14
GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET U NIŠU Seminarki rad: Dečiji vrtić ,,Žirafa'' u Parizu

metodologija projektovanja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Deciji vrtic u Parizu

Citation preview

GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET U NIU

Seminarki rad:Deiji vrti ,,irafa'' u Parizu

Student: Tijana Pei RA 1769/12Profesor: Dr Danica StankoviPredmet: Metodologija projektovanja

,,Dete ima tri uitelja: prvo, drugu decu; drugo, uitelja i tree, prostor. -vedska poslovica-

Sadraj:

Uvod..1-Biografija arhitekata1.2Lokacija objekta.3Prostorna organizacija objekta...4Oblikovanje fasada.5Literatura6Zakljuak7

1. UVOD

Potreba za otvaranje vrtia ustanova kod nas javila se poetkom XIX veka zbog pojave potrebe da i ene kao i mukarci stupaju u stalni radni odnos. Tu se javio problem o zbrinjavanju dece dok su roditelji na poslu. Reenje je ponueno otvaranjem vrtia u sklopu osnovnih kola. Ta ideja, u poetku nije bila prihvaena od strane svih roditelja,jer je bilo nezamislivo ostaviti decu kod nepoznate osobe; a mora se dodati da u to doba vrti nije bio pristupaan svoj deci ve samo deci dobro stojeih porodica.Tokom godina vrti se od UVALITA ZA MALU DECU preobrazio u ustanovu gde je deci pored nege obezbeena mogunost upoznavanja okoline i sveta. Danas je vrti ustanova na tom nivou da deci obezbeuje aktivnosti na podruju poetnih matematikih pojmova, umetnosti (likovnih i muzikih aktivnosti), kulture i vaspitanja, socijalizacije, ... Ostvarenom saradnjom izmeu vrtia i roditelja postigao se uspeh i u opremanju vrtia sa nametajem, elektronskom opremom kao i sa materijalima i igrakama koji su neophodni za aktivnosti sa decom. Zbog toga su, francuski arhitekti Raphaelle Hondelatte i Mathieu Laporte projektovali vrti ,,irafa uzimajui u obzir urbanistike, arhitektonske i funkcionalne parameter, ali i onaj najvaniji kao potrebu animiranje deije mate kroz projektovanje objekta.

1.2.BIOGRAFIJA ARHITEKATAHONDELATTE Laporte je arhitektonska firma u Parizu osnovana 2002. godine ijem su se sastavu pridruili dvojica francuskih arhitekata Raphaelle Hondelatte i Mathieu Laporte. Raphaelle Hondelatte je roen 24. decembra 1967. godine u Bordou. Diplomirao je na Fakultetu za arhitekturu i pejza u Bordou.I ako pored svog rada u firmi bio je prvo asistent u koli arhitekture u Versaju od 2004. do 2010. godine a zatim ako gost profesoru Piter Berensu u koli arhitekture u Dizeldorfu. Mathieu Laporte roen je 21. januara 1969. godine u Versaju. Takoe, je diplomirao na Fakultetu za arhitekturu i pejza u Bordou.Radio je sa sa poznatim francuskim firmama ukljuujici posebno sad sa firmom Jacques Hondelatte (1993-1998), zatim sa Anom Locaton i Jean Philippe Vassal (1998- 2001).[4]

3.LOKACIJA OBJEKTADeiji vrti ,,irafa'' nalazi se u C1 bloku Seguin Rives de Seine okruga u Boulogne- Billancourt, koje je prigradsko naselje Pariza i udaljeno je se 8,2 km od centra Pariza.Objekti razuenih oblika u neposrednoj blizini ovog centra i visoka gustina ovog prostora daju neravan horizont gledaocu. [2]Francuski arhitekti Raphaelle Hondelatte i Mathieu Laporte projektovali su ovaj centar i ideja im je bila da se animira urbani pejza koristei matu deteta, to se moe jasno videti u samom eksterijeru objekta postavljanjem dinovskih skulptura zivotinja i sve to skupa potsea na pravu urbanu dunglu. Objekat je izgraen 2012. godine i prostire se na 1 450 m2.[1]Uska parcela izduenog pravougaonika, pozicionirana na samom kraju bloka C1 Seguin Rives de Seine okruga u Boulogne- Billancourt. Karakter lokacije i okruenje su uslovili izdueni pravougaoni oblik objekta kako bi se razlikovao od ostalih objekata u neposrednoj blizini.[3]

Sl. 1. Osnova situacionog plana

4.PROSTORNA ORGANIZACIJA OBJEKTAObjekat menja svoj identitet i postaje pejza i metafora jedne urbane dungle.Kako bi se uklopio u celokupan urbani pejza objekat se sastoji od tri sprata terasasto rasporeenih i na taj nain svaki sprat dobija svoju veliku terasu i osvetljenje. [2]Sl.2. Izgled celokupnog objektaVrtic je podeljen na dve funkcionalne zone ( smetajnu i servisnu), izmeu kojih se nalazi dugaak hodnik kao samo vorite svih komunikacija u objektu.Na prvom spratu su smetena deca predkolskog uzrasta, dok su na ostala dva sprata smeetena ostala deca. Osnovni konstruktivni motiv je horizontalna komunikacija oko koje su s jedne i druge strane nizane prostorije. U skopu svakog sprata reen je sanitarni blok kako za osoblje koje radi u vrtiu tako i za korisnike. Osnove etaa su u vidu izduenog pravougaonika sa osvetljenjem sa svih etiri strana za odreene prostorije. Unutranje stepenite nije prirodno osvetljeno kao i pojedine pomone prostorije. Takoe, svaka etaa ima izlazak na veliku terasu. Na junoj strani su orjentisane prostorije za boravak dece,prostorije za igru sa izlaskom na terasu dok su na severu pozicionirane pomone prostorije, prostorije za osoblje, kuhinja i vertikalne komunikacije i jasno se vidi ta podela posebno kod drugog sprata. Terase su ogradjene ogradom od aluminijumskih profila kao i nadkriveni deo iznad svakog izlaska na terasu.

Sl.3. Osnova prizemlja

Sl.4. Osnova prvog sprata

Sl.5. Osnova drugog sprata

Sl.6.Osnova krova

Vrti poseduje 60 kreveta za decu i 20 kreveta za predkolsku decu.Jednostavnije osnove sa dva ulaza, jedan sa severne strane koji je i glavni ulaz gde je postavljena irafa i jedan na kraju istone strane pomou kojeg se direktno ulazi u prostorije za boravak dece. Na samom ulazu pored irafe nalazi se ulazno stepenite pomou kojeg se moe stii na sva tri sprata bez ulaska u vrti. U tom predprostoru nalaze se i dva stajalita za odlaganje deijih kolica i ostale deije opreme.(sl.7). [3]

Sl.7.Stajalite deijih kolica

5. OBLIKOVANJE FASADAU smislu oblikovanja objekat izgleda kao jednostavna forma ijim se ubacivanjem ivotinjskih skulptura formira, i dalje jednostavna, ali ipak specifina kompozicija. [1] Upravo ovakvi arhitektonski i dizajnerski elementi su doprineli da objekat vrtia dobije apstraktan izraz, naglaavajui pri tome namenu objekta, igru i edukaciju maliana kao osnovni motiv koji je povezao oblikovne i funkcionalne karakteristike objekta. Objekat tei da ne optereti, ali svakako da do kraja definie prostor.[2] Na samom ulazu nalazi se dinovska zuta betonska skulptura irafe tako da posetioci moraju da hodaju kroz njenih nogu kako bi uli u vrti(sl.3. i sl.4). irafa viri iz konzolno oslonjenog sprata i deluje kao da jede lie iz susednog parka. Sa druge strane u unutranjem dvoritu nalazi se takoe dinovska skulptura polarnog medveda koji izgleda kao da se eli popeti niz stepenice (sl.5.) Fasada je napravljena od belih valovitih aluminijumskih panela na kojoj se sa jedne strane mogu nai porodica bubamara koje se penju po fasadi i zajedno sa ostalim skulpturama ine malo ivotinjsko carstvo (sl.6).[3] Fasade su i u oblikovanju i u materiajalizaciji reene tako da obezbeuju minimalnu pozadinu ivotinjskim skulpturama. Otvori na istonoj i zapadnoj fasadi istih su dimenzija i oblika i rasporeeni su tako da prate formu objekta. Fasade su prekrivene belim valovitim aluminijumskim panelima koji predstavlja minimalnu pozadinu skulpturama, tako da je akcenat baen na same skulpture koje su osnovni arhitektonski motiv u oblikovanju eksterijera. Severna i juna fasada reene su isto sa velikim staklenim prozorima radi boljeg osvetljenja unutranjih prosorija.

Sl.8. Skulptura irafe Sl.9.Ulaz u vrti

Sl.10.Skulptura medveda Sl.11. Parada bubamara

Sl.12. Izgled zapadne fasade Sl.13. Izgled istone fasade

Sl.14. Izgled severne fasade Sl. 15. Izgled june fasade

6. LITERATURA

1. http://www.dezeen.com/2013/01/10/giraffe-childcare-centre-by-hondelatte-laporte-architectes/2. http://thenewhome.net/modern-architecture-storytelling-giraffe-childcare-center-in-paris3. http://freshome.com/2013/01/12/modern-architecture-storytelling-giraffe-childcare-center-in-paris/3. http://www.archdaily.com/316652/giraffe-childcare-center-hondelatte-laporte-architectes/50edd4ebb3fc4b7e08000082_giraffe-childcare-center-hondelatte-laporte-architectes_04-general_view_-_p-ruault-jpg/4. http://www.hondelatte-laporte.com/

7. ZAKLJUAK

Arhitekte treba u potpunosti da se saosecaju sa potrebama dece, posmatrajuci njihove potrebe. Deca su tako blisko ukljuena u proces projektovanja, oni su u stanju da se snano identifikuju sa oni koji stvara okruenje. Ogromna inspiracija moe se izvuci iz potencijala da prevedu deije svetove i matu izvan arhitektonske struke. Inspirisan deijim crteima i vizijama i eljama dece, arhitekte mogu protumaiti raspoloenja deteta i mogu ih preciznije definisati u daljim skica i prostornim modelima. Arhitekta moe dizajnirati lepu zgradu, ali je dobro funkcionalno reenje koje je prilagoeno odreenim potrebama daleko vie od estetski lepe zgrade.