Embed Size (px)
Citation preview
MJERITELJSTVOMJERITELJSTVO
(dio predavanja)(dio predavanja)
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
(dio predavanja)(dio predavanja)
Izmjeriti sve što se mjeriti može Izmjeriti sve što se mjeriti može
i pokušati učiniti mjerljivim i pokušati učiniti mjerljivim
ono što još nije mjerljivo.ono što još nije mjerljivo.
Galileo GalileiGalileo Galilei
Mjeriteljstvo (Mjeriteljstvo (MetrologyMetrology))grgr. . metronmetron –– mjera, mjera, logoslogos -- učenjeučenje
•• Znanost o mjerenju i njegovim primjenamaZnanost o mjerenju i njegovim primjenama•• MMjeriteljstvojeriteljstvo jeje kaokao znanstvenaznanstvena disciplinadisciplina nastalonastalo iziz
veomaveoma praktičnihpraktičnih razlogarazloga.. ToTo jeje temeljnatemeljna potrebapotreba dada sese
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
veomaveoma praktičnihpraktičnih razlogarazloga.. ToTo jeje temeljnatemeljna potrebapotreba dada seseneštonešto možemože izmjeritiizmjeriti.. IspravnimIspravnim sese mjeramamjerama odod početakapočetakaljudskeljudske civilizacijecivilizacije priznavalapriznavala posebnaposebna društvenadruštvena važnostvažnosttete susu sese oneone propisivalepropisivale ss najvišimnajvišim autoritetomautoritetom vladaravladara..VladariVladari susu utvrđivaliutvrđivali mjeremjere (etalone)(etalone) iziz jednostavnogjednostavnograzlogarazloga kakokako bibi sese moglamogla odvijatiodvijati trgovinatrgovina ii ggospodarskeospodarskedjelatnostidjelatnosti..
PovijestPovijest mjeriteljstvamjeriteljstvaPrvaPrva susu mjerenjamjerenja bilabila nana tržnicamatržnicama pripri razmjenirazmjenidobaradobara ii uslugausluga,, pripri raspodjeliraspodjeli uroda,uroda, ulovaulova iliiliratnogaratnoga plijena,plijena, tete pripri naplatinaplati porezaporeza ii drugihdrugih
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ratnogaratnoga plijena,plijena, tete pripri naplatinaplati porezaporeza ii drugihdrugihdavanjadavanja..VažnaVažna područjapodručja mjerenjamjerenja bilabila susu ii izmjeraizmjerazemljištazemljišta,, tete mjerenjemjerenje vremenavremena.. MjerilaMjerila seseponajprijeponajprije duljinaduljina,, ploštinaploština,, obujamobujam,, masamasa ((težinatežina)) ii
vrijemevrijeme,, tete brojiobrojio brojbroj komadakomada nekeneke cjelinecjeline..
Kralj David I (1150.) izabrao je iz sredineklasa ječma tri zrna, postavio ih je u niz itako dobio inč (col, palac). Danas se jedinicainč koristi za cijevni navoj. 1 inch (25,4 mm)jedinica koja je i danas u upotrebi u
Engleski kralj Henrik I. uveo je jard
kao udaljenost od nosa do vrha prstiju svoje ispružene lijeve ruke.
SmrtnomSmrtnom kaznomkaznom kažnjavalikažnjavali susu sese onionikojikoji bibi zaboravilizaboravili iliili zanemarilizanemarili svojusvojudužnostdužnost umjeravanjaumjeravanja etalonskeetalonske jedinicejediniceduljineduljine zaza svakogasvakoga punogpunog mjesecamjeseca..TakvaTakva jeje pogibeljpogibelj prijetilaprijetila graditeljimagraditeljima nanakraljevskomekraljevskome gradilištugradilištu odgovornimodgovornim zazagradnjugradnju faraonskihfaraonskih hramovahramova ii piramidapiramida uutadašnjemtadašnjem Egiptu,Egiptu, 30003000 godinagodina prpr.. KrKr..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
jedinica koja je i danas u upotrebi uangloameričkim zemljama stvarno odgovaraprosječnoj širini ljudskog palca, to je takođerduljina određena od vrha do prvog zglobačetvrtog prsta na ruci.
