BAKBROJ 1, SRPANJ 2016.

“Međusobno poštovanje, uvažavanje i suradnja najvažnija su stavka u svakom poslu!”

LUKA KRZNARIĆ MATARIĆI FRAN NEMEC, BALTAZAROVCI

POBIJEDILI NA NATJEČAJU UNIVERZI-JA-DA

“OVAJ PROJEKT OTVORIO NAM JE

SASVIM NOVI SVIJET”

MASSIMO SAVIĆ SA STUDENTIMA BALTAZARA

DOSADAŠNJI DEKAN DR.SC. VINKO MOROVIĆ PROF.V.Š.

Petar Galija, student na razmjeni u Grazu

“NASTOJIMO DATI DRUGAČIJI PRISTUP VISOKOMU OBRAZOVANJU”

Iskusio sam studiranje izvan Hrvatske i dobro

se zabavio!

3 4

Izlet u Tisno

15 godina Veleučilišta Baltazar

Ponosan sam na sve zajedničke uspjehe koje smo do danas upisali u povijest našega Veleučilišta, kao i na uspješno svladavanje svih prepreka koje su nam se našle na tom

uzbudljivom putu. Lijepo je obrazovati ljude, dati svakomu priliku za obrazovanje i sretan sam što već petnaest godina to uspješno i činimo.

Dosadašnji dekan dr. sc. Vinko Morović prof. v. š.

koji su planovi za njegov daljnji razvoj. U prvih petnaest godina rada pratili

smo brojne uspjehe i poslovne pothvate naših studenata koji su najbolji dokaz našega dobrog rada. I u ovome broju predstavljamo vam samo neke od njih — Luku Krznarića Matarića i Frana Ne-meca, koji su pobijedili na studentskom natjecanju UNIverzI-JA-DA, te Martinu Janković i Darka Derviševića, koji su osnovali uspješnu tvrtku za organi-zaciju kulturnih događanja.

Jedno takvo događanje pokrenulo je i naše Veleučilište u suradnji sa Za-grebačkom županijom, s kojom smo organizirali stručni skup Menadžment u kulturi i kreativnom poduzetništvu Za-grebačke županije, a koji je bio iznimno dobro posjećen. Uz još mnogo novih suradnji, terenske nastave, gostujućih predavanja i Erasmus priča, ne smijemo zaboraviti istaknuti i sjajne rezultate naših sportskih ekipa koje nastavljaju nizati fenomenalne rezultate, posebi-ce naša futsal ekipa, kojoj čestitam na srebru osvojenom na ovogodišnjem Unisport Finals natjecanju. Sve te priče i još mnogo toga čeka vas u novom broju našega studentskog časopisa koji je pred vama. A kako se razvijamo i prati-mo nove trendove u obrazovanju, tako smo odlučili osvježiti i vizualni identitet našega časopisa te mu dati novi izgled i novo ime — od sada čitate BAK!

Nadam se da će vam se svidjeti!

Dragi suradnici, kolege i studenti, na početku vam želim čestitati 15. rođendan našega Veleučilišta. Pono-san sam na sve zajedničke uspjehe koje smo do danas upisali u povijest našega Veleučilišta, kao i na uspješno svladavanje svih prepreka koje su nam se našle na tom uzbudljivom obrazovnom putovanju. Na žalost, prepreke su i dalje prisutne, ali ćemo ih morati pobijediti. Lijepo je obra-zovati ljude, dati svakomu priliku za obrazovanje i sretan sam što već petnaest godina zaredom to uspješno i činimo.

Tijekom svih ovih godina nastojali smo primijeniti sasvim drugačiji pri-stup visokomu obrazovanju, takozva-nim održivim obrazovanjem, kojim se mi prilagođavamo studentu, a ne student fakultetu i školi, kako u smi-slu koncepta tako i u smislu metoda predavanja i izbora programa prilago-đenih tržištu rada. Prateći promjene i potrebe tržišta prilagođavamo naše stare studije i pokrećemo nove. Tako u intervjuu s našim novim voditeljem usmjerenja Poslovna ekonomija i financije, profesorom Gregurekom, možete pročitati o novostima koje od jeseni uvodimo na taj najbrojniji studij našega Veleučilišta, a zamjenik voditelja Projektnoga menadžmenta Zlatko Barilović otkrio je što je obilje-žilo prvih deset godina toga studija te

Preddiplomski stručni studiji

POSLOVNA EKONOMIJA I FINANCIJE / MENADŽMENT U KULTURI / MENADŽMENT UREDSKOG POSLOVANJA /

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Razredbeni rok – srpanjPrimanje prijava: 1. lipnja – 15. srpnja 2016.

Razredbeni ispit: 18. srpnja 2016.Upisi: 20. srpnja 2016.

Razredbeni rok – rujanPrimanje prijava: 1. – 16. rujna 2016.

Razredbeni ispit: 19. rujna 2016.Upisi: 21. rujna 2016.

Prijelazni rok – za upis studenata koji prelaze s drugih visokih učilišta

(studij u Zaprešiću)Prijave: 22. – 28. rujna 2016.

Upisi: 29. rujna 2016.

Specijalistički diplomski stručni studiji

PROJEKTNI MENADŽMENT / FINANCIJSKI MENADŽMENT /KOMUNIKACIJSKI MENADŽMENT / MENADŽMENT

JAVNOG SEKTORA

Razredbeni rok – srpanjPrimanje prijava: 1. lipnja – 15. srpnja 2016.

Upisi : 20. srpnja 2016.

Razredbeni rok – rujanPrimanje prijava: 1. – 16. rujna 2016.

Upisi: 21. rujna 2016.

Razredbeni rok – listopadPrimanje prijava: 3. – 21. listopada 2016.

Upisi: 25. listopada 2016.

Prijave i upisi u akademsku godinu 2016./ 2017. - Zaprešić/Zagreb

5 6

Sadržaj

14

15

Stručni skup

VOdaziv

predstavnika gradova i općina,

ustanova i udruga potvrdio

je potrebu i važnost razmjene

informacija, o čemu govore

i zaključci stručnoga

skupa.

Cilj je organizatora skupa bio

unaprijediti zaštitu kulturnih dobara,

istaknuti kulturne potencijale i

brojne mogućnosti njihova korištenja

u podizanju kvalitete života

stanovnika Zagrebačke županije, kao

i turista koji dolaze.

živimo u području gdje u svakom, pa i najmanjem

naselju možemo naći neki artefakt koji svjedoči

i ukazuje na dugovječni povijesni put. Brojna ar-

heološka nalazišta, stare utvrde, dvorci, bogato

opremljene crkve i samostani, građanske kuće ili

seljački domovi, svaki na svoj način, ispisuju povijest

našega područja“, rekao je župan i dodao kako se

kroz kulturni turizam, kao značajnu gospodarsku

djelatnosti, može percipirati, ali i sačuvati kulturnu

baštinu.Među uvaženim gostima bila je i zamjenica mini-

stra kulture Republike Hrvatske, dr. sc. Ana Lederer,

koja je naglasila kako kultura nije potrošnja nego

stvaranje nove društvene i gospodarske vrijednosti,

a to su potvrdili i predavači u nastavku programa

svojim zanimljivim izlaganjima.

Uvodna izlaganja imali su dr. sc. Jadranka Dujić

Frlan na temu „Kulturni potencijali Zagrebačke žu-

panije“, mr. sc. Ružica Rašperić na temu „Potencijali

kulturnog turizma Zagrebačke županije“ i dr. sc.

Jadran Antolović s predavanjem „Strategije uprav-

ljanja potencijalima kulture“.

Teme skupa također su bile: “Kulturno mapiranje

Županije”, “Ekonomika kulture i kreativnoga podu-

zetništva”, “Kulturna proizvodnja i komunikacijske

mreže”, “Kako jednostavno doći do publike”, “Uprav-

ljanje kvalitetom u sustavu kulture” i “Kreativna

Europa”, a kao primjer dobre prakse prezentirana

je Strategija kulturnoga razvoja grada Karlovca.

Ono što posebno veseli organizatore jest sja-

jan odaziv ravnatelja i djelatnika brojnih kulturnih

institucija općina i gradova Zagrebačke županije,

koji su se odazvali skupu i aktivno sudjelovali u

raspravama na predavanjima.

„Na poziv Zagrebačke županije prihvatili smo

suorganizaciju stručnog skupa o menadžmentu

u kulturi i kreativnom poduzetništvu iz mnogo ra-

zloga, a najodlučniji su svakako to što Veleučilište

već 14 godina uspješno obrazuje menadžere u kul-

turi i njeguje suradnju s ustanovama, udrugama,

umjetnicima, kao i s kreativnim poduzetnicima,

te činjenica kako se sjedište Veleučilišta nalazi u

Zaprešiću, dakle u Zagrebačkoj županiji. Odaziv

predstavnika gradova i općina, ustanova i udruga

potvrdio je potrebu i važnost razmjene informacija,

o čemu govore i zaključci stručnoga skupa. Za mene

osobno potvrda je o uspjehu stručnoga skupa vijest

kako je naša studentica Anja Glavaš, koja je bila

sudionica skupa, dobila posao u Pučkom otvore-

nom učilištu Samobor samo dan nakon stručnoga

skupa.“ dr. sc. Jadran Antolović, prof. v. š.

Veleučilište Baltazar domaćin stručnoga skupa Menadžment u kulturi i kreativnom poduzetništvu Zagrebačke županijePrvi korak prema izradi Strategije kulture Zagrebačke županije

Veleučilište Baltazar bilo je suorganizator struč-

noga skupa Menadžment u kulturi i kreativnom

poduzetništvu Zagrebačke županije. Ovo je prvi

korak prema izradi Strategije kulture Zagrebač-

ke županije, a na skupu održanom u prostorima

u Lastovskoj ulici okupili su se marketinški struč-

njaci, zaposlenici lokalne samouprave, ravnatelji

i djelatnici brojnih ustanova u kulturi.

Cilj je organizatora skupa bio unaprijediti zaštitu

kulturnih dobara, istaknuti kulturne potencijale i

brojne mogućnosti njihova korištenja u podizanju

kvalitete života stanovnika Zagrebačke županije,

kao i sve većega broja posjetitelja i turista koji dolaze

u zeleni zagrebački prsten.

Dobrodošlicu na Veleučilište Baltazar Zaprešić

svim je gostima poželio dekan Veleučilišta, dr. sc.

Vinko Morović, koji je tom prilikom istaknuo kako je

ponosan što je upravo naše Veleučilište prvo po-

krenulo jedinstveni studij Menadžment u kulturi,

prepoznavši važnost obrazovanja ljudi koji će znati

iskoristiti kulturne potencijale u Lijepoj Našoj.

Sudionicima se obratio i župan, mr. sc. Stjepan

Kožić, naglasivši da Zagrebačka županija ima bo-

gatu kulturnu i prirodnu baštinu. „Svjesni smo da

Sudionicima se obratio i župan, mr. sc. Stjepan Kožić, a među uvaženim gostima bila je i zamjenica ministra kulture Republike Hrvatske, dr. sc. Ana Lederer

36

37

NNajpopularnije i najbrojnije usmjerenje na preddi-

plomskom stručnom studiju na našem Veleučilištu

svakako je Poslovna ekonomija i financije. Prateći

trendove i promjene potreba na tržištu rada i taj će

smjer od iduće akademske godine doživjeti preo-

bražaj. Više o novostima koje se uvode otkrio nam

je novi voditelj usmjerenja, dr. sc. Miroslav Gre-

gurek, kojega naši studenti već dobro poznaju kao

profesora. No, sigurni smo da ne znaju da je riječ o

zaljubljeniku u rock-glazbu, da je dugo bio DJ, radio

na “baušteli” i da svoje slobodno vrijeme provodi

na fitnessu s profesorom Vukičevićem. Mislite da

vas muljamo? Možda. Provjerite u intervjuu...

Predstavite nam se ukratko — gdje ste odrasli,

gdje ste se školovali? Rođen sam u Vukovaru davne 1955. go-

dine, točnije, 21. lipnja, što znači da mi je uskoro i

rođendan, da se zna radi poklona. Jedino sam dijete

u obitelji i zbog toga sam trebao biti razmažen, me-

đutim, to je u Vukovaru bilo teško pa sam odlučio

biti roker. Zato sam rano počeo pušiti, puštati kosu

i skupljati rock-ploče. Ali ispao sam roker štreber,

kao i većina perspektivnih omladinaca, jer sam

pohađao klasičnu gimnaziju. Nakon gimnazije, u

to je vrijeme svatko išao na svoju stranu — neki u

Beograd, a ja u Zagreb. Primili me na arhitekturu,

vanjsku trgovinu, na ekonomiju i na turizam u Du-

brovniku. Niti na jednom fakultetu nije bilo nikoga

na hodnicima, osim na ekonomiji. I tako sam diplo-

mirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, i to,

zamislite, menadžment kod Mije Novaka. S obzirom

na to da sam startao od početka kao pripravnik u

banci na tom području, magistrirao sam kod po-

kojnoga profesora Veselice na temi privatizacije.

Mentor mi se teško razbolio pa sam doktorirao iz

područja bankarstva pod mentorstvom profesora

Lovrinovića, naravno, na Ekonomskom fakultetu u

Zagrebu. Sve se to odvijalo uz rad i prirodno mi je

bilo povezati praksu s teorijom, što inače tada baš

i nije bilo uobičajeno. Međutim, taj je rad bio dosta

ekscentričan.

Kako je po završetku školovanja tekao Vaš

poslovni put? Moj poslovni put tekao je vrlo krivudavo, mada

sada sve izgleda pravocrtno. Već sam se za vrijeme

studiranja družio s drugovima rokerima i drugovima

DJ-ima. S obzirom na to da nemam sluha, postao san

Studij Poslovna ekonomija i financije pružat će stručna znanja koja pomažu pri brzom zapošljavanju, ali i pokretanju vlastitoga posla!

DJ honorarac na crno, odnosno radio sam neprijavljen

u Big Benu, Karaki, Lapidariju, Kulušiću, Vili Rebar,

Bakusu u Dubrovniku, na Malom Lošinju, u Picoku

u Đurđevcu, Teatru ITD itd. Kako sam diplomirao u

Zagrebu na Ekonomskom fakultetu, perspektiva

zapošljavanja bila je otprilike kao i danas — slaba. U

struci mi je zapošljavanje bilo neizvjesno jer je tada

na snazi bio stabilizacijski program i ograničavanje

zapošljavanja u državnom sektoru, kao i danas. Moto

je bio: odricanje za bolju budućnost. I ja sam tada

pomislio, baš kao i mladi danas, da bi bilo pametnije

da budem šljaker u dijaspori za tri puta veću plaću

nego u Hrvatskoj. I otišao sam u Nizozemsku, gdje

sam vrlo brzo došao na visoki položaj — na 40 m

visoku “bauštelu” u British Petroleumu. Radio sam

nekoliko mjeseci sve dok nisam pao s “bauštele”. I

slomio ruku. Otad ne volim visoke položaje. S ob-

zirom na to da nisam imao radnu dozvolu, vratio

sam se u Hrvatsku na liječenje. I, zamislite, tada sam

otkrio neviđenu ljepotu naše zemlje. Sve mi je bilo

ljepše nego u Nizozemskoj. Ljudi su se motali po

gradu po kafićima, nitko nije radio i svi su bili sretni

i zadovoljni. I siromašni. Ja sam ponovno počeo

puštati ploče po noćnim klubovima, ali prihodi su

mi bili nestalni pa sam opet otišao u Nizozemsku,

ali ovaj put odlučan u namjeri da radim samo nisko.

Međutim, vlasnik firme u kojoj sam radio pobjegao

je s novcem i ženom kompanjona u Australiju pa

više nije bilo firme, jedva da je i ulica u kojoj sam

prije stanovao zadržala ime. Nasreću, bio sam s

današnjom suprugom pa je ona radila. Svi su trčali

za novcem i poslom. Taman sam se malo sredio i

odlučio smiriti uz sadašnju suprugu, kada — „bam“.

Poziv za JNA. Pomislio sam da bi bilo pametno da

prijeđem u dijasporu kada sam već u inozemstvu,

međutim, moja me mama oštro prekorila i zaprijetila

mi preko telefona pa sam se odmah vratio u vojsku.

Gdje ste započeli svoju današnju karijeru?

Dakle, sve sam poslove do zapošljavanja 1984.

godine u Udruženoj banci Hrvatske radio na crno,

odnosno nitko me nije htio prijaviti, baš kao što ne

žele ni današnje mlade. „Svirao“ sam tada u Tropi-

kani u Interkontinentalu “na crno” i tamo upoznao

direktora ljudskih resursa Udružene banke Hrvatske

Predstavljamo: dr. sc. Miroslav Gregurek

Savjet za mlade poduzetnikePokrenite svoj posao, ali prije toga si odgo-

vorite na pitanja kakav posao, s čime i gdje

ćete ga pokrenuti i kako ćete od toga zara-

diti i to naplatiti. Ako ne znate, mi znamo, ili

znamo tko zna! Javite se, komunicirajmo!

Mladi trebaju ostati u Hrvatskoj i boriti se za sebe i vlastitu širu obitelj jer nigdje neće biti doma osim ovdje.

Slobodno vrijeme provodim kod kuće u krugu obitelji, uvjeravajući suprugu kako sam super. A da ona to ustvari ne primijeti. Hobi mi je glazba i svaki slobodni trenutak provodim s njom.

60

61

Sjajne sportske rezultate upisali smo i u Poreču, gdje je futsal

ekipa Veleučilišta Baltazar Zaprešić izborila nastup u ovogo-

dišnjoj završnici Unisport Finalsa. U finalu ih je dočekala ekipa

Sveučilišta u Zagrebu, a nakon izuzetno napete borbe Balta-

zarovci su se okrunili srebrnim medaljama, a titula najboljega

igrača prvenstva pripala je našemu Mislavu Baneku!

Sveučilište u Splitu pobjedom nad Sveučilištem u Zadru oki-

tilo se brončanom medaljom, a Veleučilište Baltazar Zaprešić

i Sveučilište u Zagrebu u finalnoj su utakmici priredili pravu

dramu i uzbuđenje. Unatoč rezultatskom deficitu tijekom pr-

voga dijela utakmice Sveučilište u Zagrebu uspjelo je na kraju

preokrenuti rezultat u vlastitu korist te ukrasti ratobornomu

Baltazaru zlatnu medalju. Konačni rezultat bio je 9 : 7 za Zagreb,

no unatoč tomu ponosni smo na, za nas, najbolju futsal-ekipu

u Hrvatskoj!

UNISPORT FINALS 2016 (futsal) – muška konkurencija

POLUFINALESveučilište u Splitu : Veleučilište Baltazar 4 : 5

Sveučilište u Zagrebu : Sveučilište u Zadru 5 : 0

UTAKMICA ZA TREĆE MJESTO

Sveučilište u Splitu : Sveučilište u Zadru 8 : 7

FINALNA UTAKMICAVeleučilište Baltazar Zaprešić : Sveučilište u Zagrebu 7 : 9

Sport

Sportske ekipe Baltazara ponovno među najboljima!Veliki ponos Baltazara svakako su i naše sportske ekipe koje kontinuirano postižu

sjajne rezultate na raznim sportskim natjecanjima. Tako je naša Dorotea Lukačević

osvojila 2. mjesto u utrci na 400 m na Sveučilišnom prvenstvu u atletici, a i cijela

ženska ekipa u ukupnom je zbroju svih disciplina i bodova osvojila sjajno drugo

mjesto!Odlično treće mjesto naša ženska ekipa osvojila je i na Sveučilišnom prvenstvu

grada Zagreba u tenisu, a naša futsal-ekipa pomela je konkurenciju Zagrebačke

studentske futsal-lige i zauzela 1. mjesto!

Unisport Finals 2016: Baltazarovci drugi u Hrvatskoj u futsalu!!! Tradicionalna zaprešićka roštiljada ove je godine iz

zabavno-glazbene manifestacije prerasla u zabavnu

natjecateljsku priču druženja uz roštilj i glazbenu ku-

lisu. Organizatori roštiljade u Novim dvorima okupili

su deset ekipa koje su odmjerile snage u pripremi

roštilja, a među natjecateljima su se posebno istaknuli

predstavnici Baltazara, koji su u opasnoj konkurenciji

osvojili drugo mjesto!

Deset se natjecateljskih ekipa, uz podršku svojih navi-

jača, borilo za titulu najboljih zaprešićkih roštilj-ma-

hera. Timovi su u točno postavljenim vremenskim

okvirima trebali pripremiti meso za roštilj, za-

paliti vatru i pripremiti mesne delicije za žiri.

Inače, žiri je bio sastavljen od nepristranih

20 članova, prijavljenih posjetitelja iz

publike koji su ocjenjivali pripremu

četiriju vrsta mesnih jela: vratine,

ražnjića, ćevapčića i kobasica.

U opasno teškoj konkurenciji Balta-

zarovci su odradili sjajan posao: napravili

savršen pac, održavali idealnu količinu žara, ispekli

meso na najbolji način i zauzeli odlično 2. mjesto (po-

bjeda im je izmakla za samo 2 boda)! Čestitamo našim

predstavnicima i radujemo se idućoj godini kada nam

prvo mjesto i titula najboljih roštilj-mahera neće iz-

maknuti za dlaku!

Baltazarovci iznenadili konkurenciju!Ekipa Baltazara osvojila drugo

mjesto u pripremi roštilja

Sljedeće godine još borbeniji

Da natjecanje bude dodatno otežano, natjecatelji koji su radili roštilj para-

lelno su se natjecali

i u povlačenju užeta. Ekipa

Baltazara i u ovom je natjeca-

nju zauzela 2. mjesto, no pod

upitnim okolnostima. Naime,

finalno povlačenje odigrano je

tri puta, pretpostavljamo zato

što su Baltazarovci prva dva

puta odnijeli pobjedu, što kon-

kurentima i pristranomu sudu

očito nije odgovaralo pa se po-

navljalo dok suparnička ekipa

nije pobijedila ;)). No, ne ljutimo

se! Iduće godine stižemo još

borbeniji i po titulu najjačih!

Roštiljada

40

41

Student za 5+

OOd 44 projekta prijavljena na natječaj UNIver-zI-JA-DA Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), u suradnji s Ministarstvom turizma RH, Gradom Zagrebom i Udrugom Europske sveučilišne igre Zagreb-Rije-ka 2016., odabrala je timove s najboljim idejama u rješavanju zadataka tijekom održavanja Europskih sveučilišnih igara u Zagrebu i Rijeci u srpnju 2016. godine. Naši studenti Fran Nemec i Luka Krznarić Matarić svojom su kreativnošću i radom razoružali komisiju i pobijedili s projektom “All sides of Zagreb”!

Objasnite nam koncept vašega pobjedničkog projekta?

Fran: Projekt „All sides of Zagreb“ sastoji se od info-centra i organizacije društvenih aktivnosti za sve sudionike Europskih sveučilišnih igara. Info-centar će s pomoću brošura te društvenih mreža davati informacije o događanjima u gradu, prijevozu, ras-poredu natjecanja, aktivnostima koje organiziramo i ostalom što bi moglo biti korisno sudionicima igara. Društvene su aktivnosti brojne, istaknut ću samo neke: surađujemo sa svim muzejima u gradu Zagrebu i s njima ćemo osmisliti programe za sve koji ih žele posjetiti, agencija Nemo-Adria organizirat će posjete svojemu adrenalinskom parku, u suradnji s Hrvatskim šumama i Parkom prirode Medvednica organizirat ćemo planinarski izlet na Sljeme, u sklopu kojega će svi sudionici dobiti po jednu sadnicu drveta koju će posaditi na dogovorenoj lokaciji i tamo će napraviti park Europskih sveučilišnih igara.

Tko je idejni začetnik projekta?Fran: Idejni je začetnik projekta kolega Luka.

Kako ste se odlučili prijaviti na natječaj?Luka: Započeli smo s nekoliko pokušaja pisanja

i realizacije raznih projekata iz područja turizma i kulture s ciljem razvoja novih aktivnosti. Problem je s tim prvim projektima bio što su rađeni na teme-lju ideja bez konkretnoga natječaja za financiranje projekta. Kada smo vidjeli mogućnost prijave za

natječaj UNIverzI-JA-DA, odlučili smo spojiti neko-liko segmenata iz prethodnih ideja i stvorili smo „All sides of Zagreb“.

Fran: Natječaj nam se sam po sebi činio zanimljivim, cijeli je tim prilično kreativan i pomalo poduzetnič-koga duha te nam se to činilo kao idealna prilika da se okušamo u tako nečem.

Kako se razvila ideja?Fran: Ideja se razvila postepeno i daleko je od po-

četnoga koncepta s kojim smo ušli u finale. Kako svi manje-više putujemo, pošli smo od samih sebe i naših iskustava kada dođemo u novi grad. Postavili smo si razna pitanja kao, naprimjer: Kako se snala-zimo u novoj sredini? Gdje dobivamo informacije o događanjima? Komu se obratiti ako se izgubimo? Koja mjesta treba posjetiti? i sl., i s pomoću toga smo razradili cijeli projekt.

Luka: Pisanje projektne ideje započeli smo u srpnju 2015. godine. Razradom se projekt mijenjao ovisno o novim idejama i mogućnostima koje su se otvarale. Nekoliko dana prije kraja roka za predaju dogovorili smo konzultacije u HAMAG-BICRO-u kako bi pogledali našu projektnu ideju i dali nam povrat-nu informaciju jer je tema projekta bila slobodna, nije bilo određeno čime bi se projekt trebao baviti niti na koji način. Tom su nas prilikom obavijestili da je natječaj podijeljen na tri odvojena dijela i da nam je projekt preopširan. Nakon toga odlučili smo fokusirati se samo na Zagreb i nastavili s preo-blikovanjem projektne ideje u aktivnosti koje se održavaju samo u Zagrebu.

Fran Nemec student je

prve godine Menadžmenta u kulturi i član

Udruge studenata grada Zagreba.

Imali smo stvarno odličnu mentoricu, koja nam je bila na raspolaganju u svakom trenutku te nam pomagala u pripremama za finale.

Riječ je o projektu za nekoliko tisuća ljudi koji će trajati dva tjedna tako da je svaki detalj bitan i organizacija treba biti na najvišem nivou.

Luka Krznarić Matarić i Fran Nemec, Baltazarovci pobijedili na natječaju UNIverzI-JA-DA

sasvim novi svijet!otvorio nam je

Ovaj projekt

Luka Krznarić Matarić student je treće godine Menadžmenta u kulturi, predsjednik Udruge studenata grada Zagreba i radi na HRT-u.

Kako je teklo natjecanje?Luka: Nakon što smo poslali projektni prijedlog

i saznali da smo prošli u finale, krenuli su sastanci s potencijalnim partnerima u vezi s realizacijom i pisanjem samoga projekta. Prilikom pisanja bilo nam je bitno da sve navedeno u projektu bude provjereno te smo odradili sastanke sa svima koji su nam po-trebni za realizaciju. Tu smo upoznali našu mentoricu, Laticu Ivković, bez čije pomoći i uputa vjerujem da ovaj projekt ne bi bio ostvariv. Nakon što smo sve potrebno odradili i napisali projekt, prokomentirali smo ga s profesorom Jadranom Antolovićem i poslali ga na natjecanje.

Fran: Kada smo ušli u finale, nismo ni sami znali što

nas čeka i hoćemo li uspjeti, no svi koje smo kontaktirali i predstavili im projekt imali su pozitivne reakcije i to nam je bio dodatan vjetar u leđa. Imali smo stvarno odličnu mentoricu koja nam je bila na raspolaganju u svakom trenutku te nam pomagala u pripremama za finale. Unatoč svemu bilo je mnogo posla, mnogo neprospavanih noći i trenutaka neizvjesnosti.

Kakve su bile reakcije nakon što ste saznali za rezultate natječaja?

Luka: Rezultate smo saznali upravo nakon pitcha, mi smo bili posljednji tim koji je održao pitch prije odluke o pobjednicima. Reakcija… šok i nevjerica, ja sam se nadao pobjedi, ali kada se ostvarila, nisam

Prvi korak prema izradi Strategije kulture Zagrebačke županije

Međusobno poštovanje, uvažavanje i suradnja najvažnija su stavka u svakom poslu!

“Studij Poslovna ekonomija i financije pružat će stručna znanja koja pomažu pri brzom zapošljavanju...”

Ovaj projekt otvorio nam je sasvim novi svijet!

Baltazarovci drugi u Hrvatskoj u futsalu

MASSIMO

Veleučilište Baltazar domaćin stručnoga skupa Menadžment u kulturi i kreativnom poduzetništvu Zagrebačke županije

Predstavljamo novoga voditelja usmjerenja PEF .- dr. sc. Miroslav Gregurek

Student za 5+ - Luka Krznarić Matarić i Fran Nemec, Baltazarovci pobijedili na natječaju UNIverzI-JA-DA

BALTAZAR SPORT Intervju sa sestrama Spaći i Tomislavom Jukićem

Poznati pjevač u Baltazar dnevnom boravku

14

36 40

60

20

Osamostalio sam se i dobro

zabavio!

Razvoj studija koji će slijediti najnovije

svjetske trendove u projektnom menadžmentu

ERASMUSiskustvo Petar Galija

10 godina Specijalističkoga

diplomskog studija Projektni

menadžment

46

28

Izdavač: Veleučilište Baltazar

Impressum

Voditelj projekta

Lektura

Glavni urednik

Petra Halambek, mag. nov.

Mateja Šporčić, mag. philol. croat. et mag. litt. comp.

prof. dr. sc. Goran Popović

Tisak: Intergrafika

7 8

Aktualni događaji

V.d. dekanice dr. sc. Ana Skledar Matijević, prof. v. š., gostovala je na 3. Večeri štikle, koja je ovoga puta okupila žene znanstvenice. Go-vorila je o svojem obra-zovnom putu i izazovima s kojima se svakodnevno susreće u ulozi profeso-rice i prodekanice našega Veleučilišta. S drugim je gošćama prokomentirala i podjele u znanosti, ali i u obrazovnom sustavu, a objasnila je i razliku između privatnih i javnih visokoškolskih ustanova te između stručnih i sve-učilišnih studija.Nacionalno finale Project Management Championshipa održano

je u subotu, 5. ožujka, a na njemu su sudjelovali timovi koji su se u kvalifikacijskom ispitu uspjeli izboriti za odlazak u Rigu. Među sucima ovogodišnjega nacionalnog finala bio je i Ivan Protega, dobitnik nagrade “Menadžer godine 2015.” i student Baltazara. U finalu je sudjelovalo 6 timova, 4 tima s Veleučilišta Baltazar u Zaprešiću, jedan tim s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu te jedan tim s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagre-bu. U timu koji je osvojio drugo mjesto u finalu hrvatskoga dijela natjecanja sudjelovali su i studenti Projektnoga menadžmenta Adrian Nasić i Marko Božičević. Čestitamo našim studentima, kao i svim timovima i organizatorima koji su ove godine sudjelovali u tom međunarodnom projektu.

Profesor doc. dr. sc. Andrej Raspor s DOBA Fakulteta u Mariboru za svoju ERASMUS raz-mjenu odabrao je baš grad Zaprešić i naše Ve-leučilište. Profesor je studentima Projektnoga menadžmenta održao zanimljivo predavanje pod naslovom: “Nagrađivanje zaposlenika i upravljanje radnom uspješnošću”, a družio se i sa studentima na kolegiju Upravljanje ljudskim potencijalima. Studente je oduševio svojom ži-votnom pričom i poslovnim putem koji je započeo kao automehaničar, a danas je doktor znanosti koji predaje na više fakulteta.

Veleučilište Baltazar u sklopu održavanja visoke kvali-tete nastavnih i nenastavnih procesa i ove godine provodi istraživanje o procjeni kvalitete rada nastavnika, izvedbe kolegija te kvalitete Veleučilišta u cjelini. Kroz anonimne ankete studenti imaju priliku ocjenjivati kvalitetu izvedbe nastave, ali i iskazati zadovoljstvo ostalim, ne manje važ-nim, sastavnicama studiranja, kao što su rad studentske referade, knjižnice i čitaonice, veličina grupa, organizacija ispitnih rokova, tehnička opremljenost dvorana i slično.

Anketa se provodi u okviru sustava osiguranja kvalitete i vrednovanja uspješnosti nastavnoga procesa, a obuhvaća sve nastavnike svih godina studija te svih usmjerenja. Sudjelovanje je u anketi dobrovoljno, a anonimnost ispita-nika u potpunosti zajamčena. Riječ je o izuzetno važnom načinu osiguranja kvalitete Veleučilišta, što potvrđuje i činjenica da se rezultati pohranjuju u osobni dosje na-stavnika i stavljaju na uvid povjerenstvu sastavnice za izbor/reizbor. Dosadašnji rezultati studentskih anketa doveli su do važnih pomaka u kvaliteti studiranja, kao što su, naprimjer, uvođenje kantine i ureda Studentskoga centra, poboljšanje mrežne stranice, nagrađivanje najbolje ocijenjenih nastavnika, dodatan razvoj stručne prakse i slično. Studentsku anketu provode asistenti sve do 10. lipnja, a sve studente molimo da u što većem broju su-djeluju u ispunjavanju ankete čiji je krajnji cilj poboljšanje kvalitete nastave.

Za sva pitanja nastavnici i studenti mogu se obratiti mr. sc. Ines Jemrić Ostojić na e-mail: ines.jemric@bak.hr.

Naši projektni menadžeri u nacionalnom finalu Project Management Championshipa

Prof. Andrej Raspor iz Maribora na Erasmus razmjeni na Baltazaru

Iskažite svoje mišljenje!

Naša v.d. dekanica gošća Večeri štikle

VijestiBlagdan sv. Josipa, zaštitnika

Ratne škole “Ban Josip Jelačić”, i ove je godine obilježen u Zapreši-ću, a u sklopu programa obilježa-vanja 19. je ožujka na Veleučilištu Baltazar Zaprešić održano i preda-vanje na temu “Uloga bana Josipa Jelačića u hrvatskoj povijesti”. Pre-davanje su održali dugogodišnja profesorica na Veleučilištu, dr. sc. Agneza Szabo, i Ante Samardžić, pukovnik Ratne škole “Ban Josip Jelačić”. Dekan Veleučilišta, dr. sc. Vinko Morović, prof. v. š., zahvalio je Ratnoj školi na odličnoj suradnji te je pozvao njezine predavače da nam se i iduće akademske godine pridruže kako bi njihova gostujuća predavanja postala tradicija ove suradnje.

Baltazarovci obilježili blagdan sv. Josipa

Anketa se provodi u okviru

sustava osigu-ranja kvalitete i vrednovanja

uspješnosti nas-tavnoga procesa,

a obuhvaća sve nastavnike svih

godina studija te svih usmjerenja.

Na Veleučilištu Baltazar obilježeni su Svjetski i Europski tjedan novca gostuju-ćim predavanjem Nives Grgurić, voditeljice Odjela pravnih poslova pri Hrvatskom uredu za osiguranje. Gostujuće predavanje organizirano je za studente Poslovne ekonomije i financija s ciljem jačanja financijske pismenosti na području osiguranja.

Predavanje na temu “Financijska pismenost na području osiguranja” organizirala je naša predavačica Tajana Toš Bublić, univ. spec. oec., za svoje studente Poslovne ekonomije i financija. Gost predavač bila je Nives Grgurić, voditeljica Odjela pravnih poslova pri Hrvatskom uredu za osiguranje. Tako su naši studenti mogli iz prve ruke čuti relevantne informacije na temu financija i nadograditi postojeće znanje o financijama kroz segment osiguranja.

Za sve studente Menadžmenta u kulturi koji se zbog obaveza nisu mogli prijaviti na razne konferencije i radionice na koje su mogli otići sa svojim profesorima, zanimljivi do-datni sadržaji osigurani su i u sklopu nastave. U sklopu kolegija Znanost o kulturi posjetili su Etnografski mu-zej te saznali štošta o hrvatskoj na-rodnoj kulturi, tradiciji i običajima, a ponešto i o nadnaravnim bićima u Podravini, a imali su priliku upoznati i Ivanu Nikolić Popović, predsjednicu Hrvatskog klastera kulturnih i krea-tivnih industrija koja je održala zani-mljivo predavanje na temu Kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj.

Veleučilište Baltazar bilo je ponosan sponzor prvoga Kongresa samoza-poslenih žena Hrvatske, na kojem su sudjelovale i naše bivše studentice i naša v.d. dekanica, dr. sc. Ana Skledar Matijević, prof. v. š., koja je u sklopu Kongresa održala i predavanje na temu važnosti cjeloživotnoga obrazovanja.

Gostujuće predavanje na Baltazaru studentima 1. godine Komunikacijskoga menadžmenta u sklopu kolegija Integrirana marketinška komunikacija održala je i bivša studentica, danas glasnogovornica Zrač-ne luke Zagreb Lidia Capković Martinek, struč. spec. comm. Tema predavanja bili su odnosi s javnostima na primjeru Međunarodne zračne luke Zagreb, a naši studenti jedva su dočekali priliku da upitaju sve što ih zanima o tom dinamičnom poslu i izazovima koji ga prate. Zanimalo ih je kako surađuju PR i marketinški odjel, kako izgleda krizno komuniciranje u slučaju pada aviona, kakvi su uvjeti u kojima se izgrađuje novi terminal, kako se komunicira u situaciji poli-tičke naravi, koja je perspektiva low cost letova i još mnogo toga.

LEAP Summit, velika međunarodna konferencija za mlade poduzetnike okupila je oko tisuću sudionika – mladih poduzetnika, studenata, profesi-onalaca i međunarodnih lidera iz više od 30 zemalja svijeta, a kroz tri dana trajanja konferencije imali su priliku uživati u vrhunskim predavanjima.

Na LEAP Summitu sudjelovali su i predstavnici Baltazara – zamjenik vo-ditelja Projektnoga menadžmenta Zlatko Barilović, univ. spec. oec., v. pred., i Karlo Masnjak, struč. spec. oec., koji su se kroz bogat formalni i neformalni program upoznali sa stručnjacima i temama iz područja inovacija, poduzet-ništva, uspjeha i razvoja osobne karijere.

Svjetski poznati predavači iz multinacionalnih kompanija kao što su IBM, Google, Disney, Deutsche Telekom, kao i poduzetnici i investitori iz Njemačke, Izraela, Škotske, Velike Britanije i ostalih krajeva svijeta samo su neki od gostiju koji su govorili o eksponencijalnim tehnologijama, Big Dani, social media “trikovima” te novim poslovnim modelima u digitalnoj ekonomiji.

Svjetski i Europski tjedan novca obilježeni i na Veleučilištu Baltazar

Kreativna nastava na

Menadžmentu u kulturi

Potpora samozaposlenim ženama Hrvatske

Alumni povezanost u praksi

Baltazarovci na LEAP Summitu

Vijesti

Nakon tri konferencije organizirane za istraživače i praktičare iz Hrvatske Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) organizirala je dvod-nevnu I. međunarodnu konferenciju OD TEORIJE DO PRAKSE U JEZIKU STRUKE. Na njoj su svoje radove izlagale i naše nastavnice engleskoga jezika dr. sc. Ana Skledar Matijević, prof. v. š., Natalija Jurina Babović, univ. spec., v. pred., Gabrijela Čepo, Petra Krčelić, univ. mag., i Ana Marija Krakić, univ. mag.

Od teorije do prakse u jeziku struke

Studenti su mogli iz prve ruke čuti relevantne infor-macije na temu financija i nado-graditi postojeće znanje o financija-ma kroz segment osiguranja.

9 10

11 12

VIntervju:

NASTOJIMO DATI DRUGAČIJI PRISTUP VISOKOMU OBRAZOVANJU

Dosadašnji dekan dr.sc. VINKO MOROVIĆ prof.v.š.

Trenutno smo u procesu pomlađivanja generacija. Već smo 15 godina jedna stvarno uštimana ekipa, no koja se iscrpila željom da uspije u zacrtanim planovima koje smo najavljivali u misiji i viziji. Sada, u smjeni generacija, moramo osigurati miran prijelaz i daljnji nastavak rada.

Veleučilište Baltazar Zaprešić obilježava 15 godina uspješnoga rada. Dosada je naše Veleu-čilište odabralo više od sedam tisuća studenata koji su prepoznali jedinstvene obrazovne pro-grame i važnost stručnih znanja koja se stječu na Baltazaru, a zbog kojih su svakako konkurentniji na tržištu rada. Unatoč krizi koja je ostavila trag na svim djelatnostima, pa tako i na privatnom obrazovanju, Veleučilište pokreće nove progra-me prilagođavajući se potrebama tržišta i svojih studenata, čineći tako korak naprijed u uspješnih novih 15 godina rada. Uvijek pozitivan i vedar dr. sc. Vinko Morović, prof. v.š., uoči svog odlaska s funkcije dekana, osvrnuo se na dosadašnji rad Veleučilišta, ali i planove za budućnost.

Iza nas je 15 godina Veleučilišta Baltazar. Kako Vi vidite prvih petnaest godina?

Osnivači škole i ja ponosni smo na model stva-ranja obrazovanja u maloj lokalnoj zajednici, a naš je model zaista uspješno zaživio. Imamo i tu sretnu okolnost da smo u blizini velikoga grada iz kojega su nam oduvijek pristizali brojni stu-denti. Otpočetka smo imali velik rast i uspjeh u radu, a tajna je u dobro osmišljenim obrazovnim programima koji pružaju studentima konkretna znanja i priliku da se brzo zaposle, barem sudeći

po velikom broju onih koji se zaposle nakon što diplomiraju. Naravno, zaposlenje ne ovisi samo o fakultetu koji je osoba završila… Ponekada su odnosi u društvu i životu općenito nepravedni i priliku ne dobiju uvijek oni koji su je zaslužili. Ali, to je sada druga priča. Mi smo u prvih deset godina imali stalan rast broja studenata, a u skladu s time smo povećavali i prostorne kapacitete. U prvih deset godina zabilježena je velika ekspanzija, a u posljednje dvije bilježi se lagana stagnaci-ja. No, spremni smo i za to, novim programima povećavamo nešto manji broj upisanih, a stalno prilagođavamo i postojeće programe novim po-trebama tržišta. Zbog novih studija i promjena u starima očekujemo novu potražnju jer smo dodali sve što je suvremeno i potrebno, a izbacili sve što smatramo neaktualnim i nepotrebnim na tržištu za koje obrazujemo studente.

Koja je posebnost Veleučilišta Baltazar?Nastojimo dati sasvim drugačiji pristup visokomu

obrazovanju, takozvanim održivim obrazovanjem, kojim se mi prilagođavamo studentu, a ne student fakultetu i školi, kako u smislu koncepta tako i u smislu metoda predavanja i izbora programa prilagođenih tržištu rada.

Pomažemo i postojećim sustavima u obrazovanju da se pokrenu i uđu u jedan moderniji koncept. Taj je proces koristan, naravno i limitiran mnogim elementima s obzirom na materijalnu moć sta-novništva da se obrazuje vlastitim sredstvima.

Do sada je na Veleučilištu Baltazar diplomiralo više od 5 tisuća studenata; Druženje sa zaposlenicima povodom Dana škole; Novi prostori u Zagrebu svečano su otvoreni 2014.godine

13 14

Intervju: Dekan dr.sc. Vinko Morović prof.v.š.

Koji su problemi s kojima ste se susretali u dosadašnjem radu?

Kroz 15 godina rada pokrenuti su brojni pro-grami, stalno se prilagođavamo promjenama i potrebama tržišta. No cijeli je taj proces iznimno težak i dug s obzirom na vrijeme koje je potrebno za dobivanje dopusnice od nadležnih institucija. Kada želite uvesti novi program, a čekate i do dvije godine na dopusnicu, može se dogoditi da taj isti program u nekom segmentu već i zastari. Na tr-žištu obrazovanja važne su i brzina i efikasnost. Smatram da bi se na liberalnom tržištu, na kojem je i obrazovanje jedna od djelatnosti te na kojem vrijede svi elementi ponude i potražnje prema zajamčenoj slobodi rada na području čitave Hr-vatske, dopusnica trebala ticati samo fakulteta koje je osnovala država, dok bi privatni trebali u potpunosti imati slobodan pristup svim državnim nišama i gradovima u kojima žele raditi i u kojima ima interesa za njih. Problem je i pad broja upi-sanih studenata, koji je u posljednje dvije godine zabilježen kod svih veleučilišta našega tipa. A taj se problem veže uz problem nataliteta. Naime, najavljuje se 40 tisuća srednjoškolaca manje na godišnjoj razini, što pojačava borbu za upisivanje studenata zbog smanjenja njihova broja. Naravno, to će najprije osjetiti privatna učilišta i veleuči-lišta. Treći je problem pad standarda u društvu, zbog čega ljudi više nemaju mogućnost plaćanja školarina.

No, unatoč ponekom zastoju, stalno se radi na novim programima. Od jeseni kreću čak dva nova programa na Baltazaru?

Da, riječ je o specijalističkom stručnom studiju Menadžment javnoga sektora, koji je jedinstven u Hrvatskoj, a namijenjen je svima onima koji se žele specijalizirati na području javnoga sektora i ostvariti uspješnu karijeru, neovisno o tome žele li tek započeti karijeru u tome području ili već rade u javnom sektoru pa se žele usavršavati i na-predovati. Nastava toga studija održavat će se u

Lastovskoj. Drugi studij koji pokrećemo od jeseni jest preddiplomski stručni studij Informacijske tehnologije, za koji će se nastava odvijati u Za-prešiću, a trenutno smo i u iščekivanju dopusnice za još jedan studij koji želimo pokrenuti, riječ je o specijalističkom diplomskom stručnom studiju Upravljanje inovacijama.

Važan segment Baltazara jesu i programi cjeloživotnoga obrazovanja koje Veleučilište uskoro pokreće?

Cjeloživotno obrazovanje prije svega je nami-jenjeno našim studentima. Taj model tek moramo razviti, tek je u povojima, no moramo moći pružiti specifična znanja za one koji su već završili školova-nje, ali zbog napretka tehnologije ili napredovanja u struci imaju potrebu za specifičnim znanjima. Upravo ta znanja koja se razvijaju ovisno o pro-mjenama i razvoju na tržištu želimo omogućiti našim studentima. Usto, cjeloživotno obrazovanje trebalo bi povezati i s online-studiranjem, što znači da nam je daljnji cilj da jednoga dana omo-gućimo diplomantima stalnu interakciju sa svojim Veleučilištem. Interakciju s pomoću koje će naši zaposleni diplomanti, primjerice, moći rješavati bitna pitanja iz prakse sa svojim Veleučilištem. Cjeloživotnim obrazovanjem u tom obliku zatvorili bismo cjelinu obrazovanja na Baltazaru. S druge strane, postoji i drugi vid cjeloživotnoga obrazo-vanja, koji je namijenjen onima koji nisu završili studij na Baltazaru, ali trebaju certifikate kojima si osiguravaju specijalistička znanja. Priprema takvih programa u punom je jeku i siguran sam da će najesen biti velik broj zainteresiranih.

U razvojnim planovima pojavila se i ideja otva-ranja dislociranih studija u Županji i Pakracu?

Tako je, angažirali smo se na razvoju obrazovanja na tzv. dislociranim pozicijama. Lijepo je obrazovati ljude, dati im priliku za obrazovanje — mislim da je to jako važna stvar u društvu. A danas je teško poslati dijete studirati u drugi grad, s obzirom na troškove školarine i života izvan mjesta stanovanja. Kada govorimo o dislociranim studijima, naša je želja bila donijeti obrazovanje u njihov grad, primjerice, u Županju. Naše su ankete pokazale da u tom gradu postoji velik interes za visokim obrazovanjem, no teško je okupiti potreban broj studenata da se tako nešto i pokrene, s obzirom na to da mladi danas sve više nakon srednje škole odlaze raditi i ne razmišljaju o daljnjem školovanju. Za grad Pakrac u planu je bilo pokretanje online-studija, no oni su pokazali interes za klasičan studij… Pa razmišlja-mo o kombinaciji online i klasičnog studija, no i za to mora postojati kritična masa zainteresiranih studenata na tome području.

Nedavno je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras pokrenuo postupak ocjene ustavnosti Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru,

čime je dao do znanja da smatra da se ne mogu izjednačavati sveučilišni sa stručnim studijima. Kako Vi to komentirate?

Iznenadila nas je brzina kojom je rektor Zagre-bačkoga sveučilišta pokrenuo cijelu priču, tražeći da se pravi velika razlika između sveučilišnih i stručnih studija. Pogotovo zato što se na taj način deplasira inicijativa studenata koji su sami tražili da se zbog istoga broja ECTS bodova, ponegdje čak i zbog toga što isti profesori predaju i na sve-učilišnom i na stručnim studijima, približi status studenata stručnih i sveučilišnih studija. Iznenađen sam što se ponovno radi na produbljivanju jaza između tih studija, jazu koji je upravo uvođenjem sustava “Bolonje” trebao biti premošten.

Pojasnite nam na koji je način uvođenje “Bolo-nje” trebalo smanjiti razlike između studenata sveučilišnih i stručnih studija?

“Bolonja” je zapravo pokrenula uvođenje bi-narnoga sustava u kojem bi postojale dvije vrste obrazovanja: sveučilišni studiji i stručni studiji, koji bi pak bili podijeljeni na dva nivoa: preddiplom-ski i diplomski studiji. Druga je bitna stvar to što je “Bolonja” trebala izmijeniti broj studenata na određenim studijima. Sveučilišni studiji trenutno imaju veći broj studenata, primjerice, od 150 tisuća studenata 100 tisuća je upisano na sveučilišne studije, a ostatak na stručne. Cilj “Bolonje” bio je stvoriti obrnutu situaciju, tako da veći dio stu-denata bude na stručnim studijima, a manji na

Iznenadila nas je brzina

kojom je rektor Zagrebačkoga

sveučilišta pokrenuo cijelu

priču, tražeći da se pravi velika razlika između

sveučilišnih i stručnih studija.

Iznenađen sam što se

ponovno radi na produbljivanju jaza između tih

studija

Nastojimo dati sasvim drugačiji

pristup visokomu obrazovanju,

takozvanim održivim

obrazovanjem, kojim se mi

prilagođavamo studentu, a ne student

fakultetu i školi, kako u smislu

koncepta tako i u smislu metoda

predavanja i izbora programa

prilagođenih tržištu rada.

Sport na Baltazaru se u zadnje dvije godine sjajno razvioUdruga Baltazar sport u posljednje se dvije godine sjajno razvila, a sve je počelo s tadašnjim voditeljem Marijem Strahonjom, koji je postavio koncept našega sporta, na čemu smo mu zahvalni. Formirane ekipe nastavile su sa svojim treninzima i uz novu voditeljicu Iwanu Habuš postižu stvarno sjajne rezultate. Naša futsal-ekipa uvijek je u vrhu, pa su tako na posljednjem natjecanju osvojili drugo mjesto u Hrvatskoj, što je sjajan rezultat zato što je naše malo Veleučilište zamalo pobijedilo cijelo Zagrebačko sveu-čilište, koje se sastoji od mnogo fakulteta s kojih regrutiraju svoje nogometaše. Gledao sam ih na jednoj utakmici, toliko lijepo igraju, toliko su povezani da sam ostao pozitivno iznenađen i mislim da ćemo s tom ekipom i dalje pobjeđivati.

sveučilišnima. No, nijedna se reforma ne može provesti preko noći. Takva bi podjela, s obzirom na veći broj studenata koji bi se obrazovali na stručnom studiju bila, osobno smatram, korisnija za razvoj i potencijal društva u cjelini. Tom od-lukom rektora pokušava se zadržati dosadašnji status, odnosno da veći dio studenata ostane na sveučilišnim studijima, dok je u okružju, u Europi i općenito u svijetu, upravo suprotna distribuci-ja studenata na stručnim studijima normalna i uobičajena. U svijetu su studenti i jednih i drugih studija izjednačeni u statusu, pravima i stjecanju osobnoga dohotka (mogućnosti zarade) i takav korak unatrag bio bi nezamisliv.

Što ta moguća promjena znači za Baltazar?Za nas to ne znači ništa, za naše studente sve

ostaje isto. U sistematizaciji poduzeća koja primaju mlade studente još uvijek se jave primjeri da se pravi razlika između studenata sa sveučilišnih i stručnih studija. I dalje u nekim slučajevima ostaje nepisano pravilo da ako primate ekonomista u svoju tvrtku, želite nekoga sa sveučilišnoga studija ekonomije. Koja je razlika? Student sa sveučilišta studirao je po principu 4 + 1, a naš je student stu-dirao 3 + 2 godine. Valjalo bi dobro iščitati samu odluku suda, no mi smo kao veleučilište utvrdili da ćemo uložiti prigovor na takav položaj naših studenata u obrazovnome sustavu.

Koji su planovi za blisku budućnost?Želja nam je stabilizirati nove programe i rad

na dislociranim pozicijama — Lastovska, Osijek i Biograd na Moru, u dijelu kapaciteta koji su tamo. Lokacije Zaprešić i Lastovska s novim su progra-mima kao nov vjetar u leđa i pomoći će, siguran sam, da se prevlada objektivni pad studenata koji se stvara iz pada nataliteta i pada standarda… Trebamo očuvati što imamo i raditi na tom odličnom potencijalu, kojega također imamo. Trenutno smo u procesu pomlađivanja generacija. Već smo 15 godina jedna stvarno uštimana ekipa, no koja se iscrpila željom da uspije u zacrtanim planovima koje smo najavljivali u misiji i viziji. Sada, u smje-ni generacija, moramo osigurati miran prijelaz i daljnji nastavak rada.

Dekan Veleučiliša dr. sc. Vinko Morović prof. v.š u razgovoru sa studenima

Razgovor s članovima Studentskoga zbora

15 16

Stručni skup

VOdaziv

predstavnika gradova i općina,

ustanova i udruga potvrdio

je potrebu i važnost razmjene

informacija, o čemu govore

i zaključci stručnoga

skupa.

Cilj je organizatora skupa bio unaprijediti zaštitu kulturnih dobara, istaknuti kulturne potencijale i brojne mogućnosti njihova korištenja u podizanju kvalitete života stanovnika Zagrebačke županije, kao i turista koji dolaze.

živimo u području gdje u svakom, pa i najmanjem naselju možemo naći neki artefakt koji svjedoči i ukazuje na dugovječni povijesni put. Brojna ar-heološka nalazišta, stare utvrde, dvorci, bogato opremljene crkve i samostani, građanske kuće ili seljački domovi, svaki na svoj način, ispisuju povijest našega područja“, rekao je župan i dodao kako se kroz kulturni turizam, kao značajnu gospodarsku djelatnosti, može percipirati, ali i sačuvati kulturnu baštinu.

Među uvaženim gostima bila je i zamjenica mini-stra kulture Republike Hrvatske, dr. sc. Ana Lederer, koja je naglasila kako kultura nije potrošnja nego stvaranje nove društvene i gospodarske vrijednosti, a to su potvrdili i predavači u nastavku programa svojim zanimljivim izlaganjima.

Uvodna izlaganja imali su dr. sc. Jadranka Dujić Frlan na temu „Kulturni potencijali Zagrebačke žu-panije“, mr. sc. Ružica Rašperić na temu „Potencijali kulturnog turizma Zagrebačke županije“ i dr. sc. Jadran Antolović s predavanjem „Strategije uprav-ljanja potencijalima kulture“.

Teme skupa također su bile: “Kulturno mapiranje Županije”, “Ekonomika kulture i kreativnoga podu-zetništva”, “Kulturna proizvodnja i komunikacijske mreže”, “Kako jednostavno doći do publike”, “Uprav-ljanje kvalitetom u sustavu kulture” i “Kreativna Europa”, a kao primjer dobre prakse prezentirana je Strategija kulturnoga razvoja grada Karlovca.

Ono što posebno veseli organizatore jest sja-jan odaziv ravnatelja i djelatnika brojnih kulturnih institucija općina i gradova Zagrebačke županije, koji su se odazvali skupu i aktivno sudjelovali u raspravama na predavanjima.

„Na poziv Zagrebačke županije prihvatili smo suorganizaciju stručnog skupa o menadžmentu u kulturi i kreativnom poduzetništvu iz mnogo ra-zloga, a najodlučniji su svakako to što Veleučilište već 14 godina uspješno obrazuje menadžere u kul-

turi i njeguje suradnju s ustanovama, udrugama, umjetnicima, kao i s kreativnim poduzetnicima, te činjenica kako se sjedište Veleučilišta nalazi u Zaprešiću, dakle u Zagrebačkoj županiji. Odaziv predstavnika gradova i općina, ustanova i udruga potvrdio je potrebu i važnost razmjene informacija, o čemu govore i zaključci stručnoga skupa. Za mene osobno potvrda je o uspjehu stručnoga skupa vijest kako je naša studentica Anja Glavaš, koja je bila sudionica skupa, dobila posao u Pučkom otvore-nom učilištu Samobor samo dan nakon stručnoga skupa.“ dr. sc. Jadran Antolović, prof. v. š.

Veleučilište Baltazar domaćin stručnoga skupa Menadžment u kulturi i kreativnom poduzetništvu Zagrebačke županijePrvi korak prema izradi Strategije kulture Zagrebačke županije

Veleučilište Baltazar bilo je suorganizator struč-noga skupa Menadžment u kulturi i kreativnom poduzetništvu Zagrebačke županije. Ovo je prvi korak prema izradi Strategije kulture Zagrebač-ke županije, a na skupu održanom u prostorima u Lastovskoj ulici okupili su se marketinški struč-njaci, zaposlenici lokalne samouprave, ravnatelji i djelatnici brojnih ustanova u kulturi.

Cilj je organizatora skupa bio unaprijediti zaštitu kulturnih dobara, istaknuti kulturne potencijale i brojne mogućnosti njihova korištenja u podizanju kvalitete života stanovnika Zagrebačke županije,

kao i sve većega broja posjetitelja i turista koji dolaze u zeleni zagrebački prsten.

Dobrodošlicu na Veleučilište Baltazar Zaprešić svim je gostima poželio dekan Veleučilišta, dr. sc. Vinko Morović, koji je tom prilikom istaknuo kako je ponosan što je upravo naše Veleučilište prvo po-krenulo jedinstveni studij Menadžment u kulturi, prepoznavši važnost obrazovanja ljudi koji će znati iskoristiti kulturne potencijale u Lijepoj Našoj.

Sudionicima se obratio i župan, mr. sc. Stjepan Kožić, naglasivši da Zagrebačka županija ima bo-gatu kulturnu i prirodnu baštinu. „Svjesni smo da

Sudionicima se obratio i župan, mr. sc. Stjepan Kožić, a među uvaženim gostima bila je i zamjenica ministra kulture Republike Hrvatske, dr. sc. Ana Lederer

17 18

VIntervju: prof. dr. sc. Goran Popović

Veleučilište Baltazar jedan je od osnivača Instituta za medije za srednju i jugoistočnu Europu. Institut za medije osnovan je prošle godine na inicijativu Baltazara i drugih institucionalnih partnera, Press-cuta i Medianeta, koji su ujedno i članovi Instituta. Institut okuplja i pojedince i istaknute članove aka-demske zajednice iz područja sociologije, filozofije medija, komunikologije, vizualnih komunikacija, novinarstva, ekonomije i ostalih područja. Na kon-stituirajućoj sjednici Instituta, prof. dr. sc. Goran Popović izabran je za njegova ravnatelja. To je, kako je istaknuo u razgovoru s nama, čast, ali i obveza i odgovornost te određeno priznanje i radu i uspjehu našega Veleučilišta.

Koja ja glavna uloga Instituta? Zadatak Instituta bio je okupiti istaknute, već

afirmirane znanstvenike iz područja srednje i ju-goistočne Europe koji se direktno ili indirektno već bave medijima, u najširem smislu te riječi, kako bi svojim aktivnim društvenim i znanstvenim djelova-njem doprinijeli razvoju medija u području svojega djelovanja.

Što očekujete od Instituta?Najkraće, da bude aktivni društveni i znanstveni

sudionik, pokretač inicijativa i nezaobilazan fak-tor u raspravama i odlukama društvene zajednice vezanima uz područje medija. Ne trebam posebno isticati da je to izuzetno široko područje koje obu-hvaća menadžment medija, medijsku politiku i policy

procese, digitalnu transformaciju i nove poslovne modele, medijsku pismenost, vizualnu komunikaciju i pomalo zaboravljene elemente medijske vizualne pismenosti, promjene u recepciji, filozofiji medija i brojna druga područja.

Možete li nam pobliže objasniti koji je interes našega Veleučilišta u radu Instituta?

Djelatnici našega Veleučilišta, počevši od stu-denata pa do asistenata, nastavnika i vanjskih su-radnika, nezaobilazan su faktor života hrvatske akademske zajednice, a Institut je jedno od mjesta na kojima svaki zainteresirani sudionik može dati svoj doprinos iz područja svoje djelatnosti. Veseli me mogućnost razmjene iskustva, prakse, znanja, ali i potencijalnih utjecaja koje Institut može imati na području srednje i jugoistočne Europe. Znanstveni časopis koji je pred pokretanjem pruža mogućnost dodatne afirmacije znanstvenoga potencijala koji Baltazar ima i s kojim raspolaže.

Recite nam malo više detalja o znanstvenom časopisu koji pokrećete?

Napravili smo znanstveni časopis „Mediji, kul-tura, društvo i tehnologije“, koji smo registrirali u NSK-u. Časopis je tematski vezan za područje ekonomije, društva, tehnologije, kulture i medija jer smo procijenili da znanstveni časopis toga profila nedostaje na području srednje i jugoistočne Euro-pe. U fazi smo popunjavanja Uredničkoga odbora kadrovima iz drugih zemalja, a očekujemo da ćemo to obaviti u sljedećih mjesec dana. Prvi će broj izaći do kraja ove godine. Ne trebam posebno isticati što izlaženje znanstvenoga časopisa znači za mlađi nastavni i znanstveni kadar našega Veleučilišta u smislu napredovanja u zvanju, ali moram istaknuti da je časopis otvoren i za istaknute radove naših studenata. Međunarodna redakcija, profil časopi-sa, naša ambicija da časopis preraste u najkraćem mogućem roku u znanstveni časopis A1 kategorije čini se ambicioznim, ali prema našemu mišljenju, ostvarivim planom. Vrata su otvorena svima koji su zainteresirani priključiti se radu!

Presscut i Medianet tržišni su lideri na području Hrvatske u djelatnosti media monitoringa i evaluaciji medijske komunikacije. Sastavni su dio MCA holdinga, koji osim Hrvatske pokriva i Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju, a vlasnički je povezan s Newton media holdingom, koji pokriva Češku, Slo-vačku i Poljsku. U većini zemalja tvrtke kćeri Holdinga tržišni su lideri u spomenutoj djelatnosti. U Zagrebu je zaposleno oko 100 stalnih i vanjskih su-radnika, a kadrovska struktura zaposlenika posljed-njih se godina mijenja u sukladu s promjenom u core bussinesu, koji tendira prema složenijim poslovima evaluacije medijske komunikacije i jačanju sektora istraživanja i konzalting poslova. Ilustracije radi, dje-latnici Presscuta i Medianeta aktivni su i u znanstve-noj zajednici. Ukupno je samo iz Zagreba u posljednjih 5 godina objavljeno 12 znanstvenih radova, od kojih je većina kategorizirana kao izvorni znanstveni rad. Suradnja Holdinga sa znanstvenom zajednicom konstanta je u opredjeljenju i menadžmenta i vlasnika, koja je u dosadašnjem poslovanju rezultirala nizom uspješnih projekata, posebno u tehnološkoj sferi. Pre-sscut i Medianet dobitnici su i tehnoloških nagrada. Među tehnologijama razvijenim vlastitim resursima, temeljenim na dobroj suradnji sa znanstvenom zajed-nicom, treba istaknuti tehnologije pretvaranja zvuka u tekst i jezične tehnologije. Sva tehnološka rješenja omogućuju pretragu velike baze podataka medijskih tekstova. Analitički i istraživački segment s nagla-skom na digitalnu sferu u osnovi je razvojne strategije Holdinga. „Iskreno nas veseli suradnja s Veleučilištem jer, s jedne strane, jača naš stručno-znanstveni potencijal s obzirom na znanstveni značaj potencijala Veleučilišta, a, s druge strane, omogućuje studentima Veleučilišta da steknu neposredna znanja i iskustva iz naše prakse istraživanja u sferi medijske komunikacije. To je ujedno i naš potencijalni bazen regrutacije novih kadrova za našu djelatnost. Kao primjer koristi koju studenti mogu imati iz predviđene suradnje jest i neposredno dobiveni ugovor s Europskom komisijom o monitorin-gu i evaluaciji medijske komunikacije za sve zemlje u kojima djelujemo, a pretpostavljam da upoznavanje s načinom obavljanja toga posla predstavlja veliko iskustvo za studente Veleučilišta“, rekao nam je dr. sc. Slobodan Hadžić iz Presscuta i naglasio kako ga iznimno veseli i novi znanstveni časopis koji Institut, Veleučilište i Presscut te Medianet pokreću, a koji će biti mjesto susreta i razmjene ideja.

Presscut i Medianet - tržišni lideri na području Hrvatske u djelatnosti media monitoringa i evaluaciji medijske komunikacije

Institut koji okuplja znanstvenike iz brojnih područja i znanstveni časopis koji pokrećemo dodatna su afirmacija znanstvenoga potencijala Baltazara

Novi korak u razvoju

Djelatnici našega Veleučilišta, počevši od studenata pa do asistenata, nastavnika i vanjskih suradnika, nezaobilazan sufaktor života hrvatske akademske zajednice...

19 20

SuradnjaSporazum

V

Odabrani mentorii studenti usko surađuju u

sklopu programa mentoringa koji se provodi kroz radionice

i u obliku individualnih konzultacija.

Naš voditelj studija Projektni menadžment, doc. dr. sc. Igor Vrečko, trenutno je i u funkciji predsjednika ZPM-a te mu je pripala čast da otvori ovaj događaj.

Povećanje mogućnosti integracije studenata u poslovno okuženje te njihova profesionalnoga umrežavanja i napredovanja.

Veleučilište Baltazar Zaprešić potpisalo je sporazum s Udrugom multitasking menadžera — poslovni klub. Ta je suradnja ostvarena s ciljem povezivanja studenata stručnih specijalističkih studija Projektnoga, Komunikacijskoga i Financij-skoga menadžmenta s uspješnim menadžerima iz različitih struka kroz program mentoringa.

Ugovor o suradnji potpisali su u ime Veleuči-lišta Baltazar i Alumni kluba Baltazar prodekan dr. sc. Milan Jurina, prof. v. š., i gospodin Robert Kuščar, mag. oec., predsjednik Udruge multita-sking menadžera.

U projekt je aktivno uključeno 7 mentora i 7 odabranih studenata specijalističkih diplom-skih stručnih studija Projektnoga, Financijsko-ga i Komunikacijskoga menadžmenta. Odabrani mentori i studenti usko surađuju u sklopu progra-ma mentoringa koji se provodi kroz radionice i u obliku individualnih konzultacija. Tom suradnjom Veleučilište Baltazar Zaprešić stavlja dodatan naglasak na stručna znanja svojih studenata te povećava mogućnosti integracije studenata u poslovno okuženje te njihova profesionalnoga umrežavanja i napredovanja. Projekt otvara brojne mogućnosti suradnje, među kojima je program mentoringa tek početak.

Udruga multitasking menadžera — poslovni klub okuplja sposobne i ambiciozne osobe koje neovisno o formalnoj edukaciji u kratkom vremenu izvršavaju složene ili jednostavne zadatke. Cilj je Udruge interaktivna razmjena iskustava i rješa-vanje problema kroz brzo povezivanje mladih, inventivnih i kreativnih ljudi. UMM je zatvorena grupa koja prihvaća članove isključivo na bazi preporuke te na temelju iskustava u radu na ra-znim projektima.

Predstavnici studija Projektni menadžment, doc. dr. sc. Igor Vrečko (voditelj studija), Zlatko Barilović, univ. spec. oec., v. pred. (zamjenik vodi-telja studija), i asistentica Kristina Kobrehel, struč. spec. oec., sudjelovali su na Projektnom forumu 2016. Projektni forum predstavlja tradicionalni i središnji događaj s područja projektnoga me-nadžmenta u Sloveniji, a organizira ga Slovensko združenje za projektni management (ZPM).

ZPM je središnja slovenska udruga koja djeluje u području projektnoga menadžmenta, a jedna je i od preko 60 nacionalnih članica koje djeluju unutar International Project Management Associationa (IPMA). Ovogodišnji Forum održan je 21. 4. u sklopu Tehnološkoga parka u Ljubljani, dok je središnja tema Foruma bila pod nazivom: Projektni menadžer kao kreator budućnosti.

Naš voditelj studija Projektni menadžment, doc. dr. sc. Igor Vrečko, trenutno je i u funkciji predsjed-nika ZPM-a te mu je pripala čast da otvori ovaj događaj. Na događaju je sudjelovalo preko stotinu sudionika, stručnjaka s područja projektnoga me-

nadžmenta. Uvodna predavanja održalo je šest uglednih stručnjaka i znanstvenika, predstavnika nekih od vodećih slovenskih organizacija. Nakon uvodnih predavanja sudionici su imali priliku su-djelovati na jednoj od dvije radionice ili razgledati Tehnološki park. U drugom dijelu programa održan je okrugli stol, vezan uz središnju temu ovogo-dišnjega Foruma.

Na kraju događanja predstavljeno je i nekoliko novih projekata ZPM-a za sljedeće razdoblje, pri čemu posebno možemo izdvojiti pokretanje izbora za najboljega slovenskog projektnog menadžera godine. Nakon predstavljanja projekata uslijedi-la je i svečana podjela IPMA-inih međunarodnih certifikata te zaključne riječi dr. Vrečka kao pred-sjednika ZPM-a.

Predstavnici našega studija Projektni menadžment koji su sudjelovali na ovom događaju zahvaljuju organizatoru (ZPM-u) na pozivu te čestitaju na uspješno izvedenom projektu Projektni forum 2016. Naravno, s nestrpljenjem očekuju i novi Forum koji je planiran za 2017. godinu.

Započela suradnja Udruge multitasking menadžera i Veleučilišta Baltazar kroz program mentoringa studenata

Suradnja sa Slovenskim združenjem za projektni management (ZPM)

Predstavnici studijaProjektnog menadžmenta

sudjelovali na Projektnom forumu 2016

21 22

Prvu gitaru kupuje sasvim

neplanirano nakon što mu je majka zabranila

kupnju motora koji je jako

želio. Gitara se njemu i njegovim

prijateljima tada činila kao

dostojna zamjena za motor kada

je u pitanju privlačenje

djevojaka.

Gostovanje

U svoju glazbenu priču uveo nas je anegdotama iz djetinjstva – od dječjih borbi štapovima na ulicama maloga istarskog mjesta u kojemu je odrastao do delinkventnoga ponašanja zbog kojega je u jednom trenutku završio i na sudu zbog sudjelovanja u oz-biljnom prijestupu. Tada petnaestogodišnji Massimo upoznaje socijalnoga radnika po imenu Branimir, u kojem vidi očinsku figuru (s obzirom na to da je ostao bez oca u šestoj godini). Sve manje izlazi u loše društvo, a sve više vremena provodi s Brani-mirom u dugim raspravama o životu i glazbi. Prvu gitaru kupuje sasvim neplanirano, nakon što mu je majka zabranila kupnju motora koji je jako želio. Gitara se njemu i njegovim prijateljima tada činila kao dostojna zamjena za motor, kada je u pitanju privlačenje djevojaka. Gitaru počinje svirati i deset sati dnevno, a onda, odmah po dolasku u Zagreb, osniva grupu Dorian Grey. Ostalo je povijest.

Unatoč tomu što je rat ugasio žar za bavljenje glazbom i na neko vrijeme utišao njegovo glazbeno stvaranje, Massimo se vratio na scenu 2002. godine. Otada ponovno puni arene, rasprodaje koncerte u hipu, osvaja Porine, surađuje s najboljim glazbeni-cima u Hrvatskoj i izvan Lijepe Naše, ispisuje nove stranice glazbene povijesti i kontinuirano ostav-lja publiku bez daha svojim stihovima, glasom i karizmom.

Na pitanje koje su to karakteristike dobroga me-nadžera u kulturi, našim je studentima odgovorio da je najbitnije biti profesionalan i prije svega čo-vjek koji poštuje druge oko sebe, neovisno o tome

Gost “Baltazar dnevnog boravka”

U “Baltazar dnevnom boravku” ovoga svibnja ugostili smo jednoga, jedinoga i neponovljivoga Massima! Našim budućim menadžerima u kul-turi dao je sjajne savjete kako da budu najbolji u svojem poslu, objasnio im koliko je bitan tim s kojim radiš, kako provodi radne dane, kako izgle-daju oni slobodni, u kojoj glazbi uživa, što ga ljuti, što ga veseli i još mnogo toga! Ugodno druženje potrajalo je sat vremena duže od planiranoga, a Massimo nas je oduševio svojom iskrenošću, neposrednošću i sjajnim smislom za humor!

“Baltazar dnevni boravak” ugodno je mjesto za razgovor i razmjenu ideja i mišljenja, a koncipiran je kao druženje studenata s gostima koje su poželjeli upoznati. Studenti kroz taj projekt uče postupak organiziranja gostovanja, kao i pripreme i vođenja intervjua, a cijelo predavanje zamišljeno je kao raz-govor gosta sa studentom moderatorom i publikom, koja se u svakom trenutku može uključiti u razgovor s pitanjima ili komentarima. Ovoga puta gostova-nje u “Baltazar dnevnom boravku” organizirano je sa studentima Menadžmenta u kulturi koji su u sklopu Praktikuma glazbeno-scenske umjetnosti dobili priliku ugostiti neku osobu iz javnoga života. Najuspješnija u ovogodišnjem projektu bila je stu-dentica Anja Glavaš, koja je napravila prezentaciju i prijedlog gostovanja te u velikom finalu uspjela

i organizirati dolazak najboljega vokala Hrvatske na naše Veleučilište.

„U startu smo se morali opredijeliti želimo li da naš gost bude netko iz sportskoga, političkoga ili kulturnoga života. Kako je kolegici Skelin, koja je tada sa mnom radila na tom projektu, i meni kultura nekako najbliža sfera, logično nam je bilo odabrati tu granu. Na temelju nekoga vlastitog nahođenja odabrali smo dvanaest potencijalnih gostiju. Popis tih gostiju zatim smo selektirale prema raznim kri-terijima dok nismo izabrale trojicu veličanstvenih. Nakon toga provele smo anketu među studentima Veleučilišta te su studenti, između osnivača Muzeja prekinutih veza, Olinke Vištice, Dražena Grubišića, redatelja, glumca i ravnatelja GDK-a Gavella, Borisa Svrtana, i pjevača i glazbenika Massima Savića, odabrali Massima. Nakon toga stupila sam u kontakt s njegovom menadžericom Ivanom Futvić koja je odmah bila zainteresirana za suradnju“, objasni-la nam je Anja i napomenula kako je velika čast i privilegija što studenti imaju priliku sudjelovati u takvom projektu i u konačnici ga i realizirati uz mentorstvo dobroga tima.

A upravo je o tome koliko su bitni ljudi s kojima se okružite i koje odaberete u svoj tim govorio i Massimo.

Massimo Savić

Massimo nam je otkrio i da se dugi niz godina bavio snimanjem reklama, kako uspješno zadržava medije izvan svojega doma i dalje od svoje obitelji te koliko je bitno imati pravoga partnera uza se, kao potporu i inspiraciju.

Međusobno poštovanje, uvažavanje i suradnja najvažnija su stavka u svakom poslu!

Ugodan razgovor potrajao je sat vremena duže od planiranoga, a nakon svega zaključak je jedan; Massimo nas je oduševio svojom iskrenošću, neposrednošću i sjajnim smislom za humor!

kojim se zanimanjem bave. Bitno je biti najbolji u onome što radite i težiti tomu da budete najbolji, neovisno jeste li glazbenik ili električar. Pohvalio je tim ljudi kojim je okružen i više puta istaknuo kako su međuljudski odnosi najvažnija stavka u svakom poslovanju te da je iznimno bitno da se svi članovi tima međusobno poštuju, uvažavaju i surađuju.

Osim za poslovne savjete i trikove, studenti su iskoristili priliku i upitali ga poneke detalje o njegovu privatnu životu i slobodnom vremenu. Naglasio je kako unatoč natrpanom rasporedu još uvijek svaki dan barem dva sata svira gitaru, ali i uživa sa svojom obitelji i svojim psom, koji je zaslužan za njegovo svakodnevno dvosatno treniranje. Otkrio nam je da se dugi niz godina bavio snimanjem reklama, kako uspješno zadržava medije izvan svojega doma i dalje od svoje obitelji te koliko je bitno imati pravoga partnera uza se, kao potporu i inspiraciju. Saznali smo i da ga ljuti neznanje mladih, njihova nezainte-resiranost, nepravda u društvu, neplaćanje poreza ili pak besmisleno trošenje novca na istraživanje Marsa kada, kako je rekao, još nismo otkrili ni trećinu ljepote svojega planeta…

Ugodan razgovor potrajao je sat vremena duže od planiranoga, a nakon svega zaključak je jedan; Massimo nas je oduševio svojom iskrenošću, ne-

Sjajna prilika za praktična pitanjaPrednost je što je koncept Baltazarova dnevnog boravka veoma opušten. Nama studentima to je sjajna prilika da u divnoj atmosferi osobama koje svaki dan žive ono za što se mi školujemo uputimo neka praktična pitanja, tražimo od njih savjete, a u konačnici i iz prve ruke saznamo što i kako“, suorganizatorica gostovanja stu-dentica Anja Glavaš

23 24

Intervju

ANašim klijentima pomažemo graditi snove!Andrija Frinčić, mag. ing. rač. direktor i suosnivač Dream implementation-a

Mislim da svi zajedno moramo odaslati poruku da nije problem

griješiti kada na greškama nešto i

naučiš.

Bitan preduvjet za pokretanje

uspješnoga biznisa jest

okupiti vrhunski tim.

pravo postao digitalna platforma koja trenutno ima tri proizvoda (digitalni menu, mobilna aplikacija za goste i mobilna aplikacija za konobare). U procesu smo izrade još dvije aplikacije te u potpunom otvaranju platforme neovisnim proizvođačima softvera koji će dobiti mogućnost razvoja aplikacija korištenjem daShef platforme. daShow je s druge strane digi-tal signage rješenje u oblaku. Služi za distribuciju multimedijalnih informacija preko LCD ekrana u prostoru i slično je rješenju koje Baltazar koristi za informiranje svojih studenata. daShow je specifi-čan po svojoj integraciji s društvenim mrežama te omogućava lako prikupljanje sadržaja s društvenih mreža i njihovo prikazivanje na velikim ekranima.

Što biste izdvojili kao bitan preduvjet za uspješno pokretanje nekoga biznisa, izuzev dobroga proi-zvoda odnosno ponude usluga koje nudite?

Kao što sam rekao i studentima na predavanju, mislim da je bitan preduvjet za pokretanje uspješnoga biznisa okupiti vrhunski tim. Da bismo izgradili proizvod (ili ponudili neku uslugu na tržištu), treba nam ideja, novac (vrijeme) i tim. Ideje su besplatne i bezvrijedne i kreativna ih osoba generira na desetke. Tim je ono što je zapravo pravi izazov složiti jer je oko sebe potrebno okupiti najbolje ljude koje možete naći na tržištu (rada). Kada imamo tim, bez obzira na to kakva je ideja, relativno lako možemo do novca. Mi smo imali sreću da je jezgra tvrtke već postojala kao tim i funkcionirala prije pokretanja posla, što nam je uvelike olakšalo te prve dane.

Nedavno ste za Baltazar govo-rili o novom studiju Informacijske tehnologije koji pokrećemo na jesen.

Kako vi, kao stručnjak s iskustvom, ocjenjujete taj studij i sadržaj koji nudi?

Voditi tvrtku koja se bavi informatičkom djelatno-šću podrazumijeva dobro poznavanje tehnologije te smjera u kojem ide i što trenutno omogućava. Osim toga, potrebno je dobro poznavanje prava, financija te ekonomije. Riječ je o specifičnoj mješavini znanja koje klasični fakulteti ili tehnička veleučilišta trenutno ne nude. Novi studij skrojen je upravo tako da mladim ljudima pruži širok spektar osnovnih zna-nja na temelju kojih kasnije mogu graditi uspješne karijere u IT-u.

Gostujete li često kao predavač? Ako ne, kakav je osjećaj bio zamijeniti ulogu s profesoricom i predavati studentima?

Zapravo, ovo je moje drugo gostujuće predavanje na fakultetu. Prvo je bilo prije gotovo 4 godine, kada sam studentima ekonomije držao predavanje na sličnu temu, samo u tom trenutku iz jedne potpuno druge pozicije (voditelja razvoja, a ne vlasnika tvrtke).

Moram iskreno priznati da je odličan osjećaj stati ispred pune predavaonice i podijeliti dio iskustva s tim divnim mladim ljudima. Općenito mislim da studente treba što više izlagati iskustvima iz stvar-noga svijeta kako bi se i sami mogli bolje pripremiti

i kako bi se lakše u njemu snašli kada završe sa studijem. Isto tako, mislim da svi za-jedno moramo odaslati poruku da nije problem griješiti kada na greškama nešto i naučiš. Nije dobro stalno griješiti, ali greške nisu kraj svijeta, zato je i velik dio mojega predavanja bio posvećen našim greškama. Da ne duljim, meni je bilo izuzetno zabavno i korisno isku-

stvo, nadam se da studenti dijele slično mišljenje.

Andrija Frinčić direktor je i suosnivač tvrtke Imple-mentacija snova, koja u prve tri godine rada bilježi godišnji rast od 100% u broju zaposlenih i prihodima, a većina prihoda dolazi s inozemnoga tržišta, na što su posebno ponosni. Trenutno zapošljavaju 10 dje-latnika i surađuju sa 7 studenata. Od samoga osnutka do danas Implementacija snova specijalizirana je za razvoj složenih mobilnih i web-aplikacija, a većina njihovih projekata zapravo predstavlja dugoročnu suradnju s inozemnim start up tvrtkama kojima po-mažu izgraditi proizvode od ideje do komercijalnoga proizvoda. Kako kažu: „...našim klijentima pomažemo graditi snove…“. A evo i kako .

Kako ste se odlučili za pokretanje svojega vla-stitog posla i koliko je bilo teško pretvoriti ideju u djelo?

Na pokretanje vlastitoga posla motivirala nas je situacija u kojoj se našla tvrtka u kojoj smo svi zajedno radili. Dakle, jezgru tvrtke čini tim koji je i prije Implementacije snova radio zajedno i koji se jako dobro poznaje. S obzirom na to da radimo u specifičnoj vertikali u kojoj možemo svoje usluge lako ponuditi na globalnom tržištu, a ponuda je poslova poprilično velika, nekih većih komplikacija i poteš-koća nije bilo. Ono što je mali problem zapravo su složeni administrativni uvjeti unutar kojih moramo poslovati. Osobno mi najveći problem predstavlja što se država još uvijek ponaša represivno prema malim poduzetnicima i glavni joj je cilj svaku neuskla-đenost s nekim od stotinu zakona kazniti, umjesto da djeluje savjetodavno i edukacijski.

Odakle naziv tvrtke, zašto Dream implemen-tation?

Nažalost, u trenutku kada smo pokretali tvrtku, Hrvatski sabor još uvijek nije izglasao zakonske iz-mjene koje bi dopustile da se u imenu tvrtke koriste engleske riječi. S obzirom na to da smo od samoga početka gradili svjetski brand, to nas je pomalo ljutilo i frustriralo. Bilo kako bilo, željeli smo da ime oslika-va ono što radimo, tako da smo se igrali s nekoliko kombinacija koje bi opisivale ono što radimo. Na kraju smo završili s dva kandidata: “Manufaktura koda” i “Implementacija snova”. Kako nam je odvjetnica sa-vjetovala da “Implementacija snova” ima više šanse proći na trgovačkom sudu, odlučili smo dalje ići s tim imenom. E, sad, engleska je varijanta nastala kao pomalo nesretna pogreška. Naime, prirodan bi prijevod originalnoga naziva bio “Dreams im-plementation”, no kod slanja materijala dizajnerici koja nam je radila vizualni identitet zabunom smo ispustili snove i ostali sa snom . Bez obzira na sve, i dalje jednako kvalitetno gradimo snove (i naše i naših klijenata).

Osim što pružate svoje usluge drugima, razvi-jate i vlastite aplikacije, poput daShefa i daShow, možete li nam pojasniti o čemu je riječ?

daShef je proizvod namijenjen unaprjeđenju ko-munikacije između vlasnika ugostiteljskoga objekta i gosta. Naša prvotna ideja bila je zamijeniti klasične dosadne papirnate jelovnike njihovim naprednijim, zabavnijim i modernijim varijantama. Tako je nasta-la i naša prva aplikacija (digitalni jelovnik daShef). Ubrzo smo otkrili da postoji nekoliko različitih ka-nala kojima ugostitelj može (mora) komunicirati s gostom i da se na svim kanalima koristi vrlo sličan sadržaj. Točno u tom trenutku digitalni je menu za-

25

Izlet u Tisno

S

Gostujuće predavanjeGostujuće predavanje

“Izradom aplikacija do uspješnog poslovanja”

Od zaposlenja do samozaposlenja- kako razviti svoj proizvod?

Gostovanje na Baltazaru uz puno smijeha i sjajnih primjera iz svojega poslovnog života

AAndrija Frinčić posjetio je Baltazar kako bi našim studentima kroz zanimljivo predavanje uz puno smijeha i sjajnih primjera iz svojega poslovnog života, objasnio kako ideju pretvoriti u konkretan proizvod i plasirati ga na tržište!

U sklopu kolegija Primijenjena poslovna infor-matika doc. dr. sc. Ivane Ogrizek Biškupić, prof. v. š., studenti su dobili priliku razgovarati s osnivačem tvrtke koja izrađuje web-stranice i aplikacije za velike svjetske tvrtke. Frinčić je upravo na primjeru svojega poduzeća studentima u jednosatnom predavanju objasnio kako od ideje, uz dobar tim i određenu financijsku potporu, pokrenuti svoj posao i plasirati proizvod na tržite.

Koja je razlika između bootstraping fundinga i investment fundinga, kojim se stručnjacima trebate okružiti u timu i koliko novaca morate imati za početak pokretanja svoje poslovne pri-če, samo su neke od tema koje je gost predavač približio studentima. Uz smiješne primjere svojih grešaka koje je napravio na poslovnom putu i nagradne čokoladice s pomoću kojih je namamio studente da se borbeno uključe u raspravu, jedno sasvim obično predavanje postalo je zanimljivo druženje sa stručnjakom koji je studente pota-knuo na upornost i borbenost u ostvarenju svojih poslovnih snova.

Studenti Veleučilišta Baltazar na gostujućem predavanju Vladimira Benića imali su priliku iz prve ruke saznati kako plasirati svoj poduzetnički proizvod, ali i kako funkcionira proces selekcije kandidata prilikom prijave za posao. Osnivač tvrtke „Posao na dlanu“, čija je primarna djelat-nost razvijanje aplikacija i testova za što bolji i učinkovitiji odabir djelatnika za određenu vrstu zaposlenja, studentima je ispričao svoj put od zaposlenja do samozaposlenja te kako je razvio svoj proizvod.

Od završetka studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu do formiranja ideje o vlastitom poslu prošlo je tri godine. Kako je istaknuo, ponukan činjenicom da dva posla koja je jako želio nije dobio,

Andrija Frinčić, mag. ing. rač.

Gostujuće predavanje Vladimira Benića

Kako bi uvijek bio korak ispred konkurencije, istaknuo je potrebu za kontinuiranim nadograđivanjem vlastitih proizvoda i usluga te inzistiranje na povratnim informacijama svojih klijenata i korisnika.

počeo je proučavati selekcijski proces prilikom zapošljavanja. Jedno je od ključnih pitanja bilo kako pravu osobu zaposliti na pravom radom mjestu. U svojem istraživačkom radu došao je do zaključka kako ne postoji potpuno točna metoda koja poslodavcima daje pravu sliku o tome koji bi kandidat bio najbolji odabir za obavljanje odre-đenoga posla i tako je nastala online-platforma „Posao na dlanu“.

Studentima je dao nekoliko važnih savjeta za pokretanje posla te je spomenuo vrijeme, strplji-vost, poznavanje tržišta te fokus na jednu ideju. Kako bi uvijek bio korak ispred konkurencije, ista-knuo je potrebu za kontinuiranim nadograđiva-njem vlastitih proizvoda i usluga te inzistiranje na povratnim informacijama svojih klijenata i korisnika. Studentima je za kraj rekao kako je najvažnije vjerovati u ono što rade i ono čime se žele baviti te da odaberu posao ili projekt koji će ih puniti energijom.

Vladimir Benić je studentima dao

nekoliko važnih savjeta za pokretanje posla...

24

26 27

Bivši student

KKoji su projekti iza Vas?Tvrtka je dosada najviše djelovala na području

oglašavanja. Osmislili smo i realizirali na desetke oglašivačkih kampanja. Radili smo za Vip, KTC, HEP, Hrvatsku lutriju, Hrvatsku poštu, Tepih land i više manjih poslovnih subjekata. U glazbenoj produkciji radili smo na organizaciji izbora za najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodar-stvo u Hrvatskoj kroz organizaciju izvođača te skladanje i produkciju popratnih glazbenih ma-terijala. Usko surađujemo sa svim elektronič-kim i tiskanim medijima u Hrvatskoj. U turizmu se bavimo iznajmljivanjem vlastitih kapaciteta koji se nalaze na vrlo atraktivnoj lokaciji na otoku Hvaru. Ove turističke sezone u suradnji s lokalnim turističkim agencijama proširujemo ponudu tako što posredujemo između malih iznajmljivača i

vala sa Zlatnim dukatima, a i ja sam svoju karijeru gradio kroz tamburašku glazbu. Kao producent, aranžer, skladatelj i menadžer radio sam sa svim relevantnim imenima na tamburaškoj sceni (Ex Panonnia, Šarmeri, Begini, Gazde, Vice Vukov, Kićo Slabinac, Vera Svoboda, Zvonko Bogdan, Zagre-bački tamburaši, Tamburgeri...). Rezultat je toga 35 objavljenih nosača zvuka, stotinjak autorskh djela i organizacija više sličnih koncerata i desetak turneja po Europi i Americi.

Koliko posla podrazumijeva jedan tako veliki projekt?

Od ideje do realizacije tako velikoga spektakla potrebno je najmanje tri mjeseca mukotrpnoga rada. Nakon odabira mjesta, datuma i imena koncerta, svih analiza tržišta, ciljane publike, konkurencije i financijske konstrukcije kreće se u razgovor s izvođačima i dogovaranje repertoara. Zatim slijedi organizacija medijskih pokrovitelja, dogovaranje emisija i intervjua, slikanja, izrada plakata i osta-lih propagandnih materijala. Vrlo ja važna dobra organizacija, izbor kvalitetnih i pouzdanih surad-nika te podjela poslova. Tako je moguće smanjiti faktore iznenađenja, no oni ipak stignu kada im se najmanje nadaš. Konkretno, u ovom je projektu velik problem predstavljala udaljenost nas i izvođača jer većina njih živi u Slavoniji.

S kojim se problemima susrećete u svojem poslovanju?

S obzirom na to da sam se okružio kvalitetnim suradnicima, većih problema zasada nemamo, a sitne poteškoće rješavamo u hodu. Naša je velika prednost i olakotna okolnost u tome što poznaje-mo velik broj ljudi u medijima, na glazbenoj sceni, u politici itd. Zasada nemamo loših iskustava s državnim institucijama i birokracijom zato što uredno izvršavamo sve svoje obveze pa nas u radu nitko ne sputava. Problemi se mogu javiti zbog pogrešnih vlastitih procjena projekata, što može prouzrokovati gubitke u poslovanju, no kod nas to zasada nije bio slučaj.

Što je potrebno za uspješno poslovanje u Hrvatskoj?

Rad, rad i samo rad, znanje, upornost, malo sreće i dobro okruženje. Je li drugdje u svijetu drugačije?

Postoji li u Hrvatskoj dovoljna potražnja za tvrtkama ove djelatnosti?

Konkurencija je velika, no mi se trudimo biti dru-gačiji, svestraniji, zanimljiviji, kreativniji, spremni na izazov, dogovor i suradnju.

Jesu li u Hrvatskoj prepoznati menadžeri u kulturi?

Smatram da u Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti prepoznata uloga menadžera u kulturi. Česta je pojava da je, naprimjer, ravnatelj kazališta glumac, folklornoga ansambla plesač, a muzeja umjetnik. Na taj način gubimo kvalitetne glumce, plesače i umjetnike, a dobivamo neprofesionalne menadžere u kulturi. Kada bi menadžeri u kulturi upravljali takvim institucijama, vjerujem da bi poslovali s dobitkom i postigli samoodrživost institucija, bez pomoći iz proračuna. Europa je u tome ipak daleko ispred nas. Bilo bi dobro da svatko radi posao u kojemu je profesionalan i vjerodostojan.

Koliko Vam je u razvoju karijere pomoglo studiranje na Baltazaru?

Osim što sam stekao formalno obrazovanje, stu-diranje na Baltazaru pomoglo mi je da u detalje shvatim kako funkcioniraju sustavi u kulturi. Na konkretnim primjerima naučio sam kako se upravlja određenom kulturnom akcijom, od snimanja fil-ma do organiziranja izložbe ili koncerta. Znanja iz ekonomije, sociologije, psihologije, povijesti, knji-ževnosti, radnoga prava i, naravno, engleskoga jezika stečena na Baltazaru itekako mi pomažu u svakodnevnom radu. I na kraju, Baltazar mi je bio odličan poticaj za aktiviranje i otvaranje vlastite tvrtke. Svakako bih ga preporučio mladima, ali i odraslim ljudima koji imaju afiniteta prema kulturi u širem smislu riječi.

vlastite tvrtkeza aktiviranje i otvaranje

Baltazar mi je bio odličan poticaj

Smatram da u Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti prepoznata uloga menadžera u kulturi.

Osim što sam stekao formalno obrazovanje, studiranje na Baltazaru pomoglo mi je da u detalje shvatim kako funkcioniraju sustavi u kulturi. Na konkretnim primjerima naučio sam kako se upravlja određenom kulturnom akcijom, od snimanja filma do organiziranja izložbe ili koncerta.

Nakon pet godina studiranja na Baltazaru (Menadžment u kulturi, Komunikacijski menadžment) i tridesetogodišnjega profesionalnog

bavljenja glazbom Darko Dervišević odlučio je osnovati tvrtku koja se bavi osmišljanjem i organizacijom raznih kulturnih manifestacija,

glazbenom produkcijom, oglašavanjem i turizmom. Svim tim djelatnostima bavio se i prije, no prošle je godine odlučio sve svesti pod

jedan nazivnik.

izravnih korisnika.Posljednji veliki koncert u čijoj ste organiza-

ciji sudjelovali bio je koncert „Cure i tambure“ za Majčin dan, 8. svibnja u Lisinskom. Kako je došlo do toga?

U suradnji s kolegicom Martinom Janković, s kojom sam studirao svih pet godina na Balta-zaru, organizirali smo koncert „Cure i tambure“ za Majčin dan, 8. svibnja u KD-u Vatroslava Li-sinskog. Žene u tamburaškoj glazbi nisu dobile dovoljno medijske pozornosti, iako to itekako za-služuju. Primijetivši to, Martina i ja smo odlučili okupiti sve žene s hrvatske tamburaške scene i napraviti veliki koncert njima u čast. Martina ima prijašnjega iskustva u organizaciji sličnih događanja, više je puta organizirala koncerte Zvonka Bogdana u Lisinskom i često je surađi-

Erasmus

Osamostalio sam se, iskusio sam studiranje izvan Hrvatske i dobro se zabavio!

Petar Galija

Petar Galija student je treće godine na smjeru Po-slovna ekonomija i financije, a izazovi i nova iskustva bili su glavni razlozi zbog kojih je odlučio priključiti se ERASMUS + programu, u sklopu kojega je boravio u Grazu. Ispričao nam je kako je studirati u Austriji, koje je kolegije slušao u sklopu International Marketinga te kako žive i studiraju Austrijanci

Kako ste se odlučili sudjelovati u programu ERASMUS?

Na sudjelovanje u programu ERASMUS odlučio sam se jer sam htio isprobati nešto novo. Htio sam otići negdje gdje nisam doma, gdje nisu domaći ljudi i istražiti što ima novo ili drugačije negdje izvan granica Lijepe Naše. Plan je bio naučiti strani jezik i na neki način baciti se u vatru i vidjeti kako je to živjeti sam i ovisiti sam o sebi.

Gdje ste bili na razmjeni i kakvi su Vaši dojmovi?Na razmjeni sam bio u Grazu u Austriji. Dojmovi

su pozitivni. Odlično sam se snašao, vršnjaci su me odlično prihvatili (barem se tako činilo, haha). Živio sam u studentskom domu, što je na kraju ispala od-lična ideja s obzirom na to da je društveni segment izraženiji nego da sam odlučio živjeti sam, što je bio prvotni plan. Graz je dosta malen, ali jako lijep grad. Sve je “na dohvat ruke”, pogotovo ako imate bicikl.

Koje ste kolegije slušali i kakav je nastavni plan?Slušao sam Innovation Management, Consumer

Behavior, Corporate Strategic Planning Simula-tions, E-Marketing, Conflict Management, Pro-

duct and Service Innovations i Entering Foreign Markets. Nastavni je plan nešto drugačiji nego na Baltazaru. Na smjeru koji pohađam (Interna-tional Marketing) predavanja se održavaju samo petkom popodne i subotom ujutro, s obzirom na to da većina kolega studenata preko tjedna radi. Ispiti nisu organizirani kao kod nas, ovdje svaki fakultet ima svoje ispitne rokove. Na mojem je smjeru složeno tako da nakon što se jedan predmet odsluša, piše se ispit u određenom terminu. Oni nemaju određene “rokove” u kojima se održavaju svi ispiti nego je svaki predmet i ispit priča za sebe i ne postoje kolokviji.

Koje su sličnosti u načinu studiranja u Austriji sa studiranjem u Hrvatskoj?

Sličnosti postoje samo u načinu predavanja i samoga koncepta ispita, sve je ostalo različito. Čak nije ni svaki predmet koncipiran jednako. Na jednom predmetu sjedimo i slušamo predavanje, dok smo na drugom podijeljeni u manje grupe, sjedimo u krug i imamo izrazito interaktivnu nastavu.

Koje su prednosti, a koji nedostatci studiranja u inozemstvu?

Nedostatci postoje samo za ljude kojima se to ne svidi pa postanu nostalgični za kućom i rodnim gradom. Inače ne postoje neki nedostatci, samo prednosti zbog novih poznanstava i iskustava.

S kojim se problemima tamošnji studenti susre-

ću prilikom studiranja i nakon završetka studija?Najčešće tijekom godine studenti nemaju vremena

učiti za ispit jer rade preko tjedna. Također, s obzirom na to da su predavanja petkom popodne i subotom ujutro, nemaju vremena za neki opuštajući vikend pa postaju nervozni već u subotu poslijepodne ako nastava ne završi točno u 16:00 h.

Kakva je mogućnost zaposlenja u Austriji nakon studiranja?

Nisam uspio saznati pouzdanu informaciju. Neki su govorili da nije tako lako naći posao, dok drugi već rade i to za dobru plaću.

Koliko se i po čemu razlikuju način života i životni standard u Austriji u odnosu na Hrvatsku?

Ljudi u Austriji jako poštuju slobodne dane. Su-botom svi rade skraćeno, nedjeljom radi samo jedna trgovina na glavnom kolodvoru i ništa više. Možda poneki kafić, ali opet rijetko koji. Stvar koja me iznenadila jest da poneki kafići ni ponedjelj-kom ne rade, a ako i rade, imaju skraćeno radno vrijeme. Standard života ovdje je znatno viši nego u Hrvatskoj. Uzmimo za primjer podmirivanje ži-votnih potreba na mjesečnoj bazi. Za preživjeti mjesec na normalan način uz povremeni luksuz dovoljno je 350 – 400 eura, koliko može zaraditi jedan student uz pola radnoga vremena mjeseč-no. Uz cijene iznajmljivanja stanova koje su 400 – 600 eura mjesečno, a početne plaće oko 1500 eura mjesečno, može se živjeti i više nego ugodno.

Koja ste iskustva stekli studirajući u inozemstvu?Upoznao sam mnogo ljudi s kojima mislim da ću

imati duga prijateljstva, vidio sam kako ljudi iz druge kulture funkcioniraju na dnevnoj bazi, osamostalio sam se, iskusio sam kako se studira negdje drugdje, a nakon svega sam se i dobro zabavio.

Što ERASMUS nudi studentima? Što studenti dobivaju od ERASMUSA?

ERASMUS studentima nudi jedno predivno iskustvo, uz novčanu naknadu koja znatno olakšava život za vrijeme ERASMUSA. Fakultet na kojem gostujemo i njegovi zaposlenici pristupaju nam vrlo srdačno.

Zašto biste (ili ne biste) ostalim stu-dentima preporučili sudjelovanje u ERASMUS programu?

O ERASMUS programu mogu reći samo lijepe riječi. Svim bih studenti-ma preporučio da se prijave, pa čak i ako ne uspiju iz prve, neka se nastave prijavljivati jer neće požaliti jednom kada se uključe u program i dođu na željenu destinaciju. Sve što mo-žete “samo” je dobiti bogato životno iskustvo u obliku putovanja, upoznavanja nove kulture i stjecanja novih poznanstava.

28 29

30 31

Erasmus

“Ove godine u sklopu Erasmus + programa razmjene posjetila sam Cipar i predavala na Cyprus Institute of Marketing, popularno zvanom “CIMA”. Taj mali fa-kultet nalazi se na dvjema lokacijama – u glavnom gradu Nikoziji te 80 kilometara udaljenom Limassolu.

Studenti su na tom fakultetu podijeljeni u zaista male grupe, a razlike u dobi između njih budu i do trideset godina. Budući da svi studenti rade, nastava se održava navečer, a ja sam nastavu držala grupama studenata koji su pristigli iz cijeloga svijeta. Prevladavaju studenti iz nekadašnjega SSSR-a – iz Latvije, Moldavije i Gruzije, za koje je nastava na engleskom bila problem pa su oni komunicirali najviše na ruskom. Svi studenti su sa zanimanjem slušali o Hrvatskoj i našem Veleučilištu te su izrazili želju doći ovdje preko Erasmus razmjene.

Sam je Cipar prekrasan – uvijek sunčan pa se so-larna energija koristi i za grijanje vode. Tijekom dana, u veljači, temperatura je znala porasti i do 21 stupanj, ali zato je navečer bilo prilično hladno – oko 3 stupnja. Na Cipru su me najviše fascinirali ljudi, nigdje nisam vidjela toliko simpatičnih ljudi spremnih pomoći. Ako

vas primjerice vide kako gledate u kartu ili plan grada, odmah će dotrčati do vas i pitati treba li vam što, a usput vas čak pozvati i na kavu. Ne sjećam se kada sam po-sljednji put popila toliko kava. U grčkom dijelu gotovo svi znaju barem malo engleskoga, dok je u turskom dijelu situacija bitno drugačija, a najveća posebnost grada Nikozije jest granica koja prolazi sredinom grada i zbog koje sa sobom morate imati putovnicu kako bi prešli s jedne na drugu stranu.”

V“Valladolid, administrativno sjedište španjolske pokrajine Castilla y León, grad je bogate povije-sti, tradicije, umjetnosti i kulture. Nekoć sjedi-šte španjolskoga kraljevstva, Valladolid je igrao značajnu ulogu u kreiranju španjolske povijesti. U njemu se održala krunidba španjolskoga kralja Ferdinanda III., to je mjesto rođenja španjolskih kraljeva Filipa II. i Filipa IV., grad u kojem su živjeli i stvarali Miguel de Cervantes, José Zorilla, Alon-so Berruguete, Juan de Jun i Gregorio Fernandez te grad u kojem je preminuo Kristofor Kolumbo.

U tome je gradu smješteno i jedno od najstarijih sveučilišta na svijetu, osnovano između 1208. i 1212. godine u Palenciji, 1241. godine premješteno je u Valladolid. Danas broji oko 32 000 studenata i 2000 nastavnika. Osim u Valladolidu, nastava se odvija i u gradovima Palencia, Soria i Segovia.

Početkom ožujka, u sklopu ovogodišnjega Era-smus + programa mobilnosti nastavnika, tjedan sam dana provela na Odsjeku za sociologiju i so-cijalni rad na Facultad Ciencias Económicas y Em-presariales. Bio je to vrlo dinamičan, produktivan, ali i zabavan tjedan u kojem sam uspjela spojiti – usavršiti, prenijeti know–how, raspraviti i čuti iskustva drugih – aktivnosti iz triju područja koja pokrivam na Veleučilištu: poučavanje sociologije, osiguravanje kvalitete i vođenje studijskoga pro-grama Menadžment u kulturi. Kolegica Carmen Rodríguez Sumaza, sociologinja, upoznala me s radom njihova Odsjeka, projektima i izvođenjem nastave. S voditeljem poslijediplomskoga stu-dija Menadžment u kulturi razgovarala sam o mogućnostima suradnje i važnosti te kreativne profesije, a posjetila sam i sveučilišni odjel za upravljanje kvalitetom na kojem smo razmije-nili naša iskustva te razgovarali o primjeni ESG standarda u radu visokoškolske institucije.

Popodneva sam provodila otkrivajući grad. Iako nije riječ o turistički razvikanoj destinaciji, Valladolid je zasigurno grad koji osvaja špa-njolskim šarmom. Osim predivne arhitekture, u Valladolidu je nekoliko sjajnih muzeja. Meni je najdraži Museo Nacional de Escultura, u kojem se može uživati u kolekciji polikromnih drvenih

…posjet gradu u kojem su živjeli i stvarali Miguel de Cervantes, José Zorilla, Alonso Berruguete…

… srdačni ljudi i sunčani dani na Cipru…

mr. sc. Ines Jemrić Ostojić, v. pred.

dr.sc Evelina Mišćin, prof.v.š.

skulptura religijskih motiva. Pokrajina Castilla y León poznata je i po svojoj gastronomiji pa bih dan završavala u tapas-barovima na Plazi Mayor uživajući u njihovim tradicionalnim predjelima pinchos i tapas.

Nebrojeno je mnogo prednosti koje donosi su-djelovanje na Erasmus + programu mobilnosti nastavnika. Osim iskustva poučavanja u multi-kulturalnoj sredini i usavršavanja nastavničkih kompetencija, širenje mreže kontakata, upozna-vanje tuđe kulture i sklapanje novih poznanstava i prijateljstava dodana je vrijednost cjelokupnomu iskustvu. Raduje me novi natječaj dogodine, a kolegama nastavnicima i studentima iskreno preporučujem posjet Sveučilištu u Valladolidu.”

Osim predivne arhitekture, u Valladolidu je

nekoliko sjajnih muzeja.

Mr. sc. Ines Jemrić Ostojić, v. pred. popodneva je provodila otkrivajući grad.

S

Erasmus

“Sudeći po tome što sam sve saznala u pet dana, mogu samo ustanoviti da je proširivanje interkul-turalnoga znanja o susjednom narodu, uz jačanje suradnje obrazovnih ustanova, još jedan od razloga zašto preporučujem koristiti mogućnosti Erasmu-sa i brojnih drugih fondova koji nam sufinanciraju takva putovanja radi održavanja nastave, studija, praktičnoga rada ili drugih oblika suradnje.

Naše je Veleučilište 2015. sklopilo ugovor o suradnji s mađarskim sveučilištem Eszterházy Károly Főiskola iz grada Egera, koji se nalazi 110 km sjeverno od Budimpešte, do koje sam stigla putujući poput Indiana Jonesa, presjedajući na tri vlaka i jedan bus zbog električnoga kvara koji je uzrokovala oluja na Balatonskom jezeru. Moram i ovdje istaći činjenicu koliko je važno znanje stranih jezika, ne samo svjetskih nego i tzv. „jezika ma-lih naroda”. Naime, službeno osoblje u vlaku nije znalo ni na engleskom niti na njemačkom objasniti putnicima kakav se iznenadni kvar dogodio! Stoga mi je bila od velike pomoći jedna Rovinjanka koja je s mađarskoga prevodila na hrvatski, a ja sam s hrvatskoga prevodila Amerikanki na engleski jezik. Sve tri smo se za vrijeme vožnje sporazumijevale na trima jezicima i tako si uzajamno pomogle i ugodno provele putovanje.

Samo sveučilište pohađa više od 2000 studenata na nekoliko fakulteta (filozofski, ekonomski, filološki, politološki). Nastava i praktični rad odvijaju se u tri kampusa, tri hotela i dva grada. Surađuju s preko stotinu obrazovnih ustanova u Europi i na Dalekom

istoku. Najviše s Njemačkom, Velikom Britanijom, Poljskom i Rusijom te Malezijom, Indonezijom i Ki-nom. Sveučilište nudi više od 50 kolegija na engle-skom jeziku za studente na razmjeni.

Održala sam nastavu njemačkoga jezika redovi-tim i izvanrednim studentima turizma i poslovne ekonomije prve i druge godine na Ekonomskom fakultetu. Pokazalo se da poznaju Hrvatsku prije svega kao turističku destinaciju. Odlično su sura-đivali. Čak su se neki od njih ponudili da mi budu vodiči za kratko razgledavanje grada. Tako sam saznala da je Eger grad odličnoga vina – poznato je crveno vino pod nazivom „Bikova krv”, a turisti-ma su zanimljiva dva mala muzeja. U jednom su izloženi predmeti izrađeni od pravoga marcipana, a drugi je posvećen legendarnoj britanskoj pop-grupi Beatlesima jer su vlasnici zaljubljenici i strastveni sakupljači svih privatnih predmeta članova grupe. Međutim, glavni je heroj grada, ali i cijele nacije, barun István Dobó, čije ime nosi glavni trg podno prekrasne tvrđave iz koje je junački 1552. obranio svoj grad sa samo 2100 vojnika spram 80.000 turskih vojnika u opsadi. U gradu ne vlada strka i gužva kao na zagrebačkim ulicama radnim danom, već je ugođaj prilično miran i opušten. Stanovnici su uglavnom zaposleni u turizmu i automobilskoj industriji. U grad s više od 20 hotela dolaze turisti iz

Njemačke, Poljske i Rusije, ponajviše radi zdravstvenoga turizma jer se tu nalaze toplice ljekovite vode i jedna turska kupelj...”

Uključi se u Erasmus program i studiraj ili se prijavi na stručnu praksu u jednu od brojnih zemalja partne-

ra Veleučilišta Baltazar Zaprešić - Velikoj Britaniji, Francuskoj, Austriji, Italiji, Španjolskoj, Mađarskoj,

Cipru, Poljskoj…!Za Erasmus studijski boravak morate biti upi-

sani u najmanje drugu godinu stručnoga studija, a na stručnu praksu mogu se prijaviti i studenti prve godine. Na mobilnost mogu ići i izvanredni studenti

ako za vrijeme razdoblja mobilnosti pohađaju redovni studij, odnosno stručnu praksu u punom vremenu.

Erasmus stipendija ovisi o zemlji u kojoj se ostvaruje mobilnost, a odobrava se uvećani iznos potpore za

studente s invaliditetom i studente sa slabijim socio-ekonomskim statusom.

* Iskustvo u drugačijem akademskom, kulturnom i druš-tvenom okruženju koje će vas obogatiti za cijeli život* Razvijanje većeg stupnja samostalnosti i kulturne obogaćenosti* Poboljšanje znanja stranog jezika* Međunarodno iskustvo važno za zapošljavanje* Plaćeni troškovi školarine* Stipendija koja pokriva troškove života* Priznati ispiti na Veleučilištu

STUDIJSKI BORAVAK u trajanju 3 – 12 mjeseci, u okviru redovitoga stručnog ili specijalističkog studijaErasmus+ studijski boravak obogatit će vas za nova iskustva u području obrazovanja, jezika i kulture i donijeti vam međunarodno iskustvo. Školarinu na partnerskoj instituciji ne plaćate, a kolegije koje odslušate i položite za vrijeme studijskoga boravka u inozemstvu priznat će vam se na Veleučilištu.

STRUČNA PRAKSA u trajanju 2 – 12 mjeseci u državama članicama Europske unijeStručna praksa u inozemstvu omogućit će vam bolju prilagodbu specifičnim zahtjevima tržišta rada zemalja Europske unije, stjecanje specifičnih vještina te bolje razumijevanje ekonomije i društva kroz radno iskustvo. Stručnu praksu moguće je ostvariti i u raz-doblju do godinu dana od diplome u organiza-ciji prema vašemu odabiru.

Više saznaj na www.bak.hr ili u Odjelu za međunarodnu suradnju i mobilnost Veleučilišta Baltazar Zaprešić.

POZNAJEMO LI DOVOLJNO

SUSJEDNU MAĐARSKU?

Prijavi se i ti i studiraj

u inozemstvu!

Erasmus vam pruža:

Saznala da je Eger grad odličnoga

vina – poznato je crveno vino pod

nazivom „Bikova krv”, a turistima

su zanimljiva dva mala muzeja.

32 33

Ksenija Stojaković, mag.educ.philol.germ.et litt.

comp.,v.pred.

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ POSLOVANJE I UPRAVLJANJE

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJINFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJI

1

11 2 3 4

2 3

- Trogodišnji preddiplomski stručni studij- Stručni prvostupnik/stručna prvostupnica ekonomije (baccalaureus/baccalaurea) - (bacc. oec.)- 180 međunarodno priznatih ECTS bodova - Stručna praksa u renomiranim institucijamai poduzećima

Trogodišnji preddiplomski stručni studij- Stručni prvostupnik/stručna prvostupnica informacijskih tehnologija (bacc. inf. tech.)- 180 međunarodno priznatih ECTS bodova - Preporučili poslodavci i Hrvatski zavod za zapošljavanje

- Dvogodišnji specijalistički diplomski stručni studij- Stručni specijalist/stručna specijalistica projektnoga menadžmenta, komunikacijskoga menadžmenta ili financijskoga menadžmenta- 120 međunarodno priznatih ECTS bodova.

Usmjerenje Poslovna

ekonomija i financije

Klasičan je studij temeljnih ekonomskih i financijskih

znanja s velikim naglaskom na praktičnom radu i vještinama koje su potrebne za samostal-nost u operativnom djelovanju i upravljanju organizacijama.

Voditelj studija dr.sc. Miroslav Gregurek /

miroslav.gregurek@bak.hr

Specijalistički studij Projektni menadžment

Prvi je i jedinstveni studij koji se izvodi u suradnji

sa stručnjacima Instituta Ruđer Bošković, a

pruža znanja potrebna za pripremu i vođenje projeka-ta, bilo unutar organizacije,

bilo samostalno.Uz studij se nudi i međuna-

rodni proces certifikacije za projektne menadžere,

sukladnopravilima International

Project Management Asso-ciationa (IPMA).

Voditelj studija: dr. sc. Igor Vrečko / igor.vrecko@

uni-mb.si

Usmjerenje Menadžment

u kulturiPrvi i jedinstveni program me-nadžmenta u kulturi kombinira

teorijska znanja s razvojem pro-fesionalnih vještina iz područja ekonomije, kulture, turizma te medija i komunikacija. Kroz in-

teraktivnu nastavu te kreativne oblike učenja priprema studente

za rad u različitim područjima kulturnih i kreativnih industrija, u baštinskim institucijama te na projektima kulturnoga turizma.

Voditeljica studija mr. sc. Ines Jemrić Ostojić, v.pred./ines.

jemric@bak.hr

Specijalistički studij

KomunikacijskimenadžmentStudij obrazuje i osposo-

bljava stručnjake za uprav-ljanje poslovnim informaci-

jama, vođenjeposlovnih, marketinških i komunikacijskih akcija,

kampanja, promocija, pre-zentacija, korištenjemodernih medija i sl.

Studenti se uključuju i u specijalističku praksu te

praktične zadatkemarketinških kampanja, javnoga govora i raznih tehnika profesionalnih

komunikologa.

Voditelj studija: prof. dr. sc. Goran Popović / goran.

popovic@bak.hr

UsmjerenjeMenadžment

uredskoga poslovanja

Studij pruža temeljna zna-nja iz područja ekonomije,

računovodstva, informatike, organizacije, komunikologije, menadžmenta i psihologije

koja omogućuju samostalnost u upravljanju procesima ureda

te kvalitetno komuniciranje sa suradnicima i poslovnim

partnerima.

Voditeljica studija: doc. dr. sc. Ivana Ogrizek Biškupić / ivana.

ogrizek.biskupic@bak.hr

Kompetencije iz područja informacijskih tehnologija najtraženije su na europskom tržištu. Ono što ovaj studij diferencira od sličnih u RH jest to što studenta, osim za znanja iz područja programiranja, rada s mrežama, izrade mobilnih aplikacija i sistemskoga inže-njerstva, osposobljava i za ona znanja koja poslodavci u sve većoj mjeri ističu kao ključna. Riječ je o znanjima iz područja pravne regulative u IT sektoru, projektnoga menadžmenta, osnova financija, ekonometrije i digitalnoga marketinga.

Voditeljica studija:doc. dr. sc. Ivana Ogrizek Biškupić / ivana.ogrizek.biskupic@bak.hr

Specijalistički studij

Financijski menadžmentStudij je koji specijalizira

studente za praktičan rad na financijskim područjima

poduzeća iinstitucija u privatnom i

javnom sektoru. Studij pro-vodi specijalističku praksu

u obliku radionica, case studyja te raznim simula-cijama stvarnih poslovnih

problema uz znanstvenike ivodeće ljude iz poslovnoga

svijeta.

Voditeljica studija: dr. sc. Ivona Santini,

prof. v. š. / ivona.santini@bak.hr

Menadžment javnog

sektora

Studij Menadžment javnoga sektora zanimljiv je, izazovan, moderan i di-namičan program razvijen prema sličnim programima najuspješnijih učilišta u Eu-ropi i svijetu, a omogućava stjecanje znanja i vještina na razini stručnoga speci-jalista menadžera javnoga

sektora.

Voditelj studija: dr. sc. Zoran Pičuljan/zoran.piculjan@bak.hr

Na preddiplomskom stručnom studiju

moguće je upisati tri usmjerenja:

Na stručnom specijalističkom

diplomskom stručnom studiju

moguće je upisati tri studija:

34 35

36 37

NNajpopularnije i najbrojnije usmjerenje na preddi-plomskom stručnom studiju na našem Veleučilištu svakako je Poslovna ekonomija i financije. Prateći trendove i promjene potreba na tržištu rada i taj će smjer od iduće akademske godine doživjeti preo-bražaj. Više o novostima koje se uvode otkrio nam je novi voditelj usmjerenja, dr. sc. Miroslav Gre-gurek, kojega naši studenti već dobro poznaju kao profesora. No, sigurni smo da ne znaju da je riječ o zaljubljeniku u rock-glazbu, da je dugo bio DJ, radio na “baušteli” i da svoje slobodno vrijeme provodi na fitnessu s profesorom Vukičevićem. Mislite da vas muljamo? Možda. Provjerite u intervjuu...

Predstavite nam se ukratko — gdje ste odrasli, gdje ste se školovali?

Rođen sam u Vukovaru davne 1955. go-dine, točnije, 21. lipnja, što znači da mi je uskoro i rođendan, da se zna radi poklona. Jedino sam dijete u obitelji i zbog toga sam trebao biti razmažen, me-đutim, to je u Vukovaru bilo teško pa sam odlučio

biti roker. Zato sam rano počeo pušiti, puštati kosu i skupljati rock-ploče. Ali ispao sam roker štreber, kao i većina perspektivnih omladinaca, jer sam pohađao klasičnu gimnaziju. Nakon gimnazije, u to je vrijeme svatko išao na svoju stranu — neki u Beograd, a ja u Zagreb. Primili me na arhitekturu, vanjsku trgovinu, na ekonomiju i na turizam u Du-brovniku. Niti na jednom fakultetu nije bilo nikoga na hodnicima, osim na ekonomiji. I tako sam diplo-mirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, i to, zamislite, menadžment kod Mije Novaka. S obzirom na to da sam startao od početka kao pripravnik u banci na tom području, magistrirao sam kod po-kojnoga profesora Veselice na temi privatizacije. Mentor mi se teško razbolio pa sam doktorirao iz područja bankarstva pod mentorstvom profesora Lovrinovića, naravno, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Sve se to odvijalo uz rad i prirodno mi je bilo povezati praksu s teorijom, što inače tada baš i nije bilo uobičajeno. Međutim, taj je rad bio dosta ekscentričan.

Kako je po završetku školovanja tekao Vaš poslovni put?

Moj poslovni put tekao je vrlo krivudavo, mada sada sve izgleda pravocrtno. Već sam se za vrijeme studiranja družio s drugovima rokerima i drugovima DJ-ima. S obzirom na to da nemam sluha, postao san

Studij Poslovna ekonomija i financije pružat će stručna znanja koja pomažu pri brzom zapošljavanju, ali i pokretanju vlastitoga posla!

DJ honorarac na crno, odnosno radio sam neprijavljen u Big Benu, Karaki, Lapidariju, Kulušiću, Vili Rebar, Bakusu u Dubrovniku, na Malom Lošinju, u Picoku u Đurđevcu, Teatru ITD itd. Kako sam diplomirao u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu, perspektiva zapošljavanja bila je otprilike kao i danas — slaba. U struci mi je zapošljavanje bilo neizvjesno jer je tada na snazi bio stabilizacijski program i ograničavanje zapošljavanja u državnom sektoru, kao i danas. Moto je bio: odricanje za bolju budućnost. I ja sam tada pomislio, baš kao i mladi danas, da bi bilo pametnije da budem šljaker u dijaspori za tri puta veću plaću nego u Hrvatskoj. I otišao sam u Nizozemsku, gdje sam vrlo brzo došao na visoki položaj — na 40 m visoku “bauštelu” u British Petroleumu. Radio sam nekoliko mjeseci sve dok nisam pao s “bauštele”. I slomio ruku. Otad ne volim visoke položaje. S ob-

zirom na to da nisam imao radnu dozvolu, vratio sam se u Hrvatsku na liječenje. I, zamislite, tada sam otkrio neviđenu ljepotu naše zemlje. Sve mi je bilo ljepše nego u Nizozemskoj. Ljudi su se motali po gradu po kafićima, nitko nije radio i svi su bili sretni i zadovoljni. I siromašni. Ja sam ponovno počeo puštati ploče po noćnim klubovima, ali prihodi su mi bili nestalni pa sam opet otišao u Nizozemsku, ali ovaj put odlučan u namjeri da radim samo nisko. Međutim, vlasnik firme u kojoj sam radio pobjegao je s novcem i ženom kompanjona u Australiju pa više nije bilo firme, jedva da je i ulica u kojoj sam prije stanovao zadržala ime. Nasreću, bio sam s današnjom suprugom pa je ona radila. Svi su trčali za novcem i poslom. Taman sam se malo sredio i odlučio smiriti uz sadašnju suprugu, kada — „bam“. Poziv za JNA. Pomislio sam da bi bilo pametno da prijeđem u dijasporu kada sam već u inozemstvu, međutim, moja me mama oštro prekorila i zaprijetila mi preko telefona pa sam se odmah vratio u vojsku.

Gdje ste započeli svoju današnju karijeru?Dakle, sve sam poslove do zapošljavanja 1984.

godine u Udruženoj banci Hrvatske radio na crno, odnosno nitko me nije htio prijaviti, baš kao što ne žele ni današnje mlade. „Svirao“ sam tada u Tropi-kani u Interkontinentalu “na crno” i tamo upoznao direktora ljudskih resursa Udružene banke Hrvatske

Predstavljamo: dr. sc. Miroslav Gregurek

Savjet za mlade poduzetnikePokrenite svoj posao, ali prije toga si odgo-vorite na pitanja kakav posao, s čime i gdje ćete ga pokrenuti i kako ćete od toga zara-diti i to naplatiti. Ako ne znate, mi znamo, ili znamo tko zna! Javite se, komunicirajmo!

Mladi trebaju ostati u Hrvatskoj i boriti se za sebe i vlastitu širu obitelj jer nigdje neće biti doma osim ovdje.

Slobodno vrijeme provodim kod kuće u krugu obitelji, uvjeravajući suprugu kako sam super. A da ona to ustvari ne primijeti. Hobi mi je glazba i svaki slobodni trenutak provodim s njom.

38 39

Predstavljamo: dr. sc. Miroslav Gregurek

Rad u inozemstvu

Prednosti posla predavača na fakultetu

I ja sam tada pomislio, baš kao i mladi da-nas, da bi bilo pametnije da budem šljaker u dijaspori za tri puta veću plaću nego u Hrvatskoj. I otišao sam u Nizozemsku, gdje sam vrlo brzo došao na visoki položaj — na 40 m visoku bauštelu u British Petroleu-mu. Radio sam nekoliko mjeseci sve dok nisam pao s “bauštele”. I slomio ruku. Otad ne volim visoke položaje.

Ako kod ljudi koji me slušaju probudim ljubav prema poslu, odnosno našoj struci osjećam da im dajem alat za preživljava-nje. U današnjem svijetu to je nenadokna-diva komparativna prednost.

I budite sretni i optimistični,

nikada ne budite nesretni, to je

na poslu, ali i u životu jako

važno!

Želja mi je da se stručni

studij Poslovna ekonomija i financije ne

zamara masom nepotrebnih

činjenica nego da se temelji na vježbama i praktičnim

primjerima iz teorije kroz

stvarne poslovne modele.

koji me zaposlio u toj banci. Glavni je razlog toga što sam se odlučio uozbiljiti bilo to što sam dobio klinca. Tada sam čak još mislio da nešto mogu zara-diti u show-biznisu, pa sam se aktivirao i na Radiju 101 i Radiju Velika Gorica. S današnjom suprugom i dvojicom koji imaju sluha napravili smo band ZZUP, za koji znaju samo u našoj zgradi u kojoj stanujem, i to ne svi nego oni kojima sam rekao. Potrošio sam za to par tisuća na snimanje spota, koji se još može vidjeti na You Tubeu kao tipični primjer promašene investicije. Mislio sam u banci raditi koji mjesec jer me tada više privlačio elitni i plaćeniji posao u vanj-skoj trgovini, međutim, ostao sam u bankarstvu do zapošljavanja ovdje, na Baltazaru u Zaprešiću.

U bankarstvu ste stekli 30 godina radnoga iskustva i prošli razne funkcije?

Suprotno mojim očekivanjima, s vremenom me bankarstvo zainteresiralo, i u banci sam ostao go-tovo 30 godina. Počeo sam kao kreditni referent za investicije. Raspadom UBH-a 1990. godine prešao sam u PBZ te radio gotovo sve poslove osim portira

— od konstituiranja bilance banke do pretpristu-pnih fondova EU-a. Vodio sam centar za investi-cijske projekte, projektno financiranje, sudjelovao u pretvorbi i privatizaciji hrvatskih poduzeća, pa i same banke. Radio sam u analizi, na preuzimanju i vođenju poduzeća u vlasništvu banke, a i kao član nadzornih odbora uime banke i za njezin račun, na procjenama vrijednosti poduzeća, u nizu izrada investicijskih elaborata, budžeta i evaluacija inve-sticijskih fondova, na dokapitalizaciji, restrukturi-ranju i preuzimanju trgovačkih društava i izdavanju prvih globalnih obveznica RH. Sudjelovao sam u kampanji mirovinske reforme RH, formiranju PBZ Croatia obveznoga i dobrovoljnoga mirovinskog društva, te na formiranju PBZ-ovih investicijskih fondova, osmišljavanju fondova za nekretnine PBZ-a i Unit link fonda za osiguranje života. Vidite da bankarstvo nije dosadno!

Gdje još predajete osim na Baltazaru?Osim na Baltazaru povremeno radim honorarno

na Vernu i RRIF-u u Zagrebu. Inače sam započeo s ovim poslom prvo na VPŠ-u Libertas te nakon toga i na VPŠ-u Zrinski, međutim, tamo više ne radim.

Od ove akademske godine dobili ste ulogu vodi-

telja usmjerenja Poslovna ekonomija i financije, najbrojnijega usmjerenja na našemu fakultetu. Kakve kompetencije stječu naši studenti zavr-šetkom toga smjera?

Studij omogućava visoku razinu stručnoga obra-zovanja iz područja poslovne ekonomije i financija te razvija vještine i sposobnosti kroz primjere iz poslovnoga života, uz praktične vježbe i rad na projektima. Znanja koja studenti stječu za vrijeme studiranja prilagođena su strukturi i potrebama suvremenoga gospodarstva. Studenti usvajaju znanja koja su tržišno atraktivna i konkurentna te bi se trebali s lakoćom i brzo zapošljavati.

Po čemu biste Vi izdvojili taj studij u odnosu na druga usmjerenja, koje su njegove posebnosti?

Poduzetništvo je glavni pokretač gospodarstva u poduzeću, a i u cijeloj zemlji, pa i mogući izbor karijere, te se stoga tijekom trogodišnjega studija kod nas izučavaju svi aspekti i odrednice uspješnoga poduzetništva. Polazi se od osnovnih pojmova po-duzetništva i poduzetnika s mikro- i makroaspekta i kroz daljnje kolegije detaljnije se proučavaju sva poslovna područja i discipline koje čine moderno poslovanje poduzeća. Tako studenti imaju priliku naučiti i osposobiti se za rad na području financija, računovodstva, marketinga, prodaje, nabave, lo-gistike, kao i savladati bitne menedžerske funkcije nužne da bi se upravljalo bilo malim bilo srednjim ili velikim poduzećem, bilo u profitnoj ili neprofitnoj organizaciji.

Koje su novine koje planirate uvesti na to usmjerenje?

Želja mi je da znanja iz ekonomije i financija koja ovdje dajemo budu temeljna, praktična i potrebna u gospodarstvu i financijama. Želja mi je da struč-ni studij Poslovna ekonomija i financije omogući znanja koja pomažu kod brzoga zapošljavanja, ali i pokretanja vlastitoga posla, kako bi studenti postali poduzetnici i investitori. Želja mi je da se stručni studij Poslovna ekonomija i financije ne zamara masom nepotrebnih činjenica nego da se temelji na vježbama i praktičnim primjerima iz teorije kroz stvarne poslovne modele. Sve to mogu realizirati samo vrhunski menadžeri koji svoja znanja, iskustvo i strast prenose na studente.

Prema Vašemu mišljenju koliko je važno i za-što je bitno, nakon stručnoga preddiplomskog studija, obrazovanje nastaviti na nekom od spe-cijalističkih studija?

Trogodišnji studij Poslovna ekonomija i financi-je odlična je baza za daljnje, više obrazovanje na diplomskim studijima, a posebice na Projektnom i Financijskom menadžmentu. Trogodišnji studij zamišljen je kao temelj, osnova za poslovnu sposob-nost pojedinca, a na stručnim studijima on dobiva specijalistička znanja koja se mogu valorizirati na tržištu.

Dugi niz godina predajete studentima, što bi-ste izdvojili kao prednosti posla predavača na fakultetu?

Zaista je velik gušt kada nekome pomognete, mnogo veći nego kada netko pomogne vama. Ako kod ljudi koji me slušaju probudim ljubav prema businessu, odnosno našoj struci osjećam da im da-jem alat za preživljavanje. U današnjem svijetu to je nenadoknadiva komparativna prednost. Međutim, u tom poslu postoje i nedostatci, a s obzirom na okolnost da to niste pitali, neću ih niti isticati.

Koji je Vaš savjet našim diplomantima, što biste htjeli da imaju na umu na svojim budućim poslo-vima, u novim poslovnim izazovima?

Otkrijte vaše osobne preferencije i prednosti, u nečemu ste sigurno dobri, to će vas izdići iznad prosjeka i razviti u smjeru koji će vam omogućiti osobno zadovoljstvo na poslu. Ako niste svjesni svojih potencijala, budite dio tima ili vodite svoj vlastiti tim koji će vam pružiti sinergiju! I budite sretni i optimistični, nikada ne budite nesretni, to je na poslu ali i u životu jako važno!

Imate li neki savjet za naše studente koji žele pokrenuti vlastiti posao?

Neka pokrenu, ali prije toga neka si odgovore na pitanja kakav posao, s čime i gdje će ga pokrenuti i kako će od toga zaraditi i naplatiti to što zarade. Ako ne znaju, mi znamo, ili znamo tko zna! Javite se, komunicirajmo! Mislim da nikada prije mladi ljudi nisu imali više prilika za pokretanje vlastitoga posla, kao što je, npr., startup, jer im to omogućava internetizacija i naše članstvo u EU-u. To je svjetski hit! Mladi trebaju ostati u Hrvatskoj i boriti se za sebe i vlastitu širu obitelj jer nigdje neće biti doma osim ovdje.

Kako provodite slobodno vrijeme? Imate li neke hobije, nešto u čemu posebno uživate?

Slobodno vrijeme provodim kod kuće u krugu obitelji, uvjeravajući suprugu kako sam super. A da ona to ustvari ne primijeti. Hobi mi je glazba i svaki slobodni trenutak provodim s njom. Slušam uz jelo, uz rad i nerad, kada spavam i kada sam budan. Volim ići na fitness s profesorom Vukičevićem jer sam mršaviji od njega.

S prijateljima DJ-evima

Fešte u Zaprešiću

Mentor studentima na natjecanjima

S kolegom Vukičevićem

40 41

Student za 5+

OOd 44 projekta prijavljena na natječaj UNIver-zI-JA-DA Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), u suradnji s Ministarstvom turizma RH, Gradom Zagrebom i Udrugom Europske sveučilišne igre Zagreb-Rije-ka 2016., odabrala je timove s najboljim idejama u rješavanju zadataka tijekom održavanja Europskih sveučilišnih igara u Zagrebu i Rijeci u srpnju 2016. godine. Naši studenti Fran Nemec i Luka Krznarić Matarić svojom su kreativnošću i radom razoružali komisiju i pobijedili s projektom “All sides of Zagreb”!

Objasnite nam koncept vašega pobjedničkog projekta?

Fran: Projekt „All sides of Zagreb“ sastoji se od info-centra i organizacije društvenih aktivnosti za sve sudionike Europskih sveučilišnih igara. Info-centar će s pomoću brošura te društvenih mreža davati informacije o događanjima u gradu, prijevozu, ras-poredu natjecanja, aktivnostima koje organiziramo i ostalom što bi moglo biti korisno sudionicima igara. Društvene su aktivnosti brojne, istaknut ću samo neke: surađujemo sa svim muzejima u gradu Zagrebu i s njima ćemo osmisliti programe za sve koji ih žele posjetiti, agencija Nemo-Adria organizirat će posjete svojemu adrenalinskom parku, u suradnji s Hrvatskim šumama i Parkom prirode Medvednica organizirat ćemo planinarski izlet na Sljeme, u sklopu kojega će svi sudionici dobiti po jednu sadnicu drveta koju će posaditi na dogovorenoj lokaciji i tamo će napraviti park Europskih sveučilišnih igara.

Tko je idejni začetnik projekta?Fran: Idejni je začetnik projekta kolega Luka.

Kako ste se odlučili prijaviti na natječaj?Luka: Započeli smo s nekoliko pokušaja pisanja

i realizacije raznih projekata iz područja turizma i kulture s ciljem razvoja novih aktivnosti. Problem je s tim prvim projektima bio što su rađeni na teme-lju ideja bez konkretnoga natječaja za financiranje projekta. Kada smo vidjeli mogućnost prijave za

natječaj UNIverzI-JA-DA, odlučili smo spojiti neko-liko segmenata iz prethodnih ideja i stvorili smo „All sides of Zagreb“.

Fran: Natječaj nam se sam po sebi činio zanimljivim, cijeli je tim prilično kreativan i pomalo poduzetnič-koga duha te nam se to činilo kao idealna prilika da se okušamo u tako nečem.

Kako se razvila ideja?Fran: Ideja se razvila postepeno i daleko je od po-

četnoga koncepta s kojim smo ušli u finale. Kako svi manje-više putujemo, pošli smo od samih sebe i naših iskustava kada dođemo u novi grad. Postavili smo si razna pitanja kao, naprimjer: Kako se snala-zimo u novoj sredini? Gdje dobivamo informacije o događanjima? Komu se obratiti ako se izgubimo? Koja mjesta treba posjetiti? i sl., i s pomoću toga smo razradili cijeli projekt.

Luka: Pisanje projektne ideje započeli smo u srpnju 2015. godine. Razradom se projekt mijenjao ovisno o novim idejama i mogućnostima koje su se otvarale. Nekoliko dana prije kraja roka za predaju dogovorili smo konzultacije u HAMAG-BICRO-u kako bi pogledali našu projektnu ideju i dali nam povrat-nu informaciju jer je tema projekta bila slobodna, nije bilo određeno čime bi se projekt trebao baviti niti na koji način. Tom su nas prilikom obavijestili da je natječaj podijeljen na tri odvojena dijela i da nam je projekt preopširan. Nakon toga odlučili smo fokusirati se samo na Zagreb i nastavili s preo-blikovanjem projektne ideje u aktivnosti koje se održavaju samo u Zagrebu.

Fran Nemec student je

prve godine Menadžmenta u kulturi i član

Udruge studenata grada Zagreba.

Imali smo stvarno odličnu mentoricu, koja nam je bila na raspolaganju u svakom trenutku te nam pomagala u pripremama za finale.

Riječ je o projektu za nekoliko tisuća ljudi koji će trajati dva tjedna tako da je svaki detalj bitan i organizacija treba biti na najvišem nivou.

Luka Krznarić Matarić i Fran Nemec, Baltazarovci pobijedili na natječaju UNIverzI-JA-DA

sasvim novi svijet!otvorio nam je

Ovaj projekt

Luka Krznarić Matarić student je treće godine Menadžmenta u kulturi, predsjednik Udruge studenata grada Zagreba i radi na HRT-u.

Kako je teklo natjecanje?Luka: Nakon što smo poslali projektni prijedlog

i saznali da smo prošli u finale, krenuli su sastanci s potencijalnim partnerima u vezi s realizacijom i pisanjem samoga projekta. Prilikom pisanja bilo nam je bitno da sve navedeno u projektu bude provjereno te smo odradili sastanke sa svima koji su nam po-trebni za realizaciju. Tu smo upoznali našu mentoricu, Laticu Ivković, bez čije pomoći i uputa vjerujem da ovaj projekt ne bi bio ostvariv. Nakon što smo sve potrebno odradili i napisali projekt, prokomentirali smo ga s profesorom Jadranom Antolovićem i poslali ga na natjecanje.

Fran: Kada smo ušli u finale, nismo ni sami znali što

nas čeka i hoćemo li uspjeti, no svi koje smo kontaktirali i predstavili im projekt imali su pozitivne reakcije i to nam je bio dodatan vjetar u leđa. Imali smo stvarno odličnu mentoricu koja nam je bila na raspolaganju u svakom trenutku te nam pomagala u pripremama za finale. Unatoč svemu bilo je mnogo posla, mnogo neprospavanih noći i trenutaka neizvjesnosti.

Kakve su bile reakcije nakon što ste saznali za rezultate natječaja?

Luka: Rezultate smo saznali upravo nakon pitcha, mi smo bili posljednji tim koji je održao pitch prije odluke o pobjednicima. Reakcija… šok i nevjerica, ja sam se nadao pobjedi, ali kada se ostvarila, nisam

43

Student za 5+ Luka: Baltazar me oduševio na prvu Kako ste se odlučili za studiranje na Balta-zaru?Fran: Odluka da upišem Baltazar pala je sasvim slučajno, na prijedlog prijatelja, no presudio je smjer Menadžment u kulturi, koji mi se jako svidio jer je spoj svega što me zanima te me stavlja u doticaj sa svijetom medija, kulture, filma, kazališta i ostaloga.Luka: Za studiranje na Baltazaru odlučio sam se nakon što sam nekoliko puta posjetio Veleučilište s kolegom koji je tada bio druga godina Menadžmenta u kulturi. Tada sam bio student Sveučilišta u Zagrebu i bio sam vrlo nezadovoljan studijem. Nakon posjeta Baltazaru bio sam oduševljen viđenim i već sljedeće godine upisao sam Menadžment u kuturi.

Ne postoji previše mjesta na kojima bismo mogli steći isto ili iskustvo slično ovomu i baš to daje posebnost našemu projektu. Požuri i budi dio naj ekipe i #ostavitrag :)

Prijave na volontiram.eug2016.com

LJETO za pamćenje je pred vratima!

Uhvati last-minute let za volontiranje na #EUG2016!

mogao vjerovati. Nakon završetka proglašenja cijeli je tim sjeo na kavu i već smo dogovarali koji su nam sljedeći koraci u realizaciji.

Fran: Malo je reći da smo bili iznenađeni, ipak svi smo relativno novi u tome i nismo očekivali da će to imati takav odjek u javnosti i medijima. Tek kada se sve malo sleglo, shvatili smo što smo učinili i što je dalje pred nama.

Što vam znači ovaj uspjeh?Luka: Ovaj uspjeh znači mi jako puno, smatram da

je iskustvo koje usvajamo tijekom realizacije ovoga projekta izvrsno i bitno. Također, smatram da ne po-stoji previše mjesta na kojima bismo mogli steći isto ili slično iskustvo i da baš to daje posebnost ovomu našem projektu.

Fran: Znači mi mnogo jer mi omogućuje da znanja koja sam stekao na fakultetu primijenim u praksi, također, otvorio mi je vrata u jedan sasvim novi svijet te ovo sigurno neće biti posljednji projekt na kojem ću raditi.

Koliko je posla još pred vama za potpunu rea-lizaciju projekta?

Luka: Posla ima mnogo, trenutno smo u procesu finalnih dogovora s partnerima i aktivno se radi na tome da što prije sve završimo i potpišemo ugovore. Do igara je ostalo još šezdesetak dana i želim što prije finalizirati sve dogovore kako bi sve bilo gotovo prije početka. Cilj nam je da što bolje i kvalitetnije doče-kamo sudionike kako bismo imali najbolje moguće iskustvo na EUG-u 2016.

Fran: Radimo “punom parom” kako bi sve bilo go-tovo na vrijeme i trenutno smo u fazi razrade svih aktivnosti s našim partnerima. Riječ je o projektu za nekoliko tisuća ljudi koji će trajati dva tjedna tako da je svaki detalj bitan i organizacija treba biti na najvi-šem nivou. Do početka Igara ostalo je malo tako da svaki slobodan trenutak koristimo da bismo radili na projektu. Držite nam fige da sve dobro prođe ;)

42

44 45

Studentski zbor Veleučilišta Baltazar Zaprešić je u okviru Akademije regionalnoga razvoja organizirao Dan otvo-renih vrata Europske unije povodom Dana Europe. Studenti su imali priliku bolje upoznati programe EU-a i mo-gućnosti EU fondova kroz zanimljiva predavanja mladih ljudi koji rade na projektima koje financira EU.

Program je započeo predstavlja-njem projekata i projektnih prijedloga Veleučilišta Baltazar Zaprešić. Profe-sorica Ksenija Stojaković prezentirala je program Academic writing online, na kojem radi zajedno s kolegama s Fachhochschule Burgenland (austrij-sko Veleučilište Burgenland iz Eisen-stadta) i još pet partnera iz Srednje i Istočne Europe. Riječ je o seriji snimljenih predavanja, tekstova i prezentacija s uputama za izradu završnoga diplomskog rada i/ili izradu znanstvenoga ili pak stručnoga rada.

Profesorica Lana Domšić predstavila je projekt Clustering Creativity, kojemu je cilj povezati akademsku zajednicu s izazovima koje donosi digitalna ekonomija te ići ukorak s brzorastućim kreativnim poduzećima čiji su poslovni modeli temeljeni na kreativnosti i digitalnoj pismenosti u kreativnim medijima. Na projektu Clustering Creativity, uz Baltazar, surađuju i Vilnius Gediminas Technical University, Digital Academy, VRP Hill+Knowlton Strategies, Stuttgart Media University, RISEBA i Edinburgh Napier University.

Uz taj, studentima je govorila i o projektu koji je tek u pri-premi za natječaj Programa prekogranične suradnje Slove-nija-Hrvatska, a zove se Rimski put – Turistička valorizacija arheoloških lokaliteta stvaranjem kulturno-turističke rute “Savska dolina”. Veleučilište se također priprema i za pro-gram unaprjeđenja kvalitete naših studijskih programa u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, a s čime je studente upoznala Vesna Kotarski, savjetnica Veleučili-šta za EU fondove.

Nakon upoznavanja s programima koje Veleučilište Bal-tazar trenutno provodi ili planira pokrenuti studentima su o svojim iskustvima rada na sličnim projektima govorili i predstavnici četiriju organizacija civilnoga društva. Kako oni realiziraju svoje ideje u djelo i koja su njihova iskustva u radu na ovakvim projektima, pričali su predstavnici Re-habilitacijskoga centra za stres i traumu, Udruge Sirius, Inicijative mladih za ljudska prava i Volonterskoga centra Zagreb. Kraj programa bio je rezerviran za nagradni kviz “How EU are you?”, kroz koji su naši studenti dobili priliku provjeriti svoje znanje o Europskoj uniji.

Europska unija

Clustering Creativity naziv je međunarodnoga Erasmus+

projekta kojemu je cilj povezati akademsku zajednicu s izazovima koje donosi digitalna ekonomija, te ići u korak s brzorastućim kreativnim poduzećima čiji su poslovni modeli temeljeni na kreativnosti i digitalnoj pismenosti u kreativnim medijima.

Ovaj kompleksan projekt, koji do-nosi moderan modul usmjeren struč-

nim znanjima, vodi profesorica Lana Domšić, a sudjeluju predavačica Stella Antolović i profesor Stjepan Lacković, dok je koordinatorica projekta ispred Veleučilišta, Vesna Kotarski. Projekt Clustering Creativity okuplja brojne partnere iz područja obrazovanja i marketinga poput Vil-nius Gediminas Technical University –a vodeće litavska institucija za obrazovanje u tehnološ-kom sektoru koja poseban naglasak stavlja na razvoj kreativnih profesionalaca u marketingu

novih online medija, zatim Digital Academy –a edukacijskog i certifikacijskog centra u području online marketinga, oglašavanja i

kreiranja sadržaja, VRP Hill+Knowlton Strategies – vodeće komunikacijske konzultantske agencije s najdužim

iskustvom na litavskom tržištu, Stuttgart Media University – jedine visokoškolske

institucije u Europi koja pokriva sva me-dijska područja uz široki spektar medijske

ekspertize, RISEBA –e jedne od prvih visokoobra-zovnih institucija u Latviji s misijom spajanja modernoga poslovanja i kreativnih industrija i

Edinburgh Napier University – sveučilište koje je rangirano u TOP 10 engleskih modernih

visokoškolskih ustanova, te je kreator Centra za interakcijski dizajn.Cilj je projekta kreirati online module te

sučelje koje će povezati studente visokoškol-skih institucija s marketinškim profesionalcima te malim i srednjim poduzećima. Budući bi studenti tako trebali biti oni koji će nuditi svoja kreativna rješenja na raznim platformama online marketinga upravo marketinškim profesionalcima i raznim poduzećima.

● okupiti studente, njihove mentore i marketinške tvrtke u internacionalnu zajednicu oko teme novih online medija s ciljem brže zapošljivosti studena-ta koji se bave novim medijima i tehnologijama.

● pripremiti studente za sudjelovanje u novoj medijskoj zajednici kroz razvoj njihovih vještina u kreiranju marketinški profitabilnih medijskih pro-dukata koji ispunjavaju rastuće potrebe srednjih i malih poduzeća te društvenoga poslovanja.

● stvoriti platformu na kojoj će studenti moći dijeliti ideje, medijske produkte te razvijati poduzetničke vještine, na kojoj će profesori moći poduprijeti studente i osigurati povezivanje studenata i svijeta rada, na kojoj će tvrtke koje se bave internetskim marketingom moći stimulirati upotrebu novih oglašivačkih tehnologija namije-njenih malim i srednjim poduzećima, a sve s ciljem razvijanja novih medijskih proizvoda.

● stvoriti uvjete da studenti tijekom studiranja steknu prepoznatljivo poslovno znanje, vještine medijske produkcije i marketinga, što uključuje internetsko oglašavanje te prodajne tehnike po-trebne na suvremenom poslovnom tržištu.

● projekt će uključivati 200 studenata koji će pohađati online marketing modul (Q1); 75 pred-stavnika poduzeća i 100 članova konferencija koji će biti pozvani da postanu članovi Creator Huba – zajednice gdje će biti moguće regrutirati studente, razvijati online marketinške proizvode te učiti od drugih.

Dani otvorenih vrata Europske unije na Veleučilištu Baltazar Zaprešić

Veleučilište Baltazar na međunarodnom

projektu Clustering Creativity

CILJEVI PROJEKTA

46 47

SSpecijalistički diplomski stručni studij Projektni menadžment koji je pokrenulo Veleučilište Baltazar Zaprešić u suradnji s Institutom Ruđera Boškovića trenutačno je najbrojniji studij Veleučilišta, koji po-hađa više od 400 studenata, a skoro 900 ih je već diplomirala, a ove je godine proslavio svoj deseti rođendan. Iako sve više obrazovnih institucija nudi različite oblike obrazovnih programa vezanih uz područje projektnoga menadžmenta, za sada je takva vrsta cjelovitoga studija još uvijek jedinstvena na području Hrvatske.

Što ga čini toliko jedinstvenim upitali smo zamje-nika voditelja specijalističkoga diplomskog stručnog studija Projektni menadžment Zlatka Barilovića, univ. spec. oec., v. pred., koji je i sam završio taj studij, i to kao student prve generacije.

Veleučilište Baltazar Zaprešić prva je obrazov-na ustanova koja je u Hrvatskoj pokrenula takav studij. Koja je njegova posebnost i za što su sve educirani diplomanti Projektnoga menadžmenta?

U skladu s dopusnicom i studijskim programom Veleučilišta studenti specijalističkoga diplom-skog stručnog studija Projektni menadžment osposobljavaju se za pripremu početka (project start-up) i vođenje projekta kojim poduzeća plani-raju i izvode svoje operativne i razvojne projekte; pripremu i vođenje projekata u projektno usmje-renim poduzećima, od faze pripreme, izvođenja te faze obvezne garancije; sudjelovanje u pripre-mi i vođenju složenih znanstveno-istraživačkih projekata, pripremu i vođenje projekata u javnom sektoru; pripremu i vođenje projekata korište-nja vanjskih fondova, posebno fondova EU-a, te organiziranje cjelovita rada u organizacijama u kojima će specijalisti djelovati. Posebnost toga studija jest u tome što ga podjednako upisuju studenti koji su svoje prethodno obrazovanje završili u vrlo različitim područjima, kao što su npr. ekonomija, pravo, građevinarstvo, IT, itd. Studij je završilo čak i nekoliko doktora znanosti koji su procijenili da im je uz njihovo temeljno područje obrazovanja velik nedostatak bilo upravo nepo-znavanje područja projektnoga menadžmenta, a o kojemu znatno ovisi i učinkovitost njihovih znanstvenih projekata, posebno mogućnosti njihova financiranja.

Razvoj studija koji će slijediti najnovije svjetske trendove u projektnom menadžmentu10 godina Specijalističkoga diplomskog studija Projektni menadžment

Intervju: Zlatko Barilović, univ. spec. oec., v. pred. Studenti Projektnoga menadžmenta imaju priliku steći i međunarodno priznati certifikat IPMA-e?

Tako je, dodatnu specifičnost studiju daje i dugo-godišnja suradnja s Hrvatskom udrugom za uprav-ljanje projektima (HUUP), najvećom strukovnom organizacijom za projektni menadžment u Hrvatskoj. Upravo je HUUP dio International Project Manage-ment Associationa (IPMA), najstarijega udruženja za projektni menadžment u svijetu, s više od 60 nacionalnih članica, i najvažniji dio suradnje svaka-ko je ta dodatna usluga koju pružamo studentima tijekom studija, a to je mogućnost da uz diplomu prema posebno povoljnim uvjetima steknu i me-đunarodno priznate certifikate s područja projek-tnoga menadžmenta, u skladu s certifikacijskim sustavom IPMA-e.

Koliko je do sada naših projektnih menadžera steklo taj certifikat?

Od 2010., od kada provodimo certifikaciju na Ve-leučilištu, već je više od 200 studenata steklo cer-tifikat IPMA-e, koji im pruža dodatnu konkurentsku prednost na globalnom tržištu rada, na što smo posebno ponosni. Osim certificiranja studenata, studij Projektnoga menadžmenta postao je i prvi studij u Hrvatskoj, ali i u široj regiji, s oznakom IPMA REG, koja potvrđuje usklađenost specijalističkoga diplomskog stručnog studija Projektni menadžment s IPMA-inim pravilima. Registracijski kod IPMA REG nalazi se na dopunskim ispravama o studiju (di-ploma supplement).

Osim certificiranja, suradnja s HUUP-om rezulti-rala je i brojnim drugim zajedničkim aktivnostima?

Tako je, svakako bih izdvojio suorganizaciju znanstveno-stručnih skupova s tematikom pro-jektnoga menadžmenta održanih 2011. i 2014. u Zagrebu, a posebno je važna organizacija i 27. IPMA World Congressa održanog 2013. u Dubrovniku. Na kongresu je sudjelovalo više od 700 sudionika iz cijeloga svijeta. Tu su i razni projekti u kojima tijekom studija imaju priliku sudjelovati studenti Projektnoga menadžmenta, a u sklopu organizacije mladih projektnih menadžera pod nazivom Young Crew Croatia, koji djeluju u sklopu HUUP-a.

Dokaz odličnoga programa i rada svakako su i sjajni rezultati koje studenti Projektnoga me-nadžmenta kontinuirano postižu na raznim stu-dentskim natjecanjima?

Da, posebno smo ponosni na činjenicu da naši stu-denti Projektnoga menadžmenta svoja teorijska i praktična znanja konstantno potvrđuju sudjelova-njem u različitim studentskim projektima i osvajaju visoke pozicije na raznim domaćim i međunarodnim natjecanjima. Tu bih izdvojio Case Study Competition, Global eCollaboration Competition, Business Plan Contest, Social Impact Award, Global Social Ventu-re Competition, Hrvatska pamet Hrvatskoj, Project Management Championship, Project Management Awards itd. Kroz suradnju koju je naš Alumni klub Bal-tazar pokrenuo s udrugom Multitasking menadžera – poslovni klub, naši su studenti iskoristili priliku i

Projektni menadžment postaje sve više prepoznat i u Hrvatskoj, vidi se u podatcima nekih istraživanja koja otkrivaju da je potražnja za osposobljenim projektnim menadžerima značajno porasla, a prosječna je neto plaća znatno viša od prosječne plaće u Hrvatskoj

Specijalistički diplomski stručni studij Projektni menadžment koji je pokrenulo Veleučilište Baltazar Zaprešić u suradnji s Institutom Ruđera Boškovića trenutačno je najbrojniji studij Veleučilišta specijalistički diplomski, koji pohađa više od 400 studenata, a skoro 900 ih je već diplomirala

48 49

Intervju: Zlatko Barilović, univ. spec. oec., v. pred.

Zlatko Barilović, univ. spec. oec., viši predavač, IPMA-in certificirani projektni menadžer (CPM)Nakon završenoga preddiplom-skog studija Poslovanje i uprav-ljanje diplomirao je na specija-lističkom diplomskom stručnom studiju Projektni menadžment na Veleučilištu Baltazar Zaprešić, nakon čega je završio poslijedi-plomski specijalistički studij Mar-keting na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Trenutno je polaznik doktorskoga studija Menadžment na Ekonom-skom fakultetu u Osijeku. Član je International Project Management Associationa (IPMA) te je član predsjedništva Hrvatske udruge za upravljanje projektima (HUUP). Na Veleuči-

lištu Baltazar Zaprešić predaje Osnove menadžmenta, Projektni menadžment 1, Projektni me-nadžment 2 i Planiranje i pokreta-nje projekta – praktikum. Na istom Veleučilištu trenutno je i zamjenik voditelja studija Projektni menadžment. Autor je više od 25 znanstvenih i struč-nih radova te voditelj nekoliko razvojnih projekata Veleučilišta Baltazar Zaprešić. Autor je jedne i urednik četiriju knjiga s područ-ja menadžmenta i projektnoga menadžmenta. Za više informacija o studiju obra-tite mu se na zlatko.barilovic@bak.hr ili ga potražite na LinkedInu.

povezali se s uglednim menadžerima iz Hrvatske kroz program mentoringa, na što ćemo ih sigurno poticati i u godinama koje slijede. I ove godine potaknut ćemo ih da se uključe u projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj, u kojemu se mogu natjecati sa svojim projektima pripremljenima za vrijeme studija, u čemu ćemo im mi nastavnici biti najveća podrška. U planu je i nasta-vak uključivanja naših studenata u mnoge projekte u organizaciji Hrvatske udruge za upravljanje projektima i Young Crewa Croatia, a očekujemo i daljnje povećanje broja naših stu-denata koji će postati međunarodno certificirani projektni menadžeri prema IPMA-inu sustavu.

Zašto je projektni menadžment danas bitan?

Koliko je danas važna struka projektnoga menadžmenta i ob-razovanje projektnih menadže-ra dovoljno govori podatak da se prema procjeni Svjetske banke čak 21 posto svjetskoga BDP-a na godinu ostvaruje investicij-skim aktivnostima, odnosno projektima. Ako tim projektima dodamo one koji nemaju investicijski karakter, može se zaključiti da se gotovo trećina poslovne aktivnosti čovječanstva odnosi na rad na projektima. S druge pak strane, prema saznanji-ma iz nekih međunarodnih istraživanja, samo se otprilike trećina projekata izvede u okviru predvi-đenih troškova, predviđenoga vremena i s predvi-đenom kvalitetom rezultata. Jedan od razloga ne tako dobre uspješnosti projekata leži u činjenici što ljudi koji sudjeluju u izvođenju projekata često ne posjeduju kompetencije potrebne za uspješno upravljanje njima.

Kakva je potražnja za menadžerima ove vrste u Hrvatskoj?

Da projektni menadžment postaje sve više prepo-znat i u Hrvatskoj, vidi se u podatcima nekih istraži-vanja koja otkrivaju da je potražnja za osposobljenim projektnim menadžerima značajno porasla, a pro-sječna je neto plaća znatno viša od prosječne plaće u Hrvatskoj. Zanimljiva je i činjenica da se projektni menadžeri traže u gotovo svim djelatnostima, kao što su npr. IT, telekomunikacije, financije, graditeljstvo, strojarstvo, brodogradnja, farmaceutska industrija itd. Ti podatci svakako govore u prilog činjenici da je projektni menadžment interdisciplinarno područje znanosti i da će perspektiva i uloga navedenoga za-nimanja u budućnosti biti sve veća. Zato je ovaj studij odlična prilika za nastavak studiranja svim našim studentima preddiplomskih studija (Poslovanja i upravljanja – bez obzira na usmjerenje, a posebno novoga, IT studija) ali, naravno, i svima ostalima koji dolaze s bilo koje druge visokoobrazovne in-stitucije. Zbog svega navedenoga jasno je da je već sada potražnja za ljudima na tržištu rada s visoko-

razvijenim projektnim kompetencijama sve veća, a postoji i trend daljnjega rasta u bu-dućnosti.

Koji su planovi za budućnost i razvoj studija?

S obzirom na to da je u današnjem poslovnom svijetu

potrebno konstantno pratiti razvoj svake struke, tako se i studij Projektni menadžment mora stalno prilagođavati ako želimo i dalje održati svoju kon-kurentnost na tržištu. Zbog toga našim studentima moramo nuditi program koji će biti usklađen s po-trebama tržišta rada i slijediti najnovije svjetske trendove. Određene promjene unutar studijskoga programa već su napravljene, međutim, od iduće akademske godine planiramo uvesti i nekoliko novih kolegija koji bi se bavili najnovijim trendovima u području projektnoga menadžmenta, kao što su, npr., agilni projektni menadžment, ICT u multiprojek-tnom okruženju, upravljanje virtualnim projektnim timovima itd. Također planiramo dodatno vred-novati i izvannastavne uspjehe naših studenata s različitih projekata i studentskih natjecanja kako bismo ih dodatno motivirali na što veći angažman tijekom studija, što je od posebne važnosti za naše redovite studente. Uz sve prije navedeno, planira se i pokretanje specijalističke prakse u suradnji s nekim od vodećih stručnjaka i njihovih organizacija s područja projektnoga menadžmenta na području Republike Hrvatske, pa i šire.

Svečana dodjela

Iza nas je još jedna svečana dodjela među-narodnih certifikata International Project Ma-nagement Associationa (IPMA) za studente specijalističkoga diplomskog stručnog studija Projektni menadžment. Trideset i sedam novih studenata službeno je dobilo međunarodne certifikate, a tom su prigodom predstavljeni i projekti suradnje između Veleučilišta Baltazar Zaprešić / Alumni kluba Baltazar i Hrvatske udruge za upravljanje projektima / Young Crewa Croatia.

Dodjelu certifikata vodio je dr. sc. Milan Jurina, prof. v. š., zamjenik dekana na Veleučilištu Bal-tazar Zaprešić, uz višega predavača i zamjenika voditelja specijalističkoga diplomskog stručnog studija Projektni menadžment, Zlatka Barilovi-ća, univ. spec. oec., i dopredsjednika Hrvatske udruge za upravljanje projektima, prof. dr. sc. Vladimira Skendrovića.

U Republici Hrvatskoj trenutno je oko 750 osoba steklo IPMA-ine međunarodne certifika-te za projektne menadžere, od čega je njih 439 certificirano na razini D. Studenti Projektnoga

menadžmenta Veleučilišta Baltazar Zaprešić s 205 certifikata čine gotovo 50% od ukupnoga broja certificiranih osoba u Republici Hrvatskoj na razini D. Trenutno je u svijetu otprilike 250.000 osoba steklo certifikate sukladno IPMA-inu Four Level certifikacijskomu sustavu. Certificiranje studenata Projektnoga menadžmenta odvija se u suradnji s Hrvatskom udrugom za upravljanje projektima, s kojom Veleučilište surađuje od 2010. godine. Hrvatska udruga za upravljanje projektima predstavnica je Hrvatske u IPMA-i, koja okuplja nacionalne članice iz 62 države.

Studenti Projektnoga menadžmenta Veleučilišta Baltazar Zaprešić s 205 certifikata čine gotovo 50% od ukupnoga broja certificiranih osoba u Republici Hrvatskoj na razini D.

Međunarodno certificirano novih 37 studenataSvečana dodjela IPMA-inih certifikata studentima Projektnoga menadžmenta

50 51

DDislocirani studij Biograd na Moru

S obzirom na to da sam sedam godina bio na Sveučilištu u Zadru na više odjela i studija, ovo je za mene izazov. Želim, kao stručna i kompetentna osoba, ovaj studij u Biogradu na Moru učiniti prepoznatljivim i poželjnim za studente iz okruženja.

Novi voditelj Dislociranoga studija Biograd na Moru dr. sc. Pave Ivić

Dr. sc. Pave Ivić završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu, gdje je i magistrirao, a doktorski je studij završio na Sveučilištu u Zadru, gdje s obitelji živi više od 20 godina.

Naš dugogodišnji profesor, a od ove godine i vo-ditelj Dislociranoga studija Biograd na Moru, može se pohvaliti tridesetogodišnjim radnim iskustvom u gospodarstvu, poduzetništvu i bankarstvu te statusom učitelja/trenera poduzetništva. Radio je u INA-i Zagreb te u tvrtki Gramat građevinarstvo u Zadru, u kojoj je na funkciji generalnoga direk-tora dobio i Nagradu grada Zadra 1988. godine za najuspješniji gospodarski subjekt. 2001. godine osnovao je Centar za poduzetništvo Zadarske županije, instituciju za poticanje i razvoj podu-zetništva, koju je vodio pet godina, nakon čega postaje direktor Croatia banke u Zadru.

Bankarstvom se bavi do 2014. godine kada dolazi na Veleučilište Baltazar Zaprešić, na kojemu predaje nekoliko kolegija – Mikroekonomija, Ekonomika poduzeća, Budžetiranje kapitala, a od ove je aka-demske godine i voditelj dislociranoga studija u Biogradu na Moru. Na pitanje što za njega znači ovaj novi korak i odgovornost odgovara da mu je to jedan veliki izazov.

„S obzirom na to da sam sedam godina bio na Sveučilištu u Zadru na više odjela i studija, ovo je za mene izazov. Želim, kao stručna i kompetentna osoba, ovaj studij u Biogradu na Moru učiniti pre-poznatljivim i poželjnim za studente iz okruženja. Cilj je jačanje znanstvene baze ovoga područja, spoj znanja i prakse, gdje će Veleučilište Baltazar biti „generator razvoja“ s potencijalom mladosti. Ovaj dislocirani studij mora sukreirati stanje u ovoj regiji, a Veleučilište Baltazar treba biti kulturni centar za Biograd na Moru te u svemu naći strasti kako bi bilo uspješno. Vjerujem da to može.“

Cilj je ojačati znanstvenu bazu ovoga područja spajanjem znanja i prakse na Veleučilištu Baltazar kao „generatoru razvoja“

Terenska nastava u Paškoj sirani

VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ – DISLOCIRANI STUDIJ BIOGRAD NA MORU

Studenti Dislociranog studija Biograd na Moru u sklopu kolegija “Ekonomika poduzeća” ponovno su posjetili otok Pag gdje su imali te-rensku nastavu u organizaciji profesora Pave Ivića. Posjetili su Pašku siranu kao primjer dobre i uspješne prakse, nakon čega su posjetili i Muzej soli u gradu Pagu.Da je riječ o proizvođačima najboljih sireva na svijetu, potvrđuju i broj-na priznanja kojima se Paška sirana može pohvaliti. Studenti su ovom prilikom dobili uvid u žive primjere proizvodnje i tržišnog funkcionira-nja poduzetnika u regiji, a zajedničko druženje u ugodnom ambijentu nastavilo se i u “paškoj konobi”.

PRIJAVE I UPISI – AKADEMSKA GODINA 2016./2017.Razredbeni rok – srpanjPrimanje prijava: 1. lipnja – 15. srpnja 2016.

DISLOCIRANI STUDIJRazredbeni ispit: 22. srpnja 2016.Upisi: 23. srpnja 2016.

Razredbeni rok – rujanPrimanje prijava: 1. – 16. rujna 2016.

DISLOCIRANI STUDIJ Razredbeni ispit: 23. rujna 2016.Upisi: 24. rujna 2016.

Razredbeni rok – listopadDISLOCIRANI STUDIJPrijave: 03. – 13. listopada 2016.Razredbeni ispit 14. listopada 2016.Upisi: 15. listopada 2016.

52 53

G „Great things are done by a series of small things brought together“ – riječi su to velikoga Vinceta Van Gogha, a upravo je tom rečenim Vanja Andrić započeo svoje predavanje na Veleučilištu Baltazar Zaprešić.

Direktor Founder Institutea Zagreb prepoznao je potencijal naših studenata te se odazvao na poziv profesora Vladimira Žanića. Podsjećamo, Vanja An-drić redoviti je gost na našim predavanjima te se kod njega uvijek traži stolica više. Tema ovoga predavanja bila je “Pristup pokretanju i prezentiranju startupa”.

„Ako je toliko jednostavno pokrenuti startup, zašto brojka uspješnih poduzetnika stagnira?“

Andrić je postavio pravo pitanje kojim je zaintrigirao okupljene u dvorani. „Pristup poduzetnika prilikom prezentacije startupova je pogrešan – većina njih ide linijom manjega otpora i stavljaju fokus na ono što je jednostavno, umjesto na ono što vole“, rekao je Andrić te dodao kako je za uspješno razvijanje star-tupa ponekad potrebno više od 12 sati rada dnevno.

No, kako uopće pokrenuti startup? Za početak, važno je imati jasnu viziju, odnosno

inspiraciju koja nas konstantno vuče prema nečemu većem – našemu krajnjem cilju. Prema Andriću, krajnji cilj svakoga poduzetnika morao bi biti zadovoljan korisnik. Prema statističkim podatcima startupi koji se fokusiraju na upoznavanje i otkrivanje korisnika (customer development) uspješniji su od onih koji

prate tradicionalni pristup razvoju proizvoda. Kako bismo što bolje odgovorili na potrebe koje

postoje na tržištu te samim time stvorili konku-rentsku prednost, bitno je da postanemo stroj za ideje. Andrić napominje kako je vizualizacija ključ kreativnosti. Kroz svakodnevno korištenje raznih metoda kreativnoga razmišljanja (“pet puta zašto”, oluja mozgova, “šest šešira”) razvijamo svoj mozak te se odmičemo od tradicionalnih razmišljanja koja nisu nimalo inovativna.

Kroz segmentaciju tržišta bitno je naći ciljanu sku-pinu te prilagoditi našu ideju novim saznanjima o željama i potrebama naših potencijalnih korisnika. Andrić naglašava kako je ključno otkriti što korisnik stvarno treba, a ne ono što misli da treba.

Elevator pitch tehnika je predstavljanja koja se najčešće koristi prilikom prezentiranja samih star-tupova. Prezentiranje se izvodi tako da predstavljač kroz dvije do tri minute da jasne informacije o sebi, svojoj ideji, navede konkurentsku prednost i jasno istakne svoje ciljeve u budućnosti. Cilj je te tehnike zaintrigirati potencijalne partnere i kupiti još vre-mena kako bismo detaljnije objasnili svoju ideju te, na kraju krajeva – uspješno prodali svoj proizvod.

Vanja je svoje predavanje završio s nekoliko reče-nica koje je uputio našim studentima: „Za vas, mlade studente i buduće poduzetnike, i nemam neki pose-ban savjet. Zapravo, želim vam reći ono što su meni govorili cijeli život. Jednostavno je – fokusirajte se na svoje ciljeve i radite ono što možete učiniti sada. Dok vi razmišljate o tome što će biti sutra, danas vam je postalo jučer.“

Elizabeta Papeš

Kroz studentske naočale

i prezentiranju startupaPristup pokretanju

START UP POČETAK:

Želim vam reći ono što su meni govorili cijeli život. Jednostavno je – fokusirajte se na svoje ciljeve i radite ono što možete učiniti sada. Dok vi razmišljate o tome što će biti sutra, danas vam je postalo jučer - zaključio je Vanja Andrić

KolumnaHodnicima Baltazara

Kišobran ispod kojeg sija sunce

Piše: Anja Glavaš

Piše: Elizabeta Papeš

Parkiram se ispred Veleučilišta i ulazim. U ruci držim shaker u kojem se nalazi smoothie od špinata, zobenog mlijeka, kupina i nekih sjemenkica, a po glavi mi se mota piroška sa sirom iz kantine. Razmišljam o tome kako je već gotovo 10 sati i kako zapravo nisam doručkovala. Stojim nasred hodnika i predomišljam se – kao da čekam nečiji blagoslov da prekršim dijetu koju zapravo nisam ni započela i uzmem si tu pirošku. U trenutku meškoljenja i bacanja unezvjerenih pogleda susre-ćem simpatično lice. Najdobroćudniji osmijeh koji sam u posljednje vrijeme vidjela. Kaže mi „dobar dan“. Nasmijem se i odvratim pozdrav te zaključim da je to taj znak potpore koji sam čekala. Kršim svoju ovotjednu odluku o zdra-vom životu i većem unosu vitamina te odlazim u kantinu po pirošku. Uzi-mam ju za van i sjedam u BAK na kavu gdje me čekala Isabella. Pozdravimo se i započnemo razgovor o ispitu iz Znanosti o kulturi kod profesorice Jemrić Ostojić. U BAK ulazi gospodin dobroćudna osmijeha s profesoricama sa Specijalističkog. Cijelo vrijeme gledam u simpatičnog gospodina i ne mogu se sjetiti odakle ga znam. Pitam Isabellu, nema pojma, ona je još u mehanizmima mijene kulture. Odjednom se sjetim – to je Marin Rogić, osnivač brenda „Hrvatski kišobran“, na čije sam predavanje zapravo i krenula. Sva sretna obznanim svoju spoznaju Isabelli, no ona me lagano ignorira. Pretačem kavu u plastičnu čašu za van jer je već 10:25 i odlazim na predavanje. Ulazim u dvoranu 4 i sjedam u treći red poprilično popunjene dvorane. Predavanje počinje.

Nije to bilo standardno predavanje ex cathedra, već konstruktivan i praktičan razgovor sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta Baltazar Za-prešić o poduzetničkom pothvatu „Hrvatski kišobran“. Marin nam je ispričao kako je nakon završene srednje škole prvo pro-davao borove, zatim je otišao u Italiju ne bi li tamo od jednog od najpoznatijih proizvođača sunčanih naočala otkupio svojih prvih stotinu komada i počeo ih prodavati u Hrvatskoj. S vremenom su se količine sa stotinu počele penjati na mnogo veće brojeve, a stalno je

gledao ne bi li se kao trgovac razvijao i širio paletu svojih distribucijskih proizvoda. Posao mu je išao odlično, a onda je došla kriza. Shvatio je kako bi bilo najbolje da se preba-ci u sektor proizvodnje. Odlučio je proizvoditi kišobrane jer ih je u nekom trenutku svoje karijere počeo uvoziti iz Kine i ovdje prodavati. Kupio je strojeve i počeo ih radi-

ti... u zatvoru! Naime, kao socijalno osjetljiv poduzetnik prepoznao je pozitivne strane surađivanja i radnog uključivanja socijalno osjet-ljivih skupina pa je tako u kaznionici uspostavio proizvodnju i nastao je ‘prvi hrvatski kišobran’. Počeo je surađivati s tvrtkama poput dm-a, Bipe, Konzuma i Petrola. Kasnije je proširio suradnju s distributerima svojih kišobrana te počeo izrađivati i luksuzne kišobrane za velike svjet-ske kompanije. Posao se razvijao i javljala se potreba za novom, isku-snom radnom snagom. Marin Rogić

u svojoj tvrtki tada je zaposlio „žene iz Kamenskog“. Kako je priča o propadanju jedne od najvećih tekstilnih tvrtki u nas tada bila aktualna, novinari su saznali za entuzi-jastičnog poduzetnika iz Zaprešića. Negdje u to vrijeme Rogić je započeo suradnju i s mladim dizajnerima poput Anite Krolo, Ivane Popović i Zigmana. Kišobrani se odlično prodaju, a Marin i njegova supruga za svoj rad osvajaju brojna priznanja.

Nas studente najviše je fascinirala činjenica da je tvrtka Hrvatski kišobran u nešto više od pet godina postojanja prihodovala gotovo 40 milijuna kuna i da se naizgled banalna ideja pokazala izrazito unosnom.

Nakon predavanja, sva zamišljena uzimam svoj, još uvijek pun, shaker i ostatak stvari i zastajem

pored nasmijanog Marina ne bih li čula još koju vrijednu informaciju. Izlazim iz pre-davaonice, a u glavi mi se još uvijek vrti

njegova rečenica kako sami svojemu proizvodu moramo dati „dodanu vrijednost“ i kako od svojih ideja, ma koliko nam se na prvu čini-le blesave, nikada ne trebamo odustajati. Jer znati da si pro-bao pa nisi uspio vrjednije je nego ne probati uopće.

54 55

DS

Terenska nastava

Studenti Poslovne ekonomije i financija te Me-nadžmenta uredskog poslovanja u sklopu kolegija Ekonomska politika sa svojim profesorom Vladi-mirom Žanićem posjetili su Hrvatski sabor. Naši su studenti imali priliku članovima Odbora za gospo-darstvo otvoreno postavljati pitanja i raspravljati o zanimljivostima iz aspekta ekonomije i politike naše države.

Terenska nastava, koju su predvodili profesor Vladimir Žanić i asistent Bruno Jelečanin, ovoga

u saborske klupeIz studentskih ravno

se puta odvijala na Gornjem gradu u Hrvatskom saboru. Posjet Hrvatskomu saboru i razgovor s članovima Odbora za gospodarstvo organiziran je u sklopu predmeta čija je glavna tema upravo odnos politike i gospodarstva u RH.

Nakon strogoga sigurnosnog pregleda studenti su sjeli u klupe dvorane Josipa Šokčevića, gdje ih je primio Ivo Jelušić, predsjednik Odbora za gospo-darstvo. Nakon predstavljanja zastupnika Jelušića studenti su počeli postavljati pitanja; zanimala ih je uloga strukturnih reformi i njihov sadržaj u gospo-darskom razvoju naše zemlje. Zanimljivu raspravu potaknulo je zanimanje za stav o eksploataciji nafte i plina iz Jadrana jer se uz zastupnika Jelušića raspravi priključio i saborski zastupnik Vilibor Sinčić, inače zagovornik zelene energije i očuvanja okoliša. Nakon razgovora studenti su krenuli prema sabornici gdje su s galerije promatrali plenarnu sjednicu.

Uz stručno vodstvo studenti su posjetili dvoranu Ante Starčevića, gdje su mogli čuti i neke zanimljive detalje o tome kako su nastali portreti svih pred-sjednika Hrvatskoga sabora te kako funkcionira rad Sabora i saborskih zastupnika. Posjet Saboru odlično se uklopio u temu predmeta, a ova je te-renska nastava bila samo jedna u nizu zanimljivih terenskih predavanja na Baltazaru.

Zanimljivu raspravu potaknulo je zanimanje za stav o eksploataciji

nafte i plina iz Jadrana jer se uz zastupnika Jelušića raspravi

priključio i saborski zastupnik Vilibor Sinčić.

Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić

Dr. sc. Ivo Grbin, umirovljeni sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske i istaknuti pravni pisac dobitnik je Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić - nagra-de za životno djelo u području prava Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić. Svečana dodjela održana je 24. svibnja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Predsjednik Zakladne uprave je nastavnik našega Veleučilišta i voditelj novoga studija Menadžment javnoga sektora dr. sc. Zoran Pičuljan.

Svečanosti je prisustvovalo stotinjak pravni-ka - predstavnika sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, akademske zajednice, pravničkih udruga i institucija. Poruke skupa mogle bi se sažeti u obvezu prepoznavanja, promoviranja i nagrađivanja izvr-snih stručnjaka kao osobito važnog resursa našeg društva; odgovornost pravnika za kvalitetu prava i povjerenja u pravo te obvezu hrvatskih pravnika na snažnije djelovanje u javnom prostoru u cilju promocije ljudskih prava i nacionalnih vrijednosti.

„Ovogodišnji dobitnik najvišeg priznanja Zaklade - Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić, dr. sc. Ivo Grbin, umi-rovljeni sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te dosadašnji dobitnici najvišeg priznanja gospodin Mladen Žuvela, akademik Vladimir Ibler, prof. dr. sc. Petar Novoselec, prof.dr.sc. Mirjan Damaška i mr. sc. Hrvoje Momčinović svojim iznimno stručnim djelovanjem i visokim moralnim integritetom, cijeli svoj stvaralački radni vijek svjedoče plemenitosti pravničkog poziva. I zato im je hrvatska pravna struka odala zasluženo priznanje.“ istaknuo je dr. sc. Zoran Pičuljan.

Priznanje Zaklade za knjigu/članak od značaja za unapređenje pravne struke u 2015. na prijedlog uredništva Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu dodjeljuje se prof. dr. sc. emeritusu Marcu Gjidari, umirovljenom profesoru Sveučilišta Paris II, za izvorni znanstveni članak „Općenito o pravu glasanja i biračkom pravu iseljenika“, objavljenom u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu br.2./2015..

Priznanje za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava, na prijedlog Hrvatskog saveza

Dr. sc. Ivo Grbin, dobitnik nagrade za životno djelo u području pravaudruga pravnika u gospodarstvu dodjeljuje se mr. sc. Miljenku Giuniu , uredniku časopisa „ Pravo u gospodarstvu“za uređivanje tog časopisa od 1992., a priznanje za dugogodišnju uspješnu organizaci-ju pravnih skupova, na prijedlog Zakladne uprave dodjeljuje se Pravnom fakultetu Sveučilišta u Ri-jeci za Savjetovanje pravnika Petar Simonetti (vla-sništvo-obveze – postupak) koje se u cilju spajanja pravne teorije i prakse od 1994. održava u Poreču i međunarodnog je karaktera.

56 57

E

Kreativna riznica

Ekonomski je fakultet u Osijeku od 20. do 22. travnja bio organizator kon-ferencije „Kreativna riznica“, koja je okupila više od dvije stotine menadžera u kulturi iz cijele države, s ciljem da se kroz sinergiju znanosti, umjetnosti i kreativne industrije ukaže na važnost umjetničkoga izražavanja.

Kroz tri su dana održana brojna pre-davanja i radionice na temu Društveno odgovorne kreativnosti, a među pre-zenterima bile su i studentice Balta-zara. Pod mentorstvom voditeljice usmjerenja Menadžmenta u kulturi mr. sc. Ines Jemrić Ostojić, v. pred., te predavačica Lane Domšić, prof., i Barbare Franić, struč. spec. oec., naše studentice, Ana Skelin, Matea Marinić, Anja Glavaš i Elizabeta Papeš, održale su predavanje na temu „Kako na krea-tivan način pobuditi zanimanje mladih za lokalnu baštinu – nastanak izložbe ‘Zaš niš ne znamo o Jelici Jug?’“. Riječ je o projektu koji je trajao od rujna do prosinca 2015. godine, a koji je uključio i učenike Srednje škole Ban Josip Jelačić iz Zaprešića, koji su pod mentorstvom studenata Menadžmenta u kulturi cijeli projekt osmislili i odradili.

Koliki je bio interes okupljenih za prezentaciju naših studentica najbolje

pokazuje činjenica da je dvorana bila ispunjena do zadnjega mjesta, a naše prezenterice nisu ni stigle odgovo-riti na sva pitanja zbog ograničeno-ga vremena za odgovore. Uz samo predstavljanje projekta studentice su okupljenima objasnile po čemu je to usmjerenje Menadžment u kulturi jedinstveno, a nakon konferencije u Osijeku s mentoricama su posjetile i Vukovar i Kopački rit te time zavr-šile trodnevno studijsko putovanje u Slavoniju.

Baltazarovke sudionice Kreativne riznice 2016.Konferencija „Kreativna riznica“ okupila je više od dvije stotine menadžerau kulturi

Voditeljica studija mr. sc. Ines Jemrić Ostojić v.pred.

Elizabeta Papeš, studentica Menadžmenta u kulturi

„Terenska nastava važan je oblik poučavanja i dokazano je pedagoški učinkovita. Osim što je izvanučio-nička nastava studentima uvijek zanimljivija, ona je ujedno snažan čimbenik motiviranja i poticanja interesa studenata, pogodna je za timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa sa studentima te rezultira znanjima koja su trajnija i primjenjivija. Terenska nastava obu-hvatila je više kolegija te omogućila studenticama da povežu gradivo te da na terenu, u opuštenoj atmosferi, pod baranjskim suncem provjere stečeno znanje.“

„Bilo je izuzetno lijepo vidjeti uživo predmete i lokalitete o kojima smo slušali na našim kolegijima. Profe-sorice Jemrić Ostojić, Franić i Domšić bile su odlične u ulogama vodiča te su nam ispričale dodatne zanimlji-vosti o samim lokacijama. Smatram da su terenske nastave korisne, po-gotovo za studente našega smjera i nadam se da će ih ubuduće biti još i više.“

K

Tjedan dizajna i KIKI konferencija

Kreativne i kulturne industrije u svijetu su odavno prepoznate kao generator razvoja. U Hrvatskoj su one još nedovoljno definirane i prepoznate, premda se vide pozitivni pomaci. U tom kontekstu Tjedan dizajna preuzeo je ulo-gu osvješćivanja javnosti o važnosti kulturnih i kreativnih industrija kao godišnja manifestacija koja se održava u Zagrebu od 2014. u Laubi, a zamišljena je s ciljem popularizacije struke te povezivanja dizajnera i poduzetnika.

Prošle je godine Tjedan dizajna privukao preko 10 000 posjetitelja te brojne domaće i strane stručnjake, čime se Zagreb pozicionira kao regi-onalno središte kulturnih i kreativnih industrija. Uz izložbe renomiranih dizajnera na manifestaciji se održavaju brojna predavanja, radionice i tri-bine na kojima se diskutira o aktualnim temama i problemima s kojima se dizajneri suočavaju, a

Menadžeri u kulturi na Tjednu dizajna i KIKI konferenciji 2016.

predstavljaju se i najnovije dizajnerske inova-cije. U realizaciji Tjedna dizajna kao volonterke i kao sudionice radionica sudjelovale su naše studentice Danijela Grubišić i Marina Merđan.

U okviru Tjedna dizajna održana je i dvodnevna konferencija kulturnih i kreativnih industrija –KIKI konferencija – s temom ‘Kokreacije’. Dionici iz kreativnoga sektora na ovaj su način imali priliku informirati se, umrežiti, razmijeniti iskustva i pokrenuti suradnju. Kroz brojna keynote izlaganja i networking doručak konferencija je poslužila kao izvrsna platforma za upoznavanje i pove-zivanje već uhodanih projekata te za stvaranje pozitivne klime za razvoj novih i konkurentnih proizvoda.

Drugoga dana konferencije održan je laboratorij na temu povezivanja kulturnih i kreativnih indu-strija s turizmom u svrhu stvaranja integrirane turističke ponude i brendiranja grada Zagreba, a na njemu su uz tridesetak stručnjaka sudjelo-vali i nastavnici Menadžmenta u kulturi – Ines Jemrić Ostojić, Iva Kostešić i Lana Domšić, koja je kao govornik na radionici održala izlaganje i predstavila Veleučilište Baltazar, kao i važnije projekte koji se trenutno provode na Veleuči-lištu. Zapaženo je ostalo i izlaganje studenata Menadžmenta u kulturi Luke Krznarića Mata-rića i Frana Nemca o „SOS“ projektu, s kojim su pobijedili na natječaju UNIverzI-JA-DA.

i razmjena iskustva

Informiranje,umrežavanje

U realizaciji Tjedna dizajna kao volonterke i kao sudionice radionica sudjelovale su naše studentice Danijela Grubišić i Marina Merđan.

58 59

Sport

AT

Ako upitate našu voditeljicu sporta Iwanu Habuš bez kojih studenata ne bi mogla zamisliti sportska natjecanja, u ženskoj konku-renciji uvijek istakne i sestre Spaći. Osim što boje Baltazara brane natječući se u nekoliko sportskih ekipa, aktivne su i u drugim događanjima i manifestacijama u kojima sudjeluje Veleučilište, i to uvijek dobro raspoložene i nasmijane. Dovoljno razloga da ih malo bolje upoznamo .

Petra Spaći ima 21 godinu i studentica je treće godine preddiplomskoga stručnog studija, usmjerenje Poslovna ekonomija i financije, a njezina sestra Valentina starija je četiri godine, stručni studij Poslovna eko-nomija i financije već je završila i trenutno je na prvoj godini specijalističkoga studija Financijski menadžment.

Kako to da ste se uključile u Baltazarove sportske ekipe, bavite li se i privatno spor-tom ili samo na fakultetu, rekreativno?

Petra: Čitav život bavim se sportom. Od majke, profesorice tjelesnoga, i oca, sporta-ša, naslijedila sam sportski gen. Roditelji su sestru i mene poticali na sport još od malih nogu. Okušala sam se u raznim sportovima i stekla taj sportski duh. Volim sve sportove, a najdraži su mi košarka i odboj-ka. Košarku sam trenirala čak 8 godina… Sport je, uz glazbu, moja velika strast. Kada sam upisala naše Veleučilište, raspitala sam se o sportskim manife-stacijama i priključila se sportskim ekipama prije svega radi upoznavanja novoga društva, druženja, treniranja i natjecanja.

Valentina: Baltazarovu sportskom timu pridružila sam se na samom početku, točnije prije 3 godine kada sam saznala da se, osim muškoga futsala, na Veleučilištu nudi treniranje pregršt različitih spor-tova. Sve je počelo s odbojkom, koju sam kao mlađa i trenirala. Kada sam saznala da na Veleučilištu postoji odbojkaška ekipa, u meni se odmah stvorila želja za dodatnim treninzima i natjecanjima. Nije mi dugo tre-balo da se prijavim, s obzirom na to da se cijeli život bavim različitim sportovima i treniram.

U kojim ste se sve sportovima natjecale u dresu Baltazara?

Petra: U dresu Baltazara nastupala sam u ekipama košarke, odbojke, odbojke na pijesku, u ženskom fut-salu, stolnom tenisu, atletici, bowlingu, badmintonu, pikadu i beli. Sudjelovala sam na raznim prvenstvima na sveučilišnoj i državnoj razini.

Tomislav Jukić jedan je od glavnih aktera Balta-zarove futsalske ekipe, za koju je, kako sam kaže, trebao igrati otpočetka, no prvi treneri nisu prepo-znali njegov talent. To je bila očita greška, koju je potom ispravio sadašnji trener Korab Morina, koji ga je uključio u tim, nakon čega počinju osvajati prve pehare i, kako skromno ističe, ostvarivati prve zna-čajnije rezultate za naše Veleučilište. Dovoljan razlog da se malo bolje upoznamo s kolegom Jukićem!

Kako to da ste se odlučili za nogomet, bavite li se i privatno tim sportom ili samo rekreativno na fakultetu?

Odlučio sam se za nogomet jer sam ga i prije igrao i sudio na utakmicama, pa možemo reći da sam otprije

Na Baltazaru volimo dobru atmosferu, društvo i slogu

Petra i Valentina Spaći

Valentina: Od timskih sportova u Baltazarovu dresu nastupala sam u odbojci, ženskom malom nogometu i

košarci 2015. godine na državnom UNI SPORT natjecanju u Poreču. Također sam sudjelovala u atletici, u kojoj smo prošle godine ekipno osvojili 3. mjesto. Poseban izazov bio je squ-ash koji sam prvi puta igrala na natjecanju u Zagrebu prošle godine te zajedno s ostatkom tima osvojila također 3. mjesto. Od individu-alnih sportova boje Baltazara branila sam još i u stolnom tenisu, tenisu i badmintonu.

Najdraža pobjeda ili neki dobar rezultat?Petra: Najdraži mi je rezultat postignut u

Baltazarovu dresu 3. mjesto u košarci 2014. g. na prvenstvu u Puli. Sretna sam što sam imala priliku sudjelovati na državnom natjecanju u Poreču 2015. g. Ponos su i najveći trofejaši BAK-a futsal-dečki, koji su uvelike podigli rejting. Velike zasluge za to dajem našoj voditeljici sporta Iwani Habuš.

Valentina: Iako se nismo plasirale u daljnji krug natjecanja, najdražih nekoliko pobjeda bilo je na

Kineziološkom fakultetu na natjecanjima u odbojci, na kojima smo se borile protiv velike konkurencije. Također bih istaknula priznanje koje smo dobile kao ekipa u ženskoj odbojci za FAIR PLAY, koje nam je dodijelio Sportski savez i na koje smo izuzetno ponosne.

Što vam se najviše sviđa na Baltazaru, što biste mijenjale?

Petra: Na Baltazaru mi se najviše sviđa društvo, sloga i upornost. Promijenila bih to što se novi čla-novi ustručavaju priključiti sportskoj ekipi. Ovim ih putem pozivam da se priključe jer, osim što je sportska aktivnost vrlo bitna za zdravlje, pove-zujemo se i stvaramo nova prijateljstva. Sport oplemenjuje i otkriva naš karakter!

Valentina: Na Baltazaru mi se najviše sviđa atmosfera i ljudi koji je čine pozitivnom. Drago mi je što imam priliku biti dio Baltazarova tima.

Kakvi su vaši planovi nakon završetka studiranja?Petra: Moji su planovi nakon završetka ove aka-

demske godine upisati specijalistički studij na Veleu-čilištu Baltazar, raditi honorarno i, naravno, nastaviti se baviti sportom.

Valentina: Moji su planovi nakon završetka stu-diranja dodatne edukacije, stjecanje novih znanja, vještina i iskustava te, naravno, nastavak sa sport-skim aktivnostima, kao i druženje s ljudima koje sam upoznala na Veleučilištu.

Na Baltazaru mi se najviše sviđa atmosfera i ljudi koji je čine pozitivnom. Drago mi je što imam priliku biti dio Baltazarova tima - zaključila je Valentina

Preporučio bih svima koji mogu da se priključe bilo kojoj sportskoj ekipi Baltazara jer, osim što ćete upoznati nove prijatelje, na kraju ćete biti jako ponosni što ste dio jedne lijepe sportske priče iz Zaprešića - poručio je Jukić

u toj priči. Na našem Veleučilištu sve je u početku krenulo iz neke zabave — odeš na trening, nakon kojega ostaneš s dobrim društvom na druženju, a na to su se onda počeli nadovezivati i prvi turniri, kao i prvi značajniji rezultati.

Koji su za Vas najznačajniji rezultati futsalske ekipe?

Nakon turnira u Puli, koji smo osvojili i postali prvaci veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske (2014. g.), sami smo sebi visoko postavili ljestvicu očekivanja za nadolazeća natjecanja. I kao ekipa na terenu, a i kao društvo smo postajali sve bolji te se usuđujem reći da smo prerasli u respektabilnu momčad. Naravno, za to je najzaslužniji naš trener Korab Morina. Nakon Pule, osvojili smo na Sveuči-lišnom prvenstvu grada Zagreba 3. mjesto (2015. g.), te u Zagrebačkoj studenskoj ligi Velesajam 2. mjesto (2015. g.). Te iste, 2015. godine, izborili smo final four Unisport lige na nivou države, što je stvarno velika stvar jer za svako sveučilište koje se natječe mogu igrati svi studenti čiji su fakulteti sastavnice tih sveučilišta (naprimjer, Sveučilište u Zagrebu može birati među studentima s 36 fakulteta), no mi kao Veleučilište Baltazar možemo odabrati samo studente sa svojega fakulteta. Ove smo godine osvojili Zagrebačku studensku ligu Velesajam te smo opet izborili final four Unisport lige na nivou države, a nadamo se osvajanju i Unisport lige.

Nakon što ste proslavili naslov prvaka Zagre-bačke studentske futsal lige, suparničke su se ekipe bunile da ste imali suce na svojoj strani. Kako Vi gledate na te komentare: ljubomora zbog poraza ili smatrate da je bilo nekih dosuda u korist naše ekipe?

Kada neku ekipu pobijedite s tri ili pet golova ra-zlike, nema nikakva govora o naklonosti sudaca jer je jasno vidljiva nadmoć određene ekipe. To govorim kao igrač, ali i kao bivši sudac.

Kakvi su Vaši planovi nakon završetka studi-ranja?

Volio bih definitivno ove godine diplomirati i sva-kako biti aktivan i dalje u futsalskoj ekipi Baltazara jer imam pravo na to još godinu dana nakon diplome. Počet ću već sada tražiti posao te se nadam da ću ga uskoro naći, a diploma će zaokružiti cijelu tu priču. Tko zna, možda se jednom ja nađem u ulozi trenera budućih futsalskih ekipa Baltazara — svakako se mogu vidjeti u takvoj ulozi ;)

Biste li preporučili i drugim studentima da se uključe u sportske ekipe Baltazara?

Preporučio bih svima koji mogu i žele da se pri-ključe bilo kojoj sportskoj ekipi Baltazara jer, osim što ćete upoznati nove prijatelje i družiti se, na kraju ćete biti jako ponosni što ste dio jedne zaista lijepe sportske priče iz Zaprešića. Odmah pozivam i sve zainteresirane da se jave u referadu Iwani Habuš jer je upravo ona ta koja pokreće Baltazar sport.Eto ljudi, to bi bilo sve od mene! Nadam se da vam nisam uzeo 3 minute od učenja dok ste ovo čitali te vas očekujem na Baltazar sportu i druženju.

Ponosan sam što sam dio jedne lijepe sportske priče iz Zaprešića

Tomislav Jukić

60 61

Sjajne sportske rezultate upisali smo i u Poreču, gdje je futsal ekipa Veleučilišta Baltazar Zaprešić izborila nastup u ovogo-dišnjoj završnici Unisport Finalsa. U finalu ih je dočekala ekipa Sveučilišta u Zagrebu, a nakon izuzetno napete borbe Balta-zarovci su se okrunili srebrnim medaljama, a titula najboljega igrača prvenstva pripala je našemu Mislavu Baneku!

Sveučilište u Splitu pobjedom nad Sveučilištem u Zadru oki-tilo se brončanom medaljom, a Veleučilište Baltazar Zaprešić i Sveučilište u Zagrebu u finalnoj su utakmici priredili pravu dramu i uzbuđenje. Unatoč rezultatskom deficitu tijekom pr-voga dijela utakmice Sveučilište u Zagrebu uspjelo je na kraju preokrenuti rezultat u vlastitu korist te ukrasti ratobornomu Baltazaru zlatnu medalju. Konačni rezultat bio je 9 : 7 za Zagreb, no unatoč tomu ponosni smo na, za nas, najbolju futsal-ekipu u Hrvatskoj!

UNISPORT FINALS 2016 (futsal) – muška konkurencija

POLUFINALESveučilište u Splitu : Veleučilište Baltazar 4 : 5Sveučilište u Zagrebu : Sveučilište u Zadru 5 : 0

UTAKMICA ZA TREĆE MJESTOSveučilište u Splitu : Sveučilište u Zadru 8 : 7

FINALNA UTAKMICAVeleučilište Baltazar Zaprešić : Sveučilište u Zagrebu 7 : 9

Sport

Sportske ekipe Baltazara ponovno među najboljima!Veliki ponos Baltazara svakako su i naše sportske ekipe koje kontinuirano postižu sjajne rezultate na raznim sportskim natjecanjima. Tako je naša Dorotea Lukačević osvojila 2. mjesto u utrci na 400 m na Sveučilišnom prvenstvu u atletici, a i cijela ženska ekipa u ukupnom je zbroju svih disciplina i bodova osvojila sjajno drugo mjesto!Odlično treće mjesto naša ženska ekipa osvojila je i na Sveučilišnom prvenstvu grada Zagreba u tenisu, a naša futsal-ekipa pomela je konkurenciju Zagrebačke studentske futsal-lige i zauzela 1. mjesto!

Unisport Finals 2016: Baltazarovci drugi u Hrvatskoj u futsalu!!!

Tradicionalna zaprešićka roštiljada ove je godine iz zabavno-glazbene manifestacije prerasla u zabavnu natjecateljsku priču druženja uz roštilj i glazbenu ku-lisu. Organizatori roštiljade u Novim dvorima okupili su deset ekipa koje su odmjerile snage u pripremi roštilja, a među natjecateljima su se posebno istaknuli predstavnici Baltazara, koji su u opasnoj konkurenciji osvojili drugo mjesto!

Deset se natjecateljskih ekipa, uz podršku svojih navi-jača, borilo za titulu najboljih zaprešićkih roštilj-ma-hera. Timovi su u točno postavljenim vremenskim okvirima trebali pripremiti meso za roštilj, za-paliti vatru i pripremiti mesne delicije za žiri. Inače, žiri je bio sastavljen od nepristranih 20 članova, prijavljenih posjetitelja iz publike koji su ocjenjivali pripremu četiriju vrsta mesnih jela: vratine, ražnjića, ćevapčića i kobasica.

U opasno teškoj konkurenciji Balta-zarovci su odradili sjajan posao: napravili savršen pac, održavali idealnu količinu žara, ispekli meso na najbolji način i zauzeli odlično 2. mjesto (po-bjeda im je izmakla za samo 2 boda)! Čestitamo našim predstavnicima i radujemo se idućoj godini kada nam prvo mjesto i titula najboljih roštilj-mahera neće iz-maknuti za dlaku!

Baltazarovci iznenadili konkurenciju!Ekipa Baltazara osvojila drugo

mjesto u pripremi roštilja

Sljedeće godine još borbeniji

Da natjecanje bude dodatno otežano,

natjecatelji koji su radili roštilj para-

lelno su se natjecali i u povlačenju užeta. Ekipa

Baltazara i u ovom je natjeca-nju zauzela 2. mjesto, no pod upitnim okolnostima. Naime,

finalno povlačenje odigrano je tri puta, pretpostavljamo zato

što su Baltazarovci prva dva puta odnijeli pobjedu, što kon-kurentima i pristranomu sudu

očito nije odgovaralo pa se po-navljalo dok suparnička ekipa

nije pobijedila ;)). No, ne ljutimo se! Iduće godine stižemo još borbeniji i po titulu najjačih!

Roštiljada

62 63

Projekti

Hrvatska pamet Hrvatskoj društveno je odgovorni projekt Poslovnog dnevnika s ciljem nagrađivanja izvrsnosti hrvat-skih studenata, ali i poticanja njihovog lakšeg uključivanja u sustav nacionalne ekonomije.

Hrvatska pamet Hrvatskoj je natjecanje studentskih razvojnih projekata. Cilj natjecanja jest prezentirati ide-je, znanja i sposobnosti hrvatskih studenata pretočene u konkretne projekte vezane na tri osnovna tematska smjera nacionalne razvojne strategije.

Prva sezona projekta započela je krajem 2014. godine i završila u prosincu 2015. godine. Na natječaj projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj 2015, pristiglo je više od 320 prijava!

U 2016. godini odlučili smo umjesto pet nagraditi izvrsnost za tri kategorije, one kategorije za koje je ukazan najveći interes studenata.

Tri najbolja rada (po jedan u svakom tematskom zadat-ku) bit će nagrađena novčanim nagradama na potrošačkoj kartici u iznosu od 21.000 kuna, dok će svi sudionici dobiti priliku institucionalizirane demonstracije vlastitih znanja

i sposobnosti zainteresiranim poslodavcima, kao i mo-gućnost za stjecanja novih znanja iz segmenta projektnog menadžmenta koje će im Poslovni dnevnik, u suradnji s partnerima, tijekom trajanja projekta omogućiti.

Poslovni dnevnik ovaj projekt planira također iskoristiti kao povod za poticanje šire društvene rasprave o problemu nezaposlenosti mladih, te inicirati i konkretne prijedloge nekih regulatornih rješenja koja bi rezultirala ublažavanjem efekata koji proizlaze iz ovog negativnog trenda.

Poslovni dnevnik kao vodeća dnevna poslovna novina u Hrvatskoj smatra da rješavanje problema odlaska mladih obrazovanih ljudi iz Hrvatske mora biti nacionalni razvojni prioritet te se želi aktivno uključiti u taj proces. Zahvaljuju-ći svojim jedinstvenim medijskim platformama, Poslovni dnevnik želi preuzeti ulogu inicijatora zajedničkog djelovanja svih segmenata društva, te potaknuti suradnju poslovne, akademske i političke javnosti na stvaranju uvjeta za osta-nak mladih akademski obrazovanih ljudi u Hrvatskoj s jedne strane, ali i uključiti mlade, visokoobrazovane građane u proces promišljanja smjera budućeg razvoja Hrvatske.

Izvorno hrvatsko

U sklopu projektnih zadataka natjecatelji bi trebali osmisliti na koji će način plasi-rati postojeći hrvatski proizvod, istaknuti njegove kvalitete svojom kreativnošću i idejama ili jednostavno osmisliti potpuno novi proizvod i strategiju za njegov što bolji uspjeh na našem i inozemnim tržištima.

Kreativna industrija kao takva nudi čitav niz mogućnosti za razvoj novog, autohto-nog i samo našeg proizvoda nastalog kao rezultat kreativnog uma i stvaralaštva.

Poduzetna Hrvatska

U sklopu projektnih zadataka ove tema-tike od studenata se očekuje da predlože konkretne poduzetničke ideje i projekte usmjerene razvoju održivih biznisa.

Ti prijedlozi mogu se odnositi na otkri-vanje novih tržišnih niša, ali i stvaranja novih poslovnih koncepata utemeljenih na već postojećim biznisima i poslovnim modelima. Kako iskoristiti sve što trenut-no posjedujemo kao zemlja kako bi naša konkurentnost bila na većem nivou, izazov je ove projektne teme. Kako zasnovati odr-živ biznis od nule, kako spajanjem raznih sektora i dijelova Hrvatske te iskorišta-vanjem onog pozitivnog i kvalitetnog što svaki sektor i regija nudi, stvoriti bolju i poduzetniju Hrvatsku – pitanja su koja mogu inspirirati natjecatelje koji se odluče za ovu projektnu temu.

Inovativna Hrvatska

Od projektnih zadataka ove tematike očekuje se da prezentiraju inovativne ideje koje će biti od velike koristi pojedincima ili tvrtkama te time pomoći dodatnom razvo-ju Hrvatske i ojačati naš status na polju inovativnosti u svijetu, ali i ideje koje se odnose na mogućnosti boljeg poticanja inovativnosti među mladima. To može biti interaktivna internetska stranica koja nudi do sada neviđene mogućnosti, neki novi tehnološki proizvod koji će olakšati posao u nekoj grani industrije, ali i novu metodu poticanja inovativnosti u društvu – mo-gućnosti su doista velike, a ideje su ono što nas treba pomicati prema naprijed u budućnosti.

Prijavi se na projekt i zaradi do 63 000 kuna!

Uključi se na ovogodišnji projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj!Nakon uspješne prve

godine projekta Poslovni

dnevnik odlučio je i ove godine pružiti

priliku ambicioznim studentima

Ove godine studenti mogu pisati radove na tri zadane teme

NagradeTri najbolja rada (po jedan u svakom tematskom zadatku) bit će nagrađeno novčanim nagradama u iznosu od 21 tisuću kuna po radu (ukupno 63 000 kuna) na potrošačkoj kartici koje vam osi-gurava ZAGREBAČKA BANKA, dok će svi sudionici dobiti priliku institucionalizirane demonstracije vlastitih znanja i sposobno-sti zainteresiranim poslodavcima, kao i priliku za stjecanje novih znanja i umijeća iz segmenta projektnog menadžmenta.

Također, Poslovni dnevnik ovaj projekt planira iskoristiti kao povod za poticanje šire društvene rasprave o problemu nezapo-slenosti mladih, te pokušati inicirati i konkretne prijedloge nekih

regulatornih rješenja koja bi rezultirala ublažavanjem efekata koji iz ovog negativnog trenda proizlaze.

Jedan student može prijaviti više projekata i više tema, odnosno jedan student ili tim može osvojiti sve tri nagrade odnosno 63 000 kuna!

KONTAKTZa detaljnija pojašnjenja i upite molimo vas da po-šaljete e-mail na hph@poslovni.hr.

64 65

Debatni klub

DDebatni klub Baltazar djeluje već nekoliko mjeseci i polako oku-plja svoje članove. Ideju o pokretanju takvoga kluba zakotrljala je predsjednica Studentskoga zbora Diana Sliško, koja je i sama participirala u drugim debatnim klubovima, kroz koje je shvatila da je riječ o sjajnoj izvannastavnoj aktivnosti.

„Debata je odličan način da se okupe studenti zainteresirani za proučavanje društvenih problema i pitanja te da time unaprijede svoje vještine uspješnoga raspravljanja i argumentacije svojih stavova unutar britanskoga parlamentarnog formata, ali i u sva-kodnevnoj komunikaciji.„

To su prepoznali i studenti Baltazara koji su postali i prvi članovi Debatnoga kluba Baltazar Kristina Jokić, Danijela Grubišić i Mario Mijić.

Što vas je potaknulo da postanete članovi Debatnoga kluba Baltazar?

Mario: Uvijek sam volio gledati predsjedničke i parlamentarne debate, iako nisam nikada sudjelovao u njima. To je bio jedan od poticaja. Što se tehničke strane tiče, na uključivanje u rad Kluba motivirala me mogućnost razvoja govorničkih vještina i smanjenja straha na pozornici te mogućnost putovanja i upoznavanja novih i zanimljivih ljudi.

Kristina: Mene je potaknula želja za novim znanjima, za upozna-vanjem zajednice koja ima iste interese kao i ja, te mnogo zabave i novih iskustava, naravno, onih pozitivnih.

Danijela: Na učlanjenje u Klub potaknula me mogućnost razvoja kritičkoga razmišljanja i vještine argumentacije, mogućnost šire-nja znanja i usavršavanja te prilika za upoznavanje istomišljenika unutar Hrvatske i izvan nje.

Koja su vaša očekivanja od sudjelovanja u Debatnom klubu?Mario: Prije svega očekujem vlastiti napredak i napredak mojih

kolega/kolegica koji/koje debatiraju sa mnom. Također, uz naš rast, očekujem i rast našega Debatnog kluba u kvaliteti i kvantiteti.

Kristina: Od Debatnoga kluba očekujem daljnji rast, smatram da će nam se pridružiti mnogo studenata, pogotovo otkako smo Mario i ja postigli velik uspjeh na prvom turniru u Beogradu. Tako-đer, u planu su nam veći i kompleksniji turniri u velikim europskim prijestolnicama, ali uz treninge/debatiranja i stručno vodstvo naše trenerice Diane Sliško, smatram da nam ni to neće biti problem.

Danijela: Očekujem redovite sastanke i mogućnost za napredo-vanje kroz pripremne debate pod vodstvom kvalitetnih trenera te mogućnost natjecanja na lokalnoj i međunarodnoj razini.

Je li vam problem što ponekad morate biti suzdržani u debati, što ne možete iznositi svoje mišljenje?

Mario: Debata nas uči tomu da bez obzira na vlastito mišljenje o nekoj temi postoje dvije strane te teme ili teze. Problem se katkad i pojavi, međutim, učenjem na nekim vlastitim greškama pokušavam to smanjiti i generalno uspijevam u tome.

Kristina: Ne, nikako. Debata je osmišljena kako bismo razmiš-ljali izvan naše male kutije. Naravno, često se ne slažem s nekim stvarima za koje se moram zalagati u debati, ali to me potiče da shvatim ljude drugačijih stavova i da razmišljam o stvarima o ko-jima nikada ne bih razmišljala.

Jeste li bili na debatnom turniru i kako vam se svidio?Mario: Moj prvi i jedini debatni turnir dosada bio je u Beogradu.

Upoznao sam mnogo ljudi i moj je dojam nakon toga turnira za-ista pozitivan. Turnir je bio jako dobro organiziran i stvarno sam zadovoljan što sam sudjelovao u njemu. To je jedinstvena prilika za vlastiti napredak te za upoznavanje novih i fenomenalnih ljudi.

Kristina: Jesmo, u Beogradu. Bio je to naš prvi turnir i unatoč tomu što se kaže da se prvi mačići u vodu bacaju, mi smo to odradili dobro i zadovoljili smo očekivanja. Bilo je fenomenalno, organi-zacija, debate, ljudi... ma, predivno! Jedva čekam sljedeći turnir.

Biste li preporučili našim studentima da vam se pridruže?Mario: Ako imate ikakvih interesa vezanih uz samu politiku,

gledali ste debate na parlamentarnoj razini i zainteresiralo vas je, debata je svakako za Vas. Osim što ćete naučiti argumentira-no iznositi vlastito mišljenje, smanjiti strah od javnih nastupa i što ćete upoznati jako mnogo novih i zanimljivih ljudi, debata će Vas potaknuti na razmišljanje, jednostavno rečeno, značit će Vaš osobni napredak. Stoga je moja preporuka svim zainteresiranim studentima da se pridruže našemu debatnom klubu BAK. Dobro-došli su svi zainteresirani ;)

Kristina: Debatu bih svima preporučila. Debata nije samo puko “prepucavanje” između, npr., lijevih i desnih, ona je smisleno i argu-mentirano razgovaranje na visokom nivou. Pozvala bih sve koji žele usavršiti komunikacijske vještine, koji se vesele zabavi i druženju i one koji vole putovati da nam se pridruže i učine naše debatne sastanke još boljima i veselijima. Svi ste dobrodošli i nemate se čega bojati, svi smo mi na početku početnici.

Nauči argumentirano iznositi vlastito mišljenje, smanji strah od javnih nastupa

i proširi krug poznanstava! Zainteresirani studenti mogu se javiti na e-adresu studentski.zbor@bak.hr ili doći na debatu (za početak samo slušati i vidjeti kako to izgleda). Termini sastanaka na Baltazaru jednom su do dva puta tjedno (najčešće srijeda ili petak).

Pridruži se Debatnomu klubu Baltazar

66 67

Najava događanja

14. – 20. srpnjaUltra Europe music fe-stival ove će se godine održati od 14. do 20. srpnja te okupiti oko 150 stranih izvođača i više od 150 tisuća posjetitelja iz svijeta. Turistički događaj godine u Hrvatskoj u 2015. godini najveći je festival elektronske glazbe u Europi, a ove će se godine četvrti put održati u Hrvatskoj, u Splitu, na Hvaru, Braču i Visu. Najavljuje se kako bi u 2016. godini festival trebao oboriti sve rekorde posjećenosti. Na ovogodiš-njem popisu izvođača ponovno su najjača imena među svjetskim DJ-evima: Above & Beyond, Adam Beyer, Afrojack, Alesso, Armin van Buuren, Carl Cox, Dash Berlin, David Guetta, Hardwell i drugi.

REDATELJ: Chris Renaud, Yarrow Cheney | ŽANR: Animirani, komedijaPOČETAK PRIKAZIVANJA: kolovoz 2016.

SADRŽAJ FILMA: Illumination Entertainment i Universal Pictures do-nose animirani film Tajni život ljubimaca, komediju o životu ljubimaca koji se događa nakon što njihovi vlasnici odu na posao ili u školu.

Zagreb, 8. - 17. rujna 2016. PARK ZRINJEVACOvog babljeg ljeta obavezno posjetite gurmanski festival na otvorenom posve-ćen filmovima u kojima hrana igra glavnu ulogu. Posjetiteljima garantira nezaboravno filmsko gastro iskustvo koje povezuje dvije umjetnosti – filmsku s onom spravljanja

hrane. FOOD FILM FESTIVAL sastoji se od prezentacije najboljih i najkreativnijih zagrebačkih restorana, bistroa, slastičarna i vinoteka uz večernje projekcije foodie filmova poput Čokolade, Chef, Julie & Julia, Haute Cousine i Indijski začin na francuski način na otvorenom (Zrinjevac) uz koje posjetitelji mogu uživati u prigodnim CCFFF menijima te ledenom gratis osvježenju.Uz zanimljivo iće i piće gastro kućica te najpoznatije foodie filmove, na FFF-u održavat će se i kulinarske i vinske radionice te gastro promocije. Ulaz na FFF Zagreb u potpunosti je besplatan.

Film 2

Film

Festivali

Koncerti

REDATELJ: Paul Greengrass ŽANR: Akcija, trilerULOGE: Matt Damon, Alicia Vikander, Vincent Cassel, Tommy Lee JonesPOČETAK PRIKAZIVANJA: srpanj 2016.

SADRŽAJ FILMA: Paul Greengrass, redatelj filmova Bourneova nadmoć i Bourneov ultimatum, ponovno se pridružuje Damonu i režira novi nastavak Bourneove globalno popularne franšize studija Universal u kojem će nekadašnji najsmrtonosniji opera-tivac CIA-e izaći iz sjene. U novom filmu Damonu će se pridružiti Alicia Vikander, Vincent Cassel i Tommy Lee Jones, dok će Julia Stiles reprizirati svoju ulogu u ovom superpopularnom serijalu. Serijal o Bourneu, sniman prema knjigama Roberta Ludluma, postavio je nove standarde za cjelokupni žanr akcijskih filmova u smislu akcijske koreografije, prizora potjere i zamršenih obrata i zato vjerujemo da vas ni ovaj nastavak neće razočarati.

Jason Bourne

The Secret Life of Pets

FOOD FILM FESTIVAL

Ultra Europe music festival

Kazalište: KomedijaRedateljica: Nina KleflinUloge: Vid Balog, Nina Kaić Madić, Igor Mešin / Damir Poljičak, Damir Lončar, Saša Buneta i Jasna Palić Picukarić

SADRŽAJ: Ubojstvo gazdarice, slavne gospođe Izabele koja je živjela iznad frizerskoga salona za žene i muškarce, „čisto lu-dilo“, istražuje inspektor koji ispituje sve koji su u tom trenutku bili u blizini. Tako upoznajemo živopisnoga frizera i njegovu otkačenu pomoćnicu, damu iz visokoga društva i tajanstve-noga trgovca antikvitetima, mračnoga gospodina Laurenčića. Osim duhovitih i britkih dijaloga, predstava se u nekim dijelo-vima i improvizira pa uključuje reference na stvarne i aktualne događaje.

KazališteČisto ludilo

PROGRAMDOGAĐANJA

ZA LIPANJ2016.

PROGRAMDOGAĐANJA

ZA LIPANJ2016.

razvid@pouz.hr

3.6.2016. (petak) u 19h / Galerija RazvidIzložba slika i grafika Ivane Ognjanovac:„Međuovisnost“

12.6.17 sati

u

Ivana Ognjanovac rođena je 1983. u Vukovaru. Maturirala je

u Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 2002., zatim

studirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u

Zagrebu i Universitatea de Arta si Design - Cluj Napoca u

Rumunjskoj. Od 1999. izlaže na skupnim i samostalnim

izložbama u zemlji i inozemstvu. 2012. nagrađena je na 2.

Triennaleu autoportreta u galeriji Prica, Samobor, a 2014.

sudjelovala je na '22nd 21C ICAA Seoul International Art

Festival 2014 Harmony' u Južnoj Koreji. Od 2008. članica je

HDLU-a. Osim likovnog, bavi se i pedagoškim radom. Živi i

radi u Zagrebu.

Njen stvaralački rad usmjeren je na istraživanje čovjeka i

razine njegovog postojanja (društvenu, psihološku, biološku,

duhovnu), na nasljeđe, kauzalnosti, međuljudske odnose,

načine povezivanja i osobne granice/identitet. Pri tome se

koristi raznim medijima od slike/crteža, instalacije u prostoru

do zvučnog i tekstualnog zapisa.

TEČAJEVI

Intenzivni tečajevi u POU Zaprešić

NOVO * NOVO * NOVO

U veseloj igraonici, kroz igru i zabavan sadržaj, djeca obogaćuju svoj engleski vokabular, uče tečno govoriti na engleskom jeziku i dobro se provode!!!

Cijena radionice je 350,00 kn i uključuje:· 15 nastavnih sati · sav nastavni materijal

Termini: od ponedeljka do petka od 17.00 - 19.15 sati

OD 13.6. - 17.6.2016.

CIJELI STUPANJ POČETNOG NJEMAČKOG ILI ENGLESKOG JEZIKA U SAMO TRI TJEDNA!

LJETNA RADIONICA ENGLESKOG JEZIKA ZA DJECU OD 1. do 4. razreda OŠ

OSVJEŽITE SVOJE ZNANJE ZABORAVLJENOG ENGLESKOG JEZIKA NA KONVERZACIJI ENGLESKOG JEZIKA!

Cijena tečaja je 1.000,00 kn i uključuje:· 36 nastavnih sati za početni njemački ili engleski jezik (A1.1)· 30 nastavnih sati za konverzacijski engleski· kompletan nastavni materijal· završni ispit i Uvjerenje o položenom stupnju A1.1 prema Zajedničkom referentnom okviru za jezike za početni njemački i engleski jezik

DINAMIKA NASTAVE:4x3 ili 3x4 nastavna sata tjedno (nastavni sat traje 45 min.)Trajanje: 3 tjedna

Mogući termini: pon, sri, pet : 17:00 - 20:00 ilipon - čet : 17:00 - 19:15

OD 4.7. - 22.7.2016.

Premijera predstave ZKDM-a

BROJ MJESTA JEOGRANIČEN!

INFORMACIJE: 099/201 9196

Upisi u tajništvu radnim danom

od 8-15 sati.

S NAMA POSTAVITEKVALITETNE TEMELJE

ZA SVOJU BUDUĆNOST!

www.bak.hr