SVEUČČČČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽŽŽŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

1

TEMELJNI POJMOVI MAKROEKONOMIJE

Prvo predavanje

2

TEMELJNI POJMOVI MAKROEKONOMIJE

3

MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA

� MIKROEKONOMIJA studira pojedinačne cijene, količine i tržišta.

� MAKROEKONOMIJA je studij o funkcioniranju privrede kao cjeline. Ona se bavi cjelokupnim nivoom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, cijena i vanjske trgovine.

4

OPĆĆĆĆI CILJEVI MAKROEKONOMSKE POLITIKE

� Visoka i rastuća razina proizvodnje� Visoka zaposlenost tj.niska nezaposlenost

� Stabilnost cijena

� Unutrašnja i vanjska stabilnost; međunarodna razmjena

POKAZATELJI

� BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (BDP)� STOPA NEZAPOSLENOSTI

� STOPA INFLACIJE

5

1. BRUTO DOMAĆĆĆĆI PROIZVOD ILI BDP

� Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje neke privrede

� Eng.termin Gross Domestic Product (GDP)

� To je tržžžžišna vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom jedne godine.

6

Proizvodnja ima tri definicije

(1) BDP je vrijednost finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom danoga razdoblja.

To znači da se zbrajaju vrijednosti proizvodnje finalnih, ali ne i intermedijarnih proizvoda. INTERMEDIJARNO je dobro proizvod koji se koristi u proizvodnji nekog drugog dobra npr.krumpir u proizvodnji čipsa.To je definicija BDP-a sa proizvodne strane.

(2)BDP je zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu tijekom danogarazdoblja.Izraz DODANA VRIJEDNOST je vrijednost proizvodnje umanjena za vrijednost intermedijarnih dobara koja se koriste u proizvodnji. To je definicija BDP-a sa proizvodne strane.

7

(3) BDP je zbroj dohodaka u gospodarstvu tijekom danoga razdoblja.To je zbroj dohodaka od rada, dohodaka od kapitala i indirektnih poreza (prihodi plaćeni državi u obliku poreza na prodaju).

Agregatna proizvodnja = Agregatni dohodak

8

NOMINALNI I REALNI BDP

� Pitanje: Američki BDP je 2006.godine iznosio 13.256 milijardi dolara, a 1960.godine 526 milijardi dolara.

� Je li američka ekonomija 2006.g. bila zaista 25 puta veća od proizvodnje 1960.godine?

9

2-1 Nominalni i realni BDP SAD-a 1960-2010

10

1. BRUTO DOMAĆĆĆĆI PROIZVOD ILI BDP

� Postoji NOMINALNI i REALNI BDP

� NOMINALNI BDP se izražava u tekućim tržišnim cijenama i mijenja se pod utjecajem obima proizvodnje i tržišnih cijena.

� REALNI BDP se izražava u stalnim tržišnim cijenama i mijenja se isključivo pod utjecajem obima proizvodnje dobara i usluga.

11

BDP: razina nasuprot stopi rasta

� Razina BDP-a je bitan pokazatelj ekonomske snage zemlje.

� Jednako je važna razina REALNOG BDP-a po glavi stanovnika = realni BDP / broj stanovnika –to je pokazatelj prosječnog životnog standarda zemlje.

� Pri procjenama rezultata gospodarstva ekonomisti se oslanjaju na STOPU RATA REALNOG BDP-a.

� Razdoblje pozitivnog rasta naziva se EKSPANZIJAMA.

� Razdoblje negativnog rasta naziva se RECESIJAMA.

12

BDP: razina nasuprot stopi rasta

� Stopa rasta se izračunava prema formuli:

� ((Yt-Yt-1)/Yt-1)x100 = %

� Grafikon prikazuje da je američko gospodarstvo proživjelo niz ekspanzija prekinutih kratkim recesijama.

13

Za upamtiti!

� Iako je u 2001.g. u SAD zabilježen rast BDP-a govori se o recesiji 2001 – zašto?

� Ekonomisti rast BDP-a gledaju prema tromjesečjima a ne prema godinama.

� O recesiji se govori ukoliko gospodarstvo najmanje u dvama uzastopnim tromjesečjima ostvari negativne stope rasta.

14

IZRAČČČČUN POKAZATELJA BDP-a

� BDPdeflator služi za pretvaranje nominalnog BDP-a u realni BDP.

� BDP deflator = nominalni BDP / realni BDP� Realni BDP= nominalni BDP / BDPdeflator� Nominalni BDP = realni BDP x BDP deflator

� BDP deflator = Indeks n-ta godina / Indeks bazna

godina

Primjer

312.000=13*24.000

338.00026.000132001

288.000288.00024.000122000

240.000 = 10*24.000

200.00020.000101999

Realni BDP (u cijenama 2000.godine)

Nominalni BDP

Cijena automobila

(USD)

Količina automobila

Godina

16

� POTENCIJALNI BDP pokazuje maksimalnu količinu dobara koju privreda može proizvesti pri stabilnim cijenama; to je tzv. PROIZVODNJA S VISOKOM RAZINOM ZAPOSLENOSTI.

� Zbog postojanja poslovnih ciklusa stvarni BDP se razlikuje od potencijalnog BDP-a. To se zove BDP jaz, što znači da privreda ne posluje na granici proizvodnih mogućnosti.

� U slučaju recesije taj je jaz malen, a u slučaju depresije je velik.

17

2. ZAPOSLENOST

� Mjeri se stopom zaposlenosti� Stopa zaposlenosti = broj zaposlenih / veličina radne snage

� Stopa nezaposlenosti = broj nezaposlenih / veličina radne snage

� Radna snaga = statistički evidentirani zaposleni + nezaposleni radnici

� Stopa nezaposlenosti se kreće u skladu s poslovnim ciklusom; u vrijeme recesije i deprecije ona rasta, dok u vrijeme ekspanzije ona opada.

18

Stopa nezaposlenostiGrafikon 2-3 Stopa nezaposlenosti SAD, 1960–2010

19

Zašto ekonomisti brinu oko nezaposlenosti?

� Zbog izravnih učinaka na blagostanje nezaposlenih.

� U SAD su ljudi manje vremena nezaposleni i brže pronalaze posao; u Europi nezaposleni ostaju tijekom duljih razdoblja.

� Nezaposlenost je ekonomski signal da gospodarstvo neke svoje resurse ne koristi efikasno. Isto tako je upitno da li je preopasno da je stopa nezaposlenosti preniska jer se radna snaga koristi preefikasno i ekonomija može doći u situaciju nedostatka radne snage.

20

3. STABILNOST CIJENA

� Pokazatelj opće razine cijena je INDEKS POTROŠAČČČČKIH CIJENA (CPI = Consumer Price Index).

� CPI predstavlja trošak fiksne košare dobara koju kupuju tipični potrošači.

� STOPA INFLACIJE je promjena razine cijena.

� STOPA INFLACIJE = ((CPI ove godine – CPI prošle godine) / CPI prošle godine ) x 100

� Deflacija = pad cijena; inflacija = rast cijena

21

� INFLACIJA je trajni rast opće razine cijena.

� STOPA INFLACIJE je stopa po kojoj cijene rastu.

� DEFLACIJA je trajno kontinuirano smanjenje razine cijena. To je negativna stopa inflacije.

� Deflacija je rijetka – Japan je doživio deflaciju krajem 1990-tih godina.

22

Kako definirati razinu cijena?

� Koriste se dvije mjere razine cijena:

� BDP deflator� INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA

23

Kako definirati razinu cijena?

� BDP deflator� BDP deflator = nominalni BDPt / realni

BDPt� BDP deflator daje prosječnu cijenu

proizvoda – finalnih proizvoda proizvedenih u gospodarstvu.

� Podaci o BDP-u i BDP deflatoru izračunavaju se i objavljuju se tromjesečno.

24

Kako definirati razinu cijena?

� INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA� Indeks potrošačkih cijena ili IPC (consumer price index CPI)

koristi se za mjerenje prosječne cijene potrošnje ili troška života.� CPI prati se od 1917 g. i objavljuje se mjesečno.� CPI je u baznom razdoblju 100 i analizira se kretanje CPI

indeksa u odnosu na 100.

25

Da li BDP deflator i CPI daju iste rezultate?

� CPI i BDP deflator kreću se zajedno većinom vremena. Razlika je u tome što je BDP deflatorcijena dobara proizvedenih u zemlji te ukoliko zemlja više uvozi onda je CPI cijena dobara potrošenih u zemlji odstupa od BDP deflatora.

26

Stopa inflacijaGrafikon 2-4 Američka stopa inflacije izračunata korištenjem CPI-a i deflatora BDP-a, 1960–2010

27

Zašto se ekonomisti brinu oko inflacije?

� Kada bi stopa inflacije značila da istom stopom rastu sve cijene i plaće (tzv.čista inflacija) to ne bi bio problem.

� u stvarnosti ti odnosi nisu proporcionalni i cijene dobara rastu brže od rasta nadnica.

� Dolazi do veće nesigurnosti, teži uvjeti investiranja, promjena relativnih cijena; ukoliko porezi ne prate inflaciju kako raste nominalni dohodak plaća se sve više poreza iako realno dohodak ostaje nepromijenjen.

28

Da li je DEFLACIJA ili NEGATIVNA INFLACIJA tada dobra?

� Nije.� I takva nestabilnost dovodi do negativnosti na

tržištu poput nesigurnosti i slično.� Monetarna politika ograničeno može utjecati

na proizvodnju.

29

Koja je OPTIMALNA STOPA INFLACIJE?

� Ekonomisti smatraju da je to inflacija koja je niska i stabilna na razini od 0-3%.