ZnanstvenaZnanstvena istraživanjaistraživanja ii arheološkaarheološka iskapanjaiskapanjapokazalapokazala susu dada susu BabilonciBabilonci prijeprije 44 tisućetisućegodinagodina imaliimali jedinstvenijedinstveni sustavsustav mjeramjera kojikoji jejepropisaopropisao vladarvladar..PramjeriloPramjerilo duljineduljine:: bakrenibakreni štapštap duljineduljine 110110,,3535cmcm ii masemase 4141,,55 kgkg sasa ucrtanimucrtanim zarezimazarezima premapremaslicislici..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
U trgovini između naroda mnoge od metoda mjerenjaudaljenosti i težine postupno su se izmiješale inadograđivale. Tako su Rimljani koristili grčke mjeredodajući svoj vlastiti mjerni sustav. Kada su Rimski vojnicimarširali oni su određivali udaljenost koju su prošli
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
marširali oni su određivali udaljenost koju su prošlibrojanjem koraka. Kada je Rimsko Carstvo postalo povijest,oko 600-te godine poslije Krista, Europa se našla u mrakusrednjeg vijeka. Šesto ili sedamsto godina čovječanstvo jenapravilo vrlo male korake u području normizacijemjerenja. U Evropi je svaki grad ili veći gradić imao svojemjere.
Tako je i Dubrovačka Republika imala normiranu mjeru dužine određenuduljinom lakta (51 cm) na Stupu viteza Orlanda. Etalon (metalni štap) čuvaose u palaći Sponza, a ista duljina lakta urezana je i u kamenom postamentuOrlandova spomenika.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
UU drugojdrugoj polovinipolovini 1717.. stoljećastoljeća dolazidolazi dodo snažnogsnažnog razvojarazvoja trgovine,trgovine,obrtaobrta ii znanostiznanosti.. DokDok susu znanstveniciznanstvenici istraživaliistraživali uu svojimsvojimlaboratorijima,laboratorijima, obrtniciobrtnici ii trgovcitrgovci nisunisu viševiše moglimogli vršitivršiti proizvodnjuproizvodnju iirazmjenurazmjenu svojihsvojih proizvodaproizvoda nana temeljutemelju mnoštvamnoštva mjeramjera kojekoje susupostojalepostojale.. NeriješeniNeriješeni mjernimjerni sustavsustav predstavljaopredstavljao jeje kočnicukočnicu daljnjemdaljnjem
UU ciljucilju unifikacijeunifikacije mjera,mjera, godinegodine 17901790,, francuskafrancuska
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
razvojurazvoju.. UU ciljucilju unifikacijeunifikacije mjera,mjera, godinegodine 17901790,, francuskafrancuskaAkademijaAkademija pokrećepokreće projektprojekt jedinstvenogjedinstvenog sustavasustava mjeramjera..PosebnaPosebna komisijakomisija najuglednijihnajuglednijih znanstvenikaznanstvenika predložilapredložila jeje decimalnidecimalnimetričkimetrički sustavsustav jedinicajedinica kojikoji sese oslanjaoslanja nana prirodneprirodne pramjerepramjere..ZakonimaZakonima iziz 17951795.. ii 17991799.. godinegodine ozakonjenozakonjen jeje metričkimetrički mjernimjernisustavsustav tete decimalnidecimalni sustavsustav mjeramjera zbogzbog lakšeglakšeg preračunavanjapreračunavanja..
Dogovor o metruDogovor o metru20. 20. svibnjasvibnja 1875.1875. potpisanpotpisan jeje mmeđunarodni eđunarodni DogovorDogovor o o metrumetru..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
20. 20. svibnjasvibnja –– SVJETSKI DANSVJETSKI DANMMJERITELJSTVAJERITELJSTVA
GodineGodine 18751875.. uu ParizuParizu jeje održanaodržanadiplomatskadiplomatska konferencijakonferencija oo metrumetru nanakojojkojoj jeje 1717 vladavlada potpisalopotpisalo ugovor,ugovor, tzvtzv..„Dogovor„Dogovor oo metru“metru“.. PotpisniciPotpisnici susu
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
„Dogovor„Dogovor oo metru“metru“.. PotpisniciPotpisnici susuodlučiliodlučili stvoritistvoriti ii financiratifinancirati znanstvenuznanstvenu iitrajnutrajnu ustanovuustanovu:: MeđunarodniMeđunarodni uredured zazautegeutege ii mjeremjere (Bureau(Bureau InternationalInternational desdesPoidsPoids etet Mesures,Mesures, BIPMBIPM))..
DogovorDogovor oo metrumetru određujeodređuje uu člankučlanku 11.. dada sese vvisokeisokeuugovornegovorne sstranetrane “obvezuju“obvezuju dada ćeće osnovatiosnovati ii održavati,održavati, oozajedničkomezajedničkome trošku,trošku, MeđunarodniMeđunarodni uredured zaza utegeutege ii mjeremjere(Bureau(Bureau InternationalInternational desdes PoidsPoids etet Mesures,Mesures, BIPMBIPM),), sasasjedištemsjedištem uu Parizu”,Parizu”, aa uu člankučlanku 33.. “da“da ćeće MeđunarodniMeđunarodni uredured
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
sjedištemsjedištem uu Parizu”,Parizu”, aa uu člankučlanku 33.. “da“da ćeće MeđunarodniMeđunarodni uredureddjelovatidjelovati podpod isključivimisključivim upravljanjemupravljanjem ii nadzoromnadzoromMeđunarodnogMeđunarodnog odboraodbora zaza utegeutege ii mjeremjere (Comite(ComiteInternationalInternational desdes PoidsPoids etet Mesures,Mesures, CIPMCIPM..),), kojikoji ćeće samsam bitibitistavljenstavljen podpod nadležnostnadležnost GeneralneGeneralne konferencijekonferencije zaza utegeutegeii mjeremjere (Conference(Conference GeneraleGenerale desdes PoidsPoids etet Mesures,Mesures,CGPMCGPM)) kojukoju činečine izaslaniciizaslanici svihsvih vladavlada potpisnicapotpisnica ugovora”ugovora”..
DržaveDržave potpisnicepotpisnice KonvencijeKonvencije jesujesu::
Argentina,Argentina, AustroAustro--UgarskaUgarska,, Belgija,Belgija,Brazil,Brazil, Danska,Danska, Francuska,Francuska, Italija,Italija,
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Brazil,Brazil, Danska,Danska, Francuska,Francuska, Italija,Italija,Njemačka,Njemačka, Peru,Peru, Portugal,Portugal, Rusija,Rusija,SAD,SAD, Švicarska,Švicarska, ŠvedskaŠvedska -- Norveška,Norveška,Španjolska,Španjolska, Turska,Turska, VenecuelaVenecuela..
Odlukom HrvatskoOdlukom Hrvatsko--Ugarskoga saboraUgarskoga saboraiz 1874. god. iz 1874. god. Metarski sustav je uMetarski sustav je u
HrvatskaHrvatska je,je, budućibudući jeje bilabila sastavnicomsastavnicom AustroAustro -- Ugarske,Ugarske, supotpisnicasupotpisnicaDogovoraDogovora oo metrumetru.. BilaBila jeje uu prvojprvoj skupiniskupini zemaljazemalja kojekoje susu krenulekrenulepremaprema svjetskomsvjetskom mjeriteljskommjeriteljskom jedinstvu,jedinstvu, tete jeje sudjelovalasudjelovala uu provedbiprovedbiobvezaobveza kojekoje slijedeslijede iziz DogovoraDogovora oo metrumetru..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
iz 1874. god. iz 1874. god. Metarski sustav je uMetarski sustav je u
Hrvatsku uveden od 1. siječnja 1876.Hrvatsku uveden od 1. siječnja 1876.
HrvatskiHrvatski saborsabor jeje 18761876.. godgod.. odobrioodobrio stanovitustanovitu novčanunovčanu svotusvotu zazapodizanjepodizanje MeđunarodnogaMeđunarodnoga uredaureda zaza utegeutege ii mjeremjere uu SèvresuSèvresu pokrajpokrajPariza,Pariza, tete godišnjigodišnji doprinosdoprinos zaza njegovonjegovo održavanjeodržavanje..
TijekomTijekom godinagodina KonvencijiKonvenciji susu pristupilepristupile ii drugedruge državedržave (Srbija(Srbija 18791879..)).. SSvremenomvremenom jeje dolazilodolazilo dodo političkihpolitičkih promjenapromjena.. OdOd 19181918.. godinegodine mjestomjestoAustroAustro--UgarskeUgarske zauzimajuzauzimaju dvijedvije novostvorenenovostvorene državedržave:: AustrijaAustrija iiMađarskaMađarska.. MjestoMjesto SrbijeSrbije jeje preuzelapreuzela JugoslavijaJugoslavija uu kojukoju jeje HrvatskaHrvatska ušlaušla19181918.. godgodineine.. JugoslavijJugoslavijaa jeje ratificiralaratificirala DogovorDogovor oo metrumetru 19221922.. godinegodine..
UspostavomUspostavom samostalnesamostalne RepublikeRepublike HrvatskeHrvatske preuzimajupreuzimaju sese 88..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
UspostavomUspostavom samostalnesamostalne RepublikeRepublike HrvatskeHrvatske preuzimajupreuzimaju sese 88..listopadalistopada 19911991.. mjeriteljskimjeriteljski zakonizakoni bivšebivše državedržave .. 19921992.. godgod.. osnovanosnovan jejeDržavniDržavni zavodzavod zaza normizacijunormizaciju ii mjeriteljstvomjeriteljstvo.. OdOd 19931993.. slijedilislijedili susuprviprvi mjeriteljskimjeriteljski zakonizakoni ii podzakonskipodzakonski dokumentidokumenti..
TrenutnoTrenutno jeje 5566 zemzemaaljalja potpisnicapotpisnica (member(member states)states) konvencijekonvencije oo metrumetru..OdOd 20082008.. godinegodine HrvatskaHrvatska jeje punopravnapunopravna člančlanicaica konvencijekonvencije oo metrumetru..
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj uređene su Zakonom o mjeriteljstvu(Narodne novine br. 163/03 od 1. listopada 2003.) te Pravilnikom o mjernimjedinicama NN 2/07 i hrvatskim normama (HRN ISO 1000 i HRN ISO 31).
1. Jedinice Međunarodnog sustava, tzv. jedinice SI:
MJERNE JEDINICEMJERNE JEDINICE
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• osnovne
• izvedene s posebnim nazivima i znakovima
• izvedene bez posebnih naziva i znakova
2. Iznimno dopuštene jedinice izvan SI
3. Decimalne jedinice (tvore se pomoću decimalnih predmetaka)
4. Složene izvedene jedinice.
OSNOVNE JEDINICE SIOSNOVNE JEDINICE SI
Naziv Znak Veličina
metar m duljina
kilogram 1) kg masa
sekunda s vrijeme
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Amper (Andre-Marie
Ampere) A električna struja
Kelvin (Lord Kelvin)
K termodinamička temperatura
mol mol množina (količina) tvari
kandela cd svjetlosna jakost
1) Decimalne jedinice za masu ne tvore se od kilograma, nego od grama.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
×
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
×
×
×
NOVE DEFINICIJENOVE DEFINICIJE
Predložene su potpuno nove definicije za Predložene su potpuno nove definicije za 44od od 77 osnovnih jedinica SI: osnovnih jