

enov

ela

10.3

5 Je

dna

od d

e�ki

ju, h

um.

serij

a11.

05

Tajn

a, o

bite

ljska

dra

ma

12.5

0 Pr

edsje

dni�k

i trg

: Ves

na

Pusi�

i Dra

gan

Prim

orac

13.3

5 Pl

ja�k

a, ig

rani

� lm

, tril

er15

.55

Prem

ier l

iga: W

est H

am

- Man

ches

ter U

nite

d,

prije

nos

18.0

0 Zv

ijezd

e Ek

stra

: Kea

nu

Reev

es (2

. dio

), za

bavn

a em

isija

18.3

0 Vi

jes�

, inf

orm

a� v

na

emisi

ja19

.05

Disc

over

y: A

tlas -

Japa

n,

dok.

� lm

20.0

0 Ob

iteljs

ki ka

men

, (ro

man

� �na

kom

edija

, 20

05.;

Reda

telj:

Tho

mas

Be

zuch

a; U

loge

: Sar

ah

Jess

ica P

arke

r, De

rmot

07:55

Da

nas p

ogled

ajte…

07:57

M

ali og

lasi

08:0

0 Dj

e�ja

telev

izija

12:0

0 1x

2, em

isija

o kla�

enju

13:0

0 Tr

zalic

a, po

navlj

anje

14:0

0 Za

grlja

j ljep

ote,

emisi

ja o m

oder

nom

na

�inu ž

ivljen

ja15

:00

Vjež

banj

e dem

okra

cije,

pona

vljan

je

16:0

0 He

llo Ki

y, c

rtani

� lm

16:16

Ba

jke G

rimm

, crta

ni �

lm16

:45

Lolek

i Bol

ek, c

rtani

� lm

17:0

0 Vi

jes�

17:0

5 Za

pisa

no u

zvije

zdam

a, ko

ntak

t em

isija

18:0

5 Ak

tualn

o19

:00

Vijes

� 19

:10

Vino

teka

, em

isija

o kul

turi

pijen

ja vin

a20

:10

Glaz

ba ko

ja src

e dira

21:30

M

oma�

ka za

bava

, igra

ni �

lm23

:15

Vijes

� 23

:25

Sutra

na pr

ogra

mu

TV ku

�e im

aju

prav

o pr

omje

ne p

rogr

ama

05.0

0 RA

DIO

BUD

ILICA

; 06

.30

GLAS

AM

ERIK

E; 0

7.00

HIT

OVI

TJE

DNA;

07.

30

RECE

PTI

AKO

VEK

IH M

LINO

VA; 0

8.00

VI

JEST

I; 08

.15 R

ADO

SNA

VIJE

ST;

09.0

0 EV

ERGR

EENC

AJG;

10.

00 V

IJEST

I (Z

G) +

HR

AK

INFO

; 10

.05

HALO

OLD

TIM

ERI;

11.0

0 PO

LJO

PRIV

REDN

A EM

ISIJA

; 12.

00

TJED

NIK;

12.

45 J

A SA

M S

VAM

A U

SVE

DANE

...;

13:0

0 HR

AK

INFO

; 13

.03

A SR

CE K

UCA;

13.15

ME�

IMUR

SKI M

INUL

I CA

JTI;

15.3

0 VI

JEST

IZA

DOBA

R TE

K - R

E-PR

IZA;

16.

30 V

IJEST

I (Z

G);

16.3

5 LIG

A 98

; 18

.30

VIJE

STI(Z

G);

18.3

5 FO

RMUL

A 13

; 22.

00 H

ITO

VI T

JEDN

A; 2

2.07

AB

PO-

EZIJA

; 00.

00 M

usic

Spec

ial: 0

1.00

NO�N

I PR

OGR

AM

Mul

rone

y, Di

ane

Keat

on,

Clai

re D

anes

, Rac

hel

McA

dam

s, Cr

aig T

. Nel

son,

Lu

ke W

ilson

, Ty G

iord

ano,

El

izabe

th R

ease

r)21

.50

Boom

eran

g, (k

omed

ija,

1992

.; Re

date

lj: R

egin

ald

Hudl

in; U

loge

: Edd

ie

Mur

phy,

Robi

n Gi

vens

, Ha

lle B

erry

, Dav

id A

lan

Grie

r, M

ar� n

Law

renc

e,

Grac

e Jo

nes)

23.5

5 Po

rkyj

eva

osve

ta,

(kom

edija

, 198

5.; R

edat

elj:

Jam

es K

omac

k; U

loge

: Da

n M

onah

an, W

ya

Knig

ht, T

ony G

anio

s, M

ark

Herri

er, K

aki H

unte

r, Ch

uck

Mitc

hell)

01.3

0 Va

trena

s� h

ija, i

gran

i � lm

, ak

cijsk

i (12

)

05:3

0 Ez

o TV

, tar

ot sh

ow07

:10

Bum

ba, c

rtana

serij

a07

:25

Pow

er R

ange

rs, s

erija

07:5

0 Su

perh

eroj

Spid

erm

an,

crta

na se

rija

08:15

Gr

adite

lj Bo

b, cr

tana

serij

a08

:30

Win

x, cr

tana

serij

a08

:55

Dora

istra

žuje

, crta

na se

rija

09:2

0 Go

rmi�

, crta

na se

rija

09:3

5 Ku

�ani

ce iz

viso

kog

druš

tva,

serij

a10

:40

U se

dmom

neb

u, se

rija

11:40

Sm

allv

ille,

serij

a12

:40

Odm

or iz

snov

a, ko

med

ija14

:30

Povr

atak

u b

udu�

nost

, ig

rani

� lm

16

:50

Vije

s� 17

:00

Kod

Ane,

kulin

arsk

i sho

w17

:50

Lud,

zbun

jen,

nor

mal

an,

serij

a19

:15

Dnev

nik N

ove

TV20

:00

Bour

neov

iden

� tet

, (SA

D/Nj

ema�

ka/�

eška

, 200

2.,

akcij

a/av

antu

ra; R

ežija

: Do

ug Li

man

; Glu

me:

Ma

Da

mon

, Fra

nka

Pote

nte,

Ch

ris C

oope

r, Cl

ive O

wen

, Br

ian

Cox)

22:15

Un

derw

orld

2, (

SAD,

20

06.,

akcij

a; R

edat

elji:

Le

n W

isem

an; G

lum

e:

Kate

Bec

kins

ale,

Sco

Sp

eedm

an,To

ny C

urra

n,

Dere

k Jac

obi,

Bill

Nigh

y,

Stev

en M

acki

ntos

h)00

:10

Amer

i�ki p

reds

jedn

ik,

rom

an� �

na d

ram

a02

:10

Vido

vi�

Mila

n (18

)03

:10

Zele

na m

ilja,

dra

ma

06:15

U

sedm

om n

ebu

07:0

0 Kr

aj p

rogr

ama

SR

IJE

DA

2. p

rosi

nca

2009

.

06:10

Kul

tura

06:

15 O

dmev

i 07

:00

Vije

s�

07:0

5 Do

bro

jutr

o 08

:00

Vije

s� 0

8:05

Dob

ro

jutr

o 09

:00

Vije

s� 0

9:05

Spo

rt 0

9:35

Crt

ani

� lm

ovi 1

0:20

Zla

tko

zakl

adko

: reg

rato

v sir

up,

pono

vite

v 10

:35

Knjig

a m

ene

brig

a 11

:00

Do-

kum

enta

rna

emisi

ja 11

:30

Mod

ro 12

:00

Ljudj

e i

zem

lja 1

3:00

Vije

s� ,

spor

t, vr

ijem

e 13

:25

Umje

tnos

t ig

re 1

3:50

Odp

e�

pesn

iki

14:0

0 Do

kum

enta

rac

mje

seca

15:10

Mos

tovi

- Hi

dak

15:4

5 Cr

tana

serij

a 16

:05

Mal

e siv

e ce

lice,

kvi

z 17

:00

Novo

s� ,

spor

t, vr

ijem

e 17

:35

Z va

mi

18:3

0 Lo

to 18

:40

Crat

ani �

lmov

i 18:

55 V

rijem

e 19

:00

Dnev

nik 1

9:35

Vrij

eme

19:4

0 Sp

ort 1

9:55

Nj

ema�

ki �

lm 2

2:00

Odm

evi,

kultu

ra, s

port

, vr

ijem

e 23

:05

Om

izje

07:0

0 Tv

pro

daja

08:

00 Z

lato

lask

a 09

:00

Dje�

ji pr

ogra

m

12.0

0 Vi

jes�

12

.20

Dram

-sk

i pro

gram

14.

00 H

umor

is� �

ne s

erije

18:

00

Vije

s� 1

8:05

Kal

ejdo

skop

19:

00 S

erija

20:

00

Amer

i�ki �

lm 22

:00

Fran

cusk

a prir

edba

00:

00

Slov

ensk

a ja

zz sc

ena

00:4

5 Vi

deos

tran

ice

7.00

24

UR 8

.00

Dje�

ji pr

ogra

m -

crta

ni �

lmo-

vi 1

0.00

Sm

ijeh

nije

grij

eh 1

0.25

Tv

prod

aja

10.5

5 Vi

ktor

ija, s

erija

11.5

0 Sv

adba

, � lm

13.0

5 Tv

pro

daja

14.

05 R

icki L

ake

15.0

0 Uk

rade

no

srce

, ser

ija 1

5.55

Do

poslj

ednj

eg d

aha,

ser

ija

16.5

5 24

sat

a 17

.05

Jutr

o je

za

vje�

no, s

erija

18

.00

An�e

li be

z kr

ila,

serij

a 19

.00

24 s

ata

20.0

0 Fa

rma

21.0

0 Ub

ojst

va p

o br

ojev

ima,

� l

m 2

2.25

24

UR 2

2.50

Nas

tava

k � l

ma

23.3

5 Pa

lica,

ser

ija 0

.30

Šest

mod

ela,

ser

ija 1

.00

No�n

a pa

nora

ma

6.20

Tv

prod

aja

6.25

Dje

�ji

prog

ram

11.2

0 Dr

agi J

ohn,

hum

. ser

ija 11

.50

Tv p

roda

ja 12

.20

Sret

na lin

ija 13

.25

Hlad

nokr

vno

uboj

stvo

, � lm

15

.05

Cybi

ll, h

um.

serij

a 15

.40

Moj

a su

per

sest

ra,

hum

. se

rija

16.10

Tek

sašk

i re

ndže

r, se

rija

17.0

5 Be

z tr

aga,

ser

ija 1

8.00

Svi

jet

18.5

5 O

.C.,

serij

a 20

.00

Ekip

a za

o�e

vid,

se

rija

20.5

5 Kr

okod

il Du

ndee

u Lo

s Ang

eles

u,

� lm

22.

35 W

ill i

Gra

ce,

hum

. se

rija

23.0

5 Gl

avom

kro

z zid

, � l

m 1

.15 S

einf

eld,

hum

. se

rija

1.45

Love

Tv

10.0

0 TV

vod

i� +

turis

� �ka

sre

dišt

a Hr

vats

ke

15.2

5 Ko

ncer

t 16

.05

Glaz

bena

em

isija

16.

25

Konc

ert 1

8.05

Dok

. em

isija

18.5

5 No

gom

etna

Eu

rolig

a, p

rijen

os 2

0.50

Kon

cert

21.4

0 Ko

n-ce

rt 2

3.20

Gla

zben

a em

isija

00.

10 T

EST

8.25

Jut

arnj

i pr

ogra

m 9

.30

Dje�

ji pr

ogra

m

14.0

0 Do

kum

enta

rne

serij

e 15

.50

Hallo

Hol

ly

16.15

Gilm

oric

e, se

rija

17.0

0 Hu

mor

is� �

na se

ri-ja

17.

20 M

alco

m u

sre

dini

, hum

. ser

ija 1

7.40

Si

mps

oni,

crta

na s

erija

18.

55 S

tažis

t, hu

m.

serij

a 19

.30

Moj

uja

k… 2

0.00

Vije

s�

20.15

Al

eksa

ndar

, � lm

22.

20 Z

iB F

lash

22.

35 C

obra

11

, ser

ija 2

3.20

No�

ni p

rogr

am

6.10

Dje

�ji �

lmov

i 10.

00 F

ilm za

dje

cu i

mla

dež

12.0

0 SA

M 14

.00

Mi s

mo

obite

lj! 15

.00

Ljub

av,

dok.

ser

ija 1

6.00

U20

17.

00 t

a

18.0

0 Vi

jes�

18

.20

Sim

pson

i, cr

tana

ser

ija 1

9.10

Gal

ileo

20.15

Lip

s� c

k Ju

ngle

22.

15 S

ve o

sek

su, s

erija

23

.10 T

v To

tal 0

.10 N

o�ni

pro

gram

5.15

Jut

arnj

i pro

gram

11.0

0 Su

tkin

ja B

arba

ra S

e-le

sch

12.0

0 Su

dar

Ale

xand

er H

old

13.0

0 Br

i

14.0

0 Dv

oje

kod

Kallw

assa

13.0

0 Su

tkin

ja B

arba

ra

Sele

sch

16.0

0 Su

dar

Alex

ande

r Hol

d 17

.00

Nied

rig

und

Kuhn

t 18

.00

Mag

azin

18.

30 A

nna

i nje

zina

ljuba

v 18

.00

Lenß

en &

Par

tner

19.

00 K

11 2

0.15

No

gom

et: L

iga

prva

ka, p

rijen

os 2

2.20

24

Stud

en

23.4

5 No

�ni p

rogr

am

08:0

0 Iz

me�

u na

s 08:

30 D

obra

, loš

a vr

emen

a 09

:00

To�n

o u

9 09

:30

Fam

ilien

hilfe

mit

Herz

10

:30

Moj

e di

jete

11:0

0 U

nser

e er

ste

gem

ein-

sam

e W

ohnu

ng 1

1:30

Die

Kind

erär

zte

von

St.

Mar

ien

12:0

0 To

�no

u 12

14:0

0 O

liver

Gei

ssen

Sh

ow 1

5:00

Mi

en im

Leb

en! 1

7:00

Ein

er g

e-ge

n Hu

nder

t 17:

30 Iz

me�

u na

s 18

:00

Expl

osiv

18

:30

Excl

usiv

18

:45

Vije

s�

19:0

3 Vr

ijem

e 19

:05

Alle

s w

as z

ählt

19:4

0 Do

bra,

loš

a vr

e-m

ena

20:15

Sup

er d

adilj

a 21

.15 R

aus

aus

den

Schu

lden

22.

15 S

tern

Tv,

prij

enos

0.0

0 N

o�ni

pr

ogra

m

08:2

0 In

form

acije

09:

00 F

raue

ntau

sch

11:0

0 O

bite

lj 13

:00

Kick

ers

13:2

5 Po

kém

on

14:4

5 Yu

-Gi-O

h! 1

5:05

Pok

ito T

V 15

:15 D

rago

n Ba

ll GT

15:

40 N

arut

o 16

:05

Sofa

, hum

. ser

ija 1

6:30

Pu

na k

u�a,

hum

. ser

ija 1

7:00

Još

sto

jim, h

um.

serij

a 18

:00

Freu

nde

und

Helfe

r!, s

erija

19:

00

Big

Brot

her 2

0:00

Vije

s� 2

0:15

Zvj

ezda

ne st

aze,

se

rija

21.10

Zvj

ezda

na v

rata

, ser

ija 2

2.05

Tor

ch-

woo

d, se

rija

23.10

No�

ni p

rogr

am

6.00

Pok

er 8

.30

Spor

tqui

z 11

.30

Rekl

amni

pro

-gr

am 14

.30

Spor

tqui

z 17.

30 P

oker

18.3

0 Bu

ndes

-lig

a ak

tuel

l 20.

15 D

SF M

otor

22.

15 M

änne

r Tv

8.45

Eur

ogoa

ls 9.

30 N

ogom

et 1

1.00

Skisp

rin-

gen

15.0

0 Te

nis,

prije

nos 1

7.00

Bita

hlon

, prij

enos

20

.00

Polo

21.2

0 Re

iten

22.4

5 M

otor

spor

t

05.5

0 Na

java

pro

gram

a05

.55

Me�

u na

ma

06.4

5 TV

kale

ndar

07.0

0 Do

bro

jutro

, Hrv

atsk

a07

.05

Vije

s� 07

.10

Dobr

o ju

tro, H

rvat

ska

07.3

5 Vi

jes�

07.4

0 Do

bro

jutro

, Hrv

atsk

a08

.35

Vije

s� 08

.40

Dobr

o ju

tro, H

rvat

ska

09.0

5 ZA

BA -

90 se

kund

i, em

isija

po

d po

krov

iteljs

tvom

09.10

Do

lina

sunc

a, te

leno

vela

09.5

5 Cr

oa� a

Osig

uran

je -

proz

or

u sv

ijet 1

2510

.00

Vije

s� 10

.09

Vrije

me

dana

s10

.10

Vije

s� iz

kultu

re10

.15

The

Dana

kil D

eser

t in

Ethi

opia

, dok

. � lm

11.05

HP

- gd

je st

e vi

, tu

je i v

aša

pošt

a11.

10

Opra

h Sh

ow12

.00

Dnev

nik

12.11

Sp

ort

12.13

Vr

ijem

e12

.16

TV ka

lend

ar12

.28

Živj

e� z

drav

ije12

.32

Opre

zno

s an�

elom

, te

leno

vela

13.2

0 M

cLeo

dove

k�er

i, se

rija

14.10

Vi

jes�

+ p

rijev

od za

gluh

e14

.19

Vrije

me

sutra

14.2

5 TV

kale

ndar

14.4

0 Ri

je� i

živo

t, re

ligijs

ki

prog

ram

15.3

5 Ek

o zo

na16

.10

Hrva

tska

uživ

o - V

ijes�

16.2

0 Hr

vats

ka u

živo

17.2

5 Cr

oa� a

Osig

uran

je -

proz

or

u sv

ijet 1

2517

.30

Najsl

abija

karik

a, kv

iz18

.13

Kod

Ane

18.3

0 Do

lina

sunc

a, te

leno

vela

19.15

LO

TO 7/

3919

.20

HP -

gdje

ste

vi, t

u je

i vaš

a po

šta

19.3

0 Dn

evni

k19

.56

Spor

t20

.01

Vrije

me

20.0

4 Pr

edsje

dni�k

i izb

ori 2

009.

- b

onus

i20

.14

ZABA

- 90

seku

ndi,

emisi

ja

pod

pokr

ovite

ljstv

om20

.20

A sa

d u

Euro

pu!

21.10

Lu

da ku

�a, h

um. s

erija

21.5

0 Pa

rale

le22

.30

Otvo

reno

23.2

5 Vi

jes�

23.4

0 Pr

edsje

dni�k

i izb

ori 2

009.

- b

onus

i23

.50

Poslo

vne

vije

s� 23

.55

Vije

s� iz

kultu

re00

.05

e-Hr

vats

ka00

.40

Znan

stve

ne vi

jes�

01.0

0 Zv

jezd

ane

staz

e: V

oyag

er,

serij

a01

.45

Ksen

a - p

rince

za ra

tnica

, se

rija

02.3

0 Ve

lem

ajst

or, s

erija

03.15

Sk

ica za

por

tret

03.2

0 Pa

rale

le03

.50

A sa

d u

Euro

pu!

04.3

5 Ek

o zo

na05

.05

Opre

zno

s an�

elom

, te

leno

vela

06.3

5 TE

ST06

.50

Naja

va p

rogr

ama

06.5

5 De

lta -

stan

je, c

rtana

serij

a07

.15

Trol

ovi,

crta

na se

rija

07.4

0 TV

vr� �

:---

-----

Nini

n ku

tak

------

-- Vi

tam

inix

------

-- M

ali c

rven

i tra

ktor

08.0

0 �a

robn

a pl

o�a

08.15

To

n i t

on08

.30

Pro�

itani

08.4

0 He

idi,

serij

a za

dje

cu09

.05

Gem

, set

, me�

- se

rija

za

djec

u09

.30

Vip

Mus

ic Cl

ub10

.00

Prije

nos s

jedn

ica H

rvat

skog

sa

bora

13.3

0 Pr

ijate

lji, h

um. s

erija

13.5

0 Zo

vem

se Ea

rl, h

um. s

erija

14.10

Ks

ena

- prin

ceza

ratn

ica,

serij

a14

.55

Kod

Ane

15.10

TV

vr� �

:---

-----

Nini

n ku

tak

------

-- Vi

tam

inix

------

-- M

ali c

rven

i tra

ktor

15.3

0 �a

robn

a pl

o�a

115

.45

Koga

brig

a?16

.20

Zvje

zdan

e st

aze:

Voy

ager

, se

rija

17.0

5 e-

Hrva

tska

17.4

0 Zn

anst

vene

vije

s� 17

.55

Koša

rka,

EL (Ž

): Go

spi�

- Lil

le M

etro

pole

, prij

enos

18.0

0 Vi

jes�

na

Drug

om18

.17

Vrije

me

18.2

0 Žu

pani

jska

pano

ram

a18

.47

Hum

. ser

ija19

.08

Sim

pson

i 18,

crta

na se

rija

19.3

0 VI

P M

usic

Club

20.3

0 No

gom

etna

Euro

liga

- em

isija

21.0

0 No

gom

etna

Euro

liga:

An

derle

cht -

Din

amo,

1.

polu

vrije

me

21.5

5 Vi

jes�

na

Drug

om22

.00

Vrije

me

22.0

5 No

gom

etna

Euro

liga:

An

derle

cht -

Din

amo,

2.

polu

vrije

me

22.5

5 No

gom

etna

Euro

liga

- em

isija

23.5

0 Ve

lem

ajst

or, s

erija

00.4

0 Ži

vot p

oslij

e sm

r� , s

erija

(12

)01

.30

Kraj

pro

gram

a

06.4

0 Pi

nk P

anth

er, c

rtana

serij

a06

.55

Spuž

vaBo

b Sk

ocka

ni,

crta

na se

rija

07.2

5 Pu

nom

par

om, k

ulin

arsk

i iza

zov

07.5

0 Pr

inc i

z Bel

-Aira

, hum

. se

rija

08.2

0 Po

d is�

m kr

ovom

, hum

. se

rija

09.15

As

tro sh

ow, e

misi

ja11.

20

Dadi

lja, h

um. s

erija

11.50

M

alco

lm u

sred

ini,

hum

. se

rija

12.15

Ra

t u ku

�i, h

um. s

erija

12.4

5 Ex

kluz

iv, m

agaz

in12

.55

Ve�e

ra za

5, li

fest

yle

emisi

ja13

.25

RTL p

omaž

e dj

eci

13.3

5 Ta

jna

�oko

lade

, tel

enov

ela

14.3

0 He

roji

iz st

ras�

, dra

msk

a se

rija

(dvi

je e

pizo

de)

16.0

5 Pr

inc i

z Bel

-Aira

, hum

. se

rija

16.3

5 Po

d is�

m kr

ovom

, hum

. se

rija

17.0

0 Da

dilja

, hum

. ser

ija17

.30

Mal

colm

u sr

edin

i, hu

m.

11:00

1 x

2, em

isija

o kla�

enju

12:0

0 Vi

deos

trani

ce14

:40

Dana

s pog

ledajt

e...

14:4

3 M

ali og

lasi

14:4

5 Yo

ga &

Pylat

es15

:00

Gosp

odar

ski t

jedan

, pon

avlja

nje

15:30

AT

ON –

cent

ar iz

vrsn

os� ,

pona

vljan

je16

:00

Slom

ljeno

srce

, ser

ijski

� lm

17:0

0 Vi

jes�

17:10

�a

kove

�ki k

utak

, pon

avlja

nje

18:10

TV

Juke

box

19:0

0 M

e�im

urje

dana

s, in

form

a� v

na em

isija

19:15

Sp

ort

19:18

Vr

ijem

e19

:20

Voice

of A

mer

ica19

:30

Dom

2, po

navlj

anje

20:0

0 Iz

Nede

liš�a

, em

isija

o rad

u ned

eliš�

ansk

e gr

adsk

e upr

ave

21:0

0 M

e�im

urje

dana

s21

:15

Spor

t21

:18

Vrije

me

21:30

Tu

žni a

n�eli

, igra

ni �

lm (1

2)23

:10

Poslo

vni m

agaz

in, e

misi

ja o g

ospo

darst

vu23

:45

Poslo

vne v

ijes�

23:50

M

e�im

urje

dana

s00

:05

Spor

t00

:08

Vrije

me

00:10

Vo

ice of

Am

erica

00:15

Vi

deos

trani

ce

09:5

8 NA

JAVA

PRO

GRAM

A10

:00

VEKE

RICA

prij

epod

nevn

i pro

gram

VTV

-a12

:00

MAL

I OGL

ASI

12:10

ŠK

OLA

ŠAHA

12:3

0 TV

ORD

INAC

IJA ko

ntak

t em

isija

13:3

0 JU

NACI

HRV

ATSK

E SLO

BODE

do

kum

enta

rni s

erija

l14

:30

EURO

PSKI

DNE

VNIK

TV m

agaz

in15

:00

VEKE

RICA

17:0

0 VI

JEST

I VTV

-A17

:05

MAL

I OGL

ASI

17:2

5 VA

RAŽD

IN 11

81 -

1981

dok

umen

tarn

i � l

m

18:3

0 FO

I INF

O em

isija

pod

pok

rovit

eljst

vom

18:3

5 IZ

PRO

ŠLOS

TI TV

kale

ndar

18:4

0 VI

JEST

I VTV

-A18

:55

VREM

ENSK

A PR

OGNO

ZA19

:00

NEW

SFLA

SH -

GLAS

A AM

ERIK

E19

:10

MAL

I OGL

ASI

19:2

0 TA

JNE U

SPJE

HA d

okum

enta

rni s

erija

l20

:00

VIJE

STI V

TV-A

20:0

5 KO

KTEL

SPEC

IJAL g

lazb

ena e

misi

ja22

:00

DOM

2 em

isija

o u

re�e

nju

dom

a22

:30

ARTS

21 em

isija

o u

mje

tnos

� 23

:00

VIJE

STI V

TV-A

------

- IZ

PRO

ŠLOS

TI TV

kale

ndar

23:2

0 ŠK

OLA

ŠAHA

------

- OD

JAVA

PRO

GRAM

A---

----

VIDE

OSTR

ANIC

ETV

ku�e

imaj

u pr

avo

prom

jene

pro

gram

a

05.0

0 VI

JEST

I (HR

+ZG

); 05

.05

RADI

O DR

O-BI

LICA;

06.3

0 GL

AS A

MER

IKE; 0

7.10

RADI

O

PLAC

; 08

.00

VIJE

STI

(ZG)

+HR

AK I

NFO;

09

.00

VIJE

STI U

REDN

IKA; 0

9.03

TERE

NAC;

09

.30 P

ROGR

AM U

BOJ

I; 10.

00 V

IJEST

I (HR

+

ZG);

11.00

CNN

VIJE

STI;

11.42

RAD

IO P

LAC;

11.

53 H

ITOVI

TJE

DNA;

12.0

0 PO

DNEV

NA

KRO N

IKA +

HR

AK IN

FO; 1

3.00

CNN

VIJE

STI;

13.0

3 TU

ŽIBAB

A; 1

4.00

VIJE

STI Z

A DO

BAR

TEK;

15.0

0 CN

N VI

JEST

I; 16

.00

VIJE

STI U

16

+ HR

AK

INFO

; 17.0

0 HI

T DA

NA; 1

7.03

KUL-

TURN

JAK;

18.0

0 M

E�IM

URSK

A KR

ONIKA

; 18

.15 R

ADIO

PLA

C; 18

.25 C

RO T

OP 5

; 19.0

0 RA

DIO

PLAN

ER; 1

9.30

PHON

EBOX

& S

MS

BOX;

21.0

0 TO

P LIST

A SV

IH V

REM

ENA;

22.30

HI

TOVI

TJE

DNA;

00.

00 M

usic

Spec

ial: 0

1.00

NO�N

I PRO

GRAM

serij

a18

.00

Rat u

ku�i,

hum

. ser

ija18

.30

Vije

s� , i

nfor

ma�

vna

em

isija

18.5

5 Ex

kluz

iv, m

agaz

in19

.05

Ve�e

ra za

5, li

fest

yle

emisi

ja

19.3

5 Pu

nom

par

om, k

ulin

arsk

i iza

zov

20.0

0 CS

I: NY

, krim

i ser

ija20

.55

Kos�

, krim

i ser

ija21

.50

Zabo

ravl

jeni

slu�

aj, k

rimi

serij

a 22

.40

Stvo

renj

a, zn

anst

veno

-fa

ntas

� �na

serij

a23

.40

Vije

s� , i

nfor

ma�

vna

em

isija

23.5

0 Am

eri�k

a pi

ta 4

, igr

ani �

lm,

kom

edija

01.2

0 As

tro sh

ow, e

misi

ja

06:4

5 Ja

ckie

Cha

n, cr

tana

serij

a07

:10

Poco

yo, c

rtana

serij

a07

:30

Tom

ica i p

rijat

elji,

crta

na

serij

a07

:40

Jago

dica

Bob

ica, c

rtana

se

rija

08:0

5 Bu

mba

, crta

na se

rija

08:15

Ez

o TV

, tar

ot sh

ow

08:2

0 No

va lo

va, T

V ig

ra09

:50

Lude

70-e

, ser

ija

10:5

0 Na

ši na

jbol

ji da

ni, s

erija

11:50

IN

mag

azin

12

:40

Naša

mal

a kl

inika

, ser

ija13

:40

Najb

olje

godi

ne, s

erija

14:4

0 Ja

u lj

ubav

vjer

ujem

, igr

ani

� lm

17

:00

Vije

s� N

ove

TV17

:25

Naša

mal

a kl

inika

, ser

ija

18:2

5 IN

mag

azin

19:15

Dn

evni

k Nov

e TV

20:0

0 Na

jbol

je go

dine

, ser

ija21

:00

Lud,

zbun

jen,

nor

mal

an,

serij

a22

:20

Dokt

or s

Beve

rly H

illsa

, se

rija

(12)

23:2

5 Vi

jes�

22:4

0 Za

kon

broj

eva,

serij

a23

:35

Sein

feld

, ser

ija00

:05

Tele

vizij

ska

posla

, ser

ija00

:35

Irska

bra

�a, s

erija

(12)

02:2

5 Ez

o TV

, tar

ot sh

ow03

:25

Pod

kont

rolo

m, S

F akc

ija05

:00

IN m

agaz

in

05:3

5 Za

kon

broj

eva,

serij

a06

:25

Kraj

pro

gram

a

09:58

NA

JAVA

PRO

GRAM

A10

:00

KOKT

EL m

ozai�

na em

isija

11:00

1X

2 kon

takt

emisi

ja o

kla�e

nju

12:15

PO

TRAG

A ZA

IZGU

BLJE

NIM

CI

VILIZ

ACIJA

MA

znan

stven

o-do

kum

enta

rni s

erija

l12

:45

NARO

DNO

VESE

LJE z

abav

na em

isija

14:10

ŠK

OLA

ŠAHA

tjed

na em

isije

15:2

5 M

ALI O

GLAS

I15

:35

KUTI

ONIC

A dj

e�ja

emisi

ja16

:45

OTVO

RENI

STUD

IO ko

ntak

t em

isija

17:4

5 M

ALI O

GLAS

I18

:15

VJER

A I N

ADA

vjersk

i pro

gram

18:3

5 IZ

PROŠ

LOST

I TV

kalen

dar

18:4

0 VI

JEST

I VTV

-A19

:00

ZLAT

NA D

OLIN

A em

isija

o po

ljopr

ivred

i19

:30

EURO

PSKI

DNE

VNIK

TV m

agaz

in20

:00

REZE

RVIR

ANO

VRIJE

ME

21:4

0 VI

JEST

I VTV

-A---

----

IZ PR

OŠLO

STI T

V ka

lenda

r22

:00

NO�N

A M

ORA

kont

akt e

misi

ja---

----

ODJA

VA P

ROGR

AMA

------

- VI

DEOS

TRAN

ICE

�E

TVR

TAK

3. pro

sinca 2009.

06:10 Kultura 06:15 Odm

evi 08:05 Do-bro jutro 09:00 Vijes� 09:05 M

ale sive celice 09:50 Crtani � lm

09:55 Mi znam

o 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vam

i 11:35 O

mizje 13:00 Vijes� , sport, vrijem

e 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piram

ida 15:00 Vijes� 15:10 M

ostovi – Hidak 15:40 Crta-na serija 16:05 Dokum

entarni � lm 16:20

Jedanaesta škola 17:00 Novos� , sloven-

ska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno

i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani � lm

19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme

19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom

20:55 Tjednik 22:00 O

dmevi, kultura,

sport, vrijeme 23:00 Knjiga m

ene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes� 18:05 Glazbeni spom

ini z borisom kopitarjem

19:00 Z glasbo in s plesom

... 20:00 Do-kum

entarna serija 20:35 Ameri�ki � lm

22:35 Em

isija nakon utakmice 23:30 Film

01:10 Infokanal

7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program - crtani

� lmovi 10.00 Sm

ijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Dogovor, � lm

13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje�no, serija 18.00 An�eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farm

a 21.00 Ekipa za o�evid, serija 22.00 Zakon i red: O

djel za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Palica, serija 0.10 No�na panoram

a


Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20

Sretna linija 13.25 Columbo: Sivi lep� ri,

� lm 15.05 M

oja super sestra, hum. serija

15.40 Dva i pol muškarca, hum

. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o�evid, serija 20.55 O

d djevojke do žene, � lm

22.30 Will i Grace, hum

. serija 23.10 Pratnja, � lm

1.20 Seinfeld, hum. serija

1.50 Love Tv





isija 00.10 TEST

8.55 Dje�ji program 10.35 Film

za djecu i m

ladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00

Crtani � lmovi 14.00 Dokum

entarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilm

orice, serija 17.00 Hum

oris� �na serija 17.20 Malcom

u sredini, hum. serija 17.40 Sim

psoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis� , hum

. serija 20.00 Vijes� 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o�evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 O

t-vorena ku�a 0.00 No�ni program

5.20 Dje�ji jutarnji program 10.00 Film

za djecu i m

ladež 12.00 SAM 14.00 M

i smo

obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes� 18.20 Sim

p-soni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars 22.15 red! Stars, Lifestyle &

M

ore 23.15 Tv Total 0.10 No�ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod

Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch

13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa

15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen &

Partner 18:30 K 11 19:30 M

agazin 20:00 Vijes� 20:15 Nogom

et: Liga prvaka, prijenos 22.20 Navy CIS, serija 23.15 No�ni program

08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša

vremena

09:00 To�no

u 9

09:30 Fam

ilienhilfe mit Herz 10:30 M

oje di-jete 11:00 U

nsere erste gemeinsam

e W

ohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. M

arien 12:00 To�no u 12 14:00 Oliver

Geissen Show

15:00

Mitten

im

Le-ben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izm

e�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclu-siv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijem

e 19:05 All-es w

as zählt 19:40 Dobra, loša vremena

20:15 Cobra 11, serija 21.15 Kosti, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 N

o�ni program

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00

Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kick-

ers 13:25

Pokémon

14:45 Yu-Gi-O

h! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 N

aruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum

. serija 17.00 Svijet oko Jim

a, hum. serija 19.00 Der Trödeltrupp

20:00 Vijes� 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 N

o�ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Re-klam

ni program 14.30 Sportquiz 18.30

Bundesliga aktuell

19.00 DSF

Motor

20.00 Poker 22.00 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

9.00 M

otorsport 11.15

Biathlon 12.45

Tenis 17.00

Biathlon, prijenos

20.00 Kam

pfsport 23.00 Hrvanje


a05.55

Rije� i život, religijski program

06.45 TV kalendar

07.00 Dobro jutro, Hrvatska

07.05 Vijes�


07.35 Vijes�


08.35 Vijes�






10.00 Vijes�

10.09 Vrijem

e danas10.10


Hightech auf Höckern - Kam

elgeschichten aus Katar, dok. � lm

(44’)11.10

Oprah Show12.00

Dnevnik12.11

Sport12.13

Vrijeme

12.16 TV kalendar


, telenovela


13.20 M



Vrijeme sutra

14.25 TV kalendar

14.40 Trenutak spoznaje

15.35 Dom

a�i dok. � lm16.10

Hrvatska uživo - Vijes� 16.20

Hrvatska uživo17.30


17.35 Najslabija karika, kviz

18.18 Kod Ane


19.30 Dnevnik

19.56 Sport

20.01 Vrijem

e20.04




20.20 Tko želi bi� m

ilijunaš?, kviz21.20

Dossier.hr22.10

Pola ure kulture22.45

Otvoreno23.40

Vijes� 23.55




00.20 Indeks, em

isija o školstvu01.15



02.45 Bez traga, serija (12)

03.25 Dom

a�i dok. � lm03.55

Dossier.hr04.40

Pola ure kulture05.05

Oprezno s an�elom,

telenovela

06.30 TEST


a06.50

Delta - stanje, crtana serija07.10

Trolovi, crtana serija

11:00 1 x 2, em


Videostranice14:40


Mali oglasi

14:45 Yoga &

Pylates15:00

Vinoteka, ponavljanje16:00

Slomljeno srce, serijski � lm

17:00 Vijes�

17:10 Iz Nedeliš�a, ponavljanje

18:10 TV Jukebox

19:00 M

e�imurje danas, inform

a� vna em

isija19:15

Sport19:18

Vrijeme

19:20 Voice of Am

erica19:30

Poslovni magazin, ponavljanje

20:00 O

d Mure do Drave, em

isija o radu županijske uprave

21:00 M

e�imurje danas

21:15 Sport

21:18 Vrijem

e21:30

Zato�enica, igrani � lm (12)

23:10 O

bzori, emisija o kulturi

23:30 Intervju tjedna, poli� �ki m

agazin00:00

Poslovne vijes� 00:05

Me�im

urje danas00:20

Sport00:23

Vrijeme

00:25 Voice of Am

erika00:30

Videostranice


jene programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO

DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10

RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PRO-GRAM

U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN

VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 M

OJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 M

USIC NEWS; 15.00 CNN

VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 M

E�IMURSKA KRONIKA; 18.15 RA-

DIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA ; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SM

S BOX; 21.00 ELECTRON-IC DISCOVERY; 00.00 M


07.35 TV vr� �:

-------- Danica


-------- Zeko Peko

07.58 Pri�a o Tracy Beaker

08.10 M

ogu ja!08.25

Iznad crte08.40

Heidi, serija za djecu09.05

Gem, set, m

e� - serija za djecu

09.30 Vip M

usic Club10.00

Prijenos sjednica Hrvatskog sabora

13.30 Prijatelji, hum

. serija13.50

Zovem se Earl, hum

. serija14.10

Ksena - princeza ratnica, serija

14.55 Kod Ane

15.10 TV vr� �:

-------- Danica


-------- Zeko Peko


15.45 Kokice

16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija

17.10 Znanstvene vijes�

17.25 Indeks, em

isija o školstvu18.00


Vrijeme

18.20 Županijska panoram

a18.47

hum. serija

19.30 VIP M

usic Club20.20

Košarka, EL: Montepaschi

- Cibona, prijenos22.15


Vrijeme

22.25 Bez traga, serija (12)

23.15 Vip M

usic Club LP01.15

Kraj programa

-------- Rukom

et, SP (Ž)--------

London: Tenis, ATP M

asters

06.30 Bikeri s M

arsa, crtana serija

06.55 SpužvaBob Skockani, crtana serija

07.25 Punom

parom, kulinarski

izazov07.50

Princ iz Bel-Aira, hum.

serija08.20

Pod is� m krovom

, hum.

serija09.15

Astro show, emisija

11.20 Dadilja, hum

. serija11.50

Malcolm

u sredini, hum.

serija12.15

Rat u ku�i, hum. serija

12.45 Exkluziv, m

agazin12.55

Ve�era za 5, lifestyle em

isija13.25

RTL pomaže djeci

13.35 Tajna �okolade, telenovela

14.30 Heroji iz stras� , dram


16.05 Princ iz Bel-Aira, hum

. serija

16.35 Pod is� m

krovom, hum

. serija

17.00 Dadilja, hum

. serija17.30

Malcolm

u sredini, hum.

serija18.00



a� vna em

isija18.55

Exkluziv, magazin


isija

19.35 Punom

parom, kulinarski

izazov 20.00

Jezikova juha, reality show21.00

Put osvete, krimi serija

21.55 Ku�anice, dram



a� vna em

isija23.55

CSI: NY, krimi serija

00.45 Kos� , krim

i serija01.25

Zaboravljeni slu�aj, krimi

serija02.15

Astro show, emisija



07:30 Tom



08:05 Bum


Ezo TV, tarot show




12:30 IN m

agazin 13:20



15:20 Dvostruka nula, (Francuska, VB, 2004., kom

edija; Redatelj: Gérard Pirs; Glum

e: Eric Judor, Ram

zy Bedia, Edouard Baer, Georgianna Robertson, François Cha ot)


17:25 Naša m


IN magazin

19:15 Dnevnik Nove TV


21:00 Provjereno, inform

a� vni m

agazin22:00

Trenutak is� ne, game

show (15)

23:00 Vijes�

23:15 Zakon brojeva, serija

00:10 Seinfeld, serija

00:40 Televizijska posla, serija

01:10 Irska bra�a, serija (12)

03:00 Ezo TV, tarot show

04:00

Ellie Parker, (SAD, 2005., kom

edija; Redatelj: Sco Co� ey; Glum

e: Naomi

Wa s, Jennifer Sym

e, Greg Freitas, Gaye Pope, Blair M

astbaum)

05:35 Seinfeld, serija

06:00 Zakon brojeva, serija

06:45 Kraj program

a

PE

TAK

4. pro

sinca 2009.


a05.55

Trenutak spoznaje06.45

TV kalendar07.00


Vijes� 07.10


Vijes� 07.40


Vijes� 08.40


ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom09.10

Dolina sunca, telenovela09.55


10.00 Vijes�

10.09 Vrijem

e danas10.10


Im Huhn ins Jense s

- Beerdigungsriten in Ghana, dok. � lm

(44’)11.10

Oprah Show12.00

Dnevnik12.11

Sport12.13

Vrijeme

12.16 TV kalendar


, telenovela

13.20 M



Vrijeme sutra

14.25 TV kalendar

14.40 Glas dom

ovine15.05

Drugo mišljenje:

Forenzi�na medicina

15.35 Znanstvena pe� ca

16.10 Hrvatska uživo - Vijes�

16.20 Hrvatska uživo


17.45 Iza ekrana

18.18 Kod Ane



19.30 Dnevnik

19.56 Sport

20.01 Vrijem

e20.04




20.20 Slom

ljena strijela, (Uloge: Jam

es Stewart, Je�

Chandler, Debra Pagget, Basil Ruysdeal, W

ill Geer; Scenarist: Albert M

altz; Redatelj: Delm

er Daves)22.05

Lica nacije23.05

Vijes� 23.20




23.45 Drugi red partera, em

isija o kazalištu

00.40 Zvjezdane staze: Voyager 5, serija

01.25 Rom

asanta, lov na vukodlaka, (Uloge: Julian Sands, Elsa Pataky, John Sharian, Gary Piguer, David Gant, M

aru Valdivielso, Luna M

cGil; Scenaris� : Elena Serra i Alberto M

arini (prema

pri�i Alfreda Condea); Redatelj: Paco Plaza)

03.00 Skica za portret

03.25 Vip M

usic Club LP05.25

Oprezno s an�elom,

telenovela

06.35 TEST


a06.55

Delta - stanje, crtana serija07.15

Trolovi, crtana serija07.40

TV vr� �:--------

Život u obitelji vodenkonja--------

Nogalo--------

Cipelice lutalice08.03

Pri�a o Tracy Beaker08.15

Platno, boje, kist08.25

Puni krug08.40

Heidi, serija za djecu09.05

Gem, set, m

e� - serija za djecu

09.30 Vip M

usic Club10.00

Prijenos sjednica Hrvatskog sabora

13.30 Prijatelji, hum

. serija13.50

Zovem se Earl, hum

. serija14.15

Ksena - princeza ratnica, serija

15.00 Kod Ane

15.15 TV vr� �:

-------- Život u obitelji vodenkonja

-------- Nogalo

-------- Cipelice lutalice


15.45 Puni krug

16.00 Izazovi: M

erle, nizozemski

dok. � lm za m

lade16.20


17.05 Drugi red partera, em

isija o kazalištu


18.17 Vrijem

e18.20

Županijska panorama

18.47 hum

. serija19.30

VIP Music Club

20.05 �arolija, serija


21.12 Vrijem

e21.15

Paul Merton u Kini, dok.

serija (12)22.10

Umorstva u M

idsomeru,

serija (12)23.50

Moby - T-com

In Music

fes� val Jarun 2009.00.50

Kraj programa

-------- Beaver Creek: Svjetski ski kup (M

) - spust/VSL/Superkom

-------- Lake Louis: Svjetski ski kup (Ž) - spust

-------- Rukom

et, SP (Ž)--------

Ždrijeb skupina za SP 2010.--------

London: Tenis, ATP Masters

06.30 Bikeri s M

arsa, crtana serija06.55

SpužvaBob Skockani, crtana serija

07.25 Punom

parom, kulinarski

izazov07.50


serija08.20

Pod is� m krovom

, hum.

serija09.15

Astro show, emisija

11.20 Dadilja, hum

. serija11.50

Malcolm

u sredini, hum.

serija12.15


12.45 Exkluziv, m

agazin12.55

Ve�era za 5, lifestyle emisija

13.25 RTL pom

aže djeci13.35

Tajna �okolade, telenovela14.30

Heroji iz stras� , dramska

serija (dvije epizode)16.05


serija 16.35

Pod is� m krovom

, hum.

serija17.00



jene programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DRO-BILICA; 06.30 GLAS AM

ERIKE; 07.10 RADIO

PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM

U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SM

S BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG);

15.00 LATINO

PARTY; 16.00

VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZL-EVANKA; 20.00 SM

S PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 M


6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje�ni program

13.00 Vijes�

14.00 Tjedni

izbor 16.00

Mostovi - Hidak 16.45 Vijes� 17.00 Div-

lja ma�ka, am

. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokum

entarna serija 18.30 Crtani � lm

19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri�ki � lm

21.30 Hom

o turis� cus 22.15 Vijes� 23.00 Pono�ni klub 0.20 No�ni program

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak

9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje�ji program

13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokum

entarna serija 18.00 Gradi� Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 M

inijature 19.00 Videospotovi 20.00 Am

eri�ki � lm 21.30 Praksa, serija

22.15 Ameri�ki � lm

23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni�ne TV 3.20 Vid-eostranice

7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program

- crtani � lm

ovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv

prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Srce prolje�a, � lm

13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 U

kradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje�no, serija 18.00 An�eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farm

a 21.00 Cmok cm

ok, bang bang, � lm

22.30 24 UR 22.50 N

as-tavak � lm

a 23.45 Nina, � lm

1.35 No�na

panorama


Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sret-

na linija 13.25 Oružje, � lm 15.05 M

oja super sestra, hum

. serija 15.40 Dva i pol muškarca,

hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05

Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za o�evid, serija 21.35 Krevet od ruža, � lm

22.40 Psych, serija 23.35 Vampir,

� lm 1.30 Love Tv





isija 00.10 TEST

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15

Obalna straža, serija 13.00 Crtani � lm

ovi 15.25 H

allo Holly, serija 16.15 G

ilmorice,

serija 17.20 Malcom

u sredini, hum.

serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni,

crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija

19.30 Moj ujak Charlie, hum

. serija 20.15

Nogom

et: Liga prvaka, prijenos 21.55 ZiB Flash 22.00 M

entalist, serija 22.55 No�ni

program

07:55 Dva i pol muškarca, hum

. serija 08:20 M



. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u

anatomiju, serija 12:00 SAM

14:00 Mi sm

o obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Dam

on, � lm

22.20 Pakt, � lm 0.30 No�ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod

Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch

13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa

15:00 Sutkinja

Barbara Salesch

16:00 Sudac Alexander H

old 17:00 Niedrig und

Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11

19:30 Magazin 20:00 Vijes� 20:15 Schiller-

straße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka

22.15 Oliver Pocher Show

23.15 No�ni

program

08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša vre-

mena 09:00 To�no u 9 09:30 Fam

ilienhilfe m

it Herz 10:30 Moje dijete 11:00 U

nsere erste

gemeinsam

e W

ohnung 11:30

Die Kinderärzte von St. M

arien 12:00 To�no u 12 14:00 O

liver Geissen Show 15:00 M

i en im

Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izm

e�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes� 19:03 Vrijem

e 19:05 Happy O

o! 20.15 Die ul� ma� ve Chart Show

0.00 N

o�ni program

08:20 Inform

acije 09:00

Frauentausch 11:00 O

bitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon

14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Drag-

on Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum

. serija 17.00 Još uvi-jek stojim

, hum. serija 19.00 Dokum

entarna serija 20.00 Vijes� 20.15 Živo� njska zabava, � lm

22.25 Smrtonosno oružje, � lm

0.35 No�ni program


program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30

Bundesliga aktuell 19.15 Rukomet, prijenos

21.30 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick

8.30 Motorsport 9.45 Biathlon 12.15 Snook-

er 16.45 Skispringen 18.10 Skispringen 19.20 Skijanje, prijenos 23.00 Eurogoals

17.30 M


. serija


. serija18.30


isija18.55

Exkluziv, magazin


isija 19.35

Punom parom

, kulinarski izazov

20.00 Loša djevojka, (akcijska kom

edija, 2006.; Redatelj: Sebas� an Vigg; Uloge: Julia S� nsho� , Nick Brim

ble, Graham

McTavish, Ross

Boatman, Hendrik Duryn)

21.45 Plja�ka, (triler, 2001.; Redatelj: Frank Oz; Uloge: Robert De Niro, Edw

ard Norton, M

arlon Brando, Angela Basse , Gary Farm

er)00.05


isija00.15

Vatrena s� hija, akcijski01.55

Astro Show, emisija



07:30 Tom



08:05 Bum


Ezo TV, taort show




12:05 IN m

agazin 12:55


13:55 Provjereno, inform

a� vni m

agazin14:55

2001. suluda odiseja u svem

iru, komedija


17:25 Naša m


IN magazin by Bijele

udovice19:15

Dnevnik Nove TV20:00

Supertalent –uživo, show22:30

Povratak u budu�nost, (SAD, 1985., akcijska kom

edija; Redatelj: Robert Zem

eckis; Glume: M

ichael J. Fox, Christopher Lloyd, Lea Thom

pson, Crispin Glover, Thom

as F. Wilson)

00:40 Underw

orld 2, akcija02:30

Ezo TV, tarot show

03:30 Carstvo zlo�ina, triler

05:10 Kraj program

a

11:00 1 x 2, em


Videostranice14:40


Mali oglasi

14:45 Yoga & Pylates

15:00 Ekran zdravstva, ponavljanje

15:40 Obzori, ponavljanje

16:00 Slom

ljeno srce, serijski � lm17:00

Vijes� 17:10

Od Mure do Drave, ponavljanje

18:10 TV Jukebox

19:00 M

e�imurje danas, inform

a� vna emisija

19:15 Sport

19:18 Vrijem

e19:20

Voice of America

19:30 Intervju tjedna, ponavljanje

20:00 Vježbanje dem

okracije21:00

Me�im

urje danas21:15

Sport21:18

Vrijeme

21:30 Paskalijev otok, igrani � lm

(12)23:15

Trzalica, glazbena emisija

00:15 Poslovne vijes�

00:20 M

e�imurje danas

00:35 Sport

00:38 Vrijem

e00:40

Voice of America

00:45 Videostranice


A10:00


12:00 M

ALI OGLASI12:10

ŠKOLA ŠAHA12:30

ARTS 21 magazin o um

jetnos� 13:00

GORI LAMPA em

isija o narodnim obi�ajim

a14:00


isija15:00

VEKERICA17:00

VIJESTI VTV-A17:05

MALI OGLASI

17:25 M

ETAL EYE glazbena emisija

18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar

18:40 VIJESTI VTV-A

18:55 VREM

ENSKA PROGNOZA

19:00 NEW

SFLASH - GLASA AMERIKE

19:10 M

ALI OGLASI19:50

VARAŽDINSKA ŠKRINJICA animirani � lm

20:00 VIJESTI VTV-A

20:00 KOKTEL m

ozai�na emisija

21:00 POTRAGA ZA IZGUBLJENIM

CIVILIZACIJAMA

znanstveno-dokumentarni serijal

21:30 M

OJA ISTRA dokumentarna em

isija22:00

ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu

22:30 GOSPODARSKI TJEDAN m

agazin23:00

VIJESTI VTV-A-------

IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:20

ŠKOLA ŠAHA23:58

LOLLIPOP no�ni program-------

ODJAVA PROGRAMA

------- VIDEOSTRANICE


A10:00


12:00 M

ALI OGLASI12:10

ŠKOLA ŠAHA12:25

FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom

12:30 KOKTEL SPECIJAL glazbena em

isija14:30

DOM 2

15:00 VEKERICA

17:00 VIJESTI VTV-A

17:05 M

ALI OGLASI17:30

KUTIONICA18:35

IZ PROŠLOSTI TV kalendar

18:40 VIJESTI VTV-A

18:55 VREM

ENSKA PROGNOZA19:00

NEWSFLASH - GLASA AM

ERIKE19:10

MALI OGLASI

20:00 VIJESTI VTV-A

20:05 OTVORENI STUDIO kontakt em

isija21:00


isija21:45

VARAŽDIN - GRAD TRADICIJE I STARE SLAVE dokum

entarni film iz 1935. godine

22:00 GORI LAM

PA emisija o narodnim

obi�ajima

23:00 VIJESTI VTV-A

23:20 ŠKOLA ŠAHA

------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar

------- ODJAVA PROGRAM

A-------

VIDEOSTRANICE


O �emu žene naj�eš�e lažu?

TECHNO zona

ZA NJEGA: Uhvatite svoju bolju polovicu u laži

Kako bilo gdje u svijetu pozvati pomo� mobilnim telefonom

Jedinstveni broj za izvan-redne situacije koji se s mobilnog telefona može pozvati bilo gdje u svijetu je 112. Ukoliko se na�ete izvan signala vaše mreže, a u pitanju je izvanredna situacija, pozovite 112 i vaš telefon �e tra-žiti bilo koju postoje�u mrežu na mjestu gdje se nalazite. Potom �ete na displeju vidjeti brojeve hitnih službi za podru�je u ko-jem ste. Zanimljivo je da broj 112 možete birati �ak i kada je tastatura na vašem telefonu za-klju�ana - probajte i sami!

Što morate znati kako biste lakše i pametnije kupili tech stva-ri?

Kupovanje tehnoloških �uda kao što su MP3 playeri ili mobiteli, ali i ku�anski aparati i druge tech sitnice, ponekad je za žene zastra-šuju�e i frustriraju�e. Ako imate poteško�a s ovom vrstom kupovi-ne, ovdje saznajte kako dobiti ono što trebate i želite bez da vam pro-dava� utrapi ono što on želi.

1. Za po�etak znajte što trebate i želite. Do�ite naoružani pitanjima koje bi vas prodava� trebao pitati, ali vjerojatno ne�e. Primjerice: Gdje želite koristiti ure�aj? Koliko �e-sto �ete ga upotrjebljavati? Kakvu tehnologiju imate kod ku�e? Ho�e li biti lako instalirati? ...

2. Kad u�ete u du�an, nemojte se dati “zavesti” govorima o snazi i brzini. Radije ih natjerajte da govo-re o interoperatibilnosti - kompa-tibilnosti izme�u raznih ure�aja i

sistema razli�itih proizvo�a�a, izme�u raznih softverskih apli-kacija ...

3. Tehnologiju tražite isto kao i da tražite potencijalnog partne-ra – ako tražite sve u jednom pa-ketu, obi�no �ete se razo�arati. Što ste realisti�niji o svojim spe-ci�i�nim potrebama, to �ete prije i lakše prona�i ono što zapravo trebate.

4. Ovih dana stil proizvoda je bitan proizvo�a�ima i kupcima, pa ako tražite veliki �lat-screen TV, možete prodava�a upitati: Imate li neki koji je ekvivalent ovom, ali izgleda bolje? Ili imate li ga u sre-brnoj boji? �esto �e odgovor biti potvrdan.

5. Ako su vam stil i izgled bit-ni, možda �ete morati pristati na kompromis. Primjerice, malen, elegantan mobitel vjerojatno nema opcije i performanse kao “robus-tniji” modeli.

6. Impulzivna kupovina je opasna kad se radi o cipelama, no, još je puno, puno opasnija kada se radi o elektronici. Ako pri�ekate nekih šest mjeseci nakon što ne-ki “posljednji tech modni krik” iza�e, ve� �e se znati što sve kod njega to�no ne štima, a i cijena �e mu pasti.

7. Svi�alo vam se to ili ne, morat �ete nau�iti barem osno-ve tehnološke konverzacije. Zato oti�ite na Google ili Wikipediju i nau�ite nešto. Znajte što to�no USB zna�i, isto vrijedi i za me-gapixele, � lash memoriju i još mnogo drugih stvari. Zanimlji-va stranica je: howstuffworks.com.

8. Pitajte prijatelje, kolege o aparatu koji vam je potreban. Oni �e vam možda znati, iz vlastitog iskustva, re�i što valja, a što ne. Vjerojatno �e vam mo�i dati i pre-poruke.

PARFEM za nju

MadnessŽenski parfem dizajnera

Chopard. Madness privla�i kao magnet svojom promjenjivoš�u na koži. Šokantan i oštar u prvoj fazi, postepeno se ublažuje i otva-ra se samotnom uzbudljivom toplinom. Ovaj miris ne ostavlja neutralne emocije, jer je to miris s karakterom. Pomalo je �udan, specifi�an, odbojno - privla�an, drzak, beskompromisan, ego-centri�an, ne da se maziti, ne voli nježnost. Ali voli strast, uzbu�e-nje, šokiranje, temperamentnost, divljinu ... I, ako mu sve to dopu-stite, zna i granicu do koje �e i�i.

Miris je cvjetno - drveni s notom nubuka. Osnovne note jesu: ruža, citrus, ruži�asti bi-ber, divlja ruža, šipurak, hibi-skus, ruži�asti nubuk i pamuk. Napravljen je 2001., a osmislila ga je Christine Nagel.

PARFEM za njega

Chopard pour Homme

Chopard pour Homme predstavljen je 2006. godine, orijentalno drvene koncepcije, i osmišljen u suradnji s Thi-erryjem Wasser.

Parfem se otvara notama kardamona, anisa. U srcu su muškatni oraš�i�, bourboni biber, i muškatna žal�ija, dok donje note uvode tamjan, kedar, amber i sandalovinu.

Parfem je dostupan u ko-li�ini od 30, 50 i 75 ml edt, uz prate�u kolekciju za tijelo, a bo�icu je dizajnirao Thierry de Baschmakoff.

Casio je najavio novu gene-raciju Exilim G serije digitalnih foti�a koje odlikuje badass stav prema padovima, udarcima i vodi. Exilim EX-G1 sa svoja dva centimetra pro�ila najtanji je digitalac otporan na udarce i ostale nezgode. Ne pozivamo vas da i samo to testirate, ali trebao bi biti otporan na udarce, ekstremno niske temperature, vodu i prašinu. Odlikuje ga 12,1 megapikselni senzor, pametni autofokus, trostruki opti�ki zum, 2,5 in�a dijagonalno širok pozadinski LCD zaslon rezolu-cije 960x240 piksela, te utor za

microSD, odnosno microSDHC memorijske kartice.

Exilim EX-G1 uskoro �e na police (preostalih) trgovaca teh-ni�kom robom, po cijeni od kojih 1.500 kuna, ako ne pretjeraju s maržama.

(stvari.net)

Iako su nas u�ili da ne smijemo lagati, ipak to radimo svi, i to vrlo �esto. Kada je rije� o spolovima, pokazalo se da podjednako lažu i muškarci i žene, ali su im razlozi laganja razli-�iti. Portal AskMan.com izdao je popis naj�eš�ih ženskih laži. Prepoznajete li koju?

“To se dogodi svakome”

Svakom muškarcu se može dogoditi neka smet-nja u erekciji ili preuranje-na ejakulacija, naj�eš�e zbog stresa. U svakom od tih slu�ajeva žena �e re�i malu laž, kako bi vam uma-njila negativne osje�aje i prikazala situaciju boljom nego što u stvari jest. Jer u suprotnom bi se raspolože-nje me�u vama u potpuno-sti promijenilo. Baš iz tih razloga žene upotrjebljava-ju sitne laži kako vas ne bi obeshrabrile te kako bi vi s jednakim žarom krenuli u novu predigru. Ukoliko je vaš problem dugoro�an i ponavlja se bez obzira na sve okolnosti koje vam idu u prilog, možda je vrijeme za posjet terapeutu ili sami sa sobom pokušajte riješiti problem i na�i uzrok.

‘’Veli�ina nije važna’’

Po mišljenju mnogih žena, veli�ina nije važna. Tu malenu laž žene govore zbog muškaraca koji nisu zado-voljni svojim centimetrima. Za mnoge je kao važnija teh-nika, što je možda isto laž. Žene misle da je muški ego dosta slaba stvar, pa �esto ne�e re�i kako je njen muš-karac ne zadovoljava, kako ga ne bi potpuno uništila. Zapravo budite sretni što imate penis i što radi. Ako vas jako optere�uje veli�ina, nau�ite pružiti svojoj par-tnerici nezaboravni oralni seks i svaka �e biti vama ja-ko zadovoljna. Ukoliko vam “nedostaje” centimetara, nadoknadite to na druge na�ine.

‘’Nije mi ništa’’Ako imate nekih pro-

blema i ona izgovori te rije�i, tada znate da nisu istinite. Bez sumnje vaše pitanje “što ti je?” izazvalo je ravnodušan izraz lica, koji jasno dokazuje da ne-što nije uredu. To je ta laž na koju ste navikli i najbo-lje �ete postupiti ukoliko se oslonite na prethodno iskustvo kojeg je sigurno bilo. Jer vi najbolje znate

postupiti u takvim situa-cijama jer poznajete par-tnericu.

‘’Svršila sam’’ To svakako nije uvijek

laž, ali se doga�a. Žene su sposobne glumiti or-gazam. Zaboravljaju da i same sudjeluju u svemu te da si mogu pomo�i da po-stignu orgazam. Nekada to rade zbog partnerovog ega, nekada i zbog vlasti-te lijenosti i nesudjelova-nja u samom �inu seksa. Glumljenje orgazma ne donosi ništa dobro, samo produbljuje probleme i ni-je dobro kao svakodnevna praksa.

‘’Ti si moj najbolji ljubavnik’’

Naravno, može biti da je to prava istina, ali postoji i mogu�nost da je to rekla samo kao odgovor na vaš kompliment, jer nije znala kako reagirati. Ako imate eksplozivan, strastven, div-lji i potpuno zadovoljava-ju�i seks, može biti da je to stvarno tako. Imate li ga? Ne uzrujavajte se, nije ni važno. Potrebno je da ste vi zado-voljni. To je sve što je važno! (preuzeto s: intimatemedi-cine.com.hr)

Kada je potrebno u�initi prvi pregled debelog

crijeva?• Prvi se pregled debelog crijeva pre-

poru�a u�initi iza 40. godine života. U osoba bez poznatog rizika dostatan je digitorektal-ni pregled (jednostavan pregled završnog djela debelog crijeva koji se izvodi bez in-strumenta prstom) i test na okultno, okom nevidljivo krvarenje iz debelog crijeva.

• Iza 50. godine života, preporu�a se jednom godišnje u�ini� test na okul-tno krvarenje, a u slu�aju pozitivnog nalaza, kolonoskopiju

• Svakih 10 godina iza 50. godine života preporu�a se u�ini� kolonoskopi-ju (pretraga kojom se putem savitljivog instrumenta s malom kamerom na kraju pregledava cijelo debelo crijevo . i traže izrasline

• Osobe koje imaju bliske srodnike koji su bolovali ili umrli od raka debelog crijeva pretragu trebaju po�e� ranije i radi� je �eš�e u dogovoru s lije�nikom.

E Mar� nez Sto el, S Syngal: Colon Cancer Screening Strategies. Curr Opin Gastroenterol 2002.

“Veliki ubojica”Rak debelog crijeva (kolorektalni

karcinom) spada u red naj�eš�ih mali-gnih boles� . U Hrvatskoj je rak debe-log crijeva po u�estalosti na tre�em mjestu kod muškaraca, iza raka plu�a i prostate, a kod žena na drugom mjestu iza raka dojke. Smrtnost je visoka, pa je rak debelog crijeva kod muškaraca na 4. mjestu iza raka plu�a, želuca i prostate, a kod žena na 3. mjestu iza raka dojke i plu�a. Rak plu�a, debelog crijeva, dojke i želuca zbog u�estalos� i visoke smrtno-s� nazivamo i «velikim ubojicama».

Kako nastaje rak debelog crijeva?

Debelo crijevo se dijeli na uzlazni, popre�ni i silazni dio, te sigmoidno de-belo crijevo i rektum ili završno crijevo. Rak se naj�eš�e javlja u sigmoidnom dijelu debelog crijeva.

Ne postoji jedan specifi�ni uzrok nastanka raka debelog crijeva. U ve�ini slu�ajeva nastaje iz male izrasline na slu-znici debelog crijeva, za �iju je pretvorbu do raka potrebno oko 10 godina.

Koji su simptomi?Važno je bolest otkri� u što rani-

jem stadiju boles� . Ve�ina bolesnika još uvijek dolazi kasno, kad je bolest ve� razvijena, pa je i lije�enje zna�ajno zahtjevnije, a krajnji je ishod lije�enja neizvjesniji. Ako se bolest otkrije u najranijem stadiju onda i više od 90% bolesnika živi duže od 5 godina od ot-krivanja boles� . Ako se otkrije kasno, kada se bolest ve� proširi i u udaljena mjesta po � jelu samo 8% bolesnika živi duže od 5 godina. Važno je bolest otkri-� i ranije nego se pojave vidljivi znakovi i simptomi kao što su to: bol u trbuhu, zatvor stolice, promjena uobi�ajene u�estalosti pražnjenja stolice ili pro-mjena promjera stolice (tanka poput olovke), te krv u stolici s posljedi�nom slabokrvnoš�u. Mogu se javi� i proljevi, sluz u stolici, gubitak tjelesne težine.

Simptomi: bol u trbuh, proljevi, zatvor stolice, sluz u stolici, promjena pražnjena stolice, mršavljenje, krv u stolici, slabokrvnost.

Priredio: Mladen Makitan dr. med. Internist

Rak debelog crijeva (I.)

Casio Exilim EX-G1

Savjeti za kupovanje tehnologije


Piše: Helena Ze�[email protected]

Piše: Tihana Babi�ck_� [email protected]

Piše: Stjepan Mesari�[email protected]

Piše : Maja [email protected]

POGLED ISPOD OBRVA

�AKOVE�KI espresso by Bibi

Piše: Bisera [email protected]

Komentari

Vratit �e se rode!

�akove�ki zrak ome�en staklenim zidovima

Pohapšena Hrvatska

Koja je cijena sre�e?

Ponekad požalim što je doš-la ta hladnija polovica godine, i to u pravilu kada odem u grad i poželim popiti zeleni �aj uži-vaju�i na zraku i u pogledu na naš trg. No, jedna odli�na ideja pretvorila se u djelo i u našem, da istaknem, najure�enijem gradu kontinentalne Hrvatske. Ispred crkve Sv. Nikole ve� par zima u o�i mi svaki put upada ta “staklenim zidovima“ ome�e-na terasa kafi�a. Ljudi koji tamo potraže pi�e za okrjepu �ine se tako zašti�enima od hladno�e i pogleda, dok istovremeno ni-ska temperatura i znatiželjne o�i nekako prona�u na�ina da dopru do njih. Ali kona�no, tome se svjesno izlažu jer ina�e bi sjeli unutra.

No, ne samo na toj lokaciji, ve� i stotinjak metara prije peri-voja Zrinskih osvanula je “javna soba za odmor“. I to na mjestu nekadašnje gradske “sjenice“ koja je bila glavno odmaralište u�enika putnika koji su ovdje provodili vrijeme �ekanja svog autobusa pa onda zadnju minu-tu jurili na autobusni kolodvor. Sad je ta drvena konstrukcija koja je bila ome�ena klupicama zatvorena ne�ime nalik staklu i li�i mi na ogroman akvarij. Akvarij u kojem ribe sjede za stolom te otvaraju�i usta taj prostor ispunjavaju dimom ci-gareta i svojim pri�ama o meni koja onuda prolazim, trude�i se ostaviti dobar dojam, dok oni traže svaki moj nedostatak (a imam ih napretek!), i preta�u ga u “highlight“ svog dana. No, dobro, nisam ni ja bez grijeha!

Predlažem vlasnicima tih “zimskih vrtova“ da svojim gostima boravak u njima u�ine za par nijansi udobnijim. Bolje

da izbjegnu tužbe zbog upala reproduktivnih organa i insta-liraju divovsku grijalicu koja bi riješila stvar smrzavanja u treptaj oka. A da to �udo odli�no grije na otvorenim prostorima, uvjerila sam se prilikom jednog posjeta Švicarskoj. Mislim da je ova ideja puno bolja od one koje su prakticirali u jednom kafi�u gdje se pokraj skoro svake “sme-�i ratan/bijeli jastuci“ garniture za sjedenje nudio pokriva� ko-jim si onda samoprozvane da-me zamataju stopala. Sretnog li pokriva�a koji je dnevno upijao mirise na desetke znojnih nogu! Danas pojavljivanje u javnosti nekima zbilja ne pravi nikakvu razliku od uživanja u svom pri-vatnom kutku.

Ne brinite! Još malo i go-tovo svaki kafi� u gradu bit �e spreman pružiti svojoj klijenteli besplatno kazalište urbanog ži-vota, i to pod krinkom pogleda na trg. A u �akovcu je sve po�elo od kafi�a popularno nazvanog Majmunjak u kojem su gosti sje-dili na visokim barskim stolica-ma tik uz prozore koji su gledali prema gradu.

“Ima dana kad ne kora�am, nego lagana lebdim. Ima dana kad je sve na svom mjestu, kad duša ima smisao. Ima dana ka-da sunce sja kao u mom djetinj-stvu. Danas nije taj dan”. Prošlo je ve� možda desetlje�e otka-ko sam napisala ovu pjesmu. U prozi. Što je zapravo manje važno od toga kako je nastala. Jedne tamo jeseni ili zime, htje-la sam napisati pjesmu, sebi, koja �e me natjerati da se po-maknem iz svoje tmurnosti. U sredini mog zanosa, nakon veli-kih pjesni�kih rije�i i slika (koje ipak ponekad doista i osje�am), jednostavno me “oprao” osje�aj “ma daj, koga ja zavaravam?”. Kome pri�am bajke?

Desetlje�e kasnije, a bilo je toga izme�u vjerojatno još, “mene isti stari nemir pokre�e”. S kim god razgova-ram u zadnje vrijeme, svi su nekako kiseli, ili ono barem s tendencijom ka kiseljenju. Ima nešto u jeseni, nisu za-lude ispjevane sve mogu�e depresivne pjesme o njoj, što nas izlu�uje. Što zimnica

postaje kiselija, to mi za njom postajemo kiseliji.

Javlja se neka �ežnja. Kaže o njoj Miroslav Krleža: “Doga�a se to u jesenjoj no�i, kada pada ke-stenje po as�altu i kad se �uju psi u daljini, i kad se tako neopisivo javlja �ežnja za nekim tko bi bio dobar; naš, bliz, intiman drug, i kome bi mogli da pišemo pismo. Ispovijedili bismo mu sve što le-ži na nama. Pismo bi mu pisali, a njega nema.”

Nekada sam silno željela biti pjesnik, ali danas mi se �ini da je dobro da nisam. Što je pje-snik bez svojih �ežnji i tuga? Ne možeš presretan neke duboke stihove pisati, barem tako izgle-da, zato bih ja radije ono što se doga�a «obi�nim smrtnicima». A doga�a se to da kako priroda mijenja svoje ruho, kako se mije-njaju godišnja doba, tako nekako i mi s njima. Na prolje�e sve pupa, sve se budi. Osobno imam osje�aj da bih mogla puknuti od sre�e na prolje�e i prolit se na cijeli svijet. Ništa mi nije teško, svaki moj ko-rak je neobi�no lak. Ljeto je još od školskih dana uvijek otvoreno za

sve mogu�nosti, naravno u skla-du s «mogu�nostima». Ironija, ali eto, ipak se za svakog neka razonoda može na�i. Baš sam se ga neki dan sje�ala, na kavi, na obali, u Karolini rije�koj, sjedile u kratkim rukavima prijateljica i ja- pi�ilo je sunce po nama, pi�ile smo mi po suncu. Predobro, što da Vam kažem? Sje�ate se i Vi, jelda, ljeta još uvijek.

Vratila sam se doma, u jesen, uskoro zimu. Svaki se izbor �ini uži, dani su kra�i, no�i su duže. Priprema nas priroda na zimski san, na dugu mra�nu no�, a meni se nekako baš nikako ne spava. Utješno u svoj toj tami jest da �e uskoro Boži�, blagdanski duh, ti-su�e šarenih žaruljica, kola�i�a, sarmica. Do toga, obzirom da sam izgleda trenutno baš inspirirana Krležom, kaže: “Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo,pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu.” Zna�i sve je ovo normalno, �ak i kad se najmanje �ini tako. Ne znam jel sam ve� spomenula, ali jednom me prijatelj nasmija do suza, kad je nakon našeg me�usobnog ža-ljenja, rekao: “Znaš kaj Tihana?

Treba se samo namjestiti i pu-stiti nek nas život bije.”

Nije ipak sve tako crno (kao što rekoh nisam ja pjesnik), pa �u dodati: možda «sunce ne sije uvijek, trava nije stalno zelena», ali kao što re�e Galileo Galilei: «Ipak se okre�e!» Dakle, nema brige, okrenut �e Zemlja jedan krug, pa �e opet sunce, opet bu�enje! Možda nije najgora stvar na svijetu malo usporit, malo odmorit. Kad nas zimski san najljepše uljuljka vratit �e se tra�ci svjetla kroz naše prozore. Onako sneni, fino pro�iš�eni i odmoreni, razvu�i �emo osmi-jeh: rode su se vratile!

Jednom je netko rekao “Ako se za nešto može re�i kako je tipi�no britansko – to je humor“. I doista! Ja bih �ak dodala da nema humora do britanskog humora.

I dok naš RTL reprizira po ne znam koji put humoristi�-ne serije poput “Dadilje” i “Step by step”, kao da ne žele vidjeti da postoji �itav niz vrhunskih stranih serija koje nikada nisu reprizirane ili pak serija koje, zahvaljuju�i svojoj kvaliteti ili originalnosti, nikada ne posta-ju dosadne bez obzira koliko se reprizirale. Ali to sigurno nisu, poput gore navedenih, tipi�nih ameri�kih humoristi�nih seri-ja iz 90-ih.

Jedan hrvatski portal do-bro je napisao: “ Kako ubiti odli�nu seriju? Dajte je RTL-u i za dvije godine neprekidnog emitiranja sva njena kvaliteta i duhovitost iscurit �e kroz va-še pore i ostat �e tek neugodan alergijski svrbež na nezgodnim mjestima.“ No o tome možda jednom drugom prilikom.

Iako, naravno, postoji mnogo kvalitetnih ameri�kih serija, osobno bih uvijek prije ameri�kog odabrala britan-ski humor. Tipi�an britanski sitcom, serija “Absolutely Fa-bulous“ ili u prijevodu “Pa to je �antasti�no“ publiku je prido-bila bez problema ve� nakon nekoliko emitiranih emisija. Moram priznati i mene. No, vjerojatno bi mnogi rekli da zbog svoga crnog humora, per-verzije i bizarnih momenata nije primjerena za emitiranje u popodnevnim satima, stoga možda ovo ipak nije najbolja preporuka RTL-u.

Me�utim, tu su “You Rang, M’lord?“ ili “Zvonili ste mi-lorde?“, kao i “Crna guja”, “2,4 djeteta” koje definitivno, po mom skromnom mišljenju,

zaslužuju repriziranje. Prva sezona legendarne BBC-ove humoristi�ne serije “Zvonili ste milorde“ snimljena je prije dva desetlje�a, ali još uvijek može šarmirati gledatelje i publiku. Samo kad se prisje-tim lika Teddyja koji pada na sluškinje i sobarice Ivy koja mi je definitivno broj jedan u seri-ji, ne mogu a da mi ne pobjegne smiješak na lice.

Britanski humor za moje je pojmove nenadmašan. Na-ravno, ukusi su razli�iti. No, osobno sam pobornik mišlje-nja da je britanski humor u mnogo slu�ajeva kvalitetniji od ameri�kog.

Bilo kako bilo, RTL je svo-jim reprizama davno prešao svaku granicu dobrog ukusa. Davno je prošlo vrijeme kada je trebao promijeniti svoj pro-gram i zamijeniti popodnevne humoristi�ne serije. Ako im ipak nije do britanskog humo-ra, onda barem da se usredoto-�e na kvalitetne (za razliku od ve�ine trenutno emitiranih) ameri�ke serije koje ne samo da zaslužuju biti emitirane, ve� i reprizirane.

Pokušavam ja, a pokušajte i vi, štovani �itatelji, prisjetiti se barem jednog dana ili jutra u tjednu u kojem niste u jutarnjim vijestima ili novinama pro�itali kako je netko uhi�en i sproveden kod istražnog suca ili u Remeti-nec.

Imam osje�aj da se nalazim u Hrvatskoj, u državi gdje sve i svakoga policija može uhapsiti. Bilo gdje i bilo kada. �ini mi se ka-ko je policiji, a posebno USKOK-u, dovoljno da netko u mene ili vas uperi prstom i oni �e brže - bolje pozvoniti na naša vrata ili ni ne pozvoniti nego banuti unutar i u trenu nam staviti lisi�ine na ruke. Ako smo još poznate i javne oso-be, do�ekat �e vas blicevi �otoa-parata i kamere te mikro�oni.

Hapšenja ili uhi�enja postala su hrvatski problem. Pitaju dr-žavljani europskih zemalja što se to doga�a u Hrvatskoj, je li ona toliko lošija od ostatka Europe. Zar smo svi sumnjivi ako nešto imamo više od drugoga, ako dru-ga�ije mislimo. I jesu li baš svi koji su u proteklih nekoliko mjeseci, od odlaska novih ministara poli-cije i pravosu�a, uhapšeni i poza-tvarani krivi i je li ih je potrebno tako spektakularno uhi�ivati i pred kamerama i �otoaparatima sprovoditi u pritvor? Iskreno sumnjam u to, i tvrdim da Hrvat-skoj to ne treba. Ako se u nekoga i sumnja, obra�ivanje može i mora biti na druga�iji na�in.

I što je najtužnije. Hrvatska gubi ugled u svijetu, a ljudima kojima se nakon uhi�enja ne dokaže krivnja ostaju zauvijek neopravdano obilježeni. I nitko

im se ne�e ispri�ati. Kaže mi jedna studentica Ekonomskog �akulteta kako vrlo dobro po-znaje pro�esoricu Dešu Mlikota Tomi� i životom jam�i da ova žena, donedavno i predsjednica saborskog Povjerenstva za su-kob interesa, sigurno ne bi uzela ni lipu za prolaz na ispitu. A svi znamo kakva se halabuka oko nje digla i da su je rano ujutro uhitili uz prisutnost kamera. Sada se tijekom su�enja vidi da su je mnogi lažno krivili kako bi je ocrnili i sa sebe sprali odgo-vornost. Realno, kako su�enje odmi�e, o�ekuje se osloba�anje Deše Mlikota Tomi� svake kriv-nje. Koliko je još takvih primjera u našoj Hrvatskoj. Pohapšenoj Hrvatskoj, kakvu nismo željeli. Željeli smo i želimo da lopovi i krivci odgovaraju, da budu ka-žnjeni i pozatvarani, ali ne u ak-ciji “pohapšena Hrvatska”, kakva je na sceni. Postoje drugi na�ini, jer osumnji�eni nisu uvijek, a osobito ne odmah u trenutku uhi�enja, i krivi. To bi policija i oni koji joj nalažu morali znati.

Ne znam koja je cijena sre�e. Sve što znam je da stalno raste. Ludi na�in života košta me zdrav-lja, prijatelja, a ve� polako i zdra-vog razuma.

Stvarno, ponekad si mislim da se ona “viša sila” zbilja dobro zabavlja na moj ra�un, postav-ljaju�i stalno nekakve prepreke pred mene. I iako ve�inu dana dobro manevriram izme�u njih, ponekad do�u dani kada ne mo-žeš izbje�i a da se ne zaletavaš iz jedne prepreke u drugu.

Ponekad se zapitam zašto sam odabrala ovaj posao. Mislim, znam, djelovalo je zanimljivo uz-budljivo i definitivno nedosadno. To i jest, samo kad si mlad i nado-budan ne o�ekuješ i ne razmišljaš o negativnim stranama.

Ljudi si misle da je naš posao jako lagan i zabavan. Da sjedimo po kavamo, cugama i ludo se za-bavljamo po koncertima, izložba-ma, po ovim i onim domjencima. Ali to nije tako. Rijetko kada se stigneš zabavljati jer nisi tamo da se zabavljaš i ve�inu vremena provedeš tamo razmišljaju�i što �eš idu�i dan napisati o tome. Što zna biti posebno zanimljivo ako nemaš što previše za napisati, a ipak moraš. Glavna mana mog posla je stres, koji se onda mani-�estira na razli�ite na�ine. Ja re-cimo ne mogu spavati, odnosno ne mogu se prisiliti da legnem u krevet. Uvijek imam nešto za obaviti, napraviti, pogledati ... Ali to je ono što sam htjela. Uzbudljiv i zanimljiv posao.

Hvala Bogu na prijateljima koji znaju stvari postaviti onako kakve stvarno jesu. Tako me moja dobra prijateljica koja stvarno ra-zumije moju situaciju �esto onda zna zapitati: “Bi li radije sjedila zatvorena u nekom uredu i osam ili više sati dnevno premetala papire i zbrajala brojke? Radila stalno isto, iz dana u dan u dan?“ I kad joj odgovorim “Neee ...” sve mi je ponovno jasno.

Pa je li onda vrijedno suza, znoja i neprospavanih no�i? Možda jesam stalno iscrpljena i ponekad su mi “kratki” živci, ali trenutno se ne mogu zami-sliti da bih radila nešto drugo. Cijena sre�e možda je visoka, ali znate što? Kog’ briga za cijenu! Dala bih sve da sam ovdje gdje trenutno jesam. Pa ako me pita-te: “Koja je cijena sre�e?”, ja �u odgovoriti: “Nikad viša nego što ona vrijedi.”

Kako ubiti odli�nu seriju?


Uvijek je zanimljivo kad u na-šem malom Me�imurju sretnete osobu koja je iz velikoga bijelog svijeta došla živjeti upravo ova-mo. Razloga ima mnogo zbog �ega se ljudi na ovo odlu�uju, no, naj�e-š�e je to ljubav. Upravo zbog lju-bavi ovdje je završila Kolumbijka Monica Paola, koja je ovamo došla za svojim suprugom Željkom Her-cegom.

Ljubavna pri�a Monice Paole i Željka zapo�ela je u Francuskoj. On je u potrazi za boljim životom napustio rodno Nedeliš�e i zavr-šio u Marseillesu, gdje je zapo�eo kao pera� su�a, no, zahvaljuju�i komunikativnosti i napornom ra-du, ubrzo je napredovao i postao

Monica Paola i Željko Her-ceg ove su godine zapo�eli pomalo neobi�an biznis za naš kraj. Bave se prodajom vlasti-te mješavine kave koju uvoze iz Kolumbije. Upravo su zato i ove godine ponovo posjetili ovu prekrasnu zemlju u Južnoj Americi, kako bi se educirali i nau�ili sve što mogu vezano za kavu.

Po povratku ku�i krenuli su s osmišljavanjem mješavine kave, s brendiranjem, te s osmi-šljavanjem prostora i pakiranja. Pokazalo se kako su Monicina kreativna snaga i Željkova do-bra tehni�ka realizacija odli�an spoj koji njihov brend Casa La-tina �ini sve prepoznatljivijim diljem Hrvatske.

Kavu uvoze sirovu u zrni-ma, nakon što sami naprave mješavine, kava ide na pe�enje u Matulje u tvrtku Caffematic i onda nastavlja put Nedeliš�a gdje se skladišti i za svakog klijenta friško melje. Trenutno imaju tri mješavine. Sto postot-nu arabicu, mješavinu arabice i

robuste u omjeru 60:40 posto i Santos, stopostotnu arabicu koja uspijeva samo u Brazilu.

Casa Latino nudi zadovolj-stvo konzumiranja “savršene šalice” kave, kave nevjerojat-nog mirisa i arome. Za sad se njihovu kavu može piti u caffe barovima Posavec u �akovcu i Murskom Središ�u i Aqua Kaktusu na Totomoru, u Du-gom selu u Numero baru, u 22 tisu�e milja u Zagrebu, u Futura caffeu u Varaždinu.

Što se prodaje ti�e, Casa Latino kavu može se kupiti u Nedeliš�u, Havana Cigar Shopu u Zagrebu, a prodaja bi trebala krenuti i u Varaždinu gdje se ve� naveliko ure�uje du�an. Njihova �irma prodaje i druge proizvo-de iz �itave Latinske Amerike, ukusan namaz za kavu, napo-litanke iz Kolumbije, kvalitetan duhan i cigare, te ru�no ra�enu �okoladu iz �okolaterije Bolero. U budu�nosti želja im je kupnja vlastite plantaže kave u Kolum-biji, što bi se moglo ostvariti ve� idu�e godine.

Ljubavna pri�a za�injena “savršenom šalicom” kave

KOLUMBIJKA I ME�IMUREC osnovali obitelj i pokrenuli vlastiti biznis u Nedeliš�u

Kako izgleda zaru�ni�ki te�aj u Kolumbiji?

Dva tjedna prije vjen�a-nja Monica i Željko morali su svake ve�eri i�i na svojevr-stan zaru�ni�ki te�aj. A on izgleda dosta druga�ije nego kod nas. U Kolumbiji se ne odlazi samo sve�eniku, ve� je na par sastanaka sve�enik, a na nekoliko profesor s Eko-nomskog fakulteta koji ima zada�u objasniti kako je brak kao mala �irma. Zna�i, ondje se ne pri�a samo o Bibliji i vjerskom aspektu braka, ve� i o prakti�nim stvarima - o raspodjeli novca i zarade, vo-�enju obiteljskih �inancija.

No, i ovaj dio o �ednosti je druga�iji, kaže Željko: - Na jednom od predavanju sve-�enik je jednog de�ka pitalo koliko je veza imao prije ove. On je bubnuo osam. Ja sam mislio da �e ga sad totalno ukoriti, ali nije. Samo ga je pitao: ‘Jesi li sad spreman za vjen�anje? Koliko posto si si-guran?’ I kad je taj tip odgo-vorio tisu�u posto, sve je bilo jasno. Re�eno nam je da uop-�e nije bitan broj veza, bitno je da na kraju prona�ete ono što ste tražili. Treba tražiti. Nije bitan kompromis, od-mah se pomiriti s danom si-tuacijom, nego je bit na�i ono što tražiš.

lio. Zajedno smo ostali sve do pet ujutro. I tada smo se intenzivnije po�eli družiti i uskoro smo shvatili da se dobro razumijemo u svim detaljima, �ak i onima gdje se dru-gi parovi �esto ne slažu.

Željko je uskoro Monicu za-prosio, i to u katedrali jer su, kako sam kaže, u Francuskoj oboje bili sami bez obitelji, pa je to odlu�io u�initi pred Bogom. Nastavili su zajedni�ki život, putovali po Fran-cuskoj i uživali jedno u drugom sve dok se kona�no nisu odlu�ili vjen�ati. Cijelo ljeto su oboje pu-no radili kako bi si mogli priuštiti lijepo vjen�anje koje su oboje že-ljeli, a odlu�ili su da �e ono biti u Kolumbiji.

No, prije samog vjen�anja svojta je došla u kontrolu, Monici-na mama je došla u posjetu u Fran-cusku. - Jao, kad se toga sjetim ... Stalno sam joj govorio da mi ne do-vodi još punicu jer nisam spreman za to, a ona je govorila da ne�e. I to�no se sje�am, opet sam slagao stol na punoj terasi restorana i vi-dio ih iz daljine kako dolaze. Noge su mi se odsjekle, pri�a Željko, a Monica mu se sa svojim simpati�-nim naglaskom ubacuje u rije�: - Rekla je da ne�e oti�i iz Francuske sve dok te ne upozna. - I tako su došle, nastavlja Željko: - Odmjeri-la me od do i na kraju sam prošao vizualni pregled. Zanimljivo je bi-lo, ja nisam znao španjolski, a ona pak govori samo taj jezik, tako da nismo mogli ni komunicirati. Ali sve se vidjelo u o�ima.

Nema spavanja u istoj sobi prije braka

Prije nego što su se zaputili u Kolumbiju, donijeli su odluku i da se ne�e vra�ati više u Francusku, ve� da �e svoj zajedni�ki život nakon vjen�anja nastaviti u Nedeliš�u.

Obavili su sve što su morali i krenuli su put Ibague, a ondje na

aerodromu Željka je �ekalo izne-na�enje. - Na aerodromu nas je do�ekalo 25 dobro raspoloženih i glasnih ljudi s balonima i tran-sparentima. Bilo mi je zbilja �udno to sve, najednom su svi bili ondje - tete, brati�i, ostala rodbina. To je kod njih obi�aj. Nema šanse da kad netko od nekud dolazi s puta da vas ne do�eka sva rodbina. Klinci se vade iz škole ili vrti�a i svi do-laze. To je obi�aj u njihovoj zemlji, to je na�in da pokažu koliko im je stalo do te osobe.

I to je bilo samo prvo od mno-gih iznena�enja koja su Željka on-dje do�ekala. Idu�e je bilo kad su stigli do ku�e. - Došli smo i odmah su mi rekli da je moja soba gore, a Monicina u prizemlju. Nema za-jedni�kog dijeljenja sobe u ku�i prije braka niti pod razno. Ja sam prvo mislio da se zafrkavaju, ali nisu. Smjestili su me u sobu do ba-ke, gdje sam joj mogao biti na oku. Ali i to je jedan od obi�aja. Duboko poštovanje prema ku�i i uku�ani-ma. Zanimljivo je bilo i idu�e jutro kad ga je probudila galama – uli�ni prodava�i, koji prodaju sve, od vo-�a, preko friško pe�enog peciva do ribe, ondje dolaze do vrata i mega-fonom najavljuju svoj dolazak.

Vjen�anje uz salsuNa vjen�anju u Monicinom

rodnom gradu bilo je 80 uzvani-ka, no, na žalost, nitko od Željko-ve obitelji ipak nije mogao toliko tisu�a kilometara pote�i put Ko-lumbije. Vjen�anje je bilo nave�er, jer je ondje po danu veoma vru�e. Kod njih je obi�aj takav da je u crkvi prisutna samo uža obitelj, a kasnije se slavi u restoranu uz ve�eru i ples, a umjesto klasi�ne 2-1 glazbe svirala im je salsa.

Nakon vjen�anja zajedni�ki život su, kao što smo ve� rekli, od-lu�ili nastaviti u Hrvatskoj. I da-nas, nakon osam godina, Monica i

Željko se vole još ja�e. Njihov brak je blagoslovljen i prekrasnom tri i pol godišnjom k�erkicom Pauli-nom koja je još jedan izvor njihove radosti. Svoju ljubav supružnici su preto�ili i u zajedni�ki biznis - pro-daju njihovih vlastitih mješavina kave, i to ne bilo kakve, ve� pra-ve kolumbijske kvalitetne kave. Danas žive život koji su oduvijek oboje sanjali i raduju se svakom danu koji je pred njima. (mn)

konobar. Monica Paola napustila je Ibague, svoj rodni grad u Kolum-biji kada su joj na fakultetu gdje je studirala pravo rekli da mora nau-�iti drugi jezik. Kako je imala tetu u Francuskoj, logi�no je bilo da ode onamo i dobro nau�i jezik, tako se zaputila preko oceana i zaposlila se kao babysitterica.

No, njene planove osujetio je susret koji se desio na Institutu za u�enje jezika Euro Provence, koji su oboje upisali. Iako se prvi su-sret u rujnu nije �inio “fatalnim”, na kraju se ipak pokazao takvim. - U rujnu 2001. godine ona me vidjela na hodniku u školi i iskre su odmah frcale. Ja sam joj vidio u o�ima da je to to. Jest da je ona tri puta izgubila moj broj telefo-na, ali nema veze. Na kraju sam ja nju upitao za broj telefona jer sam vidio da �e se jedino tako cijela pri-�a nekud pokrenuti, sa smijehom pri�a Željko.

Upoznavanje puniceNo, vezu su zapo�eli u sije�nju

idu�e godine. - Sje�am se, jedne su-bote je prolazila s prijateljicom iz �ilea kraj restorana u kojem sam radio. Ja sam slagao terasu, a ona je prolazila i pozvala me da iza�e-mo zajedno. Iako sam joj rekao da ne mogu jer radim, ipak sam se, naravno, pojavio i nisam poža-

Casa Latino kao spoj kreative i dobre tehni�ke realizacije

Iako je njihova firma sve uspješnija, izvor njihove najve�e radosti je tri i pol

godišnja k�i Paulina Monica Paola i Željko Herceg ispred svojih Casa Latino proizvoda

Ove godine supružnici su otišli u Kolumbiju nau�iti sve o kavi

Ovako izgledaju plodovi kave Vjen�ali su se u Kolumbiji


www.autostil.infoUre�uje: Dalibor Flajpan

[email protected]

Regija koli�ina udio, %

1 Zagreb 14650 38,05%

2 Primorsko-goranska

3372 8,76%

3 Splitsko-dalma� nska

3253 8,45%

4 Istarska 2165 5,62%

5 Osje�ko-baranjska

2143 5,57%

6 Varaždinska 1381 3,59%

7 Zadarska 1336 3,47%

8 Dubrova�ko-neretvanska

1335 3,47%

9 Me�imurska 929 2,41%

10 Sisa�ko-moslava�ka

918 2,38%

11 Brodsko-posavska

883 2,29%

12 Vukovarsko-srijemska

865 2,25%

13 Šibensko-kninska

852 2,21%

14 Koprivni�ko-križeva�ka

846 2,20%

15 Karlova�ka 807 2,10%

16 Krapinsko-zagorska

778 2,02%

17 Bjelovarsko-bilogorska

717 1,86%

18 Požeško-slavonska

693 1,80%

19 Virovi� �ko-podravska

311 0,81%

20 Li�ko-senjska

272 0,71%

UKUPNO 38506 100%

Eurosuper 95 7,75 7,81

Super plus 98 7,81

Super 100 BS 8,13

Eurodizel 7,16 7,16

Eurodizel BS 7,23

LPG auto plin 4,27 4,27

Cijene goriva u RH

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 27. studenoga 2009.

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. - 31.10. 2009.

Izvor: Promocija Plus

TEST: Peugeot 3008 1,6 HDi Premium

Povoljni kredi� do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u�eš�a.Za sve dodatne informacije možete upita� na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.Posje�te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba�ka 53a, te M. Subo�ca, B. Radi�a 69

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede�a rabljena vozila:

Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full opremaMazda 6 CD120 TE, 2003.god., full opremaMazda 6 1.8i TE, 2003.god., full opremaMazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full opremaRenault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full opremaMazda 323 S 1.3i, 1998.god., opremaMazda 323 S 1.5i, 1999.god., full opremaMazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full opremaMazda 2 CD68 TE, 2006.god., full opremaMazda 3 CD110 CE, 2005.god., full opremaNissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full opremaMazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full opremaMazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema

Peugeotov model 3008 svjetsku je premijeru doživio na prometnicama Hrvatske ovog prolje�a, preciznije u Dubrov-niku i njegovoj okolici. Moderan vanjski dizajn ukomponiran je s prostranom i prakti�nom unu-trašnjoš�u. Peugeot je uspio isko�iti iz mnoštva i osmisliti doista poseban automobil. On nije jednovolumen, nije SUV ve� je nazvan crossover vozilom. Odli�an rezultat “mješavine” klasa doista je odli�no ukompo-niran u ovom automobilu. Od-li�noj izbalansiranosti moramo dodati i uravnoteženost paketa opreme u testnom primjerku (Premium) te pogonskog agre-gata (1,6 HDi 110 KS) i na koncu i ukupne cijene vozila. Veoma prostrana unutrašnjost s povi-šenim položajem sjedenja udob-nija je od o�ekivanog. Osje�aju prostranosti doprinose i velike staklene površine. Novi stan-dardi kvalitetete Peugeot vozila vidljivi su na svakom centime-tru novog modela 3008. Sami ugra�eni materijali su visoke kvalitete, a i kvaliteta izrade je više nego ugodno iznena�enje. Akusti�na udobnost je na vrlo visokoj razini što �e omogu�iti doista najviš razinu udobnosti pri putovanju.

Te s t i r a n i p r i m j e r a k 3008-ice bio je opremljen po-znatim 1,6 litrenim HDi agrega-tom iz PSA grupacije. Pogonski

Dvije nule u sredini Dvije nule u sredini zna�e posebnostzna�e posebnost

Ve� samo ime ovaj automobil iz-dvaja iz poznatih okvira Peugeota. 3 postavlja automobil u Peugeot srednju kompaktnu klasu, 00 ozna-�ava druga�iji automobil, produ-žetak klasi�ne Peugeot klase, a 8 specificira generaciju unutar klase. Peugeot 3008 vozilo je koje kombinira sve odlike jednovolu-menskih vozila s elemntiva SUV segmenta pa je stoga i svrstano u Crossover segment

Peugeot 3008 1,6 HDi Premium

Dimenzije: d/š/v (mm) 4.365 / 1.910 / 1.639

Obujam: (ccm) 1.560

Snaga: (KS) 110

Moment: (Nm) pri okretaja 240 (260) / 1.750

Masa: (kg) 1.425

Ubrzanja 0-100 km/h (s) 10,8

Najve�a brzina (km/h) 180

Potrošnja goriva otvoreno / grad / prosjek (l/100 km)

4.4 / 6.5 / 5.1

Cijena do registracije (kn) 190.772

Dužina testa (km) 572

EuroNCAP

web www.peugeot.hr

se agregat više nego odli�no snalazi u ovom automobilu iako se radi o snazi od “samo” 110 KS. Okretni moment kju�-ni je �imbenik u elasti�nosti pri upravljanju 3008-icom te sa 240 Nm uz odli�no prora�unat šeststupnjevani mjenja� �ini odli�nu cjelinu.

Multif lex unutrašnjost prilago�ava se u tri položaja podnice prtljažnika te preklo-pivih stražnjih sjedala. Obujam prtljažnika u razli�itim varijan-tama varira od 512 do 1.604 li-tre.

Sigurnost je na razini svih novih modela iz game Peugeota te je na ovogodišnjem (strožem) EuroNCAP testiranju model 3008 dobio najve�u ocijenu za

sigurnost od pet zvjezdica. Cijena po�etnosg modela

3008-ice kre�e sa 168.391 kn u trenutnoj akciji u prodajnoj mreži Peugeota, dok je cijena testiranog primjerka sa do-datnom opremom (stražnji parkirni senzori, pack retrovi-sion, paket koža te metalik boja) 190.772 kn.

(D. Flajpan)

600. emisija Auto Moto Nautic Vision

Specijalizirana TV emi-sija Auto Moto Nautic Vision koja se emitira bez prekida u kontinuitetu od 19. ožuj-ka 1998. godine doživjela je svoje jubilarno 600. po redu izdanje.

Emisija kroz svoje rubri-ke obra�uje teme vezane uz auto i moto industriju, kao i teme iz nautike: testovi i predstavljanje plovila, mo-tora i opreme, novosti, razli-�ite zanimljivosti iz svijeta nautike, promocije (regate, sajmove, prezentacije...) savjete, podvodni ribolov i ronjenje, ribolov, sur�, win-dsurfing i kite, te kratke pu-topise. Tijekom 12 godina za potrebe emisije, utrošeno je preko 1.500 medija za video snimanje, obavljeno je pre-ko 800 intervjua s poznatim osobama, a na sedmodnev-nim testovima je testirano preko 1.000 automobila.

Auto Moto Nautic Vision se emitira u programima žu-panijskih tv postaja u Zagre-bu, Splitu, Rijeci, Puli, Zadru, Osijeku, �akovcu i Šibeniku. Osim u programu navede-nih tv postaja, emisiju Auto Moto Nautic Vison može se pratiti i putem Max TV, B Net, Iskon i sli�nih sustava, što predstavlja nacionalnu pokrivenost, te zajedno s reprizama ima preko 25 emitiranja tjedno, odnosno 100 emitiranja mjese�no. Emisiju se može pratiti i na internetu i to putem službe-ne stranice emisije koja se nalazi na: www.automoto-vision.hr. Spomenuta web stranica trenutno ima preko 700 video clipova prethod-no objavljenih u emisiji.

Golf i Touran u 2009. ponovno osvajaju nagradu Auto Trophy

Na posebnoj sve�anosti u Berlinu je dodijeljena nagrada Auto Trophy 2009. Prilikom go-dišnjeg izbora �asopisa AUTO ZEITUNG gdje su �ak tri vozila iz ku�e Volkswagen osvojila po-željnu nagradu: Gol� i Touran bili su ponovno uspješni. Novi Polo, koji je u prodaji tek od svibnja, ostvario je u svojoj klasi instant pobjedu. Audi je tako�er potu-kao konkurenciju u tri kategori-je s Audijem A5 Sportback, Q5 i R8 Spyderom. Škoda je slavila tri puta s Octavijom, Rommsterom i novim Yetijem. Usto je Multi-van iz programa Volkswagen gospodarskih vozila pokazao svoju izvanrednu kvalitetu: kao i u prethodnoj godini dominirao je u klasi van-vozila.

Volvo - besplatan zimski pregled

Prije po�etka ovogodiš-njih zimskih radosti Volvo je odlu�io obradovati kupce svo-jih vozila. Kako bi ih što bolje pripremio za zahtjevne zimske uvjete vožnje Volvo im pokla-nja besplatan zimski pregled vozila. Uz to, svima koji se na-mjeravaju otisnuti u potragu za uzbudljivim planinskim avanturama Volvo nudi i širo-ki asortiman dodatne opreme. Volvo akcija „Pripremite se za zimu“�e trajati od 1. prosinca 2009. do 1. velja�e 2010. godi-ne. U akciji se nudi besplatan zimski pregled vlasnicima Volvo vozila te bogat izbor iz asortimana dodatne opreme i asesoara. Dovezete li svoj Vol-vo u navedenom roku u ovla-šteni Volvo salon, iskusni Volvo mehani�ari obavit �e na njemu besplatan zimski pregled u 24 to�ke uz pomo� najsuvremeni-je opreme i tehnologije. Uz to, vlasnik �e dobiti i besplatan test akumulatora. Akumula-torske baterije, naime, obi�no traju od 4 do 6 godina i nitko sa sigurnoš�u ne može re�i kada �e se one istrošiti zbog vanj-skih uvjeta vožnje, te je stoga besplatan test akumulatora više nego dobrodošao.


EKO KUTAK

EuroNCAP, europska orga-nizacija za procjenu sigurnosti automobila, objavila je krajem proteklog tjedna nove rezultate testiranja vozila na svojim rigoro-znim testovima. Euro NCAP u no-vom sustavu testiranja daje jednu ukupnu ocjenu, a maksimalna je pet zvjezdica. Broj zvjezdica odražava kvalitetu performansi vozila u �etiri kategorije: zaštita odraslih putnika, sigurnost djece putnika, zaštita pješaka i sigurno-sna asistencija. Ukupan rezultat izra�unava se zbrajanjem bodova u sve �etiri kategorije tako da ni-jedno podru�je nije zanemareno.

Rezltati posljednjih testiranja:

Proizvo�a� i model:

BMW X1

Chevrolet Cruze

Chevrolet Spark

Citroën DS3

Infiniti FX

Mazda3

Mercedes-Benz GLK

Mercedes-Benz E klase

Opel Astra

Peugeot 5008

Toyota Urban Cruiser

VW Scirocco

EuroNCAP najnoviji rezultati testiranja

Štedljivi Volvo DRIVe modeli koriste se u brojnim ekološkim natjecanjima u kojima stalno nadilaze o�ekivanja voza�a. Tri Volvo V50 DRIVe modela vozila su tri tima - muški, ženski i mije-šani – tri tima sastavljena od po dva voza�a. Svi timovi su prešli dionicu od 1.535 km od Zuricha do Göteborga sa samo jednim re-zervoarom goriva. Sva tri tima za-vršili su natjecanje s prosje�nom potrošnjom ispod 3,2 litre na 100 prije�enih kilometara. Ovaj je re-zultat bio o�igledan kada su auto-mobili stigli na krajnje odredište u Göteborg, gdje Volvo Cars ima svoju glavnu operativnu bazu. Na-kon 24 sata vožnje, u tri dana, mi-ješani muško-ženski tim u sastavu Claudia Fortes i Christoph Saur izašli su kao pobjednici. Oni su potrošili samo 47,59 litara dizela, što odgovara prosje�noj potrošnji

Od Zuricha do Göteborga uz potrošnju od 3,1 litre na 100 km

od samo 3,1 litre na 100 prije�enih kilometara. To je za 21% manje od tvorni�ki deklarirane potrošnje za Volvo V50 DRIVe opremljen start/stop funkcijom. Svi sudionici natje-canja su prosje�ni voza�i izabrani u natjecanju od �itatelja najve�eg švicarskog dnevnog lista Blick. Sva tri tima su potrošila su ispod 3,2 li-tre na 100 prije�enih kilometara uz prosje�nu brzinu kretanja od 70 do 80 km/h.

Nedavno je još jedan Švicarac, Felix Egolf iz Lucerna, vozio Volvo V70 DRIVe dionicom od Fran-kfurta, Hamburga, Kopenhagena i Göteborga sve do Enköpinga u blizini Stockholma. On je prešao 1.905 kilometara s jednim rezer-voarom uz prosje�nu brzinu od 80,1 km/h te prosje�nu potrošnju od 3,79 litara na 100 prije�enih kilometara. To je 22,6% ispod EU norme od 4,9 litara na 100 km.

Objavom popisa novih auto-mobila, kandidata za prestižnu titulu najboljeg na hrvatskom tržištu, kre�e šesnaesti izbor za nacionalni automobil godine.

Zbor automobilskih novina-ra Hrvatskog novinarskog druš-tva, krovno tijelo koje okuplja najve�i broj redakcija specija-liziranih automobilskih maga-zina i priloga, pokrenulo je 16. nacionalni izbor automobila go-dine, HR auto 2010. Kao najsta-riji i najutjecajniji stru�ni izbor automobila godine u Hrvatskoj, HR auto postavlja rigorozne is-pite pred sve svoje sudionike. Na široj listi kandidata izbora, što

Po�eo izbor za HR auto 2010.obuhva�a sve automobile koji su se na hrvatskom tržištu pojavili tijekom 2009, ili �e se pojaviti u pr-vom kvartalu 2010, ove se godine našlo 24 modela, svih kategorija.

Posljednji i najteži ispit za šest automobila-�inalista izbora za HR auto 2010. bit �e radicionalni tes-tni dan tijekom kojeg �e automobi-li sa završne liste biti podvrgnuti vožnji na posebno pripremljenom poligonu. Test ko�enja, izbjegava-nja prepreke i slalom vožnja (tek neki od završnih ispita testnog dana) tako �e se pridružiti osta-lim iskustvima koje �e s �inalisti-ma ovogodišnjeg izbora, Hrvatski novinarski žiri ste�i tijekom uobi-

�ajenih sedmodnevnih testira-nja. Nakon testnog dana slijedi otvaranje omotnica s glasovima �lanova Hrvatskog novinarskog žirija Zbora automobilskih no-vinara, kojom �e prilikom biti objavljeno i ime pobjednika ovogodišnjeg izbora.

Pred �lanovima Zbora au-tomobilskih novinara HND još je jedan zadatak u okviru naci-onalnog izbora automobila go-dine, odabir posebnih priznanja ovogodišnjeg izbora za nacio-nalni automobil godine.

Pokrovitelj izbora za HR auto 2010. je AMC Centar za si-gurnu vožnju.

Finalisti izbora za HR auto 2010.:

Citroën C3 Mazda3 Mercedes-Benz E klasa

Peugeot 3008 Škoda Yeti Volkswagen Polo


U okviru svog društveno odgovornog djelovanja P. Z. Au-to je u 2009. donirao ure�enje igrališta dje�jih vrti�a na Šolti, Pagu i Krku. Dje�ja igrališta su ure�ena u prepoznatljivom svijetu automobilskih marki koje P. Z. Auto zastupa na hr-vatskom tržištu – Volkswa-gena, Audija i Škode. Projektu ure�enja dje�jih igrališta na hrvatskim otocima kumo-vala su poznata lica hrvatske estrade. �lanovi grupe Colonia sve�ano su 19. listopada 2009. otvorili Volkswagenovo dje�je

igralište u Novalji, a zatim je 26. listopada 2009. Natali Diz-dar djeci na korištenje predala Audijevo igralište u Grohota-ma. Ovogodišnjom donacijom P. Z. Auto je nastavio trogodiš-nji projekt ure�enja igrališta dje�jih vrti�a. U 2007. godini su tako ure�ena igrališta dje�jih vrti�a na Bra�u, Kor�uli, Uglja-nu i Malom Lošinju, a u 2008. godini na Hvaru, Visu, Rabu i Cresu. Projekt �e se nastaviti i u 2010. godini, a njime P. Z. Au-to želi dati svoj doprinos revi-talizaciji hrvatskih otoka.

Opelova akcija – Nevi�eno do danas!

U prodajnoj akciji Opela pod nazivom „Nevi�eno do danas!“ cijena Opel Corse s 3 vrata i mo-torom od 60KS iznosi 71.900 kuna, s opremom koja uklju�uje: klima ure�aj, CD-radio, 2 zra�na jastuka, ABS, daljinsko zaklju-�avanje, el. podiza�e prednjih prozora, upravlja� podesiv po visini i dubini, voza�evo sjedalo podesivo po visini, itd.

U ponudi su po jednako atraktivnim cijenama i ostali Opelovi modeli. Cijena Opel Astre, najprodavanijeg auto-mobila u Hrvatskoj ve� �etiri godine za redom, iznosi 89.900 kn. Kompaktni monovolumeni, idealni za obitelji s malom dje-com, Opel Meriva i Opel Zafira dostupni su ve� od 89.900 kuna odnosno 119.900 kuna. Ponu-da vrijedi do isteka zaliha kod Opel partnera koji podržavaju akciju.

Volkswagen koncern inve-stirat �e u sljede�e tri godine 25,8 milijarde eura u podru�je koncerna automobili. Na kapi-talna ulaganja otpada 19,9 mi-lijardi eura. Polovica tog iznosa bit �e investirana u Njema�koj. Time doma�e tržište �ini i da-lje investicijsko težište. Pored kapitalnih ulaganja ovaj iznos obuhva�a s 5,9 milijarde eura tako�er i priljeve aktiviranih razvojnih troškova. Ovo je re-zultat investicijskog plana za godinu 2010. do 2012. kojeg je Nadzorno vije�e prezentiralo Volkswagenovom dioni�kom društvu na svojoj sjednici.

S 13,3 milijarde eura kon-cern znatni udio kapitalnih ulaganja automobilskog sekto-ra usmjerava u modernizaciju i proširenje palete proizvoda. Težište pritom �ine nova vozi-la, nasljedni modeli i varijante

modela u gotovo svim klasa-ma vozila na bazi modularne tehnologije koja se primjenjuje u nekoliko marki. Time Volk-swagen koncern konzekventno nastavlja svoju o�enzivu modela kako bi osvojio nova tržišta i se-gmente. Na podru�ju agregata uvode se nove generacije motora s daljnjim poboljšanjima glede snage, potrošnje goriva i emisije štetnih ispušnih plinova. Što se ti�e automatskih mjenja�a kapa-citeti se prilago�avaju u skladu s rastu�om potražnjom. Povrh toga �e se u naredne tri godine investirati 6,6 milijarde eura u sve proizvode. Novi proizvodi iziskuju uslijed visokih ciljeva glede kvalitete i troškova, prila-godbe u pogonima za prešanje, lakirnicama i montažama. Osim u proizvodnju tako�er su u veli-koj mjeri predvi�ene investicije u podru�ja razvoja, osigurava-

Volkswagen koncern Volkswagen koncern nastavlja dugoro�nu nastavlja dugoro�nu strategiju rastastrategiju rasta

nja kvalitete, opskrbe original-nim dijelovima i in�ormati�ke tehnologije. Izgradnja novog pogona u Sjevernoj Americi trenuta�no je u �azi realizacije; pogon �e po�eti s radom u godi-ni 2011. Proizvodne lokacije u Rusiji i Indiji ve� su u �azi po�et-ka proizvodnje. Na taj na�in �e se ta tržišta rasta opskrbljivati vozilima iz lokalne proizvodnje. Investicijska kvota u godinama 2010. do 2012. kretat �e se usli-jed prethodnih ulaganja u nove proizvode, agregate i proizvodne lokacije na konkurentnoj razini od prosje�no 6 posto. U krugu konsolidacija, dakle u gore nave-denim brojkama, nisu sadržana joint venture poduze�a u Kini. Ta poduze�a investirat �e u go-dinama 2010. do 2010. ukupno 4,4 milijarde eura.

Donacija P. Z. Auta


Apsolutni uspjeh za Seat na 2009 World Touring Car prvenstvu. Seat Sport tim ostvario je sve svoje ciljeve na gradskoj stazi u Macau, zadnjoj utrci sezone, na kojoj je osvojio konstruktorski svjetski naslov i voza�ki naslov drugu godinu za redom, kao i nezavisnu na-gradu. Seat i Gabriele Tarqui-

ni prvaci su prvenstva 2009., dok je Yvan Muller završio na drugom mjestu, a Tom Coronel uzeo je nezavisnu nagradu, što zna�i da je Seat uspio pobijediti s dva razli�ita vozila, Leonom TDI i Leonom WTCC, �ime je porazio BMW, Chevrolet i La-du u konstruktorskom prven-stvu. Seat, koji je ove godine

branio dva prošlogodišnja naslova, ostvario je jedan od najve�ih uspjeha za španjolski sport u 2009., s trijumfalnim završetkom nakon vrlo teške sezone obilježene brojnim teš-ko�ama proizašlim iz nekoliko promijenjenih pravila koja su ograni�avale mogu�nosti Seat-ovog Leóna TDI.

Seat ponovno osvojio World Touring Car Championship

Rast prodaje Chryslerovih vozila

Prodaja vozila Chrysler Grupe LLC u SAD-u u listopadu je porasla šest posto u odnosu na rujan 2009. Uz marku Chrysler i prodaja vozila marke Dodge raste iz mje-seca u mjesec. Chrysler Grupa u listopadu je u SAD-u prodala ukupno 65.803 vozila, �ime je pos� gnuto pove�anje prodaje od 6 posto u odnosu na rujan ove godine. Po-zi� van trend u prodaji vozila zabilježile su sve tri marke Chrysler Grupe LLC. Dodge je prodao ukupno 26.265 vozila što zna�i porast prodaje od 24 posto u odnosu na rujan ove godine dok je marka Chrysler imala porast prodaje �ak 42 posto s 12.815 prodanih vozila. Tri modela marke Jeep tako�er su imala porast prodaje u listopadu u odnosu na rujan ove godine. To su Jeep Compass, Jeep Patriot i Jeep Commander.

TOP LISTA DOMA�IH

TOP 20

TOP LISTA DOMA�IH

TOP LISTA DOMA�IH

TOP LISTA01. DAVID GUETTA- One Love

02. LADY GAGA - Bad Romance

03. TIMBALAND

Morning A� er Dark

04. ONE REPUBLIC - Secrets

05. RIHANNA

RussiAn Roule e

06. SHAKIRA - Did It Again

07. ALICIA KEYS

Doesn’t Mean Anything

08. LEONA LEWIS - Happy

09. BLACK EYED PEAS

Meet Me Halfway

10. SNOW PATROL

Just Say Yes

TOP LISTA DOMA�IH

FORMULA 13

TOP LISTA STRANIH01. USE SOMEBODY -

KINGS OF LEON

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

03. IF HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

TOM JONES

04. HUMAN - KILLERS

05. HOT ‘N COLD -

KATY PERRY

06. WARM THIS WINTER -

GABRIELA CHILMI

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

08. MILES AWAY - MADONNA

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

01. NE SUDIM TI

ZDRAVKO ŠKENDER

02. VLADARICA - DRAŽN ZEI�

03.LAŽU OI MOJE - COLONIA

04. HALID BEŠLI� - DVADESETE

05. E.T. - SOBA 202

06.JACQUES HOUDEK - DUŽNA SI

07.ZAARAN - LANA

08. IVAN ZAK - SVJEDOK

09. TONY CETINSKI

OD MILJUN ŽENA

10. HARI I NINA

NE MOGU TI RE�I ŠTO JE TUGA

01. VJERUJEM U AN�ELE - OLIVER

02. MALI OGLAS - REPLICA

03. NAKON SVIH GODINA - PARNI VALJAK

04. LJUBAV NIJE OVIH DANA - B. NOVKOVI�

05. SAVRŠEN SVIJET - DOG KANTINA

06. PREKO RUBA VREMENA

BOJAN JAMBROŠI�

07. DISCO KOOGLA - PINK STUDIO

08. NEMIRNE NO�I

Tony Ce� nski & Kiki Lesendri�

09. STO GODINA - KRISTIJAN RAHIMOVSKI

10. DO KRAJA - NOLA

01. I DON’ T BELIEVE YOU - PINK

02. CHASING PIRATES - NORAH JONES

03. WHEELS - FOO FIGHTERS -

04. FULL STEAM - D. GRAY & A. LENNOX

05. MEET ME HALFWAY - BLACK EYED PEAS

06. COME SO FAR YET STILL SO FAR TO GO

CHRIS REA

07. DOESN’ T MEAN ANYTHING - A. KEYS

08. THE FIXER - PEARL JAM

09. ALL THE RIGHT MOVES - ONE REPUBLIC

10. PENCIL FULL OF LEAD

PAOLO NUTINI

TJEDNI KALORIFER

Najbolje grudi 2009. jesu one Sophie Howard

Englezi su izabrali svoje nove najdraže i najbolje grudi u �asopisu Nuts, a njihova po-nosna vlasnica je mlada Sophie Howard, 26-godišnji britanski “glam” model rodom iz Sout-hporta. Sophie se u domovini proslavila redovitim pojavlji-vanjem na Sunovoj kultnoj “tre-�oj stranici” te poziranjem za mnoge muške �asopise, izme-�u ostalih i za Maxim, Loaded i Nuts. I upravo je u posljednjem broju potonjeg obnažila svoje prirodne grudi te zagolicala maštu mnogih, i opravdala zašto ju je Maxim 2006. godine

stavio na 68. mjesto najseksi-pilnijih žena svijeta.

Ljepotica iz Southporta je do svoje 16. godine bila vrlo �edna i sramežljiva - poha�ala je strogu katoli�ku gimnaziju i bila aktivna �lanica vojske spasa, me�utim, nakon što je propupala, skužila je u kojem grmu leži zec i po�ela se baviti striptizom. To ju je dovelo na stranice Suna, poznatog po to-me da cijeni djevojke isklju�ivo prirodne ljepote - bez ikakvih korekcija. Nakon toga, Sophie Howard ili, bolje re�eno, njezi-ne grudi otišle su u povijest.

Kako piše portal izda-nje Nacionala, bivša vodi-teljica Golih vijesti Sabina �edi� našla se u središtu skandala u jednom narod-nja�kom klubu. Naime, dobru zabavu u društvu de�ka i zagreba�kog po-duzetnika Ante Gotovca prekinula je ljubavnica Sa-bininog de�ka, Ines.

Nakon toga zaštitari su zamolili bivšu voditeljicu i njezino društvo da napu-ste klub.

Ines je navodno cijelo vrijeme skakutala oko de�-ka voditeljice Golih vijesti, a ona ju je nekoliko puta upozorila da se makne od njihovog stola. S obzirom na to da je nije slušala, Sabi-na ju je ošamarila, na što se pijana Ines srušila na pod.

No, Sabina se nije pre-više uzrujala oko ovog skandala jer joj je najvaž-nije u cijeloj ve�eri bilo to što se pomirila s Antom Gotovcom. (foto: Pixsell)

Ako još ne znate tko je Rea, znajte da je rije� o mladoj zagre-ba�koj manekenki, prezimena Matas i godina dvadeset i dvije. Zli je jezici povezuju s nekim ta-mo nogometašima i sinovima poduzetnika, ali nju to ne zani-ma. Me�utim, za nju mnogi ka-

žu da je hrvatska Angelina Jolie. Naravno, njoj su tek 23, dok An-gelinia desetak godina više.

Film o seksi fotosessionu Ree Matas pogledajte besplatno na klik.hr, a fotke provjerite u novom broju tog magazina.

(foto: Klik)

Zbog kolapsa pjeva-�a Gustafa Noréna u sri-jedu na koncertu u Be�u, europska turneja grupe Mando Diao odga�a se, a s time i koncert u Zagre-bu koji se trebao održati u �etvrtak 26.11. u klubu Boogaloo.

Izuzetno nam je žao zbog eventualnih neugodnosti, ali razlog

odgode koncerta je bo-lest �lana grupe – viša sila, te mu ovim putem upu�ujemo želje da se što prije oporavi, oba-vijestila je PR agencija ARS omnia.

Agent benda je in-formirao da �e novi da-tumi cijele europske tur-neje biti poznati tijekom sljede�eg tjedna.

Sje�ate li se prva tri Zr�e partyja, te Dirty Hou-se Music DJ dvojca Zuthy & Daizy iz Zagreba? Narav-no da se sje�ate ludnice u �akovcu, to�nije, disco klubu “Dijana”, gdje smo uživali uz pregršt dobre mjuze, lijepim komadi-ma, prepunom plesnom podiju, te nezaboravnoj atmosferi koju nam je do

vrhunca dovodio Marko Petar Oreškovi�.

Vrijeme je da se ludilo ponovi!!! Kada, gdje, zašto? Dana 4.12. (petak) - disco club “Dijana” �akovec. Po-novno u glavnim ulogama: Dj Zuthy (Dirty House Music, Zg), Dj Daizy (Dirty House Music, Zg), Dj Tesh (Dirty House Music, Ck) i Mc Marko Petar Oreskovic (Zg)

Kolabirao pjeva� grupe Mando Diao, odgo�en zagreba�ki koncert

PETAK, 4. prosinca, disco klub Dijana

“Dirty house music” ponovno u �akovcu

Sabina ošamarila ljubavnicu?

Sabina u društvu Lupina za vrijeme

fotosessiona

Na Fashion Weeku najzanimljiviji “toples izlazak”

Na prvoj ve�eri DFW-a, koji je prošli vikend održan u Balonu Bo�arskog doma, najve�u je pažnju privukla posljednja revija, kada su modnom pistom prode�i-lirale manekenke dlanovi-ma pokrivaju�i sise.

Mnogi su ve� usvojili lekciju o tome kako privu-�i pažnju – sisa i guzica ni-kada dosta i tako �e uvijek biti. Oni koji to serviraju publici gladnoj takvih pri-zora uvijek prolaze bolje.

Dizajner Natalio ¢an-gradovi�, koji je posljednji predstavio svoju kolekciju na prvoj ve�eri Dreft Fas-hion Weeka, na modnu je pistu poslao manekenke koje su dlanovima pokri-vale grudi, koje su na zado-voljstvo muškog dijela pu-blike virile na sve strane.

Ima li s ovim kakve ve-ze moda, prosudite sami!

Seksi fotosession hrvatske Angeline

Carlo

sCa

rlos

Ania

Ania

47�� Dobro je znati�� *��'�� "�#��###

48 Dobro je znati 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Najljepše doba godine, adventska svjetla,boži�na drvca,kuhano vino i zagrljaji najdražih...Razveselite sebe i svoje najdraže putovanjem koje ste oduvijek priželjkivali krenite u blještave boži�ne i novogodišnje provode koji �e vam kraj ove i po�etak nove go-dine u�initi nezaboravnim.

Etno art turisti�ka agencija za vas nudi pregršt najlijepših adventskih i novogodišnjih putovanja u hrvatskoj Europi i cijelom svijetu u želji da prona-�ete svoje idealno mjesto i u�i-nite ove blagdane doista �arob-

nim. Draž prekrasnog Adventa možete doživjeti ve� kratkim putovanjem autobusom ili zrakoplovom. Odlu�ite li se na predboži�no putovanje s obitelji tu su destinacije poput Garda-landa ili Disneylanda i za vrije-me zimskih praznika gdje �ete i vi na trenutak zajedno sa svo-jom djecom uživati na najlijepši mogu�i na�in, kao djeca. Pravi romanti�ari možda �e se odlu�i-ti za sjaj Azurne obale i Provan-se, Rima i Toskane a odabirom Pariza,Londona,Amserdama, ili Berlina osjetit �e te kako se Nova godina do�ekuje u ra-

skošnim metropolama u koji-ma trgovi i ulice blješte poput holivudskih pozornica.

Nezaboravan novogodišnji do�ek o�ekuje vas i na Siciliji, na Kubi, u New Yorku na luk-suznim krstarenjima zapad-nim Mediteranom, Maroku, Dubaiju ili na bijelim plažama Maldiva .

Želja im je s vama podijeliti naj�arobnije trenutke u godini, uz puno sre�e i novih putova-nja u 2010.

Uzeti neku boži�nu desti-naciju za ilustraciju. Dodati logo Etno arta.

PREDBLAGDANSKA ponuda turisti�ke agencije ETNO ART

Najljepše doba godine,adventska svjetla,boži�na

nim. Draž prekrasnog Adventamožete doživjeti ve� kratkim

skošnim metropolama u koji-ma trgovi i ulice blješte poput

p g j

Razveselite svoje najmilijeRazveselite svoje najmilije

SASTOJCI

- 100 gr. suhe slanine

- 600 gr. bijele ribe

- 1 pecivo malo namo�eno u mlijeku

- 4 �ešnja �ešnjaka

- 30 gr. luka

- malo mlijeka

- 1 jaje

- malo oštrog brašna

- ulje, sol i papar

PREPORU�UJEMO POSJET

Kavana Dravski vir u Donjoj Dubravi

U Podravskoj ulici na broju 63a u Donjoj Dubravi smjestila se kavana Dravski vir. Moderno ure�eni ambijent u vlasništvu je obitelji Dravec iz Kotoribe za vas pripremaju specijalitete kontinentalne kuhinje. Poseb-

no izdvajamo rije�nu ribu po kojima je ovo izletište nadaleko poznato. Unutrašnjost objekta može ugostiti sedamdesetak ljudi, a dok terasa ima dodat-nih pedesetak sjede�ih mjesta. U objekt i terasu možete pri�i

i sa dravske šetnice po pre-krasnom drvenom mostu. A možete se i najaviti na telefone 040/688-059 ili 098/242-237.

Za ove predblagdanske dane od Sandre i Zvonimira dobili smo jedan od njihovih recepata:

PRIPREMABijelu ribu skuhati i izvaditi ve�e kosti. Ostalo riblje meso 2 do 3 puta samljeti. Samljeti i suhu slaninu. Dodati pecivo, prethodno na-

mo�eno u mlijeku, 4 �eš-nja sitno nasjeckanog �ešnjaka i luk, jedno jaje, malo oštrog brašna, sol, papar. Sve zajedno umi-jesiti kao za faširance. Ispe�i na ulju.

Dobar tek!

Odresci od mljevenog ribljeg mesa

21. srpnja 2009. ��

[email protected]

Još jednom se potvrdilo da ova mlada �akove�ka mom�ad ima karakter i da, ukoliko se ne dogodi nešto nepredvi�eno, mo-žemo o�ekivati puno rukomet-nih radosti s njom. Osvojiti bod u tako „nabrijanoj“ utakmici kao što je bila ova u Varaždinu, veliki je uspjeh, a kad se tome doda sva nesre�a (ozljede) i „vanjski utje-caji“, onda s pravom možemo na-pisati „bod k’o ku�a“ ili pak „bod ravan pobjedi“. Završilo je 24:24, iako je Pažin u posljednjem na-padu-udarcu s 9 metara mogao donijeti i pobjedu �akove�kom sastavu.

Dobro po�eli, loše nastavili

Po�eli su �akove�ki rukome-taši odli�no. No, prisjetili smo se isto takvih po�etaka u Rijeci i Našicama, pa smo vodstvo 4-1 u 11. minuti nekako uzimali sa zadrškom. Napalio je trener Da-vor Varga dodatno svoje igra�e i oni su odgovorili sjajnom igrom u obrani. Rezultat toga je da su Varaždinci prvi pogodak iz igre postigli tek u 12.minuti. U nastav-ku utakmice Varteks se prilago-dio na takvu obranu, a odli�no je skidao udarce s vanjskih pozicija doma�i vratar Alen Grd. Veliki hendikep �akov�anima dogodio se ve� u 2.minuti, kad je Danijelu

Mesari�u, prvom pivotu mom-�adi, stradala prepona i više nije mogao ulaziti u igru. protiv takve obrane, nedostatak Mesari�a bio je o�igledan, iako ga je Filip Turk solidno zamijenio, pogotovo u obrani. Uspio je Varteks u 17. minuti poravnati na 5-5, a s dvije brze kontre Ledinskog, nakon tehni�kih grešaka naših igra�a, i povesti. Na odmor se otišlo s tri razlike za doma�e i nadom u bolje drugo poluvrijeme

A ono nije moglo po�eti gore. Prvo je Prole dignuo na 14-10, a potom je Jelini�, bez kontakta sa suparni�km igra�em, krivo stao i istegnuo ligamente desnog sko�-

nog zgloba. Povratka u igru više nije bilo.

Povratak “iz mrtvih”Iskreno, tko je tada još vje-

rovao u ovu mom�ad? �etiri po-gotka zaostatka i bez dva igra�a iz udarne sedmorke. Što se tu još može napraviti? Pro�itajte prvu re�enicu ovog teksta.

Ni 19-15 za Varteks u 48. miuti nije slomio ogromnu želju �akove�-kih igra�a. Polako su stizali pred-nost, da bi u 57. minuti bilo 23-23. Gotovo za nepovjerovati. Opet doma�in vodi, Lon�ar skida zicer, a Crni� postiže svoj jedini, ali zlatni, pogodak i to je 24-24. Utakmica još

nije bila gotova, jer je Varteks u na-padu. Svi su na nogama, a �akov�a-ni opet igraju sjajnu obranu, Lon�ar je odradio što je trebalo i prilika je u 9 sekundi i za pobjedu.

Šteta je da se završilo op�om tu�javom na terenu, nakon što je Turk želio uzeti loptu i izvesti deveterac, a Prole ga je u tome ometao. Što su sve suci pogriješili pro�itajte u drugom tekstu.

Ali i s vrapcem( veli�ine alba-trosa) u ruci �akov�ani su (pre)zadovoljni. Veselje �akov�ana ništa nije moglo pokvariti. Za-služeno je osvojen bod u situaciji kad se mislilo da tako nešto više nije mogu�e.

A, pri�e da igra�i Varteksa ne�e „gristi“ zbog financijskih problema u klubu nemaju nikakve osnove. Uostalom imali su i nekoli-ko tisu�a razloga za pobjedu.

(D. Opa�i�, �oto: Andrej Švoger)

IZJAVE AKTERA poslije utakmice

Trener Varga: Zadovoljan sam s bodom

Trener Davor Varga, nakon doma�e pobjede nad Buzetom, dignuo je bod i u Varaždinu. S obzirom na težine utakmice odli�no se snašao u Varaždinu...

Znali smo što možemo i koliko smo dobri i zato me taj bod nije previše iznenadio. Isto smo tako znali da �e oni morati pasti u snazi, jer za-dnjih dana nisu baš najbolje trenirali. Na koncu smo imali napad za pobjedu, ali nismo željeli ništa riskirati. Na kon-cu sam više no zadovoljan s ovim bodom.

Gdje je bio problem u pr-vom dijelu susreta i po�et-nom dijelu nastavka...

- Vratar Alen Grd svojim odli�nim obranama dosta nam je poremetio koncepci-ju. Tim više što nismo imali Mesari�a, koji bi sigurno na crti imao puno prostora. Osim toga promašili smo dosta zicera, koji se jedno-stavno moraju iskoristiti.

Iz utakmice u utakmicu �akove�ki sastav ima pro-blema s ozljedama. Tako je bilo i nakon varaždinske utakmice.

Ve� u drugoj minuti utakmice stradao je Danijel Mesari�. U jednoj kontri, bez kontakta sa suparnikom, pao je kao pokošen. Držao se za pre-pone, jedva je izašao s terena, više nije ni ulazio u igru ,a prvu diganozu dao nam je �iziotera-peut mom�adi Boris Klari�:

Mesari� je ozlijedo pre-ponu. Neugodna ozljeda, ko-ja za zahtijeva desetak dana mirovanja. Protiv Zagreba ne�e mo�i igrati, ali mogao bit protiv Dubrave tjedan dana kasnije. Zadnje kolo u Splitu, svakako.

Sa Mariom Jelini�em je izgledalo katastro�alno, nije mogao stati na nogu, ali ka-snije je ipak bilo malo bolje:

Jelini� je, prema prvoj dijagnozi, dobro istegnuo ligamente desnog sko�nog zgloba. Me�utim, to�na dija-gnozu utvrdit �emo tijekom nedjelje kazao je fiziotarape-tu Klari�.

U me�uvremenu smo sa-znali da je ozljeda ipak lakše prirode i da bi Jelini� mogao �ak zaigrati protiv Zagreba.

(do)

VARTEKS DC 24 (13) MKA IPC 24 (10)

VARAŽDIN. Dvorana u Graberju. Suci: Cin-dri� i Gonzurek (oba Osijek).

VARTEKS DC: Žitnjak, Špeli�, Je�ti�, Jaga�i�, Žnidari�, Hu�, Toli�, Žganec, Grd, Štimac, Prole, Knez, Turkovi�, Batinovi�, Ledinski, Stepan�i�. Trener: Vladimir Canjuga.

MKA IPC: Lon�ar, Pažin, Rodik, Bari�, Balog, Kara�i�, Crni�, Zadravec, Sladoljev, Turk, Me-sari�, Krajner, Pašali�, Herman, ¤avar, Jelini�. Trener: Davor Varga.

Strijelci: Je�ti�, Jaga�i�, Žnidari�, Hu�, Štimac, Prole, Knez, Batinovi�, Le�inski za Varteks; Ro-dik, Kara�i�, Crni�, Turk, Krajner, Pašali�, Her-man, ¤avar, Jelini� za MKA IPC.

Sedmerci: Varteks DC 7; MKA IPC 3.Isklju�enja: Varteks DC 10 minuta (Hu� 2+2,

Prole 2+2, Ledinski); MKA IPC 12 minuta (Balog, Kara�i�, Turk, Herman, ¤avar 2+2).

Crveni kartoni: Turk, Prole.Igra� utakmice: Petar Rodik (MKA IPC).

TABLICA1. Croa� a Osig. 11 11 0 0 436:367 222. Nexe 12 10 0 2 419:336 203. MKA IPC akovec 12 8 1 3 345:304 174. Pore� 11 6 1 4 328:301 135. Buzet 12 5 3 4 310:327 136. Siscia 12 5 2 5 340:337 127. Bjelovar 12 6 0 6 338:342 128. Varteks DC 12 5 2 5 353:359 129. Zamet 12 5 2 5 311:324 1210. Karlovac 12 5 2 5 311:330 1211. Osijek 12 5 0 7 361:367 1012. Metkovi� 12 4 2 6 317:329 1013. Medveš�ak NFD 12 4 0 8 327:371 814. Dubrava 12 3 1 8 310:372 715. EMC Split 12 2 2 8 302:376 616. Moslavina 12 1 2 9 312:378 4

Ostali rezulta� : Osijek 26 (13) – Metkovi� 32 (16); Zamet 30 (13) – Medveš�ak NFD 26 (13); Nexe 38 (16) – EMC Split 25 (13); Moslavina 29 (14) – Pore� 35 (18); Ka. Banka 26 (10) – Bjelovar 25 (13); Buzet 28 (14) – Dubrava 24 (12); CO Zagreb 43 (21) – Siscia 28 (14).

Parovi 13. kola: MKA IPC akovec – Croa� a Osig.; Dubrava – Varteks DC; EMC Split – Buzet; Bjelo-var – Nexe; Medveš�ak NFD – Karlovac; Metko-vi� – Zamet; Pore� – Osijek; Siscia – Moslavina.

Za vrijeme lije�enja ozljede prsta, Davor Varga sjajno se

snalazi u trenerskoj ulozi

SUSJEDSKI rukometni derbi izme�u Varteks Di Capria i MKA*IPC u staroj varaždinskoj dvorani Graberje bio je pravi spektakl, a završio remijem 24:24

Dramati�na završnica, op�a tu�njava i “miroljubiv” remi

Utakmica je u potpunosti opravdala epitet derbija, pa se na terenu u svakoj akciji vodila

žestoka borba

Iako su na terenu pale teške rije�i, radili su šake, ipak su isklju�eni Prole i Turk na kraju djelovali pomirbeno

U samoj završnici utakmice zaiskrilo je u derbiju, prvenstveno na terenu, a i gledalište nije bilo “kazališno”

1. prosinca 2009.��

Kad smo vidjeli delegiranje sudaca za utakmicu Varteks – MKA*IPC odmah smo se upitali zašto taj dvoboj ne sudi jedan od naših najkvalitetnijih parova? Dan ranije Gubica - Miloševi� proglašeni su najboljim suda�-kim parom u Hrvatskoj, a inter-nacionalci su i Jurinovi� – Mrvica. Znalo se da �e dvoboj u Varaždinu biti težak za su�enje, a osim lo-kalnog naboja, �injenica govori da je taj dvoobj i po imenima bio najkvalitetniji. Ono što su odra-dili Cindri� i Gonzurek iz Osijeka bilo je daleko ispod nivoa utakmi-ce. Ako se doma�insko su�enje o�ekivalo( bilo je povremeno i prenaglašeno), ali u kona�nici su se potpuno izgubili. U neku ruku su i oni kumovali tu�njavi na kraju utakmice. Kad je u po-sljednjim sekundama Turk poju-rio da što prije izvede deveterac Neven Prole ga je u tome omeo. Takav se prekršaj u posljednjoj

minuti sankcionira. Osje�ani su propustili to u�initi. Isto tako do-zvolili su zamjenu igra�a nakon isteka 60 minuta. Naime, Pažin je trebao izvesti deveterac, a tre-ner doma�ih Canjuga je na teren poslao najviše igra�e. Me�utim, zamjena igra�a u tom trenutku nije više dozvoljena. To je materi-jalna povreda pravila. Bilo je još diskutabilnih odluka, žalili su se i Varaždinci, pa je šteta da su ovakvu prvenstvenu utakmicu pokvarili nedorasli suci Bojali smo se da �emo biti prestrogi kriti�ari, ali kad smo vidjeli da su suci u SN dobili �istu jedinicu, sumnje je nestalo Slobodno mo-žemo re�i da je su�enje, a naro-�ito delegiranje sudaca, rak-rana hrvatskog ligaškog rukometa. Ne pro�e kolo, a da se ne javi neki ošte�eni klub. Za nabrojati sve utakmice ponestalo bi nam prostora.

(do)

PRVA HRL - MUŠKARCIRezulta� 11. kola: Gorica - �akovo 39:30; Umag - Sla� na 25:24; Prelog - Arena Jadrograd 33:33; Zadar-Slad Ice C - Senj-Wallenborn 34:24; Županja - Trilj-Pršut.Voštane 32:24; Kaštela Adriachem - Ivan�ica-Ivanec 28:23; Solin - Crikve-nica 21:30

DRUGA HRL - ŽENERezulta� 10. kola: nema Pro� vnika - Podravka Lino; Petri-jevci - Bjelovar 27:42; Darda - Brod Gymnasium 28:21; Pan �akovo - Zelina 21:33; akovec - Vinkovci 38:24; Pitoma�a - Dragovoljac 36:26

SUCI utakmice nisu dorasli zadatku derbi utak-mice Varteks Di Caprio - MKA*IPC

Par Cindri�-Gonzurek djelovao je izgubljeno

Istina da smo ostali bez Mesari�a, ali je dobro što u �etvrtak igramo sa Zagre-bom gdje nema nikakvog rezultatskog pritiska, a si-guran sam da �e igra�i koji �e nastupiti protiv takvog suparnika željeti pokazati maksimum.

Zaista ne znam zbog �ega ta tu�njava na kraju, ali i to je pokazatelj da su obje mom�adi tražile pobjedu. Tre�e mjesto na pauzi još nije osigurano. Trebat �e nam pobjeda u Splitu, ka-zao nam je o tome slijedi u nastavku prvenstva trener Varga.

Kad bi pokušali nabro-jiti sve medalje sa svjetskih i europskih prvenstava, pa zlato s olimpijskih igara u Ateni, pa sva priznanja koja su dobili igra�i CO Zagreba, onda bi nam trebalo puno više prostora od ovdje do-zvoljenog. U �etvrtak, s po�etkom u 19,30 doma�i

MKA*IPC do�ekuje Bali�a, Ton�ija Val�i�a, Štrleka, Špoljari�a, vratara Škofa, norveškog pivota Lokea, Vuki�a, najboljeg strijelca Lige prvaka Kiru Lazarova, bivšeg vratara �akove�kog kluba Marina Šegu i ostale „Zagrebaše“. Ta imena ga-rantiraju spektakl u Dvora-ni gradjevinske škole.

Naravno da je Zagreb konkurencija za sebe u hr-vatskoj ligi, ali je isto tako �injenica da �e �akov�ani posebno motivirani kre-nuti u ovaj dvoboj. Jer, za takvu utakmicu ne treba motivacija trenera, ne tre-ba neka dodatna injekcija. CO Zagreb u Hrvatskoj ne može izgubiti ni bod. Ali, baš to i daje jednu posebnu draž. Još nam je u svježem sje�anju prošlogodišnja utakmica, kad je Zagreb pobijedio s pogotkom ra-zlike u samom �inišu uta-kmice.

Zašto se tako nešto ne bi moglo ponoviti i u �evr-tak? Posljednja vijest govori da �e Mario Jelini� ipak mo-�i zaigrati. I ostali su igra�i u odli�noj formi. Vidjeli smo Rodika protiv Vartek-sa, Crni� i Krajner redovi-to zabijaju. ¤avar i Pašali� tako�er. Jednako tako Pa-žin i Herman. Kara�i� diže formu, a zabiti Škofu ili Šegi posebno je zadovoljstvo za svakog pojedinca.

Stoga nije ni �udo da se o�ekuje puna dvorana. A iz kluba ve� sada mole sve po-sjetitelje da do�u što ranije, kako bi se izbjegle gužve na ulazu. Dvorana �e biti otvo-rena od 18 sati. Zanimljivo da je i za ovu utakmicu slo-bodan ulaz, iako bi ovo bila prilika da se nešto zaradi. No, u klubu su procijenili da im je važnije imati punu dvoranu nego prodati tisu-�u ulaznica.

(do)

U �ETVRTAK u �akovcu rukometna poslastica

Dolazi Zagreb predvo�en Bali�em

TABLICA1. Crikvenica 11 10 0 1 361:274 87 202. Zadar-Slad Ice Cream 11 9 0 2 360:287 73 183. Gorica 11 9 0 2 343:291 52 184. Senj-Wallenborn 11 7 1 3 320:290 30 155. Arena Jadrograd 11 6 2 3 343:323 20 146. Županja 11 7 0 4 313:306 7 147. Ivan�ica Ivanec 11 6 0 5 347:331 16 128. Kaštela Adriachem 11 5 0 6 333:306 27 109. �akovo 11 4 1 6 328:331 -3 910. Umag 11 3 0 8 280:350 -70 611. Trilj Pršut Voštane 11 2 1 8 278:322 -44 512. Prelog 11 2 1 8 296:363 -67 513. Solin 11 2 0 9 289:345 -56 414. Sla� na 11 2 0 9 299:371 -72 4

TABLICA1. Zelina 9 8 0 1 306:205 101 162. Pitoma�a 9 8 0 1 270:239 31 163. Podravka Lino 9 7 0 2 300:229 71 144. Bjelovar 9 5 1 3 284:233 51 115. Pan �akovo 9 5 0 4 232:236 -4 106. Darda 9 5 0 4 241:247 -6 107. Dragovoljac 10 3 1 6 224:273 -49 78. Petrijevci 9 3 0 6 239:251 -12 69. akovec 9 2 1 6 214:242 -28 510. Brod Gymnasium 9 2 1 6 210:240 -30 511. Vinkovci 9 0 0 9 177:302 -1250

1. prosinca 2009. ��

Za kadetski sastav Me�imur-ja koji je zaigrao protiv Suhopolja igrali su i izborili završnicu: Tizaj, Makar, Valenti�, Petak, Vinko, An-tonovi�, Barat, Novak, Bobi�anec, Sklepi� i Hergoti�. (još su igrali: Flac, Šardi i Vodopija). Naran�a napominje da je bilo dosta proble-ma s gripom, tako da nisu bili svi igra�i u konkurenciji, ali kad se sastav kompletira oni koji �e biti najspremniji i u najboljoj formi dobiti �e priliku u završnici.

(dz)

KARLOVAC – ME�IMURJE 2:0

KARLOVAC. Igralište Branko �avlovi�. Sudac: Ivo Kre�ak (Šibenik). Pomo�nici: D. Kraljevi� i M. Ivankovi�. �etvrti sudac: M. Zebec. Delegat: Antun Peruško.

Strijelci: 1:0 Novini� (16), 2:0 Lajtman (88).

KARLOVAC: Sunara, Kova�evi�, Kara-bati�, Matika, Pilipovi�, Lajtman, Paracki, Štefan�i� (od 66. Redžepi), Z. Pami�, Jernei�, Novini�. Trener: I. Pami�.

ME¢IMURJE: Banovi�, Georgievski, Lo-zo, Bubalo, Melnjak, Planti� (od 76. Vuka), Eliomar, Darmopil, Kova� (od 60. Aganovi�), Golubovi�, Žuljevi� (od 60. Cicero Lima). Tre-ner: Bogdan.

Žuti kartoni: Golubovi�, Z. Pami�, Novi-ni�.

Igra� utakmice: Ivan Lajtman.

TABLICA1. Dinamo 16 11 3 2 47:9 36 162. Šibenik 16 10 3 3 18:14 33 163. Cibalia 16 9 5 2 25:7 32 144. Osijek 16 8 4 4 32:25 28 115. Slaven Belupo 16 8 4 4 29:25 28 106. Karlovac 16 7 5 4 16:12 26 107. Hajduk 16 7 4 5 21:12 25 78. Rijeka 16 6 4 6 25:23 22 69. Lokomo� va 16 7 1 8 19:22 22 510. Inter 16 6 2 8 23:24 20 511. Varteks 16 5 4 7 16:22 19 0

Karlovac je zgodicima Enesa Novini�a i Ivana Lajtmana Me�i-murju nanijeli osmi poraz iz isto toliko gostovanja. Doma�i su no-gometaši od samog po�etka pre-uzeli inicijativu i nakon nekoliko poluprilika u 21. minuti došli do vode�eg pogotka. Udarac Mati-je Štefan�i�a gostuju�i je vratar Ivan Banovi� uspio obraniti, no na odbijenu loptu natr�ao je No-vini� i pospremio je u mrežu. U prvom dijelu imali su još nekoliko prilika, a tek pred kraj kona�no prijete i gosti.

U nastavku puno bolja igra Me�imurja u �ijem sastavu se osjetila odsutnost stoperskog tandema Andre-Amauri.

Propuštene prilike u nastavku

Drugo su poluvrijeme Me�i-murje je otvorilo odli�nom prili-kom Eliomara, �iji udarac odlazi

zamalo pored desne vratnice Sunarina gola.

U završnici utakmice Kar-lov�ani su prepustili inicijativu Me�imurju i orijentirali se na ono što im najbolje leži: �ekanje prili-ke iz kontranapada. Dvije minu-

te prije kraja jednu takvu priliku pretvorili su u drugi pogodak, �ime je pitanje pobjednika bilo riješeno. Brzu kontru povukli su Haris Redžepi, Pami� i najbolji igra� susreta Lajtman postavio je kona�nih 2:0.

Tako je Me�imurje ostalo bez ijednog boda na gostovanju ove jeseni.

U redovima Me�imurja nije bilo raspoloženih za razgovor nakon još jednog poraza. Tek je sportski direktor Dove�er pono-vio žalopojke nad su�enjem na gostovanjima, kao i �injenicu “da

�im nema utakmice u emisiji “Vo-lim nogomet”, su�enje više nije isto”. Ako je ne�emu ova emisija poslužila, onda je to sigurno puno ve�a regularnost prvenstva, ali o�ito zbog nesporazuma na rela-ciji Udruga prvoligaša - HTV oko marketinškog “kola�a” emisija je itekako upitna. (D. Zrna)

I. HNL ZAVRŠIO nesretan niz poraza u jesenskom dijelu sezone

Me�imurje bez osvojenog boda na jesenskim gostovanjima

Kako u redovima Me-�imurja, tako i u redovima zagreba�kog Dinama ne “cvi-jeta cvije�e”. Dinamo loše igra, posebice u gostima, pa �e tako Me�imurje totalno doma�inska ekipa u nedjelju na SRC Mladost �ekati svoju priliku. Posebice ako se zna da Dinamo u �etvrtak ima teško gostovanje u Brussellexu kod Anderlechta u UEFA ligi. Do-lazak Dinama u Me�imurje je

uvijek poslastica za sve ljubi-telje nogometa, a ovaj put kad su završene sve lige o�i nogo-metne javnosti u nedjelju �e bi-ti uperene baš na SRC Mladost. Utakmica se igra u nedjelju s po�etkom u 15 sdati. Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji u knjižari Domina u RK Me�i-murka i u klupskoj Upravi. Cije-ne su zapad gore: 50 kn, dolje: 40 kn i istok: 30 kn.

(dz)

Še�er za kraj - u nedjelju dolazi Dinamo

Ostali rezulta� : Istra 1961 – Dinamo 0:0; Zagreb – Slaven Belupo 3:3; Karlovac – Me�imurje 2:0; Lokomo� va – Rijeka 3:0; Varteks – Inter 2:1; Cibalia – Zadar 2:0; Šibenik – Croa� a Sesvete 2:0; Hajduk – Osijek 1:0.

Parovi 17. kola: Inter – Zagreb; Lokomo-� va – Istra 1961; Rijeka – Varteks; Slaven Belupo – Cibalia; Zadar – Hajduk; Croa� a Sesvete – Karlovac; Osijek – Šibenik; Me-�imurje – Dinamo.

Dezinfekcijski ulošci za obuću:

www.protexx.hr

u potpunosti isušuju obuću

uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obućidezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

Made in Germany by

pro VigoNOV

O!

ProtekSan d.o.o.Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 [email protected]

Pobjedom nad Suhopoljem 1:0 na doma�em terenu kadeti NK Me�imurje plasirali su se u završnicu Hrvatskog nogo-metnog kupa za kadete koja �e se igrati u velja�i negdje u Istri (Pore�, Umag ili Rovinj). Luka Bobi�anec je bio strijelac pobjedni�kog zgoditka u završ-noj fazi utakmice, a minimalnu

prednost Me�imurje je zadrža-lo do kraja.

Ovo je pozitivno iznena�enje, kojem se možda niti sam nisam na-dao, kazao je njihov trener Drago Naran�a. Imali smo malo i sre�e u ždrijebu, jer smo izbjegli igranje s prvoligaškim ekipama, a da one ni-su nepobjedive i da se odli�no radi u nekim sredinama pokazuju pobje-

de Suhopolja protiv Slaven-Belupa u polufinalu zaklju�uje Naran�a.

U prvom kolu Me�imurje je svladalo Mladost iz Ždralova s 2:0.

- Niti to nije bila laka utakmica, dobro da smo igrali kod ku�e, jer se kod njih teško pobje�uje govori Na-ran�a. Mislim da smo na dobrom putu, da radimo na najbolji mogu-�i na�in u uvjetima koje imamo,

posebice što se ti�e terena, tako da upu�ujem sve �estitke svojim de�kima koji su bili pravi kad je bilo najpotrebnije i izborili završnicu zadovoljno isti�e njihov trener.

Protiv Suhopolja to je bila pra-va takti�ka utakmica, borbena i neizvjesna do kraja. U Suhopolju se ponovno odli�no radi s mla�im uzrastima i to se vidi. Nema pre-

velike razlike u uzrastima kad se uspore�uju i kadetske ekipe pr-voligaša koje nisu puno bolje, a u samom vrhu su hrvatskih mla�ih uzrasta. To vrijedi i za Me�imurje i o�ito bi ujedinjena Škola nogometa koju zajedni�ki �ine Me�imurje i �a-kovec u budu�nosti mogla donijeti kvalitetne pomake kad su u pitanju doma�i igra�i.

Na dobrom smo putu, što govore rezultati i u prvenstvu gdje smo drugi. De�ki su marlji-vi, napreduju, šteta što nemamo malo bolje uvjete za treniranje, što bi zasigurno donijelo još brži napredak. Me�utim, to je stari problem, zaklju�io je razgovor Naran�a.

(D. Zrna, foto: I. Vuruši�)

KADETI ME�IMURJA zabilježili sjajan rezultat

Izborili plasman u završnicu Kupa Hrvatske

I juniori blizu završniceI juniorska ekipa koju vodite

voditelj škole Željko Orehovec ima priliku izboriti završnicu. O�ito su dva provjerena me�imurska trenerska imena odradila dobar posao s najstarijim uzrasnim kategorijama Me�imurja, a i u ostalima koji igraju za �akovec i Me�imurje radi se - odli�no i kvalitetno, tako da je Škola nogo-meta za sad u potpunosti ispunila o�ekivanja. Juniori Me�imurja u �inalu Kupa regije sjever igraju s Varteksom. Utakmica se igra u srijedu s po�etkom u 13.30 h u Varaždinu. (dz)

Kadetska ekipa Me�imurja koja je izborila hrvatsku završnica kupa

Kadeti koji su izborili završnicu

Željko Frani�, predstavnik Regije sjever uru�io je pobjedni�ki trofej

kadetima Me�imurja nakon pobjede nad Suhopoljem


U Štrigovi je održan me�una-rodni turnir pod nazivom 5.KA-RATE KUP ŠTRIGOVE na kojem je nastupilo 23 kluba iz Slovenije i Hrvatske. Oko 150 natjecatelja odmjerilo je snagu u 35 kategorija. Najviše odli�ja osvojili su predstav-

nici doma�eg kluba koji su osvojili �ak 21 medalju . Najbolji «posao» od Štrigov�ana odradile su djevoj-ke Ana Stankovi�, Dora Šari� i Vale-rija Novak koje su osvojile 5 zlatnih medalja. Ipak, titula najuspješnijeg kluba je ove godine pripala �lano-

vima KK Me�imurje koji su osvojili �ak 6 zlatnih medalja.

Dva najuspješnija kluba, osim nov�anih nagrada su osvojili i na-gradu sponzora Toplica Sv. Martin, te �e svoje dobre rezultate prosla-viti kupanjem.

KVALIFIKACIJE za III. HŠL centar - B

Nedeliš�e izborilo III. HŠLOdigravši 3-3 šahisti Nede-

liš�a zasluženo su se plasirali u III. HŠ ligu. Pokazali su više že-lje, bolju i aktivniju igru, te ima-ju bolju atmosferu u ekipi. Sve �estitke Nedeliš�u, a Gornjem Mihaljevcu ostaje, da se u �etrv-toj ligi malo konsolidira i jednog dana se vrati. Slijede�e godine �e tre�a liga �ine: Varaždin II, Sloboda, Me�imurje,Mladost,M.

Središ�e,Strahoninec, Stridon II, Marof, Pretetinec i Nedeli-š�e.

Rezultati uzvratnog dvoboja:

NEDELIŠ�E - GORNJI MIHALJEVEC 3-3

Štrukelj Marijan - Stankovi� Saša 0-1

Štrukelj Zlatko - Resman Boris 1-0

Novak Emil - Jaklin Damir - remi

Štrukelj Dragutin - Žalig Kristijan 0-1

Novak Stjepan - Žganec Ivan 1-0

Marciuš Ivan - Kova�i� Franjo - remi

II.MEMORIJALNI TURNIR VLADIMIR GAKI�

Pobjeda prve plo�e hrvatske reprezentacije

U organizaciji Šahovskog društva Me�imurje �akovec u Elektri je odigran najja�i br-zopotezni turnir u Me�imurju u ovoj godini. Nastupilo je 36 igra�a,a prvi je bio velemajstor i državni reprezentativac Ste-vi� Hrvoje iz ¢akova. Odli�ni su bili igra�i Stridona, a najbolji je bio Vidovi� Mario sa 7 bodova. Organizacija turnira je bila vrlo dobra, a sudili su Emil Novak i Stjepan Ov�ar.

KONA�NI POREDAK (najbolji 11):

Stevi� Hrvoje - �akovo 8

Vidovi� Mario - Stridon 7

Mr�a Milan - Vukovar 91 6,5

Vidovi� Saša - Stridon 6

Trbojevi� Mladen - Stridon 6

�urovi� Goran - Zagreb 6

U slovenskom glavnom gra-du Ljubljani održan je me�una-rodni karate turnir Ljubljana open 2009. na kojem je nastupi-lo 570 natjecatelja iz Srbije, Hr-vatske, Italije, BiH i Slovenije.

Nastupili su i karatisti KK Nedeliš�e. U uzrastu seniora Stjepan Bešeni� osvojio je zlato u superlakoj (-60 kg) kategoriji. Seniorska ženska ekipa kara-te kluba Nedeliš�e u sastavu Damira Sutnjak, Ines Strahija, Stella Eleonora Soldat i Mia Ša-ri� Horvat osvojila je srebro. U uzrastu seniora bronce su osvo-jili Robert Zadravec i Damira Sutnjak. U uzrastu mla�ih ka-detkinja Stella Eleonora Soldat osvojila je zlato u srednjoj (-50 kg) kategoriji mla�ih kadet-kinja. Srebra su osvojili Matija Bužani� u juniorima -55 kg, i Do-minik Kolari� u kadetima -52 kg. Bronce su osvojili Jelena Buža-ni�, Vilim Murši�, Ana Ciglari�, Luka Posavec, Ines Strahija i Benjamin He�a.

LJUBLJANA OPEN u karateu

Zlato za Bešeni�a, srebro za žensku ekipu Nedeliš�a

�estitke organizatora pobjedniku turnira

Krištovi� Marijan - Sv.Ivan Zelina 5,5

Horvat David - Stridon 5,5

Turk Karlo - Roviš�e 5,5

Biti Ozren - Mladost Zagreb 5,5

Rogulj Branko - Bibinje 5,5

Rezultati: Lipik - Mladost(P) 9:1; Nedeliš�e - Slavija 4:2; Ko-privnica – NAŠK 4:0; ¢akovo – Mladost (C) 2:1; Križevci – Viš-njevac 1:1; Olimpija – MV Croatia 4:3; Beliš�e – Gra�i�ar Vodovod 2:0; Grani�ar – Croatia 2:1; Slo-boda – Bjelovar 1:4.

Spušten je zastor na no-gometnu polusezonu nakon što su u subotu u ranom posli-jepodnevnom terminu svoju utakmicu odigrali Nedeliš�e i Slavija. Naš tre�eligaš upisao je pobjedu za lijep oproštaj od navija�a, koji su kona�no dobi-li kvalitetnih 90 minuta zani-mljive i borbene igre. Nadajmo se da to zna�i da �e i u drugom dijelu sezone Nedeliš�e igrati tako dobro.

Iako je Slavija u Dunjkovec-Pretetinec došla sa statusom favorita, otišla je bez bodova. No, pobjeda doma�ima nije bi-la nimalo jednostavna, jer su gosti prvo poveli, a zatim još jednom izjedna�ili, odnosno nisu se predavali do samog kraja susreta.

Nakon 23 minute nogo-metnog nadmudrivanja u prednost dolaze gosti, �iji Da-vor Žafarani� pronalazi put za loptu u mrežu iza Posavca. 0:1 Me�utim nije omelo do-ma�e nogometaše, koji samo još željnije napadaju gostuju�i kazneni prostor.

Najbolju priliku dobili su u 34. minuti susreta, kad je vra-tar Slavija Prgomet ispred svog gola srušio Tresku, a sudac Ne-doklan uop�e ne oklijeva ve� pokazuje na bijelu to�ku. Sigu-ran je izvo�a� najstrože kazne Jagec za poravnanje na 1:1.

U nastavku osigurana pobjeda

Da su ima samo tri boda na pameti Nedeliš�ani pokazuju i po�etkom drugog poluvreme-na, a gledatelji nisu trebali dugo �ekati na novi pogodak. Jagec je to�no pronašao Tresku, a on bez problema poga�a mrežu iza Prgometa za vodstvo Ne-deliš�a 2:1.

No, ni igra�i Slavije nisu bez želje za pobjedom, pa ko-

Poznati su detelji oko Zimskog prvenstva Me�imurja u malom no-gometu. Prva faza igra se u šport-skoj dvorani Graditeljske škole u �akovcu, u športskoj dvorani u Prelogu, športskoj dvorani u Mur-skom Središ�u i športskoj dvorani u Kotoribi, a završnica samo u �akov-cu. Prvenstvo po�inje 26. prosinca 2009.

Pismene prijave s nazivom mom�adi uz naznaku u kojoj �e se kategoriji natjecati (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u: ME¢IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, Neumannova 4, �akovec osobno ili putem telefaksa broj 328-804.

Kotizacija za seniorske mom-�adi iznosi 700 kuna, za veterane (ro�eni 1974. i stariji) 500 kuna i za pionire (ro�eni 1994. i mla�i) 200 kuna.

5. KARATE KUP ŠTRIGOVE

Štrigovskim karatistima �ak 21 medalja

ZAVRŠIO jesenski dio sezone III. HNL - istok

Pobjeda Nedeliš�a za oproštaj od navija�a, sramotan poraz Preložana

riste malu dekoncentraciju u doma�im redovima. Odli�an je Mitrovi�, a rezultat je još jednom izjedna�en na 2:2.

Nije dugo trebalo Nedeliš�u da Slaviji vrati milo za drago. Jagec i opet ima dobru nogu kad dodaje za Zavrtnika, koji prolazi gostuju�u obranu i diže rezultat na 3:2. Slijedi hladan tuš za doma-�u ekipu kojoj je odli�no krenulo, jer je u 77. minuti zbog drugog žutog kartona na prijevremeno tuširanje poslan ponajbolji igra� utakmice Jagec.

Iako je igra� manje mogao biti poguban za doma�e nogometaše oni su se vrlo brzo snašli u novo-nastaloj situaciji. Gosti nemilice pokušavaju iz utakmice izvu�i barem bod, no pitanje pobjednika pet minuta pred kraj susreta rje-šava Treska, nakon što je za njega nabacio Periši�. Treska se tako premetnuo u igra�a utakmice, a Nedeliš�e je upisalo posljednje tri boda ove godine.

Blamaža Mladosti u Lipiku

Što napisati poslije poraza od 9:1 kakvog su doživjeli Preloža-ni u Lipiku. Bolje ništa, nego išta. Sramota uglavnom, iako neki kažu da je takva realna slika kad se ogledaju dvije mom�adi razli-�ite pripremljenosti i kvalitete. Tek sad je vidljivo da je utakmica u kupu ova dva suparnika bila “varalica”, da su Preložani tada puno bolje izgledali nego je to realnost.

Ovaj put sve je bilo gotovo vrlo brzo. Za dvadesetak minuta 5:0 za doma�ina. Nisu posustali, imali su do kraja utakmice gotovo 20 prilika. Kad primiš 9 golova i kad si me�u boljima u mom�adi, onda je za vratara Mar�eca sve re�eno. Poraz kakav se ne pamti dugo vremena u preloškim redo-vima, ali �ak se igra�ima puno ni-ti ne da zamjeriti, jer je doma�in

jednostavno išao kao “lud” sve do posljednjeg su�evog zna-ka. Me�utim, treba vidjeti u redovima Mladosti što i kako na prolje�e, jer ova ekipa bez obzira što je plasman mogao biti bolji da su se poklopile “sitnice”, ipak nema kvalitetu kakvu bi trebao imati jedan tre�eligaš. Ali, ako nema Mla-dost, onda si možete misliti kakva je ukupna kvaliteta ove lige.

(Strahija i D. Zrna, foto: ZV)

27. ZIMSKO PRVENSTVO Me�imurja u malom nogometu

Prva faza u �etiri dvorane, prijave do 26. prosinca

Prijave za sva �etiri mjesta odigravanja se mogu izvršiti u ME¢IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, za natjecanje u �akovcu u PIZERIJI PROVENTUS u Ivanovcu, za natjecanje u Murskom Središ�u prijave se primaju u KAVANI PICA-SSO, za natjecanje u Prelogu u PI-ZERIJI ROSA i natjecanje u Kotoribi PIZERIJA MAJO.

Prijave se primaju zaklju�no sa 22.12.2009. (utorak) do 12 sati.