30

4. MEĐUNARODNA RAZMJENA

� Ravnoteža izvoza i uvoza� Stabilan devizni tečaj

� NETO IZVOZ = IZVOZ – UVOZ

� IZVOZ – UVOZ pozitivan_ trgovinski suficit

� IZVOZ – UVOZ negativan_trgovinski deficit

� DEVIZNI TEČČČČAJ je cijena strane valute izražena u jedinicama domaće valute (ili recipročno).

� Kada devizni tečaj raste, domaća roba postaje skuplja, uvoz je veći od izvoza i zemlja je sve manje konkurentna; neto izvoz pada.

31

� DEPRECIJACIJA – pad cijene jedne valute u odnosu na druge

� APRECIJACIJA – rast cijene jedne valute u odnosu na druge

� DEPRECIJACIJA I APRECIJACIJA je promjena deviznog teččččaja pod utjecajem ponude i potražžžžnje na deviznom tržžžžištu.

� DEVALVACIJA I REVALVACIJA su promjene deviznog teččččaja pod utjecajem monetarnih vlasti.

� DEVALVACIJA – snižavanje vrijednosti jedne valute u odnosu na druge

� REVALVACIJA – porast vrijednosti jedne valute u odnosu na druge

32

INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE

� FISKALNA POLITIKA

� MONETARNA POLITIKA

� POLITIKA MEĐUNARODNIH EKONOMSKIH ODNOSA

� POLITIKA DOHODAKA

33

FISKALNA POLITIKA

� OPOREZIVANJE

� Porezi na dohodak smanjuju dohodak stanovništva; smanjuju osobnu potrošnju, što smanjuje ostvareni BDP

� Visoki porezi na dobit mogu destimulirati privredni rast.

� JAVNA POTROŠNJA� Povećanje javne ili državne potrošnje stimulira rast BDP-a.

� EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA usmjerena je na povećanje BDP-a što se može postići mjerama: povećanje javne potrošnje G, smanjenje poreza, povećanje transfera (različiti oblici pomoći stanovništvu).

� RESTRIKTIVNA FISKALNA POLITIKA usmjerena je na smanjenje BDP-a, što znači ograničavanje osobne i javne potrošnje.

34

MONETARNA POLITIKA

� KONTROLA NOVČČČČANE PONUDE� Upravljanje novcem, kreditima i bankovnim sustavom

� Utjecaj ponude novca na kamatnjak

� Utjecaj kamatnjaka na investicije i štednju� Utjecaj na proizvodnju, zaposlenost i cijene

� Ograničavanje ponude novca vodi do viših kamatnjaka i smanjenih investicija, te pada BDP-a i niže inflacije – RESTRIKTIVNA MONETARNA POLITIKA.

� EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA usmjerena je na povećanje BDP-a što se može postići mjerama: povećanjem ponude novca i smanjenjem kamatnjaka, što stimulira ekonomsku aktivnost.

35

MEĐUNARODNA EKONOMSKA POLITIKA

� POLITIKA RAZMJENE

� Carine i kvote

� Ostale mjere

� UPRAVLJANJE TRŽŽŽŽIŠTEM DEVIZNIH TEČČČČAJEVA� Fiksni tečajevi� Fluktuirajući tečajevi

36

POLITIKA DOHODAKA

� KONTROLA NADNICA

� KONTROLA CIJENA

37

VJEŽŽŽŽBA 1.

UVOD U MAKROEKONOMIJU

38

1. Nadopunite:

� Vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u

jednoj godini je ________.

� Odnos nominalnog i realnog BDP-a je cjenovni indeks koji se

zove _______.

� Neto izvoz je višak _______ u odnosu na ______.

39

2. Izraččččunajte:

� BDP neke zemlje iznosio je 260 milijardi USD u

1980.godini, a 325 milijardi USD u 1990.

godini. Indeks cijena porastao je sa 100 u

1980.godini na 130 u 1990.godini.

� Koliko iznosi realni BDP u 1980, a koliki u

1990.godini?

� Kolika je stopa rasta realnog BDP-a

40

2. Izraččččunajte:

Postupak rješavanja:

nBDP1980=260, nBDP1990=325, I1980=100, I1990=130

rBDP1980=nBDP1980/(I1980/I1980))=260/(100/100)=260

rBDP1990=nBDP1990/(I1990/I1980))=325/(130/100)=250

Stopa rasta = (250-260)/260*100 = -3,85%

41

3. Izraččččunajte:

� BDP zemlje x u 1990. je iznosio 450 mlrd EUR,

a u 2000 680 mlrd EUR. Cijene su u

promatranom razdoblju porasle za 15%.

� Koliko iznosi realni BDP u 1990, a koliki u

2000.godini?

� Kolika je stopa rasta realnog BDP-a?

42

3. Izraččččunajte:Postupak rješavanja:

nBDP1990=450, nBDP2000=680, I1990=100, I2000=115

rBDP1990=nBDP1990/(I1990/I1990))=450/(100/100)=450

rBDP2000=nBDP2000/(I2000/I1990))=680/(115/100)=591,3

Stopa rasta = ((591,3-450)/450)*100 = 31,4%