Zadatak mikroekonormje jesi objasniti bime ekonomske probleme s kojima se susreu subjekti trinog gospodarstva kao i nositel

Mikroekonomija prouava poslovanje (izvan i unutar) poduzea s ekonomskog stajalita poduzee je proizvoa proizvoda ili usluga koje se valoriziraju.

Smisao svake aktivnosti manjim angamanom novca ostvariti to je mogue vieCilj: trokovi poslovanja moraju biti to manji u odnosu na prihode cilj je profit (prihodi trokovi)

Zadatak mikroekonomije - objasniti bitne ekonomske probleme s kojima se susreu subjekti trinog gospodarstva kao i nositelji ekonomske politike, koji se u svojem djelovanju susreu s problemom izbora mjera, djelovanja na funkcioniranje narodnog gospodarstva. Umjesto apstraktnog - teoretskog aspekta ekonomska pitanja se mogu razmatrati kroz praksu, radi lakeg razumijevanja u mikroekonomiji. esti su jednostavni kvantitativni modeli.Ekonomsko poduzee ( je problem proizvodnje nekih dobra ili pruanja neke usluge uz dostatno nizak troak kako bi se mogao prodati uz profil u konkurenciji s proizvodima drugih proizvoaa.

Temeljni zadatak ekonomskih sustava ( ako je taj sustav gospodarski subjekt onda profit, ako je drutvena zajednica blagostanje, to vie gospodarskih subjekata, to vie rada, zadovoljstva,...Suvremeni gospodarski sustavi su u osnovi definirani sljedeim imbenicima: sastavljeni su od puanstva i proizvoaa (tvrtki). Funkcioniranje takvog sustava ukljuuje bezbroj pojedinanih odluka kako od strane potroaa tako i od poslovnih tvrtki, radnika.Makroekonomski tokovi = robni i novani (koji definiraju takav sustav), kuanstva i poduzea susreu se na tritu proizvodnih faktora ( druga vrsta: trite resursa). Velika je vanost cijena, one ovise o ponudi i potranji.

imbenici => razina proizvodnje, zaposlenost, nezaposlenost, teaj narodne valute; svu su li imbenici povezani jedan s drugim. Takva sloenost oteava uoavanje temeljnih ekonomskih naela.

Temeljni ekonomski problem: Kako najbolje zadovoljiti elje i potrebe koristei tri raspoloiva inputa:1. rad ljudi glavni input ( tjelesni, umni)2. raspoloiva kapitalna oprema drutva - input koji je ujedno i output proizvodnog procesa tvornice, postrojenja poveava proizvodnju po osobi; proizvodnost rada stvarajui vie robe nije isto kao financijski kapital 3. prirodni resursi - ume, vode, rude

razlika zemlje i kapitala - kapitalnu opremu je izradio ovjek, te se moe reproducirati za razliku od prirodne opreme.

Glavni ekonomski problem jest u organizaciji i koritenju resursa; drutva se suoavaju s problemom oskudnosti. Ekonomski resursi su rijetki - oskudni i imaju ogranienu ponudu dok su ljudske potrebe neograniene. Nain prikazivanja problema oskudnosti je s krivuljom proizvodnih mogunosti.

Primjer:

PovreRiba

1150

205

314I

4122

593

654

pretpostavlja pojam kapaciteta - sve mora biti totalno utroeno

potencijal moemo pomaknuti uvoenjem nove tehnologije, znanja, mogunosti i inputakad smo na granici = efikasnost ( sluaj kad ne moemo poveati proizvodnju jednog dobra ako ne smanjimo proizvodnju nekog drugog dobraTri ekonomska sustava

1. Trini ekonomski sustav, kapitalistiki2. planski ili direktivni ekonomski sustav3. mjeoviti ekonomski sustavTrini ekonomski sustav osigurava potpuno razliit nain organizacije ekonomskih resursa bez sredinjeg planiranja ili kontrole. Funkcioniranje je potpuna suprotnost direktivnom tipu: decentralizirani nain - proces donoenja odluke, pojedinci donose odluke

bez sredinjeg planiranja i kontrole

to proizvodili definirano je poloajem potroaa

profit je motiv, proizvesti i zaraditi je osnovni motiv proizvoau

koliko proizvodili - svaki proizvoa koristi metode koje su mu raspoloive i lako pridonosi napretku drutva kako podijelili bogatstva ( odreuje se ponudom i potranjom

Direktivni ekonomski sustav (planski)

egzistirao je u socijalistikim zemljama

Vlada donosi ekonomske odluke ili Sredinji ured za ekonomsko planiranje

Vlada utvruje to e se proizvoditi, proizvodne kvote, i kako e se svaku dobro proizvoditi direktivom se utvruje udio koji svaki proizvoa dobiva u drutvenom bogatstvu

Mjeoviti ekonomski sustav

trini sustav u koji se uplie drava

drava se pojavljuje kao kupac u velikom broju dobara koja se proizvode ( ulazi u sferu gdje mora zatititi proizvoaa i interese drave (npr. gradnja ceste) povremeno prikuplja kapital za odreene znaajne poslovne pohvale ( npr. izgradnja ceste )ProfitUloga profita u trinom gospodarstvu

Profiti igraju bitnu ulogu, odnose se na ona sredstva koje poslovnim tvrtkama ostaje nakon io su iz prihoda podmirili trokove.

Nakon plaanja poreza profiti su na raspolaganju za ponovno ulaganje te dividende. Profiti se vrlo esto pogreno shvaaju, ponekad profit izaziva sliku eksploatacije radnika.Profiti imaju dvije vitalne uloge u financijskom gospodarstvu sa stajalita ekonomista:1. osigurava poticaj poslovnim tvrtkama da proizvode ona dobra i usluge koje potroai ele i toliko uinkovito koliko je to mogue i (ako maximizira ekonomske koristi i minimiziraju troenje osnovnih ekonomskih resursa,

2. pribavljanje sredstava za kupnju kapitalne opreme, unapreenjem proizvodnosti

Oblici poslovnih organizacija

1. privatna poduzea u vlasnitvu jedne osobe2. ortatvo3. dioniko drutvo4. drutvo s ogranienom odgovornou5. mala poduzea6. velika poduzea7. vladina poduzea1. Privatna poduzea u vlasnitvu jedne osobe takva je poslovna tvrtka koja snosi punu pravnu odgovornost za obveze i dugove tvrtke. Pojedinani vlasnik u poduzee unosi svoj kapital, obino sam upravlja poslovima, osobno ih organizira. U takvo se poduzee zapoljava manji broj lanova, i to najee lanovi obitelji. Vlasnik raspolae uloenim kapitalom i ostvarenim profitom, a za obveze prema poslovnim partnerima i dravi moe odgovarali cijelom svojom imovinom.2. Ortatvo je ugovorom zasnovan obvezno - pravni odnos kojim se ugovorne stranke obvezuju udruiti svoj rad i / ili svoju imovinu u cijelosti ili djelomice radi postizanja nekog zajednikog cilja, bez stvaranja novog subjekta. Ortaci mogu biti fizike i pravne osobe, koje se moraju dogovoriti o zajednikom cilju ortatva. Ortatvo ne moe biti stranka u parnikom postupku, ne moe biti upisano u zemljine knjige, a u steajnom postupku subjekti su ortaci. Udjeli ortaka u dobili i gubitku utvruju se ugovorom, a ako ne onda svaki ortak ima jednak udio u dobiti i gubitku.3. Dioniko drutvo je drutvo kapitala koje sredstva pribavlja izdavanjem dionica. Tipian oblik za velika poduzea. Dioniko drutvo je trgovako drutvo koje je odvojen pravni subjekt od pojedinanih vlasnika, odnosno dioniara. Njihova je odgovornost ograniena do iznosa uplaenog uloga.Ugovorom o osnivanju dionikog drutva se utvruje osnivaka glavnica - sredstva potrebna za osnivanje drutva. Osnivaka glavnica se dijeli na dionice iji su nominalni iznosi jednaki. Dionice se uplauju u gotovu novcu, ali i stvarima i pravima izraenim u novanim vrijednosti. Vlasnici mogu prodavati dionice treim osobama iznad ili ispod nominalne vrijednosti. Njihova prava ovise o broju dionica koje posjeduju. Drutvo se upisuje u Sudski registar.4. Drutvo s ogranienom odgovornou je drutvo kapitalnog oblika, lanovi su suvlasnici koji u glavnici sudjeluju s odreenim ulogom. Drutvo odgovara cijelom svojom imovinom, a lanovi imaju ogranienu odgovornost, odgovaraju samo do visine uloenog kapitala.

Ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima izraenim u novanoj vrijednosti. lanovi se meusobno poznaju i radnici u drutvu, po emu se ovo drutvo razlikuje od d.d.- a.

5. U malo poduzee spadaju ona poduzea koja su u pojedinanom vlasnitvu, posluju samostalno, nisu nadmona u svom podruju djelovanja. Ova mala poduzea zapoljavaju velik broj radnika i imaju velik udio u ukupnoj vrijednosti prodaje u gospodarstvu. Najvei dio rasta ukupne zaposlenosti pripada njima, pa se kae da su glavna dinamika snaga gospodarstva odnosno da kao fleksibilna mala poduzea lake stvaraju okvir koji pridonosi poduzetnitvu i tehnolokim inovacijama stoga su i sposobnija za prilagoavanje promjenjivom okruenju. Ona pridonose i jaanju konkurencije.

Usprkos prednostima, mala poduzea su suoena i s problemima kao i to pokazuju visoke stope neuspjenosti. Neuspjenosti zbog kojih dolazi u probleme su nedostaci managerskog iskustva i nedostatak financiranja.6. Velika poduzea su dionika drutva, uglavnom u obliku javnih korporacija s velikim brojem dioniara koja imaju mogunost ubirati kapital putem prodaje dionica.

U malim zemljama velik je udio stranih korporacija i poduzea ije je vlasnitvo rasporeeno na velik broj relativno malih dioniara. Manji udio u ukupnom udjelu velikih poduzea imaju vladina poduzea, a najvee banke i financijske ustanove su u vlasnitvu velikog broja malih dioniara.

U ovakvim poduzeima je potrebno upravljati velikim brojem ljudi, ureivati odnose brojnim dokumentima, a bez mogunosti utvrivanja jasne odgovornosti za mnoge poslovne odluke.

Velike koorporacije plaaju dodatni porez na profit korporacija - dvostruko oporezivanja ( kao korporacijski profit i kao pojedinani dohodak od dividendi. Vladina poduzea su neovisni i odvojeni subjekti. Veina i sve njihove dionice su u vlasnitvu Vlade koja je utemeljila to dioniko drutvo inei ih na taj nain odgovornim Vladi u svemu ili njenom resornom ministarstvu. Tradicionalno su ova poduzea znaajna u podruju distribucije elektrine energije, u transportu (eljeznikom i zranom i te komunikacijama (pota, radio i TV).

Vlade nastoje potaknuti takva poduzea na unapreenje uinkovitosti kako bi ih uinila financijski samostalnijima, te to upuuje na to da su ta poduzea neuinkovita i nesamostalna. 7. Vladina poduzea su velike tvrtke, njihovi ciljevi nisu samo profiti. Neka od njih npr. radio i TV pruaju usluge na cijelom teritoriju drave neovisno da li je to profitabilno ili nije, i podupiru razvitak djelatnosti u pojedinim regijama.

Potranja

Potranja je spremnost osoba da u odreenom trenutku l na odreenom mjestu kupi odreenu vrstu dobara ili usluga uz razliite cijene.

Zakon podajue potranje ukazuje da pri rastu cijena, opada potraivana koliina, ali samo pod uvjetom da su svi ostali imbenici ( ponuda, kvaliteta, potrebe ) ostali nepromijenjeni, i obrnuto.

Zato traena koliina opada kad cijena raste?

1. zbog uinka supstitucije - kad cijena dobra raste, zamijenit e ih druga slinim dobrima2. zbog uinka dohodka - nakon poveanja cijena, mi smo siromaniji pa emo odbaciti tj. smanjiti potronju log dobraKrivulja potranje je grafiko predoenje rasporeda potranje. Faktori koji utjeu na krivulju potranje: prosjene razine dohotka

veliina puanstva

cijene

raspoloivost srodnih dobara

ukusi ili preferencije ( raznolikost kulturnih i povijesnih utjecaja; psiholoke, fizioloke potrebe, tradicija, vjera ... ) posebni utjecaji

Pomak krivulje potranje - promjena potranje se zbiva onda kada se pomakne jedan od elemenata na kojima se temelji krivulja potranje. Ta se promjena moe objasniti kroz faktore koje utjeu na krivulju potranje.

Opadajua zbog zakona opadajuih prinosa

P i Q su obrnuto proporcionalna

Trina krivulja potranje za sve potroae izvedena je horizontalnim zbrajanjem krivulja potranje svakog potroaa.

Ponuda

Ponuda je spremnost proizvoaa da u odreeno vrijeme i u odreenim mjestu ponudi odreenu koliinu neke robe za razliite cijene. S poveanjem cijene proizvoda raste i njegova ponuena koliina!!!!

Krivulja ponude pokazuje vezu izmeu njegove trine cijene i koliine tog dobra koju su proizvoai voljni proizvesti i prodati, kada se ostale stvari ne mijenjaju.

to odreuje krivulju ponude?

Trokovi proizvodnje - kad su trokovi proizvodnje nekog dobra niski u odnosu na trinu cijenu, za proizvoaa je unosno nuditi vrlo mnogo. Kada su trokovi proizvodnje visoki u odnosu na cijenu, poduzea proizvode malo, prelaze na proizvodnju drugog proizvoda ili prestaju s radom.

Cijene utroaka i tehnoloka unapreenja - cijene utroaka jesu rad, energija, postrojenja pa kad su cijene nafte brzo rasle to je proizvoaima povealo cijenu energije i trokove proizvodnje i smanjilo njihovu ponudu. Tehnoloka unapreenja koja se sastoje od promjena to smanjuju koliinu utroaka neophodnih za proizvodnju iste koliine proizvodnje, Cijene povezanih dobara kada cijena jednog proizvodnog supstituta raste ponuda e drugog supstituta opadati

Politika drave zakoni o porezima i minimalnim nadnicama mogu znatno poveati cijene utroaka, dok smanjenje carina i poveanje kvota dovodi do poveanje ponude Posebni utjecaji - vrijeme, industrija raunala, struktura trita, inovacije, oekivanja

Pomak krivulje ponude

Ponuda se mijenja kada se mijenja bilo koji utjecaj osim vlastite cijene robe. Ponuda se poveava ili smanjuje kad se ponuena koliina poveava ili smanjuje pri svakoj trinoj cijeni. S porastom cijene proizvoda proizvedenoj u odreenoj grani rasle i ponuena koliina. Vrlo je vaan stupanj do kojeg e ponuena koliina rasti kao odgovor na povienu cijenu. U nekim sluajevima via cijena e prouzroili naglo veliko poveanje ponuene koliine, dok u drugim sluajevima vrlo veliko poveanje cijene nee prouzroiti znaajno poveanje koliine. jedan od razloga nagiba prema gore i desno je zakon opadajuih prinosa

promjena cijene ( proizvoa mijenja proizvodnju i koliinu, ali se ponuda i krivulja ponude ne mijenjaju

Elastinost potranjeElastinost potranje na cijenu (cjenovna elastinost) mjeri koliko se mijenja koliina traenog dobra kada se mijenja njegova cijena. Za nuna dobra poput hrane, ogrjeva, cipela, potranja je uglavnom neelastina a za luksuzna dobra cjenovno elastina. Ona dobra koja imaju izravne supstitute uglavnom imaju elastiniju potranju od dobara koja nemaju supstitute.

Cjenovna elastinost potranje = postotna promjena traene cijene / postotna promjena cijene

Kategorije cjenovne elastinosti:1.potranja elastina na cijenu ED > l

kad 1 posto promjene cijene izazove vie od l posto promjene traene koliine

smanjenje cijena poveava ukupni prihod

2.potranja neelastina na cijenu ED < l

kad l posto promjene cijene izazove manje od l posto traenekoliine smanjenje cijena smanjuje ukupni prihod

3.jedinina elastinost potranje ED = l kad je postotna promjena koliine potpuno iste veliine kao postotna promjena cijene smanjenje cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda

Elastinost potranje ovisi o: nunosti (neophodnosti) dobra ima / nema supstituta vrijeme na raspolaganju - kratkorono je elastinost potranje blizu nule, a dugorono se poveava veliina izdataka za neko dobro u odnosu na budet

Elastinost ponude

Elastinost ponude na cijenu = postotna promjena ponuene koliine / postotna promjena cijene Faktori koji odreuju elastinost ponude:

lakoa kojom se moe poveali proizvodnja u industriji

vremensko razdoblje - u kratkom razdoblju ponuda je vrlo cjenovno neelastina, u duem razdoblju ponuda je elastinaKategorije elastinosti ponude:

1. savrena neelastina ponuda - nju predouje okomila krivulja ponude, ponuena koliina je savreno fiksna2. beskonano elastina ponuda - nju predouje vodoravna krivulja ponude, nezamjetljiv pad cijena uzrokuje pad ponuene koliina na nulu dok e najblai rast cijena dovesti do beskonano velike ponudeSavrena konkurencija

Savrena konkurencija je trina struktura koju obiljeava potpuno odsustvo suparnitva medu pojedinanim poduzeima.

Pretpostavke za savrenu konkurenciju:1. velik broj prodavaa i kupaca2. homogenost proizvoda3. slobodan ulaz i izlaz poduzea4. maksimiranje profita ( cilj svakog poduzea5. nema dravnog reguliranjaMonopol

Monopol je trina struktura u koji postoji samo jedan prodava, u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. Slavni razlozi koji dovode do monopola:1. posjedovanje stratekih sirovima ili iskljuivo poznavanje proizvodnih tehnika2. patentna prava za proizvod ili proizvodni proces3. potrebna dozvola drave za obavljanje te djelatnosti ili uspostavljanje vanjskotrgovinskih zapreka kako bi se iskljuili strani konkurenti4. veliina trita moe biti takva da ne omoguuje vie od jednog poduzea optimalne veliine5. postojee poduzee provodi politiku odreivanja cijene - zapreke ulasku, tj. politiku cijena kojom se eli sprijeili ulazak novih poduzea u taj sektorBudui da postoji samo jedno poduzee u industriji onda je krivulja potranje poduzea jednaka krivulji potranje industrije, te onda ima negativan nagib.

Monopolist maksimizira svoj profit Tamo gdje je MR = MC, tj. tamo gdje zadnja jedinica koju prodaje donosi dodatni prihod upravo jednak njegovu dodatnom troku.

Krivulja MC nije krivulja ponude monopolista kao to je kod potpune konkurencije, monopolist odreuje i cijenu i koliinu proizvoda dok u potpunoj konkurenciji proizvoa odreuje samo koliinu.

Bilateralni monopol

Bilateralni monopol je takva trina struktura koja se sastoji od samo jednog prodavaa (monopolista) i samo jednog kupca (monopsonista). Cijena se odreuje neekonomskim faktorima, poput pregovarake moi, vjetine i drugih strategija poduzea sudionika.

Bilateralni monopol je vrlo est na tritima rada, gdje se radnici organiziraju u sindikate i suprotstavljaju samo jednom poslodavcu ili poduzeima organiziranim u trgovinsku udrugu

isti monopol ( postoji onda kad:

samo jedan proizvoa proizvodi odreeni proizvod

nema dobrih supstituta za taj proizvod

nema slobodnog { ili nema uope) pristupa drugim proizvoaima proizvodnji i tritu

Pravni monopol - nastaje kada je nekim pravnim propisom (patent, licenca, carina) napravljena prepreka slobodi ulaska u posao (pota, telekomunikacija)

Naravni monopol - nastaje onda kada pojedini proizvoa koristi jedinstven i naravni izvor (nafta, plin) pa jedan proizvoa opskrbljuje cijelo trite dolinim proizvodom uz cijenu koja je nia od cijene koja bi postojala da nekoliko proizvoaa sudjeluje u proizvodnji i ponudi tog proizvoda.Dravno - regulirani monopol - postoji kad je veliina trita mala u odnosu na optimalnu veliinu postrojenja, imamo sluaj prirodnog monopola, odnosno sluaj u kojemu trite ne moe podnijeti vie od jednog poduzea optimalne veliine koje stoga postaje prirodni monopolist. U takvim okolnostima drava se moe umijeati tako da sama preuzme poslovanje tog poduzea, ili da regulira cijene.Monopolistika konkurencija

Monopolistiko konkurencija je slanje na tritu gdje vlada velika konkurencija izmeu proizvoaa, ali s diferenciranim proizvodima. Ti se proizvodi obino malo razlikuju od ostalih proizvoda. Obiljeja: u grani postoji mnogo malih tvrtki

nove tvrtke mogu lako ulazili i izlazili iz grane

proizvodi svih tvrtki su u blaoj mjeri razliiti, dakle nisu istovjetni

postojanje velikog broja tvrtki i jednostavnost ulaska novih tvrtki omoguavaju da se u takvim uvjetima cijene i profiti zadravaju na nioj razini u dugoj su ravnotei u monopolistikoj konkurenciji cijene vee od graninih trokova dok su ekonomski profiti svedeni na nulu diferencijacija proizvoda dovodi do opadajue krivulje potranje svakog prodavateljaOligopolOligopol je trina situacija gdje postoji mali broj, svega nekoliko prodavaa nekog proizvoda od kojih svaki ima znaajan udio u ukupnoj ponudi. Proizvod moe biti: homogen (elik, cement, eer) ( isti oligopol

raznolik (automobili, cigarete) (nesavreni oligopol

Oligopolisti su svjesni meuzavisnosti svojih poslovnih poteza, stoga svi nastoje predvidjeli reakcije ostalih. Svaki potez jednog oligopoliste dovodi do promjene kod svih ostalih.

Modeli oligopola:

1)model nezavisnog djelovanja oligopoliste - svaki oligopolist donosi poslovne odluke samostalno2)model meuzavisnog djelovanja oligopolista - rezultat je jedinstvena cijena, oligopolisti sklapaju sporazume, javne ili tajne, ili pak surauju bez sporazuma tajni sporazumi: karteli i cjenovno predvodnitvoKarteli - su organizacije neovisnih poduzea koja proizvode sline proizvode i zajedno posluju da bi poveali cijene i ograniili koliinu proizvodnje. Dva tipina oblika kartela su:1)karteli kojima je cilj maksimirati zajednike profite poduzea imenuju sredinje tijelo na koje prenose ovlatenje da odluuje ne samo o ukupnoj koliini i cijeni po kojoj se koliina mora prodati da bi se postigli maksimalni profiti skupine, ve i o alokaciji proizvodnje meu lanovima kartela i raspodjeli maksimalnog zajednikog profita meu lanovima.

razlozi zato se profit industrije ne moe maksimizirati: pogreke u procjeni trine potranje, pogreke u procjeni MC, spori proces kartelskih pregovora, nepromjenjivost dogovorene cijene, postojanje poduzea s visokim trokovima, strah od dravne intervencije, dobar javni ugled, strah od ulaska, uvanje slobode glede dizajna i prodajnih aktivnosti

2)karteli kojima je cilj raspodjela trita poduzea pristaju podijelili trite, no zadravaju znaajan stupanj slobode glede oblikovanja izgleda svojih proizvoda, proizvodnih aktivnosti i ostalih od luka. Postoje dvije osnovne metode podjele trita::a) necjenovna konkurencija - lanovi se slau o zajednikoj cijeni. Ta se cijena odreuje pogodbom, u kojoj poduzea s niskim trokovima zagovaraju nisku cijenu, a poduzea s visokim trokovima visoku cijenu. Ugovorena cijena mora omoguavati nekakve profile svim lanovima.b) odreivanje kvota - to je sporazum o koliini koju svaki lan moe prodavati po ugovorenoj cijeni.Cjenovno predvodnitvo - oblik tajnog sporazuma u kojemu jedno poduzee odredi cijenu a druga ga slijede stoga to je to za njih probitano ili to ele izbjei neizvjesnost glede reakcije konkurenata. lanovima omoguuje potpunu slobodu glede njihova proizvoda i prodajnih aktivnosti. Ako je proizvod homogen i poduzea vrlo koncentrirana na tritu cijene e biti identine, ako je proizvod diferenciran cijene e se razlikovati. Oblici: cjenovno predvodnitvo poduzea s niskim trokovima, cjenovno predvodnitvo velikog poduzea, barometarsko cjenovno predvodnitvo.Konkurentske grane

Konkurentske grane su jedan od temeljnih oblika trine strukture. Tu spadaju one grane odnosno djelatnosti koje imaju dvije temeljne karakteristike:

l. sadri velik broj tvrtki u grani i govori se o velikom broju manjih tvrtki

2. predstavlja mogunost novim tvrtkama da jednostavno ulaze ali i naputaju djelatnost.

Kao rezultat takvog stanja postavlja se tendencija intenziviranja konkurencije meu proizvoaima, a takva konkurencija dri cijene i profite na niskoj razini, privui e nove proizvoae, poveavajui potom koliinu intenzivirajui konkurenciju, a to potiskuje cijene i profite. Takvo stanje nije u korist proizvoaa, oni nisu u stanju uiniti nita to bi ih zatitilo, jer su ti drugi proizvoai brojnijiKonkurentska trita

postoji mnogo malih tvrtki

na takvo se trite lako ulazi te se prodaju istovjetni proizvodi (nije esta situacija; primjerice izvoz ribe - tune)

postoji mnogo proizvoaa ribe

relativno lagano gubi

cijena je ve odreena

nema mogunosti postavljanja vee cijene, jer poveanjem cijene vie nismo u ogranienom tritu

cijena uspostavljena ponudom i potranjom, te ju moramo prihvatiti

motiv sudjelovanja na tritu: PROFIT (zadovoljenje ljudskih potreba)

kako se ostvaruje profit (u utrci za veim profitom nalazimo se na trokovnoj strani)

kod monopolne i oligopolne situacije - oni koji kontroliraju ponudu ne moraju je uvijek prihvatitiObiljeja monopolistike konkurencije:

veinu ine nekoliko proizvoaa

mnogo malih

lagano ui na trite

proizvod nije istovjetan

mogu utjecati na prodajnu cijenu proizvoda

mogue je djelovati na trokovnoj strani

u poveanju kvaliteta na odreen nain moemo na trokovnoj strani maksimizirati profitMotivi ukljuivanja na trite:

1. stalno djelovati na specifinosti naeg proizvoda2. maloprodaja (tehnika roba) razine profita na takvom tritu - relativno niski profiti (malo proizvoaa i lagano se ulazi u tu granu) isplative razine profita za poduzetnike: povoljna kamatna stopa u banciMONOPOL - kada na tritu na strani ponude egzistira jedan ponua on stvara cijene koje bi na konkurentnijem tritu bile nie (takva situacija ne prua apsolutno

utvrene fiksirane ciljne

prirodni monopoli - primjerice proizvodnja elektrine energije, lokalni zagrebaki tramvaji, prometovanje eljeznicom, opskrba plinom podvodive situacije - neprestana panja kako se ne bi izmaklo kontroli

podvodive pod dravom - ona moe propisati cijenu iznad koje ponuda ne smije voditi veu cijenu cijena trpi akumulativnu sposobnost - uvijek je predmet rasprave

OLIGOPOL - najmanje dvije kompanije koje kontroliraju situaciju na tritu i dovoljno su snani da formiraju cijene

trite automobila - potranja bi mnogo bolje prola ako bi egzistirao to vei broj ponuaa automobila

KARAKTERISTIKE: (trite automobila)

- proizvoai, ponuai, poreznici

potranja vea od onoga to se tritu nudi

namee tritu visoku cijenu kako bi si osigurali budunost nitko na strani ponude nee smanjivati cijene kako bi

poveao prodajnu koliinu (sve situacije su profitabilne i donose velike dobiti)

nadmee se samo promotivno a ne cjenovno

dovoljno su snani i brane se kupovinom

ulaganja u promociju su maksimalna i ona se nudi kao potreba

PROIZVODNA FUNKCIJA - funkcija koja prua informacije o uincima, a koji su uvjetovani i n putima

koliina outputa uz djelovanje inputa

izraava maksimalnu koliinu outputa koja se moe dobiti iz odreene koliine inputa -izraava minimalnu koliinu inputa iz koje se moe dobiti output -govori o tehniko - tehnolokim pretpostavkama odreenog procesa proizvodnje -odgovor o optimalnoj proizvodnji sa aspekta trokova (novanog smisla)

-kombinacija inputa - razliite cijene - te je outpute mogue prodati po razliitim cijenamaIZOKVANTE - krivulje koje pokazuju sve tehnike uinke proizvodnje izokvanta = jednaka koliina

izvode se iz proizvodne funkcije odreenog proizvoaa svaka toka na toj krivulji predstavlja razliitu koliinu inputa

za proizvodnju koliine outputa primjerice input - ljudi, radnici input- strojevi

TROKOVI - vrijednosni izraz utroaka imbenika proizvodnog procesa

vrijednosni izraz = novac

imbenici proizvodnog procesa: sirovine (novani izraz utroka sirovina ili drugo u kg ili m ili sl. jest troak); sredstva rada: zgrade

amortizacija sredstava za rad

ljudski rad - naturalni izraz u satima rad, novani izraz po koliini vremena po kojem obraunavamo troak rada troak = novana jedinica

utroak = naturalna veliina

Troak - jedna od kategorija koja odreuje profit

PRIHOD - TROAK = PROFIT

troak slui kao osnovica za obraun koliko troimo - izvlaimo troak po proraunu (kalkulacija cijena) stoji kao misao vodilja - -nikad nije toliko mali da ne bi mogao biti jo manjiStalni trokovi - izvlaimo ih sa aspekta kretanja proizvodnje; nepromjenjivi su bez obzira na to da li proizvodimo i koliko proizvodimo

Promjenjivi troak - S obzirom to i koliko proizvodimo; moemo stimulirati radnikeINPUTI su robe i usluge koje koriste poduzea u procesima proizvodnje. Inputi se dijele na zemlju, rad i kapital. Privreda koristi postojeu tehnologiju da bi kombinirajui inpute proizvela outpute.

OUTPUTI su razliite korisne robe koje se ili troe ili upotrebljavaju za daljnju proizvodnju.Rad, zemlja - prirodni resursi, kapital- proizveden resurs

OBJASNITE ZAKON OPADAJUIH TROKOVA - Ovaj zakon promatra odnose izmeu inputa i outputa u proizvodnom ciklusu. Kae da emo dobivati sve manje i manje dodatnog outputa kako dodajemo dodatne jedinice inputa dok drimo ostale inpute konstantnima, iako e na poetku rasti. Zakon koji tvrdi da e dodatna proizvodnja uz uzastopnih poveanja nekog utroka konano opadati kad se drugi utroci ne mijenjaju.

OBJASNITE POJAM SAVRENE KONKURENCIJE

Odnosi se na trita na kojima niti jedno poduzee ili potroa nisu dovoljno veliki da bi mogli utjecati na trinu cijenu. Ovakva se situacija pojavljuje tamo gdje je broj kupaca i prodavaa dovoljno velik i tamo gdje su proizvodi koje prodavai nude homogeni (nije ih mogue razlikovati). U takvim okolnostima svako poduzee nailazi na vodoravnu (ili savreno elastinu) krivulju potranje.Pod savrenom konkurencijom podrazumijevamo da sva dobra i usluge imaju cijenu i da se razmjenjuju na tritu. To takoer znai i da ni jedno poduzee ili potroa nije dovoljno veliko da utjee na trinu cijenu.Savreno konkurentno trite je ono na kojem je svako poduzee odve malo da bi utjecalo na trinu cijenu. Moe prodati svoju ukupnu proizvodnju po tekuoj trinoj cijeni bez obzira koliko proizvodi

OBJASNITE PROIZVODNOST RADA

Pojam koji se odnosi na omjer proizvodnje i utroaka (ukupna je proizvodnja podijeljena utrocima rada - produktivnost rada). Produktivnost se poveava ako ista koliina utroaka proizvodi vie proizvodnje.Produktivnost rada se poveava zbog poboljane tehnologije, poboljanja vjetine radnika ili intenzivnosti kapitala

NAVEDITE NAJVANIJE OBLIKE PODUZEA

Poduzea prema veliini (no i prema broju zaposlenih):1. velika

2. srednja

3. mala

- U stvarnosti skoro svu proizvodnju ostvaruju specijalizirane organizacije, mala, srednja i velika poduzea koja vladaju prostorom suvremenih ekonomija.

- Poduzea postoje zbog mnogo razloga a najvaniji su:

- iskoritavanje ekonomija masovne proizvodnje

- pribavljanje sredstava

- organiziranje proizvodnog procesa.

Poduzea prema vlasnitvu:a) individualno vlasnitvob) partnerstvo - glavni nedostatak je neograniena odgovornost. Udruenje dviju ili vie osoba radi obavljanja posla koji nije korporativnog oblika i ne uiva ogranienu odgovornostc) korporacije - Korporacija je neko poduzee u vlasnitvu pojedinca ili druge korporacije. Ima ista prava da kupi, proda i ugovori kao to bi imala neka osoba. Zakonski je odijeljena od onih koji posjeduju i ima ogranienu odgovornostVLASNITVO POJEDINCA - na jednom kraju spektra vlasnitva pojedinca su klasina mala poduzea Mala trgovina dnevno moe imati promet od nekoliko stotina dolara dnevno i jedva osigurati minimalnu nadnicu za napore vlasnika Tih poduzea ima mnogo, ali su mala po prodajama - zahtijeva se veliki osobni napor Uza sve to prosjeni je vijek malog poduzea samo godinu dana

PARTNERSTVO - ukoliko drutvo nije u vlasnitvu jedne osobe, tada se drutvo moe organizirati na naelu partnerstva - partneri odgovaraju neogranieno svojom imovinom

Bilo koja 2 ovjeka ili vie ljudi mogu se povezati i stvoriti partnerstvo

Svaki se slae da e osigurati odreeni dio kapitala i posla, dobiva odreeni postotak profita i naravno dijele dugove i

gubitka

Danas su partnerstva samo mali dio ukupne ekonomske djelatnosti, razlog je to imaju odreene nedostatke Glavni je nedostatak neograniena odgovornost, openito se partneri obvezuju za sve dugove koje je preuzelo partnerstvo Opasnost neograniene odgovornosti l tekoa da se namaknu fondovi objanjavaju zato se partnerstva ograniavaju na

mala poduzea , ona su jednostavno previe rizina za veinu okolnosti KORPORACIJE - (dionika drutva) - organizirana kroz sustav dionica - ograniena odgovornost do visine udjela dionica u drutvu Danas je korporacija oblik poslovne organizacije, povlaten u svakoj od pedeset drava i inozemstvu i u vlasnitvu je mnogobrojnih dioniara Najizazovniji faktor koji dovodi do organizacije proizvodnje u poduzeima proizlazi iz ekonomije masovne proizvodnje. Namicanje sredstava za masovnu proizvodnju srodna je funkcija poduzea.

Trei je razlog za poduzea priprema voenja poslova. Menader je osoba koja organizira proizvodnju, uvodi nove zamisli ili proizvode ili procese, donos; poslovne odluke I smatra se odgovornim za uspjeh ili promaaj Proizvodnja se organizira u poduzeima jer efikasnost openito zahtijeva proizvodnju velikog opsega, namicanje znatnih financijskih sredstava i briljivo voenje i nadziranje tekuih djelatnosti.

poduzee moemo podijeliti i na:

poslovne subjekte (sve firme koje rade na profitabilnosti - privatni i javni sektori)

javna poduzea - koja su obavezna djelovati s profitabilnou

svaka vrsta poduzea ima prednosti i nedostatke:

1.mala poduzea - su fleksibilna, mogu prodavati nove proizvode i brzo ieznuti meutim pate od osnovnog nedostatka da nisu u stanju akumulirati velike iznose kapitala od rasprene skupine

investitora

karakteristike: elastian proizvodni program, brza prilagodba kretanja na tritu, visok stupanj zamjenjivosti rada, lake snoenje rizika, poveanje efikasnosti...2. srednja poduzea - ne prelaze 2-3 kriterija- godinje prosjeno 250 djelatnika3. velika poduzea - prelaze kriterijeOBJASNITE POJAM UKUPNOG. PROSJENOG I GRANINOG PROIZVODApolazei od funkcije proizvodnje nekog poduzea, moemo izraunati 3 vana pojma proizvodnje: ukupni, prosjeni i granini proizvodUKUPNI PROIZVOD - odnosi se na ukupno proizvedenu koliinu proizvodnjeukupni proizvod ili (TP) - ini ukupnu koliinu proizvodnje nekog outputa iskazanu u fizikim jedinicama poput komada, tonajednom kad znamo ukupni proizvod lako je izvesti jedan jako vaan pojam tj. prosjeni proizvodGRANINI PROIZVOD - nekog faktora moemo izraunati kao dodatnu proizvodnju svake dodatne jedinice utroka dok su svi drugi utroci konstantnigranini proizvod (MP) - je dodatni output koji se moe proizvesti dodavanjem jedne jedinice specifinog inputa

PROSJENI PROIZVOD - mjeri ukupnu proizvodnju podijeljenu ukupnim jedinicama utrokaprosjeni proizvod (AV) - predstavlja prosjenu koliinu proizvodnje koja svaka jedinica varijabilnog faktora proizvodiprosjeni proizvod = ukupni proizvod: jedinice inputa

kree se oko graninog, ali se neto sporije mijenja, kad je granini proizvod iznad prosjenog, prosjeni proizvod raste, kad je ispod prosjenog, prosjeni proizvod padaOBJASNITE POJAM UKUPNOG. PROSJENOG I GRANINOG TROKAza donoenje bilo kakve poslovne odluke potrebno je poznavanje trokova, koji izraunavaju novanu vrijednost inputa koritenih u procesu proizvodnje tijekom vremena

njihova cijena ovisi o cijeni koritenih inputa

razlikujemo 3 osnovne vrste trokova: ukupni, granini i prosjeni trokovi

UKUPNI TROKOVI - (TC - total cost) - su najnii ukupni novani izdaci potrebni za proizvodnju neke koliine proizvodadobivaju se zbrojem fiksnih i varijabilnih trokova

TC - FC + VC

prikazuju najnii ukupni izdatak koji je potreban da se proizvede svaka pojedina razina proizvodnjerastu s porastom proizvodnje

ukupni trokovi se grafiki prikazuju krivuljom koja ima oblik poloenog slova s donoenje ispravnih poslovnih odluka iskazuje upoznavanje sa trokovima proizvodnje medu kojima su najvaniji cijene inputa i tehnologijaukupne trokove moemo podijeliti na : KRATKORONE I DUGORONEKRATKORONE TROKOVE - ine trokovi sa kojima se poduzee susree u uvjetima kada su neki faktori proizvodnje fiksni i nema slobode ulaska i izlaska sa tritakratkorone trokove dijelimo na FIKSNE l VARIJABILNE TROKOVE

FIKSNI TROKOVI - (FC- fixed cost) - su oni trokovi sa kojima se poduzee susree u kratkom roku i koji nisu ovisni o razini outputato su oni trokovi (najamnina za uredski prostor, isplate kamata, plae, najam opreme) koje poduzee mora podmirivati ak i u sluaju daje razina proizvodnje 0fiksni trokovi obino ine glavninu ukupnih trokova nekog poduzea u kratkom roku ne mogu utjecati na fiksne trokove (moraju ih plaati) i stoga se oni u kratkom roku nazivaju mrtvi trokovi - sunk costs

ti trokovi ne mijenjaju se s opsegom proizvodnje (uvijek su isti), a to su npr:

amortizacija oprema l zgrada

kamate na preuzete kredite

zakupnine

ti trokovi postoje ak i ako poduzee uope na proizvodi

prikazani su krivuljom koja je usporedna s apcisom na kojoj se prikazuje opseg proizvodnje

FC =TC-VC

VARIJABILNI TROKOVI - (VC - variable costs) - mijenjaju se kako se mijenja proizvodnja npr.: trokovi radne snage

trokovi sirovine i energije

prikazuju se krivuljom koja takoer ima oblik poloenog slova s poetkom u ishodituvarijabilni trokovi predstavljaju izdatke koji se mijenjaju s razinom proizvodnje ( sirovine, nadnice, gorivo )VC = TC FC

GRANINI TROKOVI - (MC - marginal costs) - pokazuju porast ukupnih trokova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda

oni ovise samo o varijabilnim trokovima dok fiksni ne utjeu na njih

u 1. fazi imaju tendenciju pada da bi, kada dosegnu toku minimuma nastavili rasu

zato i krivulja graninih trokova ima oblik slova U

granini trokovi oznaavaju poveanje ukupnih trokova uvjetovana proizvodnjom dodatne jedinice proizvodaPROSJENI TROKOVI - ( AC - average costs ) - dobiju se dijeljenjem ukupnih trokova s brojem proizvedenih jedinica AC = TC / a

- dijele se na : PROSJENE FIKSNE TROKOVE - AFC - FC / a

PROSJENE VARIJABILNE TROKOVE - AVC = VC / a

granini troak je dodatni troak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda

prosjean troak je ukupan troak podijeljen s ukupnim brojem jedinica

OBJASNITE RAZLIKU IZMEU FIKSNIH I VARIJABILNIH TROKOVA

FIKSNI troak - troak kojemu bi se neko poduzee izvrgla kad bi njegova proizvodnja u danom razdoblju bila jednaka nuli.Ukupni fiksni troak sastoji se od takvih pojedinanih ugovornih trokova kao to su isplate kamata i isplate hipoteke i plae voditelja

VARIJABILNI troak- troak koji varira s razinom proizvodnje, kao to su sirovina, rada i goriva. Varijabilni trokovi su jednaki ukupnom troku umanjenom za fiksni troak.

PAGE - 1 -