Sve dodatne informacije mo-žete dobiti u ME¢IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU na te-lefone broj 328-802 i 328-804 ili brojeve mobitela 099-3328-802, 099-3328-804, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26.

TABLICA1. Lipik 17 11 2 4 46:21 35

2. Slavija 17 10 2 5 31:24 32

3. Grani�ar 17 9 4 4 31:25 31

4. Bjelovar 17 8 6 3 35:19 30

5. �akovo 17 9 3 5 27:23 30

6. MV Croa� a (SB) 17 9 2 6 41:22 29

7. Mladost (C) 17 8 5 4 30:21 29

8. Croa� a (�) 17 7 6 4 32:18 27

9. Beliš�e 17 8 2 7 22:18 26

10. Olimpija 17 6 5 6 33:31 23

11. Nedeliš�e 17 7 2 8 29:35 23

12. Višnjevac 17 5 6 6 19:23 21

13. NAŠK 17 6 3 8 24:32 21

14. Križevci 17 6 2 9 21:31 20

15. Mladost (P) 17 5 3 9 16:30 18

16. Koprivnica 17 3 5 9 17:24 14

17. Gra� �ar Vod. 17 3 1 13 14:49 10

18. Sloboda 17 2 3 12 21:43 9

SENIORI VETERANI PIONIRI

1. mjesto 18.000,00 kuna 5.000,00 kuna 2.000,00 kuna

2. mjesto 9.000,00 kuna 2.000,00 kuna 1.000,00 kuna

3. mjesto 4.000,00 kuna 1.000,00 kuna 500,00 kuna

4. mjesto 1.000,00 kuna 500,00 kuna pehar

Uz nov�ane nagrade svakoj mom�adi pripada i pehar. U sva-

koj konkurenciji nagra�uje se najbolji strijelac, igra� i vratar.

N A G R A D E

Parovi 18. kola: NAŠK – Mladost (P); Lipik – Gra�i�ar Vod.; Beliš�e – Mladost (C); ¢akovo – Bjelovar; Sloboda – Višnjevac; Križevci – Croatia (¢); Grani�ar – MV Croatia (SB); Olimpija – Sla-vija; Nedeliš�e – Koprivnica.

Nedeliš�ani su se opet vratili s velikim brojem medalja na jednom me�unarodnom turniru


Filip Ude je po prvi put nastu-pio na pred doma�om, me�imur-skom publikom na jednom služ-benom gimnasti�kom natjecanju. Prošle godine morao je presko�iti državno prvenstvo, ove godine 18. po redu nije. Osvojio je zlato u konju s hvataljkama. Nije na-stupio u ostalim disciplinama. Njegova klupska kolegica Tijana Tkal�ec potvrdila je primat naj-bolje u Hrvatskoj u preskoku, a osvojila je još tri srebra.

Najviše medalja na prvenstvu u najja�oj muškoj konkurenciji FIG programa pokupio je Osje�a-nin Markovi� koji je osvojio �ak tri zlata. Seligman nije blistao. Nekoliko padova na konju s hva-taljkama i tek 4. mjesto. Me�utim, iza njega je težak dio sezone, novi klub i kona�no ok odnosi na re-laciji �akovec-Osijek. To potvr-�uje i situacija da �e mu Filip Ude darovati novi konj s hvataljkama

CENTROMETAL – DARUVAR 3:0

(25:11, 25:17, 25:15)NEDELIŠ¤E: Dvorana OŠ. Suci: Zamla-kar (Beliš�e) i Radanovi� (Osijek).CENTROMETAL: M. Posavec, T. Posa-vec, D. Posavec, Vabec, Kre�ak, Todo-rovi�, Grubiši�, Petran, Harambaši�, Makarov, Palinkaš.DARUVAR: Kep�ija, Turkovi�, Me-ringer, Miota, Trusi�, Salopek, Kolar, Saboli�, Kurtovi�, Rendi�, Nagy.

Rezultati: Mladost KL – Ši-benik 3:0; Karlovac – Rijeka 1:3; Sisak – Gornja Vežica 3:0.

SGC ATON po drugi put ugostio najbolje hrvatske gimnasti�are na državnom prvenstvu

Filip Ude prvi put nastupio pred doma�om publikom i uzeo zlato

Ekspresno brza bila je utakmica Centrometala i Da-ruvara, u kojoj su doma�i osta-vili goste “bez teksta” i upisali posljednju pobjedu ove sezone pred svojom publikom. Razlika u kvaliteti izme�u Centrome-tala i gostiju iz Daruvara bila je golema, a sasvim je jasno zbog �ega su Daruvarci tako nisko na prvenstvenoj ljestvici.

Ni u jednom od tri odigrana seta pobjeda doma�ih nije bila upitna. Zahvaljuju�i odli�nom servisu, na kojeg Daruvarci nisu znali odgovoriti, Centrometal je brzo i lako dolazio do poena. Veliki je problem za gostuju�e odbojkaše bila i niska dvora-na, pošto je utakmica igrana u osnovnoškolskoj dvorani umje-sto u SGC Atonu, pa im i previše lopti završava u stropu.

Svakako je doma�im odboj-kašima dodatni polet dao rezul-tat iz prošlog kola, u kojem je pred Centrometalom pala Rije-ka, pa su igrali vrlo angažirano i kvalitetno. Posebno se istaknuo Vabec, koji nije imao lošu loptu u cijelom tijeku utakmice.

Utakmicom je zadovoljan dopredsjednik kluba Sre�ko Horvat, koji nam je rekao:

- Još samo gostovanje u Gor-njoj Vežici i polusezona je zavr-šena. Kako je Vežica najslabiji klub lige mislim da ne bi treba-lo biti problema oko upisivanja nova tri boda na naš konto, naši budu�i doma�ini nisu ubilježili ni jednu pobjedu i imaju svega jedan osvojeni bod.

Što se dosadašnjeg tijeka sezone ti�e, Horvat je komen-tirao:

- Mislim da smo mogli upi-sati i više bodova, posebno �e nas progoniti utakmice s Kar-

I. HOL - Me�imurje Centrometal stigao do lagane pobjede u 8. kolu

Samo 53 minute dovoljne za pobjedu

lovcem i Siskom, koje smo skoro imali u džepu da bi sasvim bez ikakvog smisla posustali u krivi trenutak.

Osvrnuo se Horvat i na ovogodišnje izdanje Hrvatske odbojkaške lige, te kazao:

- Primjetno je slabija kvali-teta klubova, jer nas je sve jako pogodila recesija. Mnogi su se klubovi morali odre�i stranaca i skupljih doma�ih igra�a, pa pati igra. No, to je opet šansa mla�i-ma da skupe iskustvo i minuta-žu, pa se �ini da se ostvaruje ona stara poslovica – svako zlo za neko dobro. (Ivana Strahija)

- Tijana Tkal�ec osvo-jila je �etiri medalje: jedno zlato i tri sre-bra, a odli�na je bila i Stella Petran u junior-skoj konkurenciji, s tri osvojene medalje po spravama

kako bi bio što spremniji sljede�e sezone.

U juniorskoj konkurenciji iz-vrsno se predstavila nova gimna-sti�ka nada Stella Petran koja je osvojila tri medalje. Zlato na tlu i dva srebra. Pred njom je tako�er lijepa budu�nost, kao i niz drugih mla�ih gimnasti�ara �akove�kog kluba koji su osvojili medalje u B i C kategorijama.

- Ne mogu re�i da je to moj po-vratak, iako sam ove godine imao špicu na MI u Pescari, ali polako vra�am višeboj i nadam se da �u druge godine biti onaj pravi. Osje-�aj za sprave još nije pravi, ali i za to je potrebno vrijeme.Trenutno radim na poja�anju programa na svim spravama, jer kao što su tre-neri rekli slijede�e godine primar-no je vratiti i stabilizirati višeboj. Stoga se nemojte �uditi ako slije-de�e sezone ne�u na svojim spra-vama uvijek pokazati maksimum. Bolovi su još uvijek prisutni, ali sve je bolje i bolje i jedva �ekam da opet budem onaj pravi. Sretan sam jer sam po prvi puta mogao nastupiti pred doma�om publikom u Me�i-murju i nadam se da nisam nikog razo�arao, rekao je po završetku natjecanja najve�i hrvatski gimna-sti�ki adut Filip Ude.

Natjecanje prošlo na visokom nivou

Gimnasti�ki klub Zadravec Marijan Macan bio je ina�e od-li�an organizator 18. državnog prvenstva u sportskoj gimnastici u svim programima: B i C, te naj-ja�em FIG programu. Natjecanje je održano minuli vikend u SGC Aton Nedeliš�e, pred lijepo po-punjenim gledalištem. Oboren je rekord nastupa više od 400 natje-catelja iz tridesetak kluba “lijepe naše”. Zastupljena je bila cijela Hrvatska, nastupili su klubovi �ak iz Dubrovnika, Imotskog, So-lina, Vukovara, Duge Rese....

- Organizacijski je teže organi-zirati završnicu PH nego primje-rice svjetski kup, jer imamo puno više i natjecatelja i kategorija. U Osijeku je nastupilo 27 država i 130-ak natjecatelja u seniorskoj kategoriji, a naše brojke su tri puta

ve�e u broju natjecatelja i 12 puta više kategorija. Obrada podataka bila je beži�na i imali smo prak-ti�no „live scores“ na webu, te se natjecanje prakti�no moglo pra-titi na internetu . Stoga posebna zahvala Ekonomskoj školi na �elu sa ravnateljicom Dušankom No-vak koja nam je osigurala ekipu koja je unosila podatke. Pohvale su prštale sa svih strana sa že-ljom da se vidimo druge godine. No druge godine mi �emo orga-nizirati jaki me�unarodni Grand Prix gimnsti�ki “miting”, na kojem �e nastupiti samo natjecatelji sa pozivnicom, kazao nam je po zavr-šetku natjecanja sportski direktor Mario Vukoja.

Pohvale i našim sucima koji su prvi puta bili u ulozi sudaca umjesto vježba�a. Nikola Dudek sudio je „A“ program i dobio je najvišu ocjenu i preporuku da u slijede�oj godini može pristupiti ispitu za nacionalnog suca. Alen Vinko, Stjepan Domini�, David Vinko, Aleksandra Bedi� i Vlatka Mikul�i� tako�er su svoj suda�ki posao obavili odli�no.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Budu�i da je 17. Državno pr-venstvo, prošle 2008. god. bilo po prvi puta organizirano u SGC Aton željeli smo ove godine u sa-moj organizaciji posti�i jedan viši nivo od onog koji zahtijeva orga-nizacija državnog prvenstva, kako bismo zapo�eli sa utvr�i-vanjem mogu�nosti organizacije i nekog od me�unarodnih takmi-�enja, tj. da li SGC pruža upravo sve ono što smo željeli posti�i njegovom izgradnjom.

Iz takvog prošlogodišnjeg pristupa proizašlo je da je, slo-bodno možemo re�i, organiza-cija ovogodišnjeg 18. državnog prvenstva bila gotovo besprije-korna o �emu svjedo�e i utisci svih sudionika takmi�enja. �i-njenica je da „uvijek može bolje“, ali ono što je najbitnije je upravo spoznaja da je SGC spreman za organizaciju svih vrsta i nivoa takmi�enja.

U provo�enju pripremnih i organizacijskih poslova dogodila

se još jedna izuzetno pozitivna stvar, koja nas je veoma ugodno iznenadila (usprkos problemima koji se u toj fazi priprema pojav-ljuju i ne mogu vas zaobi�i – od prijave sudionika i �itavog niza poslova koje je trebalo obaviti Tajništvo HGS-a, ali zbog virusa H1N1 nije radilo, itd., do opre-manja dvorane) svoju pomo� po-nudio je velik broj roditelja djece koja treniraju, ali i onih volontera koji nisu u nikakvoj direktnoj ve-zi sa Gimnasti�kim klubom.

Upravo takve doga�aje smatramo priznanjem našem radu koji nam daju poticaj za daljnji rad i koji nam dokazuju da radimo kvalitetno i da smo na ispravnom putu. Stoga za-hvaljujem svim pokroviteljima, sponzorima i volonterima koji su svojim aktivnim u�estvovanjem pomogli u organizaciji ovog na-tjecanja kazao je predsjednik GK Marijan Zadravec Macan Stevo Tkal�ec. (dz)

TKAL�EC: Spremni smo prihvatiti i puno ve�e priredbe

Stella Petran

Filip Ude

Robert Seligman

TABLICA1. Varaždin 7 7 2 0 21:4 20

2. Rijeka 8 6 2 2 18:7 18

3. Mladost KL 7 6 2 1 19:6 17

4. Sisak 8 5 2 3 17:11 16

5. Mursa Pan Pi 7 4 2 3 14:11 12

6. Karlovac 8 4 2 4 14:15 12

7. Centrometal 8 3 2 5 12:16 10

8. Šibenik 7 2 2 5 10:18 5

9. Daruvar 8 1 2 7 6:22 3

10. Gornja Vežica 8 0 2 8 3:24 1

Blok Centrometala protiv Daruvara funkcionirao je besprijekorno


U pravom derbiju prvenstva, a u okviru 8. kola u Varaždinu su igrale do ovoga kola dvije najbolje ekipe – ŠK Vindija i �akove�ko Me-�imurje. Doma�i su košarkaši bili prili�no psihi�ki poljuljani neo�e-kivanim porazom iz prošloga kola u Bjelovaru, pa su tako krenuli i u ovu utakmicu- preplašeno. «Nanju-šivši krv», košarkaši Me�imurja su odmah krenuli u petoj brzini i jed-nom dosad nevi�enom kanonadom trica jednostavno u prvoj �etvrtini pomeli vindi�e s parketa. Razlika se penjala i do +17, pa se slobodno može re�i da je derbi Me�imurje dobilo ve� nakon prve �etvrtine. Jest da su doma�i došli u zadnjoj dionici na minus pet, ali se uvijek u �akove�kim redovima netko našao tko nije dozvolio totalni «break». Na kraju zasluženih +9 za Me�imurje, a �estitke zaslužuju skoro svi košar-kaši koji su izlazili na parket Arene u Varaždinu, no povratnik u mom�ad nakon bolesti Mario Novak Medo ipak je onaj igra� koji radi razliku i uz kojega se i mla�i igra�i osje�aju ja�ima i boljima.

�akovec je kod ku�e igrao pro-tiv slabašnoga Radnika iz Križevaca, igrao s njima «trapa njapa» košarku i uspio 0.7 sekundi iz dva pogo�ena slobodna bacanja Jurasa izboriti dva boda.

Nedeliš�e je u Vrbovcu naletjelo na «minu» - poraz od 35 koševa ra-zlike nitko nije o�ekivao, a naro�ito ne košarkaši Nedeliš�a koji su dobar dio prvoga poluvremena držali egal. No, potpuno su potonuli u drugom poluvremenu, a naro�ito u zadnjih 10 minuta. Nije im prvi puta! (bh)

Najzanimljivija utakmica 6. kola za kadete ro�ene 1994. i mla�e igrala se u M. Središ�u gdje se u stvari održao pravi mali «revolveraški dvoboj». Na-ime, Kanižaj iz ekipe �akovca je zabio 44 koša, a igra� doma�e mom�adi Radikovi� 28, pa je logi�no pobjedu odnijela ekipa �akovca. Logi�no pišemo iz ra-zloga što su obje ekipe zapravo «one man team»!

(bh)

A 2 LIGA sjever

Me�imurje slavilo u Varaždinu!REZULTATI, SASTAVI,

KOŠEVI, TABLICAPodravac – Grafi�ar 106:76

Križevci – Bjelovar 101:76

Ivan�ica – Mladost 81:47

�akovec – Radnik 69:67 (12:16, 19:15, 17:19, 21:17)

�AKOVEC: Horvat 12, Wrana, Prpro-vi� L. 6, Megla 14, Prprovi� M. 7, Golu-bi� N. 5, Juras 14, Lon�ari�, Kanižaj, Karpov 1, Ostoja 10, Vehtersbah.Petar Zrinski – Nedeliš�e 103:68

(24:25, 29:17, 21:15, 29:11)

NEDELIŠ¤E: Gospo�i� 14, Kocijan, ¢un�uš, Posavec, Masli� 20, Naki� 4, Šegovi�, Fekonja, Štefi� 9, Šamarija, Ba�i� 21, Golik.

ŠK Vindija – Me�imurje 71:80(17:32, 16:14, 21:21, 17:13)

ME¢IMURJE: Turk, Terek, Novak Marek 5, Vugrinec 13, Hrka� A. 14, Zaspan 3, Hrka� N. 10, Vuruši�, Mar-tinovi�, Novak Mario Medo 16, Novak Man. 9, Golubi� A. 10.

B LIGA sjever

Prelog jedini neporažen!Kranj�ec, Car, Drk 12, Vugrinec 3, Klinec 10, Kresinger 3.KOTORIBA: Mlakar, Igrec, Habuš 3, Zvošec 32, Sušec 4, Fuš Hi., Fuš Hr., Zvošec B., Zlatar 17, Pogorelec 17, Ujlaki 12.

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A

Dobra košarka u M. Središ�u!

TABLICA1. ME�IMURJE 8 8 0 16/+1892. ŠK Vindija 8 6 2 14/+1153. Podravac 8 6 2 14/+804. Petar Zrinski 8 5 3 13/+995. Križevci 8 5 3 13/+956. AKOVEC 8 5 3 13/+237. Bjelovar 8 3 5 11/-238. Ivan�ica 8 3 5 11/-289. NEDELIŠ�E 8 3 5 11/-10010. Mladost (�) 8 2 6 10/-18611. Gra� �ar 8 1 7 9/-12712. Radnik 8 1 7 9/-137Obrana Me�imurja bila je na visokom nivou

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Mursko Središ�e – �akovec 68:71 (14:16, 20:18, 23:17, 11:20)

MURSKO SREDIŠ¤E: Škvorc, Vinko Novak 1, Matoša, Balaž 11, Repalust L., Radikovi� 28, Korbelj V., Koss 16, Korbelj K., Per�i� 5, Sitar 2, Breglec 5. Trener Repalust S.�AKOVEC: Lon�ari� 10, Škrobar 4, Vi-bovi� 11, Wrana 2, Kanižaj 44, Lesar, Kopjar. Trener Bence E.

Me�imurje – ŠK Vindija 71:44(19:11, 20:10, 18:6, 14:17)

ME¢IMURJE: Jeleni� 14, Kocijan 5, Mi-ko 6, Šte�ok, Agi�, Lepen 7, Franin 11, Car 8, Novak, Žvorc, Voni� 20, Farkaš. Trener �aji�.Ivan�ica – Nedeliš�e 81:33(19:5,

19:9, 25:2, 18:17)

NEDELIŠ¤E: Štrukelj, Kocijan 17, Kova�i�, Golik 14, Milihram, Novak 2. Trener Štrukelj M.Me�imurje II – Cestica 2000 220:8

ME¢IMURJE II: Hamer 16, Novak 10, Gašpari� 21, Glumac 24, Sabol 11, Jam-brovi� 41, Vrus 15, Mom�ilovi� 21, Ma-ti, Kapelari 30, Keresteš 21, Mihinja� 10. Trener Novak S.

TABLICA1. PRELOG 6 6 0 12/+80

2. MURSKO SREDIŠ�E 6 5 1 11/+154

3. DUBRAVAN 6 5 1 11/+151

4. KOTORIBA 6 5 1 11/+62

5. Gra� �ar II 6 4 2 10/+27

6. Lepoglava 6 3 3 9/-31

7. ME�IMURJE GLOBETKA 6 3 3 9/-31

8. DONJI KRALJEVEC 6 2 4 8/-21

9. MLADOST IVANOVEC 6 2 4 8/-53

10. Koprivnica 6 1 5 7/-43

11. Vinica 6 0 6 6/-143

12. Ces� ca 2000 6 0 6 6/-152

TABLICA1. ŠK Vindija 6 4 2 10/+1912. Ivan�ica 6 4 2 10/+1773. Me�imurje II 6 3 3 9/+2004. Me�imurje 4 4 0 8/+2925. Donji Kraljevec 4 4 0 8/+1276. akovec 5 3 2 8/+817. Mladost Ivanovec 4 3 1 7/+1048. Mursko Središ�e 5 1 4 6/-899. Prelog 5 1 4 6/-29810. Ces� ca 2000 5 0 5 5/-60711. Nedeliš�e 4 0 4 4/-178

�istih 6-0 ostvario je Pre-log u prvih 6 kola nove sezone najnižeg ranga u Hrvata. Ovoga je vikenda ostvario pobjedu i na «skliskom» parketu u Lepogla-vi (mjestu gdje se «okliznulo» Mursko Središ�e) i to na vrlo autoritativan na�in – pobjedom od �ak 25 koševa razlike! Zani-mljivo je bilo u �akovcu gdje je Me�imurje Globetka držalo navija�e Dubrav�ana u tišini skoro 35 minuta, ali...u zadnjih su 5-6 minuta propjevali i Du-brav�an je odnio dva vrijedna boda. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI,

TABLICA

Koprivnica – Vinica 92:55

Lepoglava – Prelog 55:80 (14:15, 17:19, 14:19, 10:27)

PRELOG: Lesar 9, Podvezanec, Šolja, Pusti� 24, Blažona, Šari� 16, Jankovi� S., Pongrac, Blaže-ka, Ciglar 17, Jankovi� B., Pore-doš 14.

Grafi�ar II – Donji Kraljevec 70:56(12:14, 17:11, 24:18,

17:13)

DONJI KRALJEVEC: Dopu�, Borovi� 2, Zrna 3, Belovari 4, Mesari�, Ivano-vi� 2, Švenda 13, Glavina 7, Ruži� 21, Lon�ari�, Šte�an 4.

Me�imurje Globetka – Dubrav�an 64:73(9:11, 23:15,

15:16, 16:25)

ME¢IMURJE GLOBETKA: Markovi� 3, Capek 6, Dolovski, Serdarevi� 4,

Gomzi 3, Leva�i�, Franji�, Podveza-nec 22, Horvat, Šantl, Vuruši� 22, Jaluši� 4.DUBRAV�AN: Varga 25, Rusak, Jakupak 10, Haramija 2, Lukša R. 8, Balog, Brljak, Me�imurec 24, Orehovec, Horvat, Lukša D., Štefi� 4.Cestica 2000 – Mursko Središ�e

45:76

MURSKO SREDIŠ¤E: Varga 2, Bro-dar, Kralji� M. 20, David, Mikulaj 15, Radikovi� 4, Cilar 2, Bedi 11, Dodlek 10, Tkalec 6, Bogdan 6, Kralji� N.

Mladost Ivanovec – Kotoriba 69:85 (16:18, 18:25, 17:22,

18:20)

MLADOST IVANOVEC: Vuruši� 18, Gašparlin 3, Vu�aj 18, Mihoci 2,

KOŠARKA

Za razliku od nogometaša, �akove�ki kugla�ki prvoligaš pronašao je “žrtvu” na gosto-vanju. Svladao je Trilj koji nema uvjete na vlastitoj dvorani pa igra u Splitu. Lagana �akove�ka pobjeda 7:1.

Iako postava Željezni�ara nije bila previše raspoložena i to je bilo dovoljno za uvjerljivu pobjedu, što najbolje govori da �e Triljani “plesati samo jedno ljeto” u prvoligaškom društvu.

Na kuglani Mertojak, koja mu o�ito odgovara jer je pred dvije godine stigao do titule viceprvaka države, najbolje je na gostovanju odigrao Predrag Turk (591), a zajedno sa partne-rom Bojanom Košakom (540) doveo je Željo u vodstvo do 2-0 u prvom bloku. Rajmond Pokri-va� (544) i Ivica Pun�ikar (578) tek solidno su odradili svoj dio zadatka, ali nakon drugog bloka sve je bilo gotovo. Še�er je stigao kako je to obi�aj kod �akove�kog sastava na kraju. Bojan Plevnjak ponovno je bio daleko najbolji u redovima Že-ljezni�ara (620), a vrlo dobar je ponovno bio Mladen Vresk (563) koji je dobio prednost pred Pigacem koji pak je malo šetao od jednog do drugog dvo-boja, jer je u neposrednoj blizini odigran derbi kola izme�u Spli-ta i Zapreši�ana koji je doslovce odlu�ivan u zadnjem hicu. Na kraju kona�an rezultat visokih 7-1 i + 218 �unjeva.

TRILJ 1 (3218)ŽELJEZNI�AR 7 (3436) Vrcan – P. Turk 0:1 (0:4, 521:591); Poljak – Košak 0:1 (2:2, 530:540); Vu k a s – P un� i k a r 0:1 (0:4, 494:478); Bošnjak – Pokriva� 0:1 (1:3, 545:544); Lišni� – Vresk 1:0 (3:1, 590:563); Šušnjara – Plevnjak 0:1 (0:4, 538:620).

Ostali rezultati: Grmoš�ica 6 (3690) – Zanatlija 2 (3596); Nov-ska 6 (3517) – Bjelovar 2 (3426); Adrianeon 1 (3440) – Zadar 7 (3763); Konikom Osijek 7 (3523) – Kandit Premijer 1 (3429); Poštar 5 (3671) – Zapreši� 3 (3669).

Željezni�ar je napredovao za jedno mjesto na tablici te je sada na 7.mjestu, ali ne zaostaje previše za samim vrhom, budu-�i da ga od 3. mjesta dijele 2 bo-da. Sljede�i vikend je ponovno prvenstvena stanka.

KUGLA�KI prvoligaš uhvatio prve bodove na gostovanje

Protiv otpisanog Trilja bez problema

�akove�ka kuglana predstoje�i vikend ugoš�u-je najbolje mlade sastave države U-23 na klupskom prvenstvu. Me�utim, mladi igra�i ve� su nositelji u svo-jim klubovima, pa i reprezen-taciji, a imena poput Uzelca, Mancea i Marinovi�a, koji su osvaja�i svjetskih odli�ja, zasigurno pobu�uju dodat-no zanimanje. Me�utim, i me�imursko kuglanje ima svog aduta Bojan Plevnjak koji �e predvoditi svoju eki-pu Željezni�ara. Osim njega za sastav kandidiraju još:

Igor Ma�ek, Danijel Košak, Nikola Turk, Bruno Mesari� i Luka Štrukelj. Me�u njima �e trener Ivan Ro�ak izabrati postavu, što za njega nije baš nimalo jednostavan zadatak, s obzirom da osim sigurnog Plevnjaka svi ostali su “tu negdje”.

Favoriti za naslov su Gr-moš�ica i splitski Mertojak, ali to ne zna�i da iznena�enja nisu mogu�a. Prvenstvo se igra u subotu i nedjelju na kuglani SRC Mladost, a Želje-zni�ar �e svoj nastup imati u nedjelju od 15 h. (dz)

Kluspko prvenstvo U-23 na SRC Mladost

TABLICA1. Zadar 9 8 0 1 57:15 162. Zapreši� 9 7 0 2 49:23 143. Novska 9 6 0 3 43:29 124. Konikom 9 6 0 3 42:30 125. Grmoš�ica 9 5 1 3 47:25 116. Poštar 9 5 1 3 39:33 117. Željezni�ar 9 5 0 4 35:37 108. Zanatlija 9 4 0 5 39:33 89. Kandit 9 3 0 6 26:46 610. Adrianeon 9 2 0 7 26:46 411. Bjelovar 9 2 0 7 23:49 412. Trilj 9 0 0 9 6:66 0

Bojan Košak solidno je odradio svoj dio posla


TABLICA1. Olimpija ID 7 6 1 27:11 12

2. IGEA Željezni�ar 5 5 0 20:6 10

3. Podravka 7 4 3 22:14 8

4. MSTC-Nostro 5 4 1 17:12 8

5. Šenkovec 5 3 2 14:12 6

6. Obrt. Škola Brod 7 3 4 18:20 6

7. Vukovar ‘91 5 2 3 12:14 4

8. Ku� na 7 2 5 19:22 4

9. Mihovljan 5 0 5 2:20 0

10. Lokomo� va 5 0 5 0:20 0

Šesto kolo svojim uvjer-ljivim rezultatima pokazalo je da favoriti ne posustaju u svom lovu na viši rang natje-canja. Vode�e, još uvijek nepo-ražene ekipe �STK-a 3 i Zased-brega krvni�ki su postupile prema ekipama Šenkovca 7 i Šenkovca 8, prepustivši im samo po jednu partiju. Mo-glo bi se re�i da i mogu samo s tom jednom partijom biti i relativno zadovoljne pogle-davši mom�ad Putjana 8 koja je u gostima kod Šandorovca uništena rezultatom 10:0. Nadamo se da �e u narednom kolu biti zanimljivijih susreta za pra�enje i malo napetijih me�eva.

U subotu 28.11 odigrano je �etvrto kolo 2.HL istok koja �e, �ini se, u ovoj sezoni biti najzanimljivija i najnapetija do sad, što potvr�uju brojna poja�anja klubova koji se u njoj natje�u. Od tri me�imur-skih predstavnika Šenkovec i MSTC-Nostro upisali su po jednu pobjedu, dok je ekipa Mihovljana, nažalost upisala svoj peti uzastopni poraz �ime se nalazi na samom dnu tabli-ce. Pobjeda MSTC-Nostra nad Obrtni�kom školom iz Sla-vonskog Broda (4:3)ukazuje na dobru kombinaciju ovose-zonskih poja�anja (Aldin Dža-ferovi� i Miljenko Rado�aj) i doma�ih mladih snaga (Niko-la Magdaleni� i Igor Tkalec). Dvije pobjede Džaferovi�a i po jedna Tkaleca i Rado�aja u jako neizvjesnom susretu do-nijele su Nostru nove bodove.

�etvrto kolo nije donijelo dobre rezultate naših pred-stavnica. Jedinu pobjedu su ostvarile igra�ice MSTC-No-stra svladavši slabašnu Viro-viticu koja još �eka na svoju prvu pobjedu u ovoj sezoni. Igra�ice Šenkovca i Mihovljana nisu uspjele ostvariti pozitivan rezultat u ovom kolu u kojem su naše predstavnice odigrale samo jedan susret. Kobna po Šenkovec i Mihovljan je bila Mladost iz Petrinje koja za sad ima stopostotni u�inka u sezo-ni. Za razliku od Mihovljana koji je izbugio 4:1, igra�ice Šenkov-ca pružile su veoma dobru igru i pokazale da se mogu nositi i s najja�ima, i u napetoj završni-ci ipak izgubile 4:3. Kod ekipe Šenkovca istakla se Andrea Ga-li� s dvije pojedina�ne pobjede. Jedinu pojedina�nu pobjedu za ekipu Mihovljana ostvarila je Nives Golub. (it)

Rezultati: Šenkovec - Mla-dost 3:4 (Gali� - Šoši� 3:0, Leh-kec - Vran�i� 0:3, Novak - Mari-

II. HRVATSKA STOLNOTENISKA liga - istok - muški

Po jedna pobjeda Šenkovca i MSTC Nostra

Unato� poja�anjima i predno-sti doma�eg terena osje�ka Olimpija bila je prevelik za-logaj, te svladala Nostro 4:1. Igra�i Šenkovca u ovom kolu imali dva teška gostovanja u Koprivnici i Kutini. Tijesnom pobjedom nad Kutinom (4:3) s po dvije dobivene partije istakli su se Rinaldo Jurinec i Matija Bari�, dok se kadetski reprezentativac Nikola Hor-vat nije baš iskazao. Vidno izmoreni što �izi�ki, što psi-hi�ki nako napornog susreta s Kutinom, igra�i Šenkovca nisu prožili pravi otpor ko-privni�koj Podravci, koja je me�u ja�im ekipama lige, te su poraženi s 4:1. (it)

Rezultati 4. kola:Kutina - Šenkovec 3:4 (M.

Runji� - Horvat 3:0, Oreškovi� - Bari� 0:3, F. Runji� - Jurinec

2:3, F. Runji�/M. Runji� - Hor-vat/Jurinec 3:1, M. Runji� - Ba-ri� 2:3, F. Runji� - Horvat 3:0, Oreškovi� - Jurinec 0:3), Po-dravka - Igea Željezni�ar 3:4 , MSTC-Nostro - Olimpija ID 1:4 (Džaferovi� - Oli� 3:1, Tkalec - Hadži� 1:3, Rado�aj - Arapovi� 0:3, Džaferovi�/Tkalec - Belaj/Hadži� 1:3, Džaferovi� - Had-ži� 1:3), Mihovljan - Obrtni�ka škola-Brod 1:4 (Bujan - Klai� 3:2, R. Mikac - Bogdanovi� 0:3, Maruši� - Smuda 2:3, Bu-jan/Maruši� - Bogdanovi�/Klai� 1:3, Bujan - Bogdanovi� 1:3), Kutina - Igea Željezni�ar 2:4, Podravka - Šenkovec 4:1 (Lon�ar - Jurinec 3:0, Juraši� - Bari� 0:3, Beli� - Horvat 3:2, Kova�evi�/Lon�ar - Horvat/Jurinec 3:1, Lon�ar - Bari� 3:1), MSTC-Nostro - Obrtni�ka ško-la-Brod 4:3 (Džaferovi� - Klai� 3:1, Rado�aj - Bogdanovi� 2:3,

Tkalec - Dabi� 2:3, Džaferovi�/Tkalec - Bogdanovi�/Klai� 1:3, Džaferovi� - Bogdanovi� 3:1, Tkalec - Klai� 3:1, Rado�aj – Dabi� 3:2), Mihovljan - Olimpija ID 0:4 (Maruši� - Tominac 1:3, Crn�ec - Oli� 0:3, Bujan - Had-ži� 1:3, Bujan/Maruši� - Oli�/Tominac 0:3), Lokomotiva i Vukovar ‘91 bili su slobodni.

II. HRVATSKA STOLNOTENISKA liga - istok - žene

Samo jedna pobjeda naših predstavnica

ni� 0:3, Gali�/Novak - Marini�/Vran�i� 1:3, Gali� - Vran�i� 3:1, Novak - Šoši� 3:0, Lehkec - Ma-rini� 0:3), Mihovljan - Mladost 1:4 (M. Cividini - Marini� 0:3, Kolar - Vran�i� 0:3, Golub - Šo-ši� 3:1, Golub/Kolar - Marini�/Vran�i� 0:3, M. Cividini - Vran�i� 0:3), MSTC-Nostro - Virovitica 4:1 (Ratajec - Manojlovi� 3:0, Herjavec - Horvat 1:3, Popovi� - Koš�ak 3:0, Popovi�/Ratajec - Horvat/Koš�ak 3:0, Ratajec - Horvat 3:1), MSTC-Nostro - Vodovod odgo�eno, Igea Že-ljezni�ar i MGK-Drava bili su slobodni.

TABLICA1. Šenkovec 5 4 1 19:8 8

2. Mladost 4 4 0 16:6 8

3. MGK-Drava 4 3 1 13:8 6

4. MSTC-Nostro 3 2 1 9:5 4

5. Vodovod-Osijek 5 2 3 15:13 4

6. IGEA Željezni�ar 4 2 2 10:11 4

7. Mihovljan 5 1 4 6:15 2

8. Virovi� ca 6 0 6 5:24 0

ME�IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

U 6. kolu I. ŽL favoriti su po-kazali svoju nadmo� nad svojim suparni�kim ekipama, što po-tvr�uje kolo bez iznena�enja. Dvije vode�e ekipe lige (Šen-kovec 3 i MSTC-Nostro Team) rutinski su svladale ovotjedne protivnike (Katex i Kos Koto-riba 3) koji nisu pružili ve�i ot-por kako bi zadali barem malo muke svojim protivnicima, uo�i njihovog me�usobnog ogleda u nadolaze�em kolu. Mom�ad Ka-tex-a na za�elju tablice upisala je svoj šesti uzastopni poraz, što je pomalo za�u�uju�e s obzirom na njihove rezultate prijašnjih sezona. Susret izme�u Putjana Brid i Hodošana 1 je odgo�en.

Rezultati 6. kola: Katex - Šenkovec 3 0:10, MSTC-Nostro-

Trenutno tre�eplasirana mom�ad Hodošan Elektro Team-a bila je bolja i polet-nija u susretu protiv drugo-plasirane Male Subotice 1, te se tom pobjedom bodovno izjedna�ila s njima i približila samom vrhu tablice. Vode�i Lopatinec 1 tijesno je slavio protiv Mihovljana 3 – mom-�adi koja predvodi donji dio tablice. Jedna od najmla�ih ekipa u cjelom sustavu natje-canja ŽL, MSTC- Nostro Štik-ma došla je do svog drugog, teško izborenog boda protiv ekipe Cirkovljan Zabat-a 1 s kojom �e se naizgled do kra-ja sezone boriti za ostanak u ligi.

Rezultati 6. kola: Ne-deliš�e 1 - Šenkovec 4 odgo-

Situacija na vrhu tablice iz kola u kolo sve se više za-huktava, te je sve više neiz-vjesna. Nakon odigranih šest kola, �ak tri najbolje plasirane mom�adi u ligi imaju jednak broja bodova, ali treba primi-jetiti da se mom�adi iz sre-dišnjeg djela tablice opasno približavaju, te time situaciju �ine još zanimljivijom. Iako su vode�e mom�adi i u ovom kolu upisale pobjedu, vrijedi izdvojiti susret izme�u tre-nutno vode�ih Putjana 6 i �e-tvrtoplasiranog Hodošana 2 u kojem je ipak slavila vode�a mom�ad tijesnim rezultatom u susretu punom napetosti i uzbu�enja.

Jedina neporažena mom-�ad �etvrte ŽL novom je po-bjedom u ovom kolu u�vrstila prvo mjesto i to s osjetnom bodovnom razlikom, te se ti-me odvojila od ostatka i nagla-sila im da teži ka višem rangu. Taj ostatak koji se sastoji od šest ekipa od kojih �ak �etiri imaju jednak broj bodova, a ostale dvije zaostaju samo jedan ipak se nadaju da mo-gu ozbiljno priprijetiti ili �ak ugroziti vode�i Kos Kotoribu 5. Mom�adi na za�elju ljestvi-ce HE-DRA 2 i Mala Subotica 2 upisale su nove poraze i time im status u ligi ozbiljno visi u zraku.

Rezultati 6. kola: Klima-montaža 1 - Damtex 2 6:4, HE-

I. ŽL

Kolo bez iznena�enjaTeam - Kos-Kotoriba 3 8:2, HE-DRA 1 - Damtex 1 3:7, Putjane Brid - Hodošan 1 odgo�eno, Šenkovec 2 - Kos-Kotoriba 2 8:2

TABLICA

1. Šenkovec 3 6 6 0 0 51:9 12

2. MSTC-NT 6 6 0 0 48:12 12

3. Putjane Brid 5 3 1 1 35:15 7

4. Šenkovec 2 6 3 1 2 35:25 7

5. Damtex 1 6 3 1 2 31:29 7

6. Kos Kotoriba 3 6 3 0 3 31:29 6

7. HE- DRA 1 6 2 0 4 29:31 4

8. Kos Kotoriba 2 6 1 0 5 12:48 2

9. Hodošan 1 5 0 1 4 9:14 1

10. Katex 6 0 0 6 9:51 0

�eno, �STK 2 - Putjane 3 4:6, Hodošan Elektro team - Mala Subotica 1 7:3, Mihovljan 3 - Lopatinec 1 4:6, Cirkovljan Zabat 1 - MSTC-Nostro-Štik-ma 5:5

Rezultati 6. kola: Putja-ne 4 - Lopatinec 2 5:5, Donji Kraljevec 1 - Kos-Kotoriba 4 7:3, Putjane 6 - Hodošan 2 6:4, Šenkovec 5 - Draškovec 8:2, Lopatinec 3 - Mihovljan 4 2:8

DRA 2 - Nedeliš�e 2 4:6, Ho-došan 3 - Mala subotica 2 6:4, Kos-Kotoriba 5 – Orehovica 1 7:3, Šenkovec 6 - MSTC-Nostro Žiškovec 8:2

Rezultati 6. kola: Za-sadbreg - Šenkovec 8 9:1, Šandorovec - Putjane 8 10:0, Dragoslavec Breg - Putjane 7 3:7, Mladost - Mihovljan 5 Pri-mabiro 3:7, Šenkovec 7 - �STK 3 1:9

Predvodnici 5.A ŽL Donji Kraljevec 2 i Klima-montaža 2 svojim su šestim uzastopnim pobjedama pomalo usamljene zasjele na �elo tablice. Na ovo «usamljene» upu�uje bodovna razlika od �ak pet bodova nad tre�eplasiranim Putjanama 9 i kontinuirano dobri i vrlo �esto uvjerljivi rezultati koje postižu ove sezone. U ovom kolu je odigran interesantan susret izme�u Putjana 9 i Ma-le Subotice 3 koje se trenutno bore za tre�u poziciju. Susret je završen neodlu�enim rezul-tatom što najavljuje i daljnje suparništvo u borbi za tre�e mjesto lige.

Rezultati 6. kola: Donji Kraljevec 2 - Cirkovljan Zabat

2 7:3, Orehovica 2 - Klima-montaža 3 2:8, Putjane 9 - Mala Subotica 3 5:5, Kos-Kotoriba 6 - Prelog 1:9, Donji Kraljevec 3 - Klima-montaža 2 2:8

II. ŽL

Hodošan Elektro Team slavio u derbiju

TABLICA 1. Lopa� nec 1 6 4 2 0 35:25 10

2. Mala Subo� ca 1 6 4 0 2 37:23 8

3. Hodošan ET 6 3 2 1 37:23 8

4. STK 2 6 3 0 3 37:23 6

5. Nedeliš�e 1 5 3 0 2 32:18 6

6. Mihovljan 3 6 2 2 2 32:28 6

7. Putjane 3 6 2 2 2 28:32 6

8. Šenkovec 4 5 2 1 2 28:22 5

9. MSTC-NŠ 6 0 2 4 12:48 2

10. Cirkovljan Zabat 6 0 1 5 12:48 1

III. ŽL

Gužva na vrhu

TABLICA1. Putjane 6 6 4 1 1 38:22 9

2. Šenkovec 5 6 4 1 1 37:23 9

3. Mihovljan 4 6 4 1 1 34:26 9

4. Hodošan 2 6 4 0 2 40:20 8

5. Donji Kraljevec 1 6 3 1 2 36:24 7

6. Kos Kotoriba 4 6 2 1 3 27:33 5

7. Putjane 4 6 1 3 2 27:33 5

8. Lopa� nec 2 6 1 2 3 28:32 4

9. Draškovec 6 1 1 4 17:43 3

10. Lopa� nec 3 6 0 1 5 16:44 1

IV. ŽL

Kos Kotoriba 5 u�vrstila mjesto na vrhu

TABLICA1. Kos Kotoriba 5 6 5 1 0 41:9 11

2. Šenkovec 6 6 3 1 2 37:23 7

3. Damtex 2 6 3 1 2 34:26 7

4. Klima-montaža 1 6 3 1 2 34:26 7

5. Nedeliš�e 2 6 3 1 2 32:28 7

6. MSTC-Nostro Žiš 6 3 1 2 30:30 7

7. Orehovica 1 6 2 2 2 32:28 6

8. Hodošan 3 6 3 0 3 25:35 6

9. HE-DRA 2 6 1 0 5 36:34 1

10. Mala Subo� ca 2 6 0 0 6 9:51 0

V. A ŽL

Favoriti uvjerljivo

TABLICA1. STK 3 6 6 0 0 54:6 12

2. Zasadbreg 6 6 0 0 50:10 12

3. Mihovljan 5-Prima 6 5 1 0 44:16 11

4. Šandorovec 6 4 1 1 45:15 9

5. Šenkovec 7 6 3 0 3 31:29 6

6. Putjane 7 6 2 0 4 20:40 4

7. Putjane 8 6 1 1 4 16:44 3

8. Dragoslavec Breg 6 1 0 5 18:42 2

9. Šenkovec 8 6 0 1 5 13:47 1

10. Mladost 6 0 0 6 9:51 0

V. B ŽL

Vode�i dvojac lige polako se odvaja

TABLICA1. Donji Kraljevec 2 6 6 0 0 47:13 12

2. Klima-montaža 2 6 6 0 0 47:13 12

3. Putjane 9 6 3 1 2 33:27 7

4. Mala Subo� ca 3 6 3 1 2 31:29 7

5. Prelog 6 3 0 3 38:22 6

6. Donji Kraljevec 3 6 3 0 3 33:27 6

7. Cirkovljan Zabat 2 6 3 0 3 32:28 6

8. Klima-montaža 3 6 1 0 5 18:42 2

9. Kos Kotoriba 6 6 1 0 5 15:45 2

10. Orehovica 2 6 0 0 6 6:54 0


Op�ina Orehovica bila je doma�in i uz Savez sport-ske rekreacije “Sport za sve” Me�imurske županije suor-ganizator ovogodišnjega 6. sportsko-rekreativnog su-sreta ekipa op�ina i gradova Me�imurske županije u koje-mu su sudjelovali predstav-nici devet op�ina. Svoju ekipu imale su op�ine Dekanovec, Belica, Pribislavec, Orehovica, Šenkovec, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Mala Suboti-ca i Nedeliš�e. Predstavnici op�ina natjecali su se u šest disciplina: vo�enju balona, vise�oj kuglani, pikadu, po-tezanju užeta, bacanju loptice u koš i slalomu. Najuspješnija ekipa bila je ona op�ine De-

U okviru programa te�aja za voditelje sportsko - rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom, prošli je tjedan održan prakti�ni dio spomenutog te�aja u SGC-u “Aton” u Nedeliš�u.

- Mi školujemo voditelje sport-ske rekreacije za osobe s invalidite-tom. Te�aj se sastoji od dva dijela po šest dana. Sastoji se od prakti�nih dijelova i teoretskih predavanja. U prvom dijelu te�aja od prakti�nih di-jelova imamo sjede�u odbojku, steli-�arstvo, tenis u kolicima i košarku u kolicima, dok �emo u drugom dijelu raditi bo�anje za osobe s invalidite-tom, plivanje i neke sportove za slije-pe osobe. Teoretski dio je dosta kom-pleksan. Sastoji se od osam osnovnih op�ih predmeta, poput statistike, kineziologije, medicine, a osim toga imamo osnove sportske rekreacije i metodiku sportske rekreacije. U sklopu metodike sportske rekrea-cije imamo i ove prakti�ne sportove jer nam je želja da se osobe s invali-ditetom i osobe koje �e s njima raditi upoznaju sa što ve�im brojem spor-tova. Želja nam je da budu�i voditelji savladaju osnovne elemente kako bi mogli kasnije raditi u svojim bazama i pomo�i osobama s invaliditetom da se što kvalitetnije bave sportskom rekreacijom, kazao je Željko �erni�, stru�ni voditelj te�aja za osposoblja-

vanje voditelja sportsko - rekreativ-nih aktivnosti osoba s invaliditetom, koji dodaje da je nekoliko puta bio u SGC-u “Aton”, za koji kaže da ima odli�ne uvjete za rad. - Želja nam je da se naši kandidati upoznaju s razli�itim destinacijama gdje se

kanovec, s osvojenim131 bo-dom, drugo mjesto osvojila je ekipa op�ine Belica, a tre�e ekipa op�ine Pribislavec. Za prva tri mjesta u disciplina-ma organizatori su ekipama podijelili medalje, dok su tri prvoplasirane ekipe u uku-pnom poretku nagra�ene peharima.

Recimo i to da je natjeca-nje u ime doma�ina otvorio na�elnik Franjo Bukal, a oku-pljene je pozdravio zamjenik župana Matija Posavec. Na sve�anosti otvorenja nastu-pili su recitatori i pjeva�ki zbor OŠ Orehovica, u �ijoj su sportskoj dvorani održana natjecanja.

(D.M.)

U OREHOVICI na 6. sportsko - rekreativnom susretu ekipa op�ina i gradova

Najbolja op�ina Dekanovec

ODRŽAN te�aj za voditelje sportsko - rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom u Nedeliš�u

Željeli bi da im baza bude i Nedeliš�e

Sjede�a odbojka jedan je od sportova u prvom prakti�nom dijelu te�aja

Zašto na te�aj?Ivica Vujica iz Zagreba -

Aktivno se bavim košarkom u kolicima. Igrao sam i druge sportove za osobe s invalidite-tom, poput tenisa u kolicima, stolnog tenisa, pikada, bad-mintona u kolicima, vise�e ku-glane i sli�no. S obzirom na to da se ne�u uvijek sportom mo�i baviti aktivno, ovaj mi je te�aj dobro došao kako bi u budu�no-sti svoje znanje mogao prenijeti na mlade.

Miroslav Marilovi�, Rijeka - Predsjednik sam Saveza špor-tova osoba s invaliditetom Pri-morsko - goranske županije i ve� devet godina radim s osobama s invaliditetom u raznim sportovi-ma. Ovime mi se ukazala prilika da na ‘papiru’ postanem stru�na osoba za sportsko - rekreativne aktivnosti osoba s invaliditetom. Mogu re�i da smo dosta toga na-u�ili ne samo za rad s osobama s invaliditetom, ve� i za same sebe.

mogu održavati prigodne sportsko - rekreacijske manifestacije razli�ite vrste. Radili smo i u jednom centru u Orahovici i željeli bi da nam baze budu Nedeliš�e i Orahovica.

Potencijalni kandidati moraju imati završenu srednju školi kako

bi mogli pristupiti te�aju, a zvanje se dopisuje kao dopunsko zanimanje u radnu knjižicu. Program se održava u organizaciji Hrvatske olimpijske akademije i Hrvatskoga paraolim-pijskog odbora.

(hz)

57�� Dobro je znati�� *��'�� "�#��###

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1 9/24/09 4:14:41 PM

58 Dobro je znati �� *��'�� "�#��###

59�� Dobro je znati�� *��'�� "�#��###

60 Dobro je znati �� *��'�� "�#��###

OBAVIJEST POTROŠA�IMA PLINA

Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre�uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr�ena je visina tarifne stavke – opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr�enu cijenu svaki mjesec mora doda� ili oduze� od-govaraju�i nov�ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra�unski mjesec.

Sukladno navedenom novom na�inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku�anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetništvo 1,96 kn/m3, uve�ano za PDV.

Napomena:Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viša od cijene plina koja je važila do 01.10.2009. godine.

Sa štovanjem,

Direktor:Vladimir Ivkovi�, dipl. iur. v.r.

61�� Informacije�� '/�� "�#��###

1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTO-RIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova�i�a 6, traži 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZA-PEKAR, na neodre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 311-207. Natje�aj otvoren do 15.12.2009.2. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Ce-sari�a 5, traži 1 MAG. FARMACIJE - može i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI-AR- položen stru�ni ispit na neodre�e-no vrijeme, javi� se 390-080, osobno ili pismena zamolba. Natje�aj otvoren do 15.12.2009.g.3. G.P.P.T. Nekretnine d.o.o. G. Hraš�an, Varaždinska 43a, traži Zidari, Tesari, Gra-�evinski Radnici na neodre�eno vrije-me, javi� se na 099-707-4155. Natje�aj otvoren do 15.12.2009.g.4. Ordinacija op�e medicine dr. Slavi�ek Ljubica PRELOG, K.P. Krešimira IV 7, traži 1 DOKTOR MEDICINE na odre�eno vri-jeme - 18 mjeseci, položen stru�ni ispit, radno iskustvo godinu dana, javiti se na 098-846-101. Natje�aj otvoren do 19.12.2009.g.5. KAVANA QUA KAKTUS TOTO-MORE, TOTOVEC, traži 2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodre�eno vrije-me, radno iskustvo poželjno, javiti se na 0919123525. Natje�aj otvoren do 15.12.2009.g.6. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traži 1 VRTLARSKI RADNIK na neodre�eno vrijeme, javi� se osob-no ili 333-870. Natje�aj otvoren do 20.12.2009.g.7. GRAWE Hrvatska d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traži 2 PRODAJNA SAVJETNIKA-zastupnika u osigura-nju na neodre�eno vrijeme, teren-ski rad, voza�ka “B”, najmanje SSS, znanje rada na PC, komunikativ-nost, individualnost, javi� se osobno na gornu adresu ili tel. 314-028 do 13.12.2009.g.

8. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Ko-lodvorska 19, traži 1 PEKAR mjesto rada PUŠ�INE, radni odnos na odre�eno uz mogu�nost stalnog zaposlenja, javi� se na 091-4560008. Natje�aj otvoren do 20.12.2009.g.9. MISTEX D.O.O. ŽIŠKOVEC 31, traži 5 ŠIVAA, na neodre�eno vrijeme, javi� se na tel. 865-155 , 098-242-058. Natje�aj je otvoren do 03.12.2009.10. GORICAJ GRADITELJSTVO nedeliš�e, traži 4 SOBOSLIKARA, na neodre�eno vrijeme, javi� se na tel. 098 241111. Na-tje�aj je otvoren do 13.12.2009.11. HILDING CROATIA D.O.O. PRELOG, traži 8 ŠIVAA, na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 244447. Natje�aj je otvoren do 04.12.2009.12. VINCEK-TRGOTEKS D.O.O. ZAGRE-BAKA 85,AKOVEC, traži 20 ŠIVAA, na neodre�eno vrijeme, javi� se na tel.384-285. Natje�aj je otvoren do 15.12.200913. Dom za starije i nemo�ne osobe SLA-KOVEC 70, traži 1 MEDICINSKA SESTRA s položenim str. Ispitom na odre�eno vri-jeme, radno iskustvo 1 godina, položen stru�ni ispit, javi� se osobno ili 829-181. Natje�aj otvoren do 1.12.2009.g.14. GRA-COOP d.o.o. M. Središ�e, Mar-tinska 165, traži 3 TESARA, 2 ZIDARA, 2 GRA�EVINSKA RADNIKA na odre-�eno vrijeme uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 543-980, 098-209984. Natje�aj otvoren do 15.12.2009.g.15. Ca e bar CASABLANCA NOVAKO-VEC, Glavna 1, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre�eno vrijeme, javi� se osobno ili na mob.098-1922-144. Natje�aj otvoren do 15.12.2009.16. LECTOR ŠMITRAN Pribislavec, N. Tesle 25A, traži TRGOVAKI PUTNICI-za prodaju knjiga na podru�ju Me�imur-ske županije na neodre�eno vrijeme uz probni rad, voza�ki ispit “B” kat., vlas� �

automobil, rad na terenu, komunika� v-nost, javi� se na 09/543-0597. Natje�aj otvoren do 13.12.2009.g.17. “MD Ca e bar PRELOG, traži 1 KO-NOBAR/ICA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-832575. Natje�aj otvo-ren do 15.12.2009.18. Caffe bar “OCEANN” G. Hraš�an, akove�ka 1, traži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre�eno vrijeme, javiti se na 095-8656304. Natje�aj otvoren do 16.12.2009.g.19. Caffe bar “MURA” SVETI MARTIN NA MURI, traži 1 KONOBARICA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 095-9076314, 098-242878. Natje�aj otvoren do 16.12.2009.20. Ca e bar MASKA SVETI JURAJ U TR-NJU, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre-�eno vrijeme, javi� se na 099-6813056. Natje�aj otvoren do 16.12.2009.g.21. LJEKARNA ŠTEFAN AKOVEC, N. Pavi�a 15, traži 1 MAGISTAR FARMA-CIJE-neodre�eno vrijeme, položen stru�ni ispit; 1 FARMACEUTSKI TEHNI-AR-na odre�eno vrijeme, javi� se na 363-799, 363-766. Natje�aj otvoren do 04.12.2009.g.22. AMBRUŠ-METALI d.o.o. PLEŠKOVEC 138, traži 1 KV TOKAR ili CNC TOKAR na neodre�eno vrijeme uz probni rad, po-željno radno iskustvo, javi� se na 855-829, 091-5056673. Natje�aj otvoren do 01.12.2009.g.23. ANGEL d.o.o. BELICA, J. Slavenskog 5, traži 1 VSS, VŠS KONSTRUKTOR ODJE�E na neodre�eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, poznavanje konstrukcije osnovnog kroja, mode-liranje, kompjutersko pove�anje kro-jeva, uklapanje krojnih slika, pozna-vanje rada na ra�unalu, snalažljivost, komunika� vnost, životopise dostavi� na [email protected] Natje�aj otvoren do 01.12.2009.g.

24. AUTO ROMAN d.o.o. ŠTRIGOVA, traži 2 AUTOLAKIRERA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-9182092. Natje-�aj otvoren do 05.12.2009.g25. ELLIT d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre�eno vrije-me, radno iskustvo 6 mjeseci, javi� se na 098-528570. Natje�aj otvoren do 17.12.2009.g26. PRIMIKO d.o.o. M. Središ�e, Fran-kopanska 66, traži 5 ZIDARA, 5 TESARA, 5 ARMIRAA, 5 GRA�EVINSKIH RAD-NIKA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 0992151869. Natje�aj otvoren do 15.12.2009.g.27. GRABIT d.o.o AKOVEC , traži 1 MONTER CENTRALNOG GRIJA-NJA I KLIMATIZACIJE na neodre�eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 5 godina ali nije uvjet, javi� se na 098-241-859. Natje�aj otvoren do 05.12.2009.28. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traži 10 KV BRAVARA, ZAVARIVAA na neodre-�eno vrijeme, rad na terenu Njema�ka, Švedska, javiti se osobno ili 040-856-060. Natje�aj otvoren do 31.12.2009.g.29. HAIX d.o.o. MALA SUBOTICA, Gos-podarska 1, traži 1 ELEKTROMEHANI-AR na odre�eno vrijeme - pripravnik, znanje njema�kog jezika, rad na ra�u-nalu, voza�ki ispit “B” kat. Prednost kan-dida� ma iz M. Subo� ce, javi� se osobno ili dostavi� pismenu zamolbu. Natje�aj otvoren do 10.12.2009.30. PANOEX d.o.o. AKOVEC, Dr. I. Nova-ka 46, traži 1 SSS, VŠS TERENSKI KOMER-CIJALIST za prodaju usluga na odre�eno vrijeme, poželjno znanje informatike, znanje engleskog jezika, voza�ki ispit “B” kat., ambicioznost, komunikativnost, odgovornost, samoinicija� vnost, upor-nost, poželjno iskustvo u komercijalnim poslovima i prodaji usluga, rad na tere-nu van Me�imurske županije, dostavi� pismene zamolbe na gornju adresu.

Natje�aj otvoren do 06.12.2009.31. RAGUSA d.o.o. AKOVEC, Športska 6, traži 1 SSS TAJNICA, KORESPODENT na neodre�eno vrijeme uz probni rad, ak� vno znanje njema�kog jezika, komu-nika� vnost, ljubaznost, smirenost, javi� se osobno ili dostavi� pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje�aj otvoren do 04.12.2009.g.32. MIKOM d.o.o. MIHOVLJAN, V. Nazora 53, traži 1 KV ELEKTROMEHA-NIAR – PRIPRAVNIK ili elektro smjer druge struke, voza�ka dozvola “B” kat., bliža okolica akovca, bez radnog iskustva, mogu�nost na neodre�eno, pismene prijave sa fotokopijama do-kaza posla� na adresu poduze�a do 10.12.2009.g.33. Ugos� teljski obrt BAROK AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KUHAR - PIZZA MAJSTOR na neodre�eno vrijeme, rad-no iskustvo obavezno, javi� se osobno ili 098-9382175. Natje�aj otvoren do 15.12.2009.g.34. Caffe bar RIVER ŠENKOVEC, J. Be-dekovi�a 1c, traži 1 KONOBAR/ICA bilo koja struka, prednost kandidatima iz bliže okolice, javi� se osobno ili 341-196. Natje�aj otvoren do 25.12.2009.g.35. KRISTIJAN-KIKI d.o.o. PRIBISLAVEC, traži 2 KONOBAR/ICA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 099-6945-494. Na-tje�aj otvoren do 22.12.2009.g.36. Caffe bar DAMA AKOVEC, Za-greba�ka 87 (Mercator centar), traži 1 KONOBAR na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo nije uvjet, javi� se na 099-2052-203, 384-137. Natje�aj otvoren do 05.12.2009.g.37. Soboslikarski i li�ila�ki obrt “PI-KNJA” AKOVEC, Domovinskih žrtava 15, traži 2 KV, PKV SOBOSLIKAR-LII-LAC na neodre�eno vrijeme, javiti se na 091-5145858. Natje�aj otvoren do 26.12.2009.

38. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKO-VEC, traži KV ZIDARI - više izvršitelja na odre�eno vrijeme, javi� se na 364-699. Natje�aj otvoren do 26.12.2009.g.39. MLADI UMJETNICI d.o.o., PEKLENI-CA, MAROF 39; traži 2 KONOBARICE za posluživanje pi�a u ca e baru/no�nom disco baru, uvje� : OŠ, PKV, KV bilo koje struke; stan i hrana osigurani; objekt radi do 23h, vikendom do 4h i 1 PLESAICU u no�nom disco baru, uvje� : OŠ, PKV, KV bilo koje struke; stan i hrana osigurani; objekt radi do 23h, vikendom do 4h, radna mjesta su na odre�eno vrijeme uz mog. na neodre�eno, mjesto rada: ‘Dada bar’, MIKLAVEC (blizu K), najava na mob. 098/261-229 (Jurica Šagi); do 31.12.

IZVOR PODATAKA:HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRUNA SLUŽBA AKOVECISPOSTAVA AKOVEC: 396-802ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠ�E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN:1. Ugos� teljski obrt PELNICA, Še-move�kih Žrtava 2, Varaždin; traži 1 KONOBARICU za posluživanje i naplata pi�a u ca e baru na neo-dre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, PKV, KV, SSS osobe s a� nitetom za rad u ugo-s� teljstvu; javlja� se mogu i kandi-da� zainteresirani samo za ispomo�, najava na mob. 091/725-2245 (g�a. Šnidari�), do 3.12. 2. DIONIS d.o.o., Varaždin, Zagre-ba�ka 94; traži 1 KONOBARICU za posluživanje gos� ju i rad za šankom u ca e baru ‘Piccolo’ na neodre�e-no vrijeme, uvje� : KV, SSS bilo koje struke, bez obzira na radno iskustvo, najava na 091/331-4151 (Biserka Sambolec), do 10.12.

SLOBODNA RADNA MJESTA

62 Informacije �� '/�� "�#��###

Zbog tehni�kih problema u našoj redakciji nije došlo do objave poziva za Glavnu skupš� nu 17.11.2009. godine, i is� poziv se

objavljuje 01.12.2009. godine.

Temeljem �l. 277. st. 2. Zakona o trgova�kim društvima (NN br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07. i 146/08.) te �l. 20. Statuta trgova�kog društva „MEISO“ d.d. Gori�an i odluke Nadzornog odbora od 11.11.2009. godine, Uprava Društva upu�uje dioni�arima „MEISO“ d.d. Gori�an, Vrtna 14, poziv za

REDOVNU GLAVNU SKUPŠTINUdioni�kog Društva koja �e se održati dana 19. prosinca 2009. godine u prostorijama Uprave Društva s po�etkom u 10,00 sati

D n e v n i r e d :1. Otvaranje Glavne skupš� ne i utvr�ivanje nazo�nos� svih prisutnih dioni-

�ara odnosno njihovih opunomo�enika (utvr�ivanje kvoruma).2. Izvješ�e Uprave – direktora Društva o poslovanju Društva u 2008. godini.3. Izvješ�e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vo�enja poslova Druš-

tva u 2008. godini.4. Izvješ�e i mišljenje revizora Društva o obavljenoj reviziji poslovanja u 2008.

godini.5. Donošenje Odluke o usvajanju temeljnih � nancijskih izvješ�a Društva za

2008. godinu.6. Donošenje Odluke o pokri�u gubitka.7. Donošenje Odluke kojom se ne odobrava rad Uprave Društva (ne daje

razrješnica Upravi za poslovnu 2008. godinu).8. Donošenje Odluke kojom se odobrava rad Nadzornog odbora (davanje

razrješnice Nadzornom odboru za poslovnu 2008. godinu).9. a) Prihva�anje ostavke �lana Nadzornog odbora Društva. b) Donošenje Odluke o izboru �lana Nadzornog odbora Društva.10. Donošenje Odluke o imenovanje jednog �lana Nadzornog odbora.11. Donošenje Odluke o imenovanju revizora Društva za poslovnu 2009.

godinu.12. Donošenje Odluke o visini naknade za rad �lanovima Nadzornog odbora.

Uprava Društva i Nadzorni odbor predlažu da Redovna Glavna skupš� na donese slijede�e odluke:

AD 2. Prihva�a se izvješ�e Uprave Društva o stanju i poslovanju Društva za 2008. godinu.

AD 3. Prihva�a se izvješ�e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru poslovanja Društva u 2008. godini.

AD 4. Prihva�a se izvješ�e (mišljenje) revizorske tvrtke „Revidicon“ d.o.o. Varaž-din, o realnos� i objek� vnos� � nancijskog stanja i rezultata poslovanja Društva u 2008. godini.

AD 5. Usvajaju se temeljna � nancijska izvješ�a Društva za 2008. godinu sa ostva-renim rezultatom poslovanja:

Ukupni prihodi 21.274.726,85 kn Ukupni rashodi 25.119.024,56 kn Gubitak 3.844.297,71 knAD 6. Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se gubitak od 3.844.297,71 kn pokrije

iz slijede�ih sredstava: - 80.907,22 kn iz zadržane dobi� u 2007. godini, - 4.258,27 kn iz zakonskih rezervi, - 1.493.989,23 kn iz premija za emi� rane dionice a preostali iznos od 2.265.142,99 kn pokri� �e se iz redovnog poslovanja.AD 7. Ne daje se razrješnica Upravi Društva – Direktoru za poslovnu 2008. godi-

nu.AD 8. Daje se razrješnica Musta� Ivici, Goranu Gotal , Zvonimiru Horvat,Horvat

Stjepanu , Leu Begovi� i Snježani Domini� �lanovima Nadzornog odbora Društva za poslovnu 2008. godinu.

AD 9. a) Prihva�a se ostavka �lana, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Društva Zvonimir Horvat, dipl. oecc., ro�en 21. 3. 1957. godine, o.i. br. 100388567, PP Prelog, Gori�an, Vrtna 47,

b) Prihva�a se za �lana Nadzornog odbora Društva, kao predstavnika malih dioni�ara Zlatko Balent, strojar, V stupanj obu�arski tehni�ar specijalista, ro�en 01.10.1959., o.i. br.100067945, PP Prelog, Draškovec, Dravska 40, do kraja mandatnog razdoblja �lanova Nadzornog odbora.

AD 10. Prima se na znanje da je �lan Nadzornog odbora predstavnik radnika Snježana Domini� s danom 26. svibnja 2009. godine preuzela dužnost uprave – direktorice te joj u skladu sa zakonom prestaje mandat.

Za �lana Nadzornog odbora, kao predstavnik radnika prihva�a se ime-novanje Pongrac Zdravko, elektrotehni�ar za elektroinstalacije, serviser ra�unala, knjigovodstveni operator, ro�en16.04.1975., o.i. br. 101356288, PU Me�imurska, Novo Selo Rok, Školska 1, za period od 4 godine.

AD 11. Prihva�a se prijedlog Nadzornog odbora da se za revizora Društva u 2009. godini imenuje „Revidicon“ društvo za reviziju i � nancijsko ra�unovodstve-ni konzal� ng, Varaždin.

AD 12. Prihva�a se prijedlog Nadzornog odbora, temeljem �l. 30. Statuta Društva da �lanovi Nadzornog odbora primaju naknadu za rad.

Visina naknade �lanu Nadzornog odbora za tromjese�no razdoblje iznosi neto 2.500,00 kn.

Na Glavnoj Skupš� ni imaju pravo sudjelova� i koris� � se pravom glasa svi dioni�ari koji su upisani u Knjigu dioni�ara, ili preko opunomo�enika, a u skladu sa Statutom Društva.

Svaki dioni�ar u slu�aju sprije�enos� dolaska na Skupš� nu može opuno-mo�i� drugog dioni�ara koji �e zastupa� njegove interese.

U punomo�i mora bi� navedeno koji dioni�ar izdaje punomo� i osoba kojoj se daje punomo� te broj glasova. Ovjera punomo�i može bi� kod javnog bilježnika ili u Društvu „MEISO“ d.d. Gori�an kod veri� kacione komisije.

Prijave za sudjelovanje na Skupš� ni �e prima� veri� kaciona komisija zaklju�no do 18. prosinca 2009. godine do 14,00 sa� .Materijal za Glavnu skupš� nu Društva, a koji služi kao podloga za donošenje objavljenih odluka, bi� �e dostupan dioni�arima na uvid od dana objavljivanja poziva za Glavnu skupš� nu Društva u prostorijama op�e službe Društva u sjedištu Društva. Ukoliko na sazvanoj Glavnoj skupš� ni ne bude kvoruma za održavanje Glavne Skupš� ne, pri�uvna Glavna skupš� na �e se održa� dana 30. prosinca 2009. u isto vrijeme, na istom mjestu i s is� m dnevnim redom.

UPRAVA DRUŠTVA:SNJEŽANA DOMINI�

OVRHOVODITELJ PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, Podružnica Varaždin,

oglašava druguJAVNU PRODAJU

NEKRETNINE Dana 08. prosinca 2009. godine u 13.00 sa� , na drugoj javnoj prodaji kod Op-�inskog suda u akovcu prodaje se obiteljska ku�a, dvorište i vo�njak u Kotoribi, J.Slavenskog 12 A, za po�etnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednos� što iznosi oko 52.000,00 kuna.

Za sve informacije pogleda� oglasnu plo�u Op�inskog suda u akovcu ili nazva� O42 214 104

Temeljem Zaklju�ka Gradskog vije�a Grada Preloga, klasa: 943-01/09-01/82, ur. broj: 2109/14-01-09-01 od 26. studenog

2009. godine, Gradona�elnik Grada Preloga raspisuje

NATJE�AJ za prodaju poslovnog prostora u Prelogu

I Grad Prelog prodaje u vlasništvo poslovni prostor u Prelogu, Glavna 31, etažna jedinica br. III, poduložak 3, ukupne površine od 139,26 m2, koji je povezan sa zemljišno-knjižnom �es� com br. 521/2 poslovni objekt od 135 �hv, z.k.ul.br. 7848, k.o. Prelog za po�etnu cijenu od 900.000,00 kuna.Nekretnina se prodaje po na�elu „vi�eno-kupljeno“ što isklju�uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine.II Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju dužni su kupoprodajnu cijenu nekretnine ispla� � u cijelos� te sklopi� kupoprodajni ugovor u roku od 30 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. U slu�aju da u navedenom roku ne bude pla�ena cijena nekretnine, kupac gubi pravo na kupnju i kaparu.III Javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo �es� ca iz to�. I ovog natje�aja pro-ves� �e se dana 15. prosinca 2009. godine s po�etkom u 12,00 sa� na licu mjesta. U slu�aju da nekretnina ne�e bi� prodana odre�enog dana prodava� �e se svaki prvi utorak u mjesecu s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.IV Pravo sudjelovanja na natje�aju imaju sve � zi�ke i pravne osobe.V Informacije o nekretnini koja se prodaje mogu�e je dobi� u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, u vremenu od 08,00 do 14,00 sa� svakog radnog dana do javnog nadmetanja.VI Jam�evina u visini od 100.000,00 kuna za nekretninu upla�uje se isklju�ivo na žiro ra�un Grada Preloga, broj 2392007-1835500002, pozivom na broj «21 7889 – ma� �ni broj» za pravne osobe i «22 7889 - JMBG» za � zi�ke osobe, uz naznaku svrha uplate «jam�evina po natje�aju-Prelog», najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.Najpovoljnijem ponu�a�u jam�evina �e se ura�una� u ponu�enu cijenu, a ostalim sudionicima nadmetanja �e se vra� � .VII Troškove ovjere potpisa ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.VIII Za sve dodatne informacije možete se obra� � na telefon 040/645-303.

GRAD PRELOG

MEIMURSKO VELEU�ILIŠTE U �AKOVCUBana Josipa Jela�i�a 22/a, 40000 �akovec, Tel 040/396-990, fax: 040/396-980

Klasa: 602-04/09-05/06 Urbroj: 2109-63-02-09-01akovec, 27. studenog 2009.

Na temelju �lanka 77 st. 1. Zakona o znanstvenoj djelatnos� i visokom obrazovanju (‘’Narodne novine’’, broj 123/’3, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07 i 45/09), Me�imursko veleu�ilište u akovcu raspisuje

N A T J E � A J za upis u prvu godinu stru�nog studija u akademskoj godini 2009/2010.

Stru�ni studij: MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA - trajanje: tri (3) godine- ste�eni naziv: Stru�ni/ stru�na/ prvostupnik/ prvostupnica ekonomije - me-nadžmenta turizma i sporta - mogu�nost studiranja:�� redovi� studij bez pla�anja školarine - broj mjesta za upis: 30�� redovi� studij uz pla�anje školarine - broj mjesta za upis: 20�� izvanredni studij - broj mjesta za upis: 40- visina školarine - 5.500,00 kuna

Uvje� upisa Za stru�ni studij mogu se prijavi� pristupnici koji su završili �etverogodišnju srednju školu u Republici Hrvatskoj odnosno odgovaraju�u srednju školu u inozemstvu.

Razredbeni postupakRazredbeni postupak provodi se bez klasi� kacijskog ispita, a sastoji se od vrednova-nja uspjeha ostvarenog u srednjoškolskom obrazovanju, što uklju�uje bodovanje op�eg uspjeha u svim razredima srednje škole, uspjeha iz hrvatskog jezika i stranog jezika u svim razredima srednje škole i uspjeha na završnom ispitu (maturi).Bodovanje se vrši prema sljede�im kriterijima: a) op�i uspjeh u svim razredima ovisno o prosje�noj ocjeni

- odli�an: 5 boda- vrlo dobar: 4 boda- dobar: 3 boda- dovoljan: 2 boda

b) uspjeh iz hrvatskog jezika i stranog jezika u svim razredima srednje škole- odli�an: 5 boda (po predmetu)- vrlo dobar: 4 boda (po predmetu)- dobar: 3 boda (po predmetu)- dovoljan: 2 boda (po predmetu)

c) uspjeh na završnom ispitu (maturi):- odli�an: 20 bodova- vrlo dobar: 16 bodova- dobar: 12 bodova- dovoljan: 8 bodova

Najve�i broj bodova koji pristupnik može ostvari� prema navedenom sustavu iznosi 80 bodova. Prvih 30 studenata upisuje se na teret Ministarstva, a sljede�ih 20 za osobne potrebe uz pla�anje školarine. Pristupnici koji ostvaruju pravo izravnog upisa na Veleu�ilište su sportaši 1., 2. i 3. ka-tegorije (potvrdu pristupnici moraju ishodi� od Hrvatskog olimpijskog odbora).

Prijave za upis i upisiPrijave za upis primat �e se u Studentskoj referadi Me�imurskog veleu�ilišta u akovcu, Bana Josipa Jela�i�a 22/a, akovec od 01. prosinca 2009. godine do 08. prosinca 2009. godine, u vremenu od 8,00 do 12 sa� .Razredbeni postupak bit �e proveden 09. prosinca 2009. godine u prostorijama Me�imurskog veleu�ilišta u akovcu, Bana Josipa Jela�i�a 22/a, akovec.Rezulta� razredbenog postupka bit �e objavljeni 09. prosinca 2009. u 12:00 sa� u

prostorijama Me�imurskog veleu�ilišta u akovcu i na internetskim stranicama Veleu�ilišta. Žalbe na rezultate razredbenog postupka primaju se dana 10. prosinca 2009. do 12:00 sa� , a podnose se Povjerenstvu za provedbu razredbenog postupka i upis studenata.Upis na stru�ni studij Menadžment turizma i sporta bit �e 11. prosinca 2009., od 8:00 do 12:00 sa� u prostorijama Me�imurskog veleu�ilišta u akovcu, Bana Josipa Jela�i�a 22/a, akovec prema posebnom rasporedu koji �e bi� objavljen na oglasnoj plo�i na dan objave rezultata razredbenog postupka. Pristupnici koji ne do�u na upis u odre�eno vrijeme, gube pravo upisa. Ako se na dan upisa do 12:00 sa� ne upišu svi pristupnici koji su ostvarili pravo upisa, pomicanje crte na rang lis� pristupnika je za onoliko mjesta koliko je ostalo nepopunjeno. Pristupnici se prozivaju redom prema utvr�enoj rang lis� , a pristupnik koji se prozove i nije prisutan gubi pravo upisa.

Dokumen� za prijavu i upisUz prijavu za upis (može se podi�i u referadi ili na internetskim stranicama Me-�imurskog veleu�ilišta u akovcu ) pristupnici su dužni priloži� slijede�e doku-mente:

- Rodni list (izvornik ili presliku ovjerenu kod javnog bilježnika ne stariju od 6 mjeseci);

- Domovnicu (izvornik ili presliku ovjerenu kod javnog bilježnika ne stariju od 6 mjeseci);

- Svjedodžbe svih razreda srednje škole i završnog ispita (izvornik ili presliku ovjerenu kod javnog bilježnika);

- Pristupnici koji su završili srednju školu u inozemstvu prilažu, uz svjedodžbe ste�ene u inozemstvu i rješenje o priznanju stranih svjedodžbi koje izdaje Ministarstvo znanos� obrazovanja i športa Republike Hrvatske;

- Dokaz o upla� troškova razredbenog postupka u iznosu od 300,00 kuna na žiro ra�un Me�imursko veleu�ilište u akovcu br. 2392007-1100052659, otvoren u Me�imurskoj banci uz poziv na broj 12 i JMBG kandidata s na-znakom za razredbeni postupak;

- Veliku kuvertu s ispisanom punom adresom pristupnika i zalijepljenom poštanskom markom radi povrata dokumenata ako se ne upišu.

Nepotpune i nepravodobne prijave ne�e se razmatra� .Dokumen� za upis: ma� �ni list, upisni list i indeks koji se nabavlja u studentskoj referadi i dvije fotogra� je (6x4 cm), potvrda o pla�enim troškovima upisa u iznosu od 300,00 kuna i potvrda o upla� školarine za prvu godinu za studente koji studiraju za osobne potrebe ili izvanredni studen�

Obavijes� Sve potrebne informacije o studiju, razredbenom postupku i upisima, mogu se dobi� na Me�imurskom veleu�ilištu u akovcu na adresi: Bana J. Jela�i�a 22a, u Studenskoj referadi na broj tel. 040/396-999, te na www.mev.hr. Sve upute objavljene na oglasnim plo�ama Veleu�ilišta sastavni su dio ovog na-tje�aja.

Me�imursko veleu�ilište u akovcu Privremena dekanica

Prof. dr. sc. Nevenka Breslauer

63�� Informacije�� '/�� "�#��###

IZ MATI�NOG UREDA

�~¢�`��~ ̀�~��¤>��]�� <��/��¯��~��~��¤>��

�̀� /��Y�� ̄��|��[~_�¤>��]�� <&��*� ̄}�`�Y��`�¤>�� ̄Y��`Y��¢��|~>��]�� <&��*�¯��|]�`��}~�<_��>��`��_/��¯��<{�� ̀Y�]��|>��]�� ̄|��]��`��|��`>��Y��$� ��¯��_��~<��`��>��Y ��$/�*��¯¢��`~��`��>��]�\� ̄�_�{~��¤>�� ̄̀ ~�}~�_��>��<��Y��¯Y��~��{��<`�|>��{��&��Y�/��¯Y��|~$��>��Y�/��

_��`��`��*�{ q��+<��¯��* ��Y/��q��Y�� ̄]/��|+�� ¯Y��Y�/��| /��¯��}��/��|�+� ��[ �� [ * �<��/�� [+��Y+��

]��\��[�+/��Y�� /��Y��{/�'+� ̄Y��[ �<��^��Y�� `��/�\��]��\��Y�� /��Y�� /��¯Y��{��&��_��* �{ q��[��</ '�

�Y�� >� ��̄ ��*+�Y/��>� ��¯��<��~�\+\>� ��¡̄ |�*��&��>��+��>� ��=̄ �/ ��+��>� ��"=¯|�*��*��>��>� ��#¯Y�� Y�* ��>� ��¯�� `��>� ��#�� _�� <�/��| ��>� ��#��Y�/�]+& *��|�*��{��>�Y+�� >� ��#¯��}��>� ��"¡¯��^��}+*��>��+��>� ��¡�Y+�� ]��\��+&�{�<��\��>�]��>� ��=¡¯Y��]� /��>�Y�*�>� ��̄ _/��>� ��"�¯|�*��[ �'��>�] ��>� ��#�¯��_��q��>�{� ��>� ��[��/ '�

POSLJEDNJI POZDRAV

� /�� +�&��*+

DAMIRU ŠKVORCU

� ̂_��*�\��

��"��"��

+� � �+�^��*��\�'��' '��&��*�

DAMIRA ŠKVORCA� ̂_��*�\��

��"��"��

`��̂ ��/�+�� &��>��*�/��>�+��>̂ ��>�� *��'��>

��/�*��[��+*��[*+��[�� [�<�� >�� *�/�� ̂ �� \� /�� &��/�+�� +&�/�+ ̂��+*��+��*��>� ��/�/��

*+'+�& /�+�+*�/��+*��+�+*�[ ��&��/��/�[��/+Y��+��+

�* �/��+*��

Ožaloš�ena obitelj

S ljubavlju i tugom �uvat �emo uspomenu na tebe…

Tvoji: mama, tata i brat

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

��' ��+�&��*��+

DAMIRU ŠKVORCU

� ̂_��*�\��

��"��"��

obitelj Ane i Ivana Per�i�a

SJE�ANJE��'+

MARGARETU GRLA�MANCIKU

#��#��Riba i Damir

IN MEMORIAM� '��+/ ��*�� &��*�/�+

BRANKU KRALJI�U¡��<¡��

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me�imurske županije

64 Oglasnik 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u centru akov-ca, mob. 091/500-9415.IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Sredi-š�u, pla�anje samo režija (najamnina se ne pla�a). mob. 00386/70-832-720IZNAJMLJUJE SE POLUNAMJEŠTEN DVO-SOBAN STAN u Šenkovcu. Tel. 098 181 3087IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA od 30 m2, širi centar k, samcima ili studen� ma, in-ternet priklju�ak, odvojena brojila, cijena 1.000 kn. tel. 095-8080-116IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u obi-teljskoj ku�i, odvojen ulaz. zva� iza 20 sa� na mob. 092/204-1026IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN stu-den� ma/studen� cama od 1.12. na jugu akovca. mob: 095/8839-656IZNAJMLJUJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 40 m2, u centru Preloga, namješten, odmah useljiv. Hitno i povoljno. mob. 099 479-6948IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 45m2, u centru Preloga, mob. 098 241 251IZNA JMLJIVAT �E SE DVOSOBNI NA-MJEŠTENI stan/ku�a u akovcu, tel. 040/363-605 ili 091/799-7583IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u akovcu vel. 240m2 koji se sastoji od 3 dijela (90 m2, 60 m2, 90 m2), vlas� � par-king, blizina želj. kolodvora, frekventna lokacija. mob. 091/1234-091IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru M. Središ�a, te se prodaje banzek kota�i promjera 80cm, tel. 543-882IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 60m2, može i skladište ili radiona, tel. 390-247NENAMJEŠTENE GARSONIJERE od 30m2 iznajmljuju se u akovcu i 1 garsonijera od 20m2 za jednu osobu namještena, tel. 384-515 ili 098/545-526IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE KU�A s po-sl. prostorom u Prelogu kod benzinske, mob. 098/838-905IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u blizini centra grada. tel: 040/390-639POVOLJNO IZNAJMLJUJEM STAN za no-�enja 12km od akovca, može i za radnike, mob. 095/807-2340

ŽIVOTINJE

PRODA JU SE ŠTENCI NJEM. OV A -RA, cijepljeni, mob. 099/764-3838 ili 099/282-1395ŠPRINGEL ŠPANIJELI oko�eni 5.9., ci-jepljeni, rodovnice od izložbeno rad-nih roditelja, mob. 098/518-804 i l i 092/242-97-69PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma�ke. Tel. 363-445PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135

PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Straho-nincu ukupne površ. 172m2 + oku�nica, cijena 55.000 eur, mob. 098/749-131PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN u akov-cu, I.pl. Zajca (crvene zgrade), 38m2, po-lunamješten, mob. 098/284-100PRODAJE SE DVOSOBNI stan u k, po-voljno, te dvije oranice od 500 i 800�hv u akovcu (Pustakovec), tel. 363-929 ili 098/925-4619PRODAJE SE KU�A u akovcu – Martane, 300�hv, 100m2 stamb. pr., zva� poslije 19 sa� na tel. 091/890-4163PRODAJEM STARIJU KU�U u Podbrestu, široko dvorište, telefon, struja, voda, mob. 098/9262-140PRODAJEM NAMJEŠTENU GARSONIJERU od 19m2 na moru Vodice (kod hotela Im-perijal), klima, tv, cijena 36.000 eur, mob. 099/6818-912PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u k, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260 m2, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062KUPUJEM 2-SOBNI STAN u akovcu, mob. 099/590-1764PRODAJE SE STARIJA KU�A u Mihovljanu, svi priklju�ci, mob. 099/764-3218PRODAJE SE STARA KU�A na glavnoj pro-metnici u Dunjkovcu, tel: 099 673 7919PRODAJEMO LUKSUZNI STAN od 111m2, u akovcu, F. Pun�eca 4 , 2.kat, lif t, spremište, garaža, u novogradnji. mob. 098/241-126PRODA JE SE GRA�EVINSKO ZEML JI-ŠTE u G. Hraš�anu i Nedeliš�u, mob. 091/241-6620MAKOVEC, blizina akovca, stambeno-poslovni objekt (160 m2) sa uhodanim ka� �em, 700 m2 oku�nice, te skladište i garaža (70 m2), dokumentacija uredna. Cijena: 97.000eur. tel: 098/777-084PRODAJE SE KU�A visoka prizemnica u Nedeliš�u, odmah useljiva, sa svim pri-klju�cima, atrak� vna lokacija za posl. pro-stor, velika oku�nica, tel: 099-5166-780PRODAJE SE ŠUMA Omek kraj Puš�ina 360�hv, tel: 821-455ATRAKTIVNO OGRA�ENO POLJOPRI-VREDNO ZEMLJIŠTE od 5000 m2 uz gl. prometnicu izme�u k i Vž, prodajem ili iznajmljujem. tel: 099 6737 919PRODAJE SE STAN od 56m2 namješten u centru akovca, mob. 098/426-580PRODAJEM NOVE STANOVE u urbanoj vili na jugu akovca, mob. 098/241-232

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJE-ŠTEN STAN u Istarskoj ulici u �akovcu. Tel. 091/2177-558IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studentima, mob. 091/353-1010IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Šenkovcu, mob. 098/426-202TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., central-no, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo�eno pla�anje, tel. 098/502-400 ili www.bukal.hrMAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., sre-brni, u odli�nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814OPEL ASTRA 1.4 GTC – vrlo atraktivna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odli�no o�uvana, garažirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042L A ND ROV ER f r e e lan d er 2 .0 T D4 2005.h., ful oprema, servisna, mob. 095/90-77-062VOLVO S60 2.4 dizel 2002.g., ful oprema, cijena 9.500 eur, mob. 095/90-77-062MITSHUBISHI PAJERO SWB 3.2 DI-D in-tense + AIT, 15tkm, 2007.g., u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., kom-plet. mob. 095/90-77-062DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140KS (4kom) i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062PRODA JE SE DJEJI KROSER 2008.g., 50ccm3, u izvrsnom stanju, 4 brzine, ci-jena 2.800 kn, zva� nakon 13 sa� na mob. 091/1234-340VW GOLF 1.6, ugra�en plin, 1991.g., reg. do 4./10., cijena povoljna, mob. 098/908-1222KUPUJEM AUTOMOBILE ošte�ene ili u lošijem stanju, prednost VW, Opel, Seat i dr., te PRODAJEM DIJELOVE za opel corsa 1.0 12V; 1.2 16V i 1.5TD od 1994-2000.g. mob. 091/1402-603BMW 316, e36, 1992.g., nova limarija, ispravan, neregistriran, povoljno se pro-daje. tel. 091/3411-044SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvorni�ka ga-rancija, 10.950 eur, mob. 091/976-3367GOLF V 1.9TDI Trendline 2006.g., 1.vl., 5vr, kupljen i servisiran kod Zubaka, 11.999 eur 099/831-9429TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi SOL, ku-pljen 2004.g., 1.vlasnica, aut.klima, alu, odli�na, 7.950 eur; mob. 091/1333-835MAZDA 2 1.25i 16V CE Sport, 2004.g., 1.vlasnica, 38.000 km, servisna, bespri-jekorna, 6.450 eur, 095/534-276PRODAJEM ELINE FELGE 14 cola, raz-mak rupa 4x108mm, 4kom, cijena 300 kn, mob. 099 40 39 247GOLF III 1.9D 1995.g., reg. do 9/10.g., 3 vr. bijeli, servo, 174tkm, o�uvan, redo-vito servisiran. cijena 2.300 Eur, mob. 098/1696-370FIAT PUNTO 1.1 1996.g., reg. do 7./10., zimske i ljetne gume, sony autoradio, u dobrom stanju, cijena 8.000 kn, tel: 098/995-1568PRODAJE SE MOTOR QUAD CATBRIRER 200ccm za 8.000 kn – HITNO, mob. 092/109-4006PRODAJEM FORD SIERU dizel, ispravan, li-marija dobra, u voznom stanju, ispravan, cijena povoljna. mob. 098/9862-668HYUNDAI GETZ 1.1 5VR GL, oprema Fresh, zra�ni jastuk za voza�a, servo, centralno, el.podiza�i x2, 75tkm, reg. do 8/10, miš metalik, cijena na upit, mogu�nost kre-dita. tel: 091 573 3953MAZDA 626 2.0i 1990.g., reg do 3./10. mob: 095 903 9403SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvorni�ka ga-rancija, 10.950 eur, mob. 091/976-3367PRODAJEM original Honda aluminijske felge, 4 kom., 14’’, 4x100 dijagonala, odli�-no stanje, 1.000 kn, mob. 092/2188-134TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi SOL, ku-pljen 2004.g., 1.vlasnica, aut.klima, alu, odli�na, 7.900 eur; mob. 091/1333-835

GOLF III 1.9D 1995.g., reg. do 9/10.g., 3 vr., bijeli, servo, 174tkm, o�uvan, re-dovito servisiran, cijena 2.200 Eur, tel: 098/1696-370ALU FELGE ZA TOYOTU auris ili avensis s gumama, mob. 098/463-583SKUTER Speed� re peda 2008.g., 370km, 4ks, prodajem za 5.000 kn ili mijenjam za laptop do 3.500 kn, mob. 098/919-1804OPEL KADET 1.4i, crvene boje, uš�uvan, reg. do 4/10., mob. 098/187-1338KUPUJEM OSOBNO VOZILO ali isklju-�ivo od vlasnika i ispod cijene, mob. 095/558-7808KUPUJEM ILI MOLIM NA POKLON au-to trabant u bilo kakvom stanju, mob. 095/901-3594OPEL KADET 1.2, prva reg. 1997., ci-jena 800 eur, registr. do 11/10., mob. 098/161-8188PRODA JEM L JE TNE GUME Hankok 195/65/15 za 300kn, te autoprikoli-cu doma�e izrade, atestiranu, nosi-vost do 450kg, cijena 700 kn, mob. 098/924-6314FIAT UNO 1.1ie 1994.g., crne boje, uš�u-van, potrošnja 5lit, mob. 098/922-7714MAZDA SEDAN 1.6 benz, 11.mj./2005.g., reg. godinu dana, met. siva, 27tkm, 1.vla-snica, cijena 10.500 eur, tel. 313-456PRODAJEM Ford Orion 1.6CLX 1991.g., neregistriran i Opel Kadett 1.3 1986.g., neregistriran. mob. 098/491-636PRODAJE SE ZASTAVA 101, vrlo uš�uvana, 40tkm, veoma povoljno, tel. 343-451SUZUKI SWIF T 1 .0 1995 .god., reg. d o 3 1 / 1 0 / 1 0 . , z a 8 . 0 0 0 k n , t e l . 095-92-03-577RENAULT CLIO II, 11/2001.g., reg. do 11/10, ABS, klima, 4xzr.jastuk, servo, putno ra-�unalo, el. i grijani retrovizori, muzika mp3, napravljen servis, zimske gume, cijena 3.900 eur. mob 098/744-992PRODAJEM: ma� z (99), reg. do 4/10., ser-vo, za 1.699 eur; punto (99) nereg. ispra-van za 1.500 eur; passat (90) servo, reg. 4/10., 999 eur; nisan suny (90) servo, reg. do 2/10., 499 eur; corsa (96) diesel, 1650 eur te kupujem auto. tel: 098/777 095M A Z D A 6 2 6 2 . 5 i V 6 1 9 9 3 . g o d . reg.06/2010, sa�uvana, HITNO i POVOLJ-NO, ispod cijene K 091/303-8081

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 1972.g, u vr-lo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZA-CIJA – elevator, plug, tanjura�a, sija�ica, okreta� sijena i dr., mob. 098/241-742PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLI-CE. Tel. 337-003KUPUJEM TRAKTOR neispravan ili u loši-jem stanju, prednost IMT, Zetor, Fiat i dr. mob. 091/1402-603PRODAJEM KVALITETNO SIJENO I OTAVU u kockas� m balama, težina bale cca 15kg, cijena 0.80 kn/kg, 350 kom, Nedeliš�e, mob. 098/1830-300KUPUJEM TRAKTORE, ošte�ene, nei-spravne ili u lošijem stanju, IMT, Zetor, Ursus i dr. Tel: 091/9167-267PRODAJE SE kukuružnjak metalni, tre-bilica za kukuruz i gumena kola te crijep s krova i cigle stare pune velike, mob. 098/95-65-200.PRODAJEM MALO RABLJENI MOTOKULTI-VATOR MTD i polovnu mješalicu za beton, mob. 099/7488-409PRODAJEM JEAM I KUKURUZ u zrnu povoljno, nazvati na tel.:040/821-294, 098/496-313

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», �akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S� lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peuge-ot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.VOZILA SU S DOMA�EG TRŽIŠTA. GA-RANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U�E-Š�A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODI-NA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

PILIĆI ZA KLANJE živi ili očišćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

Kotoriba

NEKRETNINE - PRODAJA

PRODAJE SE KU�A U �AKOVCU SA SVIM PRIKLJU�CIMA, VRLO PO-VOLJNO ZA 49.000 EUR-a! SUPER PRILIKA!!! NEKRETNINE MARAS, MOBITEL 098/331-535

NAMJEŠTEN STAN u centru �akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku�u u okolici �k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šu-pa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru�no i povolj-no; VODOINSTALATERSKI I KERAMI-�ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG

FLEX/HILTI/HITACHI/B&DMETABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE

«RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, �AKOVEC

Tel. 040/395-180, 091/5005-128

KERAMI�ARSKO KAMENARSKI RA-DOVI, manji objek� , ku�e i stanovi – renoviranje, tel. 095/533-4088

MRŠAVITE POMO�U BIOTER A-PIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

ELEKTRO-BLISKO d.o.o. – popravak elektroinstalacija, sitni ku�anski po-pravci i sklapanje namještaja, mob. 095/553-6271

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CEN-TRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323SREUJEM DOKUMENTACIJU ZA LI-CENCIRANJE malih poduze�a i obrta u gra�evinarstvu. mob. 095/863-1441PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRA-TA, roleta, žaluzina, trakas� h zavjesa. mob. 098/703-662PRIPREMA PLADNJEVA ZA RAZNE PRI-GODE, mob. 098/242-174INSTRUKCIJE IZ NJEMAKOG JEZIKA za oš i sš. Mob: 091 941 75 09MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba - POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PAR-KETA, LAMINATA, BRUŠENJE STA-RIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191DAJEM U NAJAM brzomotažnu fasadnu gra�evinsku skelu za sve vrste radova na ku�i ili ve�em objektu, mob 091 559 4332ODVOZIM I PRIMAM NA DEPONIJU staru ciglu i crijep te lomove. mob. 091/541-8810INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika. mob. 098 920 88 82IZNAJMLJUJE SE VRLO POVOLJNO FIAT PUNTO GRANDE, mob. 098/874-149INS T RUKCI JE za osnovnu i s red -nju školu iz hrvatskog jezika, mob. 098/188-4938PODUKE IZ MATEMATIKE, � zike i elek-trotehnike. Ivanovec, tel. 337-262IZNAJMLJUJEM RAZGLASNU OPREMU prigodnu za manje koncerte, priredbe, politi�ke skupove i sl., vrlo povoljno, mob. 095/90 22 161INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica mate-ma� ke. mob. 098/723-135.

NAMJEŠTENJA

INTERNATIONALNA KOMPANIJA NU-DI HONORARNI POSAO na podru�ju sjeverozapadne Hrvatske, upit na tel. 091/892-4790KERAMIAR s dugogodišnjim isku-stvom traži honorarni posao, mob. 098/626-876TRAŽIM POSLOVE IŠ�ENJA (honorar-no), mob. 095/903-2887TRAŽIM POSAO U TERENSKOJ PRO-DAJI – komercijala, marketing, mob. 099/8282-171MLA�A ŽENSKA OSOBA poljoprivredni tehni�ar traži posao u struci. molim sa-mo ozbiljne ponude tel: 099/7643-628

KREDITI

NAJPOVOLJNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s � ksnom kamatom od 2,99 do 4,49%. Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni poticaj. Mob. 098/205-691NAJPOVOLJNIJE RJEŠENJE STAMBENOG PITANJA fix ks 2,99-5%. 1.500 eur bez upisa hipoteke. Zatvaranje postoje�ih-gotovinski. Mob. 092/1123-500

POZNANSTVA

TRAŽIM BRANI PAR ILI LJUBAVNI PAR za druženje, mob. 095/819-0349GOSPODIN (53) situiran i pozdan, nježan, sa obavez., želi upozna� ženu za druženje. Mob ili sms na br. 095/558-7861

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

�akovec, R. Boškovi�a 21(preko puta suda)

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230www.sms-nekretnine.hr

[email protected]

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru�ju Va-raždinske i Me�imurske županije

[email protected]

Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350

Prodajemo i potražujemo ku�e, sta-nove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me�imurju i šire.

�AKOVEC, Uska bb (kod tržnice)

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOV-NI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204PRODA JEM NOVI STAN U CENTRU �AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920PRODAJE SE KU�A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821PRODAJEMO UREENE I ODMAH USE-LJIVE POSLOVNE PROSTORE od 50, 66 i 117m2 u �akovcu, ul. Josipa Kozarca 2, ugao Bana Jela�i�a, uredna dokumenta-cija, tel. 099/230-2553PRODAJE SE KU�A u Ivanovcu, plin, stru-ja, voda, centralno, ure�ena oku�nica, tel. 095/890-5005PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš�u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172PRODAJEMO VIŠE UREENIH I ODMAH USELJIVIH STANOVA od 35, 42 i 78m2, u �akovcu, ul. Josipa Kozarca 4, ugao Ba-na Jela�i�a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš�inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507PRODAJE SE KU�A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, mob. 091/572-4557HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2.kat, u akovcu, Vukovarska ul., cijena 1.050 eur/m2, mob. 098/426-021FRIZERSKI SALON, novi, k, ul. Lj. Gaja, na-mješten, prodajem, mob. 098/241-559STAN 3-sobni i 4-sobni stan s garažom, novogradnja, Mihovljan (ispod Šafrana), kredit, prodajem, mob. 098/241-559TOPLICE SVETI MARTIN: atrak� vno gra-�evinsko zemljište u blizini bazena i golf terena prodajem, mog. kredi� ranja. tel: 099 673 7919PRODAJE SE KU�A u Nedeliš�u (dvojna) – hitno, sa svima komunalijama, usjeliva. mob. 099/7969-541PRODAJEM GRADILIŠTE u akovcu, Buzo-ve�ka ulica, površine 225�hv, mob. 098 183 21 38PRODAJE SE VINOGRAD s vikendicom u Štrigovi, cijena prema dogovoru. Mob: 099 3671 107PRODAJE SE DVOETAŽNI STAN u Prelo-gu (tržnica) 97 m2 sa spremištem, ure-�en, klima, sat. tv, plin. Povoljno. Tel. 091/7629-163KUPUJEM VIKENDICU ili manju ku�u do 65m2 sa priklju�kom vode, struje i plina, mob. 098/9176-477KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE kod južne zaobilaznice, te obavljam rezid-bu vinograda, mob. 091/505-8885PRODA JE SE GRADILIŠTE u Ivanov-cu od 300�hv, Kalni�ka ul. 22, mob. 098/1363-827PRODAJEM 3-SOBNI novoobnovljeni stan u prizemlju katnice u centru k, parking, podrum, etažiran, cijena 82.000 eur, mob. 098/315-880

LANCIA LYBRA 1.9 JTD 2001.g., reg. do 6/10, ful oprema, u izvr-snom stanju, met. srebrni, sa dva seta guma, cijena 5.800 eur, mob. 098/241-800

651. prosinca 2009. Oglasnikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJIžiro-račun: 2392007-1100062749

www.prijatelji-zivotinja.orge-mail: [email protected]

MOB: 091 89 88 004

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobiPosjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO.MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!

NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

743

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATITAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUD-BINU – ljubav, posao, budu�nost. M o l i m o n a zo v i t e z a d o go v o r 098/1347-031

PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odli�nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovi-rani, upita� na tel. 363-445KOKER ŠPANIJEL s rodovnicom spreman za parenje! tel: 098/764-870PRODAJE SE PAS MALTEZER muški, �i-stokrvni bez rodovnice, star 10mj., ci-jepljen, �ipiran, vet. knjižica, odgojen u ku�nim uvje� ma, umiljat, voli djecu. mob. 099/7969-541PRODA JE SE ŠTENE staro 9 tj., mama �istokrvni maltezer, tata shitzu, cijena 1.000 kn, mob. 091/6033-731PRODA JEM GOLUBOVE kinge (bijele i plave), paunaše (kovane) i golubove za podmetanje, te ukrasne kuni�e dugod-lake i kratkodlake raznih boja. mob. 099/7535-922PRODAJE SE ŠTENE MINI PUDLE, bijeli, cijepljen i o�iš�en od parazita, umiljati, star 9 tj. mob 091/544-2395PRODA JU SE muški ŠTENCI PEKINE-ZERA, �istokrvni bez rodovnika, mob. 098/846-017PRODA JU SE SVINJE za k lanje tež. 80-150kg, mog. klanja i dostave, te se pro-daje 2-brazdni plug, mob. 091/519-11-22PRODAJEM PICEKE – žive za klanje ili ve� o�iš�ene, tel. 822-254PRODAJEM PAPIGE � grice, nimfe, roze-kolise, personate, rozele i pjevaju�e, te srebrne, zlatne, platinaste, kraljevske i dijamantne fazane, mob. 098/912-3938PRODAJE SE JUNICA holstein, bre�a. mob. 092/218-3194PRODAJEMO KALIFORNIJSKE ZEEVE žive po 22kn/kg i o�iš�ene po 40kn/kg, tel. 098/199-2171

ELEKTRONIKA

SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 go-dine, uš�uvan. Tel. 098/9883-776.DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 mega-piksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fo-sgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558VELIKA RASPRODAJA navigacija po izu-zetno povoljnim cijenama od 250-500 kuna. Tel.: 099/4141-719FOTOKOPIRNI APAR AT Minol ta EP 1054, A3/A4, zoom, potpuno ispravan, 40.000 kopija, dodatni novi toner, mob 098/723-160

PRODAJEM malo korišteni digitalni foto-aparat marke SAMSUNG model 530 digi-max 5 megapixels. Hitno i jako povoljno, tel. 040/337-579PRODAJE SE MOBITEL NOKIA 6600i u potpuno o�uvanom stanju sa pripada-ju�om opremom, cijena 1.000 kn. tel: 099/8262-445PRODA JEM DVD player sa ugra�enim hard diskom (60Gb) i TV tunerom (mog. snimanja programa na hard disk), cijena 450kn, Tel 098/295-800

RAZNO

PRODAJEM FOTOLABORATORIJ za izradu c/b fotogra� ja, mob. 098/191-4380PRODAJEM NOVU UDARNU BUŠILICU i razni sitni alat, mob. 099/7488-409PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., ra-dijatori 90x200cm, crni pisa�i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijeno-sni kreve� � 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424KUPUJE SE EL . VIL JUŠK AR može i neispravan i l i nekompletan, mob. 098/473-556PRODAJEM fiksni masažno-kozme-ti�ki ležaj (novi, nekorišteni), vapo-zon (korišten) i grija� parafina. Tel. 099/561-9127DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi�, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Emi-nem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, me-soreznica i kompjutor. Tel. 341-236PRODAJEM rabljene DRVENE BA�VE od 300 lit. (4kom) te inox ba�ve od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170.PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva�a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982PIŠTOLJ CZ 7.62mm sa nešto strelji-va, prodajem imaocu dozvole, mob. 091/538-4947PRODAJEM POTPUNO NOVA GARAŽNA VRATA dim. 220x247cm, štok od pocin-�anog lima a vrata od rebrastog bijelog lima, mob. 099/7488-409KUPUJEM CR I JEP Kikindu 333, tel. 098/861-898

ZA SVE ONE KOJI ŽELE VIŠE SMIJEHA I RADOSTI U SVOM ŽIVOTU...

RADIONICE JOGE SMIJEHA“SMIJEH IZVOR ZDRAVLJA”

SMIJEH je jedan od najboljih i najjednostavnijih na�ina za smanjenje svakodnevnog stresa tj. on doslovce razgra�uje hormone stresa i vra�a nas u sadašnji trenutak – “tu i sada”.DOBROBITI JOGE SMIJEHA:- više kisika i životne energije (prane) u � jelu- lu�e se hormoni sre�e (serotonin) i prirodni hormon pro� v bolova (endor� n)- poboljšava se imunološki sustav- pomaže smanjenju visokog krvnog tlaka i dr.- više rados� i entuzijazma- poboljšana djelotvornost i produk� vnost- pove�ano samopouzdanje- bolja komunikacija s drugim ljudima- ozareno lice i ljepotaPrijave i više informacija na tel. 098 922 9090E-mail: [email protected], www.bio-top.hr

Pinka i Mirkasu sestre mješanke pin�a ro�ene otprili-ke 15.9.2009. godine. Pronašle su ih dvi-je mlade djevojke kako lutaju kraj ceste u Samoboru. U azilu u Zagrebu kojeg su kontaktirale nisu ih htjeli prihvatiti pa su pronašle na web stranicama podatke našeg azila i tako su male pin�ice zavr-šile u �akovcu. Pinka je sasvim crna, a Mirka za razliku od Pinke ima bijelu kravatu ispod vrata pa nije sasvim crna. Potrebna im je toplina ku�e ili stana jer zbog malog rasta i kratke dlake ne mogu boraviti na dvorištu. Udomite ih i dobit �ete najzahvalnije srce na svijetu.

Bozzje u srpnju 2009. godine ostavljen u azilu na �uvanju jer je tadašnji vlasnik otišao raditi u inozemstvo. Trebao je do�i po njega u rujnu, ali se nije pojavio. Prvih mjesec dana njegovi su prijatelji dolazili proše-tati Bozza svaki drugi dan, ali se u posljednjih mjesec dana više nit-ko ne javlja i ne pita za njega, a do vlasnika ne možemo više do�i jer se ne javlja na telefon. Bozz svaki dan pla�e nadaju�i se da �e netko do�i po njega i mi više ne možemo slušati tu tugu i bol pa se nadamo da �e se na�i netko tko želi udomiti ovog psa izuzetno mirne i dobre

naravi. Bozz je pitbull terijer, ro�en 28.3.2007. godine i visok je 59 cm.

MOLIMO VLASNIKA AKO VIDI OVAJ OGLAS DA SE HITNO JAVI!

PinkaPinka

MirkaMirka

PRODA JEM THUJE columne i sma-ragd, kvalitetan doma�i uzgoj, tel. 091/547-0069PRODAJU SE korištene stvari: kau� klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa� prtljage za golf, ma-nja preša i kveštra za grož�e i hrastova ba�va od 60 lit., cijene povoljne. Pogle-dati u k, L. Ruži�ke 3, tel. 390-301 ili 099/6742-919JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199PRODAJU SE SUHI HRASTOVI FOSLI de-blj. 5cm, stroj sa više operacija (pila, bla-njalica, brusilica, bušilica i šrota�), tel. 360-447PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudo-perom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496PRODAJE SE 2-brazdni plug, tanjura�e, brane, te kreve� na kat s madracima, tel. 334-244 ili 098/570-168PRODAJEM VINO šipon, rizling, muška (miješano), cca 600lit, te malu autopri-kolicu nosivos� do 500kg, cijena po do-govoru, mob. 098/1868-111PRODAJE SE PLINSKI PIŠTOLJ Mauser 9mm, mikrovalna pe�nica Gorenje i veš-mašina Whirpool – potpuno novi, mob. 095/553-6271PRODA JEM trupce od ariša (9kom), miješano vino šipon, rizling, muškat te jednu manju prikolicu, samogradnja, a tražim inoksicu od 200-250lit., mob. 098/1868-111PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju, staro 2g., uš�uvano, cijena 2.000. mob. 098/704-938PRODAJE SE BOJLER za centralno grijanje Vailant 24kW, odli�an, star 5.5g, mob. 098/180-7122PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli�, ma-drac (100kn), klavijature Yamaha DX-21 (200eur), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), skije s vezovima (150kn) i stroj za pranje su�a s manjom greškom (100eur), tel. 328-106 ili 098/171-4456PRODAJEM nekorištenu plinsku sobnu pe� Maja 8, cijena vrlo povoljna, mob. 098 241 251PRODAJEM lutke za bu� k, štendere, robu teks� l, ostatak iz Amadeus bu� ka, vrlo povoljno. mob. 091/510-7255.

PRODA JEM PROZORSKA KRILA sa izo staklom ili samo izo stakla, mob 091 559 4332PRODAJEM pelene i uloške za starije i ne-mo�ne osobe, mob. 091 598 1859ULJA NA PLATNU - originali raznih maj-stora u M. Središ�u, tel. 098-9617-349PRODAJE SE korištena spava�a soba s madracem za 1.200 kn, te el. štednjak za 600 kn. tel: 821-626.PRODAJEM OVALNI STOLI� u boji trešnje sa staklom, te jogi za jednokrevetni kre-vet. tel: 091/574-0699K U P U J E M E U R O P A L E T E , m o b . 098-632-455Prodajem Abalico lampu za geliranje noktiju, vrlo malo korištena, o�uva-na, kvalitetna, cijena 1.500 kuna. Tel: 099/2717-283PRODA JE SE VINO BIJELO KVALITET-NO, rajnski rizling te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494PRODAJE SE DVOSJED I TROSJED od eko kože, u odli�nom stanju, staro oko 2g., cijena 2.000 kn (može i na rate), tel: 098/907-3695PRODA JEM kompletan ugost. inven-tar, vrlo povoljno. tel. 098/9747-657 ili 040/334-064KUPUJEM PLINSKU BOCU, mob. 098 516 560PRODAJEM BOJLER za toplu vodu Gore-nje 80 lit., malo korišten. Mob. 098 167 2601PRODAJE SE NOVI PLINSKI BOJLER Vai-llant na garanciji, cijena 4.000 kn. Mob. 098/956-4454PRODAJE SE KOŽNI PETEROSJED moder-nog dizajna, star par mjeseci, jedva upo-trebljavan, na razvla�enje, trula višnja, cijena za gotovinu 5.000 kn (mogu�a montaža i demontaža, te preoblikova-nje). tel: 099-8262-445PRODAJEM DIONICE Me�imurje betona, mob. 091-764-4764PRODAJU SE STABLA OD ORAHA. Tel: 822-362KUPUJEM ciklon za usisavanje usitnje-ne cigle granulacije od 0-8 mm. mob. 091/541-8810PRODAJE SE crno i bijelo vino, rakija i o�i-š�eni orasi. mob. 098/723-135.PRODAJEM DRVA za ogrjev (bukva, hrast, grab i agacija) dostava besplatna, mob. 098/56-54-54

66 Dobro je znati �� *��'�� "�#��###

671. prosinca 2009. Vaš domwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

estetikheretik STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

estetikheretik.com brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - [email protected] - - - mail

091 727 10 76 - - - tel

ure�uje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesijeStudio °estetikheretik° se ta-

ko�er priklju�uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekra-sno ure�enom domu, uskla�e-nih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo�i. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” �e poku-šati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure�enju. Zato ve� ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkre-tan opis (ili crtež) svog stana, ku�e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna�i-te strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svo-jim podacima (koje ne�emo objavi-ti) šaljite na adresu Me�imurskih novina – Ivana Mažurani�a 2, 40 000 �akovec ili ih jednostavno ske-nirajte ili fotogra�irajte i pošaljite na e-mail: [email protected] ili [email protected].

LIFESTYLE

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Jedan od najve�ih proble-ma kod opremanja stambe-nih prostora jest namještanje kutova prostorije. Pri tome se �esto poseže za nezgrapnim komadima namještaja, komo-dama ili pak improviziranim elementima koji, ve�inom, ni-kako ne odgovaraju u odre�e-ne prostore.

Predstavljam vam jedan izniman element koji �e riješiti vaše muke. Element Cartesia je

osmišljen kako bi se vrlo funk-cionalno ali i estetski ispunio kut prostorije. Moderan dizajn, maksimalna iskoristivost i ele-ment interesantnosti o�itovan u ladicama koje se izvla�e, na-izmjeni�no, pod kutem od 90°, �ini ovaj element bezvremen-skim i odgovaraju�im za sva-ki moderan prostor. Element Cartesia djelo je višestruko nagra�ivanog, japanskog di-

zajnera koji se predstavlja pod imenom °Nosigner°.

Njegov je portfolio pre-pun izvrsnih produkata, kao i koncepata, a sam za sebe i svoj pseudonim kaže: Rije� °de-sign° dolazi od latinske rije�i designare, što zna�i de-sign.

Sukladno s time rije� °nosign° zna�i °no-sign° – bez znaka. Nosigner je netko ko dizajnira °nevidljive° objekte bez potpisa ili velike pompe.

www.nosigner.com

Svaki �ovjek na ovom svije-tu ima potrebu za privatnoš�u, potrebu i za najmanjim prosto-rom koji �e zvati svojim i u kome �e se osje�ati sigurno. Isto tako i vaše dijete. Za njega je dje�ja soba svijet u kojem sve po�inje. Svijet radosti i veselja, mira, sigurno-sti, svijet igre, u�enja i svijet prvih osje�aja. Stoga ne smijete uzimati projektiranje i dekoriranje dje�je sobe zdravo za gotovo.

Kao jedan od prvih i osnov-nih �imbenika kod projektiranja dje�je sobe jest funkcionalnost.

Ovisno o starosti djeteta, nje-govim a�initetima i spolu te di-menzijama sobe, funkcionalnost dijelova iste može se mijenjati i modi�icirati. U na�elu dje�ja soba se dijeli na dio za spavanje, dio za rad (ukoliko je dijete školske do-bi) i dio za igru. Oni bi u svakom slu�aju trebali biti u me�usob-nom odnosu pomo�u boja, deko-ra i zajedni�kih elemenata. To nas dovodi do sljede�eg �imbenika, a to je sama estetika. Tu govo-

rimo o bojama u sobi, oblicima, dekorima i sli�no. Boje za dje�je sobe trebale bi biti žive, u kom-binacijama s drvnim dekorima zbog topline ili pak u me�usob-nim kombinacijama (npr. crvena, zelena, plava u kombinaciji s dr-vom jasena, javora ili breze, žuto - zelena kombinacija, naran�asto - bijela itd.). Kod novoro�en�a-di ipak ne smijemo pretjerivati s kri�avim kombinacijama, u tom slu�aju pastelne boje naj-

više odgovaraju. Uz postoje�e boje koje možete aplicirati na zidove ili na namještaj, koristite i dekore koji estetski odgovaraju bojama identiteta. Isto tako ko-ristite i zavjese i tepihe na podu.Jedna od mogu�nosti jest i ta da cijeli dje�ji prostor možete izde-korirati u temi djetetova najdra-žeg crtanog �ilma, superheroja, igra�ke ili ne�eg drugog. Pri to-me gledajte na to da elementi s odre�enom temom budu oni koji se nakon nekog vremena mogu promijeniti ili maknuti. Osnovne elemente ostavite neutralne.

Sigurnost u dje�joj sobi

Sljede�i �imbenik koji u dje�-joj sobi dolazi do izražaja više od svih ostalih prostorija u sta-nu jest sigurnost. Djeca su živa i dovoljan je i djeli� sekunde da se ono ozlijedi ako postoje uvjeti za to. Tako u dje�ju sobu nikako ne bi trebali stavljati oštre i la-ko lomljive predmete. Oni su u

startu potencijalna opasnost za vaše dijete. Pokušajte izbjegnuti i šiljaste rubove (stol, rub kreve-ta, šiljaste ru�ice na elementima c), pogotovo u visini djetetove glave. Ukoliko je nemogu�e da izbjegnete opasnosti, pokušaj-te ih zaštititi gumom, spužvom ili dekorativnom tkaninom, �ine�i iz tog elementa još jedan zabavan detalj. Svakako, ukoli-ko je mogu�e pokušajte zamije-niti oštre dijelove zaobljenima. Kad pri�amo o sigurnosti, tako-

�er pokušajte izbjegavati otvore-ne uti�nice u djetetovom dosegu ili pak ih zaštitite postoje�im funkcionalnim elementima. Ta-ko�er, sigurnost se odnosi i na stavku na koju ve�ina ljudi ne obra�a pozornost, a to je utjecaj kemijskih elemenata na zdravlje vašeg djeteta. Razne površinske obrade lakovima nepoznatog po-rijekla ili pak koncentracija for-maldehida u plo�ama od kojih je izra�en namještaj može utjecati na sigurnost vašeg djeteta.

Stvaranje atmosfere rasvjetom

Govore�i o zdravlju, još se jedan bitan segment mora spo-menuti, a to je zdravo spavanje. Ono je direktno vezano za razvoj vašeg djeteta u smislu razvija-nja kralježnice, a samim time i ostalih dijelova muskulature te je tome dobro predati veliku važnost. Nemojte štedjeti kod kupovine madraca i podloge za vaše dijete.

WE architecture studio iz Copenhagena nedavno je diza-jnirao ovaj GENIJALAN interi-jer trgovine �ajeva, tako�er u Copenhagenu, naziva T-Magi. Dizajniran je kao veliki displej �ajnih produkata od Mariage Freresa. Rupice raznih dimen-zija u elementima interijera stvaraju 3D sliku starinskog �ajnika.

Kad padne ve�er, �ajnik svijetli i na taj na�in stvara identitet cijelog prostora, a i privla�i poglede prolaznika. U samom interijeru �ajnik se kao takav ne primje�uje, ali se rupice pretvaraju u sitne izvo-re svjetla.

Fokusni element u trgovi-ni jest de�initivno °mirisni zid° na kojem su vrlo decentno,

elegantno i minimalisti�ki iz-vješene male staklenke s plu-tenim �epovima i uzorcima �ajeva iz ponude. Na taj na�in

svaki od potencijalnih kupaca može pomirisati svaki od 40 uzoraka iz ponude kako bi mu to pomoglo pri odabiru.

Jednostavan dizajn u bi-jeloj boji naglašava boje, ali i teksturu šarenih i prirodnih proizvoda Mariage Freresa.

OSNOVNA PRAVILA ure�ivanja prostora za vaše dijete

Dje�ja soba - svijet u kojem sve po�inje

Za stvaranje atmosfere u dje-tetovoj sobi koristite rasvjetu, te igru sa zavjesama. Tako�er mo-žete koristiti aplikacije na prozo-rima. Što se ti�e rasvjete, postavi-te sklopke s korigiranjem ja�ine svjetla i time �ete posti�i dobre efekte. Naravno, koristite ja�e svjetlo kod dnevnih aktivnosti (u�enje, igranje, crtanje, pisanje c), a smanjite svjetlo kod odmo-ra i pred spavanje. Ipak, najbolje osvjetljenje je ono prirodno. Sto-ga, ve� kod samog izbora dje�je sobe gledajte da izaberete onu u koju dopire velika koli�ina dnev-ne, prirodne svjetlosti.

Ukoliko želite da vam dijete uvijek bude u urednoj i �istoj sobi, organizirajte stvari u odre�ene kutije ili ladice i u�inite tako da samo pospremanje igra�aka na-kon aktivnog dana bude jedan vid igre. U tom slu�aju dijete �e ste�i i radne navike, a i naviku da mu soba uvijek izgleda �isto.

Nakon svega, potrebno je re-�i da je kod projektiranja dje�je sobe obavezno uklju�iti i samo dijete (ili više njih) koji �e bora-viti u njoj. Jer uzalud vi odabirete prema svojim željama, ako se to djetetu ne svi�a. Slušajte ga, do-pustite mu da ima veliku ulogu u odlukama i time �e ono biti sret-nije u svojoj sobi.

Kultni element Cartesia

Trgovina �aja – T-Magi

68 Savjeti 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Piše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psiholog

Internet: www.mnovine.hr

e-mail adrese: [email protected]

[email protected]@mnovine.hr [email protected]

[email protected]@mnovine.hr

Direktor: BOJAN HRKA� (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI¤, pomo�nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari�, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze�ar, fotogra-�ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra�i�ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra�i�ka priprema: Blanša Blaževi�, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi�, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor�ec

ŽIRORA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina)DEVIZNI RA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X)Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra�ije i CD-e ne vra�amo.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA�:ME¢IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani�a 2, 40000 �akovec

TELEFAX:040 311 699

Psihoterapija ljubavnih problema

Piše Katarina Flajpan BIOTERAPIJA

SOS TELEFON - 040/395-555

- radnim danom od 17 do 19 sa�

- psihološka podrška

Kako riješiti problem?

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVIŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651POLICIJSKA UPRAVA ME�IMURSKA tel. 373-111ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova�i�a 1e tel. 375-444DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova�i�a 1e tel. 372-300ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova�i�a 1e tel. 311-790HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela�i�a 1 tel. 396-800ME�IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000ME�IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199ME�IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700- prijava kvara na tel. 371-600GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466AMBULANTA ZA KU�NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela�i�a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560ME�IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000MUZEJ ME�IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova�i�a 2 tel. 311-160OBRTNIKA KOMORA ME�. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644

INSPEKCIJESANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi�a 2 (zgrada županije) tel. 374-229;

374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 tel. 391-970

POREZNA UPRAVAIspostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 tel. 371-200Ispostava PRELOG tel. 379-730Ispostava MURSKO SREDIŠ�E tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE tel 374-111- predstojnik tel. 374-212- Služba za gospodarstvo tel. 374-102- Služba za društvene djelatnos� tel. 374-112- Služba za op�u upravu tel. 374-190- Ma� �ni ured AKOVEC tel. 374-176- Ma� �ni ured PRELOG tel. 374-055- Ma� �ni ured M. SREDIŠ�E tel. 374-057- Ma� �ni ured M. SUBOTICA tel. 374-054- Ma� �ni ured NEDELIŠ�E tel. 374-059- Ma� �ni ured ŠTRIGOVA tel. 374-058- Ma� �ni ured KOTORIBA tel. 374-056- Ma� �ni ured DEKANOVEC tel. 374-060- Ispostava PRELOG tel. 374-022

Bolovi u vratnom dijelu kralježnice i ramenima

Vjerovanja o lju-bavi, kao i sva ostala vjerovanja i stavovi, vrijednosni sustavi i svjetonazor neke osobe njena su osobna stvar. Odgojem u obitelji i pri-padnoš�u odre�enom kulturnom i socijal-nom krugu dobivamo upute za život koje se kroz osobnu prizmu svakog od nas oblikuju u više ili manje konzistentne vrijednosne sustave. Stavovi o ljubavi i njenoj ulozi u životu mogu pojedincu donijeti manje ili ve�e probleme, odnosno uspjehe i zadovoljstvo. Vjerovanja i vrednovanja ljuba-vi svakome su od nas svojevrsni putokazi na životnom putu koji nam pomažu ili odmažu da se ne izgubimo. Puno je, nazovimo ih tako, velikih ideja i pretjeranih poruka sro�eno u ime ljubavi i njene misti�ikacije kroz tisu�lje�a razvoja ljudskog društva, ali dan danas pojedinac u svom osobnom razvoju mora pro�i bar neke veli-ke zablude i doživjeti poraze prije no što prona�e, ako mu to uspije, sebi prihvatljivu formulu života. Što psihoterapija ima sa svim tim? Ljudi dolaze stru�njaku kada sma-traju da imaju probleme koje sami ne mogu riješiti. Postoje odre�ene eti�ke dvojbe u pogledu psihote-rapijskih intervencija koje zadiru u klijentov vrijednosni sustav. Prije svega je to pitanje koliko terapeut ima prava neke životne vrijednosti i izbore proglašavati pogrešnima ili manje vrijednima, ima li on prava mijenjati vrijedno-sni sustav klijenta koji se obrati za pomo�. Ako netko vjeruje da je ljubav smisao života i želi se ubiti jer mu se ne živi bez ljubavi,

treba li ga uvjeravati da je život ipak vred-niji od ljubavi? U ovom �ete slu�aju vjerojatno vrlo lako odgovoriti da takva osoba sigurno treba stru�nu pomo�. Postoje i ljudi koji bi la-konski izjavili da nek’

se samo ubije onaj tko je takav bedak, ali kad bi njihovo dijete smatralo da ne može živjeti bez ljubavi, ti isti ljudi zaledili bi se od užasa. Da, to nisu bezazlene situ-acije. Psihoterapeuti imaju odgo-vornost koju ni roditelj ni kultura kojoj pripadamo u nekim okolno-stima ne mogu nadomjestiti. Psi-hoterapeutu odlazimo kad smo u slijepoj ulici i u svojoj okolini ne nalazimo dobre odgovore za problem koji nas mu�i. Na�i se u situaciji da trebamo psihoterapij-sku pomo� zna�i živjeti u patnji za koju sami ne nalazimo lijeka u svom životnom okruženju. Motiv za promjenu u vrijednosnom su-stavu, motiv za svaku psihotera-pijsku intervenciju je patnja koju klijent osje�a i zbog koje traži po-mo�. Cilj je prona�i mogu�nosti da se patnja umanji ili ukloni. Uloga psihoterapeuta je da pozove pa-cijenta da uvidi vezu izme�u svoje patnje i uvjerenja i vrijednosti koje ima, da preispita svoje vrijednosti i vjerovanja i da mu pomogne do-nijeti svjesnu vrijednosnu odluku koja �e rezultirati kvalitetnijim na�inom života. Promjena hije-rarhije vrijednosti i intervencije u kognitivnom prostoru nastaju u dogovoru sa pacijentom koji sam pretražuje i svjesno bira i odlu�uje kako �e reaorganizirati vlastite životne principe, jer on sam njima nije zadovoljan i pati.

Bolovi koji su nerijetko po-pra�eni glavoboljama, vrtogla-vicama, migrenom, bolovima u miši�ima, uzrokuju razdra-žljivost, depresiju, umanjuju koncentraciju, pam�enje i tako dalje, vrlo su �esto uzrokova-ni oboljenjima vratnog dijela kralježnice a nerijetko se šire i na podru�je ramena, �esta su pojava u ovo godišnje doba. Oboljeli ima osje�aj, da uz ra-nije spomenute probleme, na ramenima nosi teret svih život-nih problema popra�enih s po-nekad žestokim bolovima koji se manifestiraju u vidu pe�enja u vratnom dijelu kralježnice, s tendencijom širenja u ramena pa �ak i na podru�je cijele kra-lježnice. To je vrlo neugodna bol koja se unato� uzimanju li-jekova redovito vra�a i prelazi u progresivno stanje. Ponekad su problemi vezani uz bolove u vratnoj kralježnici uzrokom napetosti u �itavom tijelu. Oboljeli u tom slu�aju nerijetko primarni problem uzima kao sekundarni.

Oboljeli uzimaju analgetike bez savjeta lije�nika ili ljekar-nika koji bi ih trebali upozoriti na oprez pri doziranju. To što ponekad strada probavni trakt oboljeli uzimaju vrlo olako. Osim toga analgetici su kratkog djelovanja, bolesnik postaje ne-miran i nervozan što u pravilu zna�i da se potencijal glavobolje pove�ava. Kompletna situacija se vrti u krugu bez izlaza.

Pri uzimanju ja�ih lijekova oboljeli se �esto tuže na želu�a-ne tegobe i nikako da se odlu�e na lije�enje uzroka patnji a ne posljedica.

Kao što sam ranije napome-nula oboljela vratna kralježnica može biti okida� višestrukog oboljenja organizma. Što u�initi i kako si pomo�i?

Naravno da je o�icijelna medicina najkompetentnija u dijagnostici, ali samo ako dobi-jemo to�nu dijagnozu. Pacijenti s pravom traže drugo pa i tre�e

mišljenje lije�nika. Za zaprepa-stiti je koliko se puta struka mi-moilazi.

Posjet dobro educiranom bio terapeutu, koji �e vam pri�i potpuno individualno, budu�i da ne postoje dvije iste osobe na svijetu, doista je zagarantiran put do iscjeljenja. Bio terapeut vas ne smije trpati u neke “ka-lupe oboljelih”, jer ste vi jedin-stveni i kao takvoj osobi treba pri�i na jedinstven na�in.

Kao najbolja bioterape-utkinja u ovom dijelu Europe susretala sam se s pacijentima koji nisu niti slutili da im mnogi problemi proizlaze od oboljenja vratne kralježnice, koja vrlo �e-sto uzrokuje niz problema u or-ganizmu. Poslije mog tretmana bolovi su kao rukom odneseni i to je doista višestruko potvr�e-no. Rijetko se vra�aju i to samo kad uzrok leži u nekom drugom problemu.

Posjetite me, po mogu�no-sti s lije�ni�kom dijagnozom, i u �etiri terapije koje moraju biti u nizu i vaš �e problem biti odstranjen. Osje�at �ete se kao nanovo ro�eni, bez problema, bez bolova i u�estale patnje, popravit �e vam se raspolože-nje i postat �ete osoba kakva biste zapravo željeli biti. Nema nikakvog razloga da i dalje tr-pite bolove i muke kad vam je rješenje na dohvat ruke.

Javite se bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031, dogo-vorite sa mnom vaš termin i krenite u zdrav život bez opte-re�ivanja svoje obitelji i vaših najmilijih. Želim vam dobro zdravlje.

P r i m j e � u j e m da me sve smeta. Nemam strpljenja slušati što mi drugi govore. Jako sam ne-strpljiv i nervozan. Teško se koncentri-ram na neki posao i rijetko mogu završi-ti bilo kakav posao kako tre-ba. Ukoliko se netko ne slaže s mojim mišljenjem postanem razdražljiv i samo bi se sva-�ao. Kako da si pomognem?

Opisane smetnje upu�u-ju na depresivni poreme�aj ali se samo na temelju vaših datih simptoma ne može to sa sigurnoš�u ustvrditi. Sa-vjetujem vam da razmisli-te jeste li prije pojave ovih smetnja imali nekav stresni doga�aj? Možda se nešto dogodilo ranije ,a što bi se moglo povezati s nastankom ovim simptoma. Analizirajte situacije koje prethode vašoj nervozi i potenciraju ju je. Isto tako analizirajte situacije ko-je provociraju vaše poteško-

�e. Kada to saznate onda pokušavajte izbjegavati te situa-cije koliko možete. O svojim problemima dobro je razgovarati sa �lanovima obite-lji, prijateljima koji imaju sli�ne proble-

me. Posljedice koje nastaju uslijed tih problema možete smanjiti pa i ukloniti ukoliko si malo više pažnje posvetiti sebi a to zna�i relaksirajte se, idite u prirodu, šetajte, radite vježbe disanja i dr. Svakako je važno okupirati se nekim hobijima ili poslovima koji vas zaokupljaju, pa ukoliko osjetite da vam koncentra-cija pada, prekinite to raditi, udaljite se od tog mjesta malo prohodajte a nakon deset do petnaest minuta ponovno na-stavite to raditi. Ukoliko vam i nakon toga ne bude bolje potražite pomo� psihijatra-psihoterapeuta, koji �e usta-noviti o �emu se radi i prona�i adekvatna rješenja.

691. prosinca 2009. Razbibrigawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Iako vam to teško pada, � jekom ovog tjedna �ete mora� shva� �

da ne možete svim prijateljima pomo�i i sve usre�i� bez obzira koliko se vi tru-dili. Naravno da ne trebate odusta� od pomaganja, ali morate bi� svjesni da ni vi tu ne možete napravi� baš sve, te da postoje stvari na koje ne možete utje-ca� . Pripazite i da svojim pomaganjem ne biste pos� gli nešto suprotno, te da ih ne biste navikli kako �ete uvijek obavlja� dio posla za njih i rješava� im probleme. Pokušajte prona�i neku granicu.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

RAK (22.6.-22.7.)

Imat �ete problema u komuni-kaciji sa prijateljima ili �lanovima

obitelji. ini vam se da što god vi kažete ili napravite njima ne odgovara i da sa-mo traže pogreške. Ukoliko prihvatite njihove ideje i mišljenje opet �e bi� ne-zadovoljni jer �e misli� da ste to napravili samo zbog njih i da niste svjesni situacije u kojoj se nalazite. Pokušajte ih uklju�i� u sve što radite, posluša� što vam govore, zahvalite na savje� ma, a na kraju napra-vite kako vi mislite da je najbolje. Možda �e se oni i dalje žali� , ali vi ne�ete ima� grižnju savjes� jer �ete zna� da ste dali sve od sebe.

HOROSKOP

OVAN (21.3.-20.4.)

Imate dobre planove za bu-du�nost i ne želite da vas

drugi u tome spre�avaju. Ne bi bilo loše da poslušate što vam žele re�i, možda �ak i nije nega� vno, a bilo kakav savjet uvijek dobro do�e. Nemojte izbjegava� razgovara� s partnerom o poslu. Koliko god htjeli probleme ostavi� iza sebe, ta-ko �ete ih samo dodatno stvori� jer �e partner misli� da mu nešto krijete. Bu-dite otvoreniji i komunika� vniji prema drugima jer biste zbog svoje hladno�e i nezainteresiranos� mogli izgubi� neke prili�no dobre prijatelje.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U posljednje vrijeme stalno negdje tr�ite i nemate previše

vremena za sebe i svoje želje. Možda su se neke od njih i promijenile a da vi toga još uvijek niste svjesni. Ovaj tjedan malo više razmislite o osobama, ali i stvarima koje vas �ine sretnima i pokušajte ih što više ima� u svom svakodnevnom živo-tu. Koliko god imali gust raspored, uvijek imate mjesta za neku sitnicu koja �e vam popravi� raspoloženje. Ukoliko shva� te da želite neke ve�e promjene, nemojte se boja� oko njih i potrudi� i ostavi� sve po starom jer vam je tako lakše. Pokušajte bi� inova� vniji.

LAV (23.7.-23.8.)

VAGA (24.9.-23.10.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

JARAC (22.12.-20.1.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

RIBE (20.2.-20.3.)

Trenutno imate nekih problema koje biste trebali riješiti, no, ne znate kuda dalje. Prijatelje i obi-

telj ne želite umiješa� u vaše probleme i po-kušavate sami prona�i odgovor. Ponekad kada jednostavno sami ne možete riješi� odre�ene probleme, nemojte se boja� tra-ži� duge za savjet. Oni vas ne�e shva� � kao osobu koja ne zna što radi, nego prijatelja kojem mogu pomo�i. U posljednje vrijeme �esto zaboravljate na to koliko su vam bitni prijatelji u životu i koliko vam zna�i njihova podrška. Umjesto da ih ostavljate sa strane, pokušajte ih više uklju�i� u svoj život.

Neke promjene su pred vama. No, nemojte samo �ekati sa

strane da do�u, nego se potrudite da vi budete što spremniji. Sve probleme i nejasno�e koje imate trenutno ili ih još uvijek vu�ete iz prošlos� biste sada tre-bali pokuša� riješi� . Bez obzira što �ekate neka bolja vremena za njih, teško �e bi� bolje situacije od ove. Morate se suo�i� sa njima i napokon tu brigu ostaviti iza sebe. Nemojte se boja� uklju�i� partnera i traži� njegovu pomo�. Njegova podrška �e vam u ovom trenutku puno zna�i� te vas dodatno zbliži� .

Nemojte u svemu što se doga�a tražiti neki dublji

smisao, a u svemu što vi napravite neke pogreške. Iako je jesen, vrije-me je da u sebi ponovno probudi-te op� mizam. Nemojte zaboravi� koliko je lijepih stvari svakodnevno oko vas i koliko vas �ine sretnima, a vi ih zaboravljate. Ponovno ot-krijte svoju ljubav prema partneru. Slobodno se otvorite i prepus� te zaljubljenos� .

Želite nešto promijeni� i radi-te planove za budu�nost. No,

ni sami niste sigurni u kojem smjeru i�i budu�i da su vam neke stvari još uvijek nejasne. Možda bi bilo bolje da još malo pri�ekate prije donošenja nekih važnijih odluka jer sada nemate potpuni uvid u situaciju i mogli biste pogrešno procijeni� vaše želje. Sada se malo više usredoto�ite na sadašnjost na poslovnom, ali i privatnom planu. Iz trenutne situacije izvucite ono najbolje i pokušajte se usmjeri� za dalje.

Život bi vam bio puno lakši kada bi svi oko vas imali isto mišljenje o svemu kao i vi. Ve� neko vrijeme

vam prijatelji stvaraju probleme oko nekih vaših odluka jer oni smatraju da niste dobro postupili. Nemojte se previše raspravlja� s njima, poslušajte što vam žele re�i, i ukratko im recite zbog �ega ste se vi na to odlu�ili. Kako biste smanjili taj stres u budu�nos� po-kušajte ih više uklju�i� u svoje ak� vnos� te ih �eš�e pitajte za savjet, �ak i kada znate što želite. Ukoliko netko ima razli�ito mišljenje od vas, to ne zna�i da ne možete bi� prijatelji. Samo se morate nau�i� prihva� � takvima kakvi jeste i ne kri� zira� postupke.

Živciraju vas ljudi koji vam daju lažna obe�anja, a posli-

je ni� ne trepnu. No, shva� te da je to nešto na što vi ne možete utjeca� . Vodite ra�una o tome da vi sve što obe�ate u tom roku to i napravite, a kada je vam potrebna pomo� tra-žite ljude kojima možete vjerova� , a ne neke osobe koje �ete morati u�iti odgovornom ponašanju. Po-kušajte posao ostavlja� na poslu, a više slobodnog vremena provodi� s osobama do kojih vam je stalo.

Nemojte žuriti s obavljanjem bilo kakvih poslova. Bez obzira

koliko vam se sada neke od � h stvari �ine potpuno nevažnima, odvojite za njih vre-mena i detaljno ih prou�ite. Ukoliko sada budete oprezniji, imat �ete poslije manje pogrešaka za ispravlja� . Ovaj tjedan bu-dite posebno oprezni i kod donošenja odluka. Prije svake odluke provjerite da li imate sve informacije koje su vam po-trebne. Ukoliko su neki problemi ostali neriješeni iz prošlos� , pravo je vrijeme da se s njima suo�ite i riješite ih kako biste nesmetano mogli krenu� dalje.

Oko vas rastu napetosti jer se toliko toga dogodilo kroz

zadnjih nekoliko dana, a niste imali vremena razgovara� s bližnjima i re�i im što vam se doga�a u životu. Oni bi mogli pomisli� da im nešto namjerno krijete. Umjesto da �ekate sa strane što �e se dalje dogoditi, potaknite diskusiju. Nemojte se boja� kri� ka jer vam one mogu samo pomo�i za dalje. Tako�er, nemojte se samo opravdava� nego slušajte druge što vam govore. Saznat �ete puno toga korisnog.

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

VIC tjedna

Neznam kak bode zišlo to s temaj novaj županiskaj

pro�elnikaj štere si zbira žu-pan. Najme kaj, župan o�e kaj bodo vu novoj „me�imorskoj vladi“ sam jegovi ljudi, a kuliko sam mev za �uti ve� se nešterni, jako blizo župana, prepravljajo kak bodo zafremali svojo vlado, kak se to veli, vu hladovini. No, to niti nebi bilo tak strašno gda još dendenes, a minulo je sko-rom pol leta, hercuje i vse cugle županiske vlasti vu rokaj drži „vlada“ štero je ostaviv negdašji župan Jožek Posavec. Nekak si furt gruntam gda bodemo mi Me�imorci pak odišli po riti k meši, jerbo pla�amo te vse vla-dare, a nigdi se ne vidi kajbi ne-š�i nekaj delav. Najte me krivo razmeti, ali nebi vam znauv re�i kak bode naš župan Ivek došev do svojih ljudi vu novoj vladi, a neje niti �lan poverenstva. Ne bi se šteuv mešati župano vu posel, ali brz�as to nebre na dobro ziti.

Najlepše je vu Lepoj našoj biti minister Kalmeta. Nejve�

ga tej aferi, aferici i nejve� pe-nez je potepeno i zahuzano vu prometo (ceste, štreke, autoba-ni) ili pak vezama, a minister Kalmeta niti gda okom trepne. Pak nejsmo mi Hrvati, kak sod

vu Hago, kajbi �ovek morav pri-znati gda je kriv po nekšoj tam zapovednoj odgovornosti. Vsi znamo gda so naši hrvaški ge-nerali još vrešto zbogradi te iste zapovedne odgovornosti. Ali to je bilo vu rato, a vsi znamo gda je rat zdavnja minuv. A, isto tak vsi znamo gda ne vredi ono vu miru kaj je vredilo vu rato i zato denes jedni zapovedajo, drugi delajo, a tretji odgovarjajo.Tu još falijo oni šteri hasnujejo. Nej znati kak dugo bode tak, ali dok je tak vsi ministri bodejo i dale ostali na brojo.

Vu minulomo brojo sam vam pripovedav o novomo leko

protiv (i nej sam) svinske gri-pe za šteroga je zazvediv, moj desni sosed i pajdaš na šanko, Štef. Verjem gda ste nej pozabili gda se tu dela o graševini. Nej ga je trelo dugo nagovarjati i Štef je napisav moljbo ministro za zdravi�e kajbi on shodiv pre na-šoj premijerki Jaci kaj bi se gra-ševina mogla dobiti i na recept. Nebode veruvali, pajdaš Štef je dobiv odgovora od ministra vu šteromo mo je otpovedav gda je i on za to, jerbo je graševina ve� jezeropot proverena u le�enjo gripe, kajbi se i tej lek dobavljav na recept, ali sam kuhana graše-vina, dok bodo se gemišti i dale

pla�ali z svojega žepa. Najgerek sam kuliko jiv bode prešlo z ge-mišta na kuhano?

Kuliko vidimo borba za Me�i-morje plin je nej nikaj hejala,

neg je vsaki tjeden vse oštreša i oštreša. Pomalem je vum dojšlo i to gda se vsi grablejo okoli tega što bode, itak, privatizerav to me�imorsko fabriko štera jako dobro posluje i dobi�ke deli. Za ve znamo jeno par kandidati: nejbliže ogjo je hadezeovec i važe�i direktor, gospon Ivkovi�, a o�ejo ga zmeniti haenesovci Varga i Posavec. Kuliko sam mev za �uti, malo se po strani držijo esdepeovci na �elu z žu-panom, šteri je i precednik nad-zornoga odbora, sam nej znati kak bode jiv Ivek još dugo mo-gev držati pod kontrolom, jerbo esdepeovec i �akoski na�elnik, Branko Šalamon, druka, bar za ve, kaj Vladek ostane vu svojim foteljama. A kaj on pravzaprav ima za bregom to niš�i nezna. Za ve je tak, a ve� mortik zutra bode nekomo novomo zadišev plin.

�akoski gracki oci so zdigli cene komunalnomo dopri-

noso i naknadi, jerbo kak je to �akoski gradona�elnik lepo po-jasniv grackim vje�nikima, gda

se odlu�iv za zdiganje ceni, jer standard �akoskih gra�anov je v porasto. Posle grackoga vje-�a sam tri no�i gruntav gde je, itak, gradona�elnik videv kaj standard raste. Tretje jutro mi e vužgala sve�ica i mam sam vse zazvediv: gradona�elnik je to ra�unav po standardu zapo-slenih vu grackoj upravi.

Verjem gda ste �uli kak je lopov štev oplja�kati me-

nja�nico Breza pre �akoskomo autobusnomo kolodvoro. Štev je, ali je nej uspev, jerbo mo je gospa štera je nutri delala nej štela dati peneze makar je ma-hav z pištoljom. Vidite, denes žene nikoga ne posluhnejo, delajo sam ono kaj o�ejo, a na ono kaj ne�ejo jiv nebreš niti z pištoljom natirati.

Novi trener �akoskih roko-metašov, je mladi profesor

Davor Varga. �uda je bilo onih šteri so se nasmehuvali i �krej oba�ali gda je mladi Vargec prevzev ekipo, ali on je nejpre-di doma pobediv Buzeta, a vu soboto je donesev boda z vro�e varaždinske dvorane. I ve vam je meni �istam normalno gda vsi, o�em re�i, publika i uprava o�ekuvlejo od jega kaj pobedi i Zagreba.

Snaha- Tko kaže da moja snaha nije dobra? - pita svekar.- Susjedi - odgovori svekrva.- Ona radi �etiri posla odjednom: gleda TV, pije kavu, puši i

lakira nokte - ironi�no �e svekar.

Zapovedna odgovornost – jedni zapovedajo, drugi odgovarjajo

70 Vremenska prognoza 1. prosinca 2009.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

VREMENSKA SLIKA: Na samom smo po�etku prosinca, mnogima najdražeg zimskog mjeseca, a nekima i najdražeg mjeseca u godini. U idealnim okolnostima u ovome mjesecu o�ekujemo lagani zimski ugo�aj, snijeg i bjelinu koja daje pravi predblagdanski ugo�aj pred Boži�, ali nije to uvijek tako. �ini se da �e ova godina biti suprotna našim željama jer se, barem prvih desetak dana prosinca, prava zi-ma ne o�ekuje. Istina, sljede�ih dana bit �e hladnije, ali pravi zimski ugo�aj još �emo pri�ekati. Možda ipak bliže Boži�u…

VREMENSKA PROGNOZA: U meteorološkom ra�unanju zi-ma po�inje 1. prosinca, a na kao astronomima 21. prosinca. Tako da nam je ju�er završila klimato-loška jesen, a danas po�inje zima, no ugo�aj vremena ne�e biti ni-malo zimski. I dalje �e nam pritje-cati relativno topao zrak s juga i jugozapada. U takvim okolnosti-ma vrijeme �e biti promjenjivo i pretežno obla�no. Povremeno i mjestimice može biti kiše, osobi-to ujutro i prijepodne. Popodne su ponegdje mogu�a i kra�a sun-�ana razdoblja. Zbog povreme-no umjerenog jugozapadnjaka temperatura bi sredinom dana mogla porasti do 12 ili 13 Celzije-vaca što �e ipak biti malo hladnije nego prethodnih dana. Nave�er o�ekujemo okretanje vjetra na sjeverne smjerove što �e uzroko-vati pad temperature u no�i na srijedu.

U srijedu bi trebalo biti pro-mjenjivo obla�no sa sun�anim razdobljima. To zna�i da u nekim

dijelovima dana može biti �ak i potpuno obla�no, ali zatim �e opet zasjati sunce. Mogu�nost za koju kap kiše bit �e vrlo mala, prakti�-ki zanemariva pa možemo re�i da nas o�ekuje suh dan. Vjetar �e okrenuti na slab do umjeren sjeverac i sjeveroisto�njak. To �e uzrokovati daljnji lagani pad tem-perature zraka – jutarnja �e biti izme�u 0 i 3°C uz mogu�u maglu, a najviša dnevna vjerojatno ne�e prelaziti 10 Celzijevaca.

Sli�no vrijeme nastavit �e se i tijekom �etvrtka. Ujutro je mogu�a magla ili niska naobla-ka koja se ponegdje može i dulje zadržati. Zatim o�ekujemo suho i djelomi�no sun�ano vrijeme uz ve�inom slab vjetar. Do kraja dana moglo bi do�i do postupnog naobla�enja. Jutro �e biti prohlad-no uz mogu� slab mraz, a dnevna temperatura bit �e u rasponu od 6 do 9 Celzijevih stupnjeva.

Prognosti�ki materijal uka-zuje na to da �e nas u petak za-hvatiti promjena vremena. Radi

se o cikloni koja �e se produbiti u sjevernom Sredozemlju i zatim se premještati preko našeg podru�-ja. U takvim okolnostima petak �e biti ve�inom obla�an, povremeno uz kišu. Uz pritjecanje hladnijeg zraka u gorju je mogu� snijeg, a malo susnježice ne možemo isklju�iti ni u nižim predjelima. Ipak se �ini da ne�e biti dovoljno hladno da bi u nizinama zavladao zimski ugo�aj, no za precizniju prognozu preporu�amo da ipak pratite prognosti�ke izvještaje u nastavku tjedna. Zapuhat �e sje-verac, na Jadranu bura. To �e uz oborine uzrokovati pad tempe-rature koja �e vjerojatno cijelog dana na našem podru�ju biti oko 5 Celzijevih stupnjeva.

Utjecaj ciklone nastavit �e se i u subotu kad �e i dalje prevla-davati obla�no, ali uz postupan prestanak oborina. Uz povre-meno umjeren vjetar sjevernih smjerova temperatura zraka �e

biti primjerenija po�etku pro-sinca, ali ipak moramo re�i da nas ne o�ekuje nikakvo drasti�-no zahla�enje. To �e biti dnevne temperature oko ili malo iznad 5 Celzijevaca.

�ini se da bi se sli�no vrijeme zadržalo i tijekom nedjelje i po-nedjeljka, ali uz napomenu da je u trenutku pisanja ove progno-ze još neizvjesno koliko dugo bi ova ciklona imala svoj utjecaj na vrijeme u našem podru�ju. Ono što je vjerojatnije je to da �e tem-peratura ostati sli�na, kao i to da nekakvih zimskih udara nema na vidiku ni po�etkom sljede�eg tjedna. (prognozu izradila udru-ga Crometeo 30.11.)

PROGNOZA VREMENA za sljede�ih 7 dana

Doga�aji

PREGLED VREMENA od 23. do 30. studenog

METEOROLOŠKI KALENDAR

2. prosinca 1973. god. na Muri u Me�imurju najranija pojava ledo-hoda3. prosinca 1963. god. u Gospi�u izmjerena najniža temperatu-ra u prosincu za Hrvatsku – �ak -26,6°C5. prosinca 1855. god. ro�en bo-tani�ar i meteorolog Ambroz Hara�i�7. prosinca 1726. god. na podru�ju Pakraca po�eo snijeg koji je nepre-stano padao sljede�ih 11 dana

Postupno zahla�enje Ni posljednjitjedan stu-denog nije nam donio studen. Pitamo se po �emu je on to uop�e dobio ime jer ga ove go-dine zasigurno nije opravdao. Jedino nam je prvih par dana mjeseca donijelo hladno�u, a nakon toga imali smo proljetnu toplinu. Tako je bilo i proteklih sedam dana, a naj�udnije od svega je to da je temperatura zraka iz dana u dan rasla pa je tako najtopliji dan bio upravo zadnji dan studenog kad smo ve� ujutro u ve�em dijelu Me�i-murja mjerili temperaturu od 12 Celzijevaca što je prosje�na jutarnja temperatura za srpanj! Vrijeme je u zadnjih tjedan dana bilo uglavnom suho, imali smo samo jednu kišnu epizodu i to u subotu ujutro kad se preko nas premještala oslabljena hladna

fronta. S njom je u našoj župani-ji palo izme�u 10 i 15 litara kiše po �etvornom metru i time smo dosegli ukupnih šezdesetak li-tara u cijelom mjesecu. Svakako trebamo izdvojiti i nepovoljnu biometeorološku situaciju koja nas je pratila proteklih dana, pogotovo ju�er kad je tlak zraka naglo padao, a iznadprosje�na toplina i južina mnogima su uzrokovali zdravstvene tego-be, posebno kroni�nim bole-snicima i ljudima koji su ina�e osjetljivi na vrijeme. Kad se sve zbroji i oduzme, uštedjeli smo na grijanju, ali da je vrijeme u ovom mjesecu bilo zdravo – ni-je. Mjese�na statistika pokazu-je da je ovo u Me�imurju deseti mjesec zaredom topliji od pro-sjeka jer je ove godine zasad samo sije�anj bio hladniji.

Na zapadnom Paci�iku ve� nekoliko dana pratimo super tajfun Nidu. Tajfun je sredinom prošlog tjedna eksplozivno oja-�ao i u jednom danu je od tajfu-na prve došao do tajfuna pete kategorije. Na svom vrhuncu u srijedu, stalna brzina vjetrova u blizini središta tajfuna dosti-zala je gotovo 300 km/h, što je uz tlak od 905 hPa dovoljno da postane najintenzivniji trop-ski sistem u ovoj godini. Taj je status dosad držao isto�nopa-ci�i�ki uragan Rick iz sredine listopada. Nida je od �etvrtka na petak kratkotrajno „osla-bila“ i postala tajfun �etvrte kategorije, ali je u petak nave-�er ponovno oja�ala na petu kategoriju. Taj je status Nida zadržavala i tijekom subote. Na sre�u, ovako snažan tajfun nalazi se i dalje dovoljno daleko od ve�ih otoka i obala Azije. Oko daljnjeg kretanja Nide postoji neslaganje kompjutorskih mo-dela. Najvažnije je ipak da �e se

i sljede�ih dana zadržavati na sigurnoj udaljenosti od kopna. Nida je i jedna od najja�ih trop-skih sistema ikad zabilježenih u mjesecu studenom. Naime, ovako snažne oluje pete ka-tegorije su na ve�ini tropskih mora u studenom ipak rijetke. Vrhunac sezone na Atlantiku i Paci�iku je u rujnu i po�etkom li-stopada, dok na južnim morima najja�i cikloni nastaju obi�no u sije�nju. Ja�i tropski cikloni su u studenom uobi�ajeni jedino u Bengalskom zaljevu, ali je ovaj mjesec to podru�je prošlo bez tropskih ciklona.

Više sli�ilo prolje�u

Nida ipak najja�a

Me�imursko veleu�ilište dobilo je dopusnicu za još jedan stru�ni studij menadžmenta, turizma i sporta. Odmah po do-bivanju dopusnice raspisali su i natje�aj za upis 30 redovitih studenata bez pla�anja i 30 stu-denata uz pla�anje školarine te

za upis 40 studenata na izvan-rednom studiju.

Prijave za upis primaju se od 1. do 8. prosinca, razredbeni postupak je 9. prosinca, a upis na stru�ni studij bit �e 11. prosinca ove godine.

(BMO)

U�enici 2. a razreda Osnovne škole Strahoninec i njihova u�iteljica Adriana Delonga Bregovi� nagra�eni su za humano djelo u akciji Plavog te-lefona “Nipetnišest”. Ta se nagrada dodjeljuje svake godine na godišnjicu usvajanja Konvencije Ujedinjenih na-roda o pravima djeteta, s ciljem pro-micanja humanos� , društvene odgo-vornos� , tolerancije i razumijevanja. Osnovna škola Strahoninec jedina je u Me�imurskoj županiji bila nagra�ena za ovo djelo, a njezini u�enici najmla�i me�u nagra�enima. Na sam natje�aj 2. a razred prijavila je njihova u�itelji-ca, a razlog je nesebi�no pomaganje, strpljenje i u potpunosti uspješna integracija djeteta s posebnim po-

trebama u njihov razred. Naime, nji-hov kolega David Šafari� nalazi se u kolicima, a u�enici daju sve od sebe svaki dan da mu olakšaju boravak u školi. Pomažu mu u pripremanju pri-bora za rad, premještanju s kolica na stolicu, odijevanju, donose mu užinu, voze ga u kolicima. Nagradu za ovo prekrasno humano djelo primili su u Zagreba�kom kazalištu lutaka Jure Škoro, predsjednik razreda, i u�iteljica Delonga Bregovi�. Ovakav je primjer u potpunosti nadahnjuju�i za sve škole koje imaju u�enike s posebnim potrebama i �es� tamo u�enicima OŠ Strahoninec na nesebi�nom pomaga-nju i podršci koju pružaju svom kolegi u razredu. (mz)

U Osnovnoj školi Ivana Go-rana Kova�i�a Sveti Juraj na Bregu prošli je tjedan održana osniva�ka skupština ogranka Hrvatskoga pedagoško - knji-ževnog zbora za Me�imursku županiju. Na �etverogodišnji mandat za predsjednicu ogran-ka naše županije izabrana je Jelena Ha�ek, a za zamjenika Damir Bendelja.

Gordana Patar�ec izabrana je za voditeljicu za predškolu, dok je voditeljem za osnovno školstvo postao Damir Bendelja. Željka Kadi voditeljica je za srednje škol-stvo, odlu�eno je na osniva�koj skupštini.

Iz vodstva udruge skupu su nazo�ili dopredsjednik Nevio Šeti� i predsjednik nadzornog odbora Ante Bežen.

U �ETVRTAK SNI-MANJE g lazbenog s e r i j a l a “ L i j e p o m našom”

U dvorani Toplica Sveti Martin, nabavite svoju kartu na vrijeme

Glazbeni serijal Hrvatske televizije “Lijepom našom“ i ove godine bit �e održan i emitiran iz Me�imurja. Javno snimanje emisije “Lijepom na-šom“ održat �e se ovaj �etvr-tak 3. prosinca od 19.30 sati u sportskoj dvorani Toplica Sveti Martin. Ulaznice su u prodaji na recepciji hotela Golfer u To-plicama Sv. Martin. Nastupaju: KUD Selja�ka sloga Nedeliš�e, KUD Selja�ka sloga Donja Du-brava, KUD Vinko Žganec Vra-tišinec, KUD Donji Kraljevec, Emina Grahovec, �rne strele, Teta Liza, Žiga & Bandisti, Ivi-ca Jurgec, ¢uka �ai�, Barbara Othman, Podravski mužikaši, Dixilend band, Lidija Bajuk, Željko Sesve�an, Slavonia band, Slavonski dukati, Vladimir Ko-�iš - Zec, Željko Krušlin Kruška, Mate Buli�, Kemal Monteno i mnogi drugi.

MURSKO SREDIŠ�E

Obilježit �e Dan rudara

Poduze�e TEAM �akovec, a osobito njegov direktor Joisp Švenda, posljednjih je nekoliko go-dina najve�i skrbnik i zagovornik umirovljenih rudara nekadašnjih Me�imurskih ugljenokopa, kada su u pitanju njihova okupljanja u raznim prigodama. Osobito se to iskazuje svake godine na blagdan Svete Barbare, zaštitnice rudara.

TEAM �e nekadašnje rudare okupiti ovaj petak 4. prosinca te im prirediti zanimljiv i ugodan program.

U 9.30 sati u središ�anskoj župnoj crkvi bit �e služena sveta misa, nakon koje �e kod kipa Svete Barbare ispred župnog dvora biti položeni vijenci i zapaljene svije-�e.

Kod spomenika Rudaru u Gradskom parku u 10.25 sati bit �e položen vijenac, a zatim se program nastavlja u TEAM-ovom kompleksu CIMPER.

Tu �e se održati zanimljiv pro-gram, a sve�anost �e završiti obje-dom za sve sudionike. (sm)

OSNOVNA ŠKOLA Strahoninec

Nagra�eni za humano djelo

Nagra�eni 2. a razred s u�iteljicom

OSNIVA�KA SKUPŠTINA Hrvatskoga pedagoško - književnog zbora Me�imurske županije

Jelena Ha�ek na funkciji predsjednice

ME�IMURSKO VELEU�ILIŠTE

Po�inju upisi za novi studij menadžmenta, turizma i sporta

71�� Dobro je znati�� *��'�� "�#��###

Lijepi kaputi i zanimljivi šaloviS hladnijim vremenom kaput je obavezan

dio garderobe, a ove je zime ujedno jedan od najvažnijih odjevnih komada. Znaju to naše špicerice, pa smo tako prošli tjedan imali prilike vidjeti nekoliko zanimljivih primjeraka kako še�u gradom. Što se kaputa � �e, ove sezone modna je industrija dobila “zeleno svjetlo“ da napravi deblje, toplije i ugodnije zimske kapute, nego što je bio slu�aj proteklih sezona.

A kad govorimo o bojama, ne može se po-griješi� . Sve se nosi. Zato se možete poigra� s nijansama, ali ni ove godine ne možete pogrije-ši� ako izaberete crni ili bijeli kaput te purpurni ili “denver“ plavi kaput. Te dvije boje toliko su se ve� udoma�ile protekle dvije sezone da ih možemo nazva� i klasi�nim bojama. Odabrali visoku “rusku“ kragnu, klasi�nu kragnu, visoki ili niski V izrez, kapu� �e s visokim, niskim ili nor-malnim strukom, s uzorkom ili bez, kratki ili do koljena, sve se nosi.

No, nemojte propus� � razne dodatke ko-je možete nosi� sa svojim kapu� �em, kako bi ga dodatno naglasili. Obu�u, odje�u, torbice, remene, šeširi�e, kape, šalove i rukavice prila-godite upravo njemu. Pogledajte kako to rade naše špicerice.

Preko dvjesto godina stara klijet obitelji Strnad iz Murskog Središ�a, koja se nalazi na brije-gu Balog u Selnici, dobila je novi pokrov.

Majstori pokriva�i - slamari iz slovenskog mjesta Š�avnica, potpomognuti mladim Predra-gom Gori�ancom iz Svetog Marti-na na Muri, staru su klijet prekrili slamom, odnosno šopicama. Tako �e ova gra�evina, koja je pod za-štitom resornog Ministarstva i tretira se kao zašti�eni spomenik, po�ivati pod novim krovom slje-de�ih stotinjak godina.

- Ova klijet je stara preko dvjesto godina i Ministarstvo turizma ju je registriralo kao hr-vatsku baštinu, te smo za njezino

Predrag Gori�anec iz Sve-tog Martina na Muri postaje novi pokriva� krovova sa sla-mom. Uskoro više Hrvati ne�e morati u Sloveniju u potragu za ovakvim majstorom, nego �e ga imati u svom dvorištu. Predrag ve� par godina izu�ava ovaj stari i zapostavljeni zanat, i to uz najbolje slovenske majsto-re. Oni pak su puni pohvala za

Predragovu zainteresiranost i kvalitetu obavljenog posla. Na Strnadovoj kleti obavio je sve faze, od pripreme slame, izrade šopica, postavljanja letvi, po-krivanja i šišanja slamnatog krova i stavljanja rahli u krov. - To bude majstor kakvog nema u ovom kraju, kažu za Predra-ga slovenski majstori i njegovi mentori. (sm)

STARA KLIJET na Balogu u Selnici u novom ruhu

Dvjestogodišnjakinja dobila slamnati pokrov

daju�i da ona nikada nije preno�ila “v Strnadovoj klejti”, ali je �ula kad se o tome razgovaralo na �ehari, tukari ili dok se “od meše išlo” ...

- U pokrov je ugra�eno dvije tone slame (šopica), tristo letvi i dvjesto rahli, te desetak dana posla. Ogroman doprinos oko projekta i nadzora dao je dipl. ing. arh. Lorand Klemen�i�. Kada bude u potpunosti obnovljena, klijet �e biti središnja destinacija i prepo-znatljivost Selni�ke vinske ceste, koja �e se protezati �itavim Ba-logom, na kojem ima dvadesetak vinograda u kojima raste sortno grož�e. Puno je još uvijek šmarni-ce koju zbog tradicijskih i drugih vrijednosti mnogi žele zadržati. (Stjepan Mesari�, Zlatko Vrzan)

obnovu dobili �etrdeset tisu�a kuna. Ovaj novac potrošili smo za prekrivanje slamom, i moram re�i da smo za to potrošili sve, te �e za daljnju obnovu trebati još puno novca. Naime, u klijeti se osim velike drvene preše nalazi podrum, te pomo�ne prostorije koje su nekada moji prapradje-dovi i praprabake koristili da bi pripremili hranu za težake, ali i ponekad preno�ili, kaže Martin Strnad, koji je klijet naslijedio od roditelja Tome i Marije Strnad,

oni pak od svojih roditelja iz obi-telji Novak.

Martin zna iz pri�a predaka i znanaca da su “na najžaj” u ovoj klijeti vo�ene mnoge ljubavi i za-�eto mnogo djece.

- Tu su znali preno�iti mnogi radnici, ali i prolaznici kojima su vlasnici dozvolili da preno�e ili odahnu. U paru je uvijek bilo ljep-še i radosnije, o �emu su svjedo-�ili smijeh i uzdisaji zadovoljstva privremenih stanara, rekla nam je jedna postarija Selni�anka, do-

Ra�a se pokriva� Me�imurec

Vlasnik preše Martin StrnadVrsni slovenski majstor pazi na

svaki detalj

Preša dobiva novi pokrov

Predrag Gori�anec, budu�i me�imurski pokriva�

SUSJEDSKI RUKOMETNI DERBI PREMI-ER LIGE

U Varaždinu dramati�na završnica i “miroljubivi” remi

NIŠTA OD GOSTUJU�E POBJEDE NO-GOMETAŠA ME�IMURJA

Gostovanje u Karlovcu donijelo 8. uzastopni poraz

U SGC-u ATON ODRŽANO DRŽAVNO PR-VENSTVO U GIMNASTICI

Ude i Tkal�ec pokupili ovacije pred doma�om publikom

Documents

Međimurske novine 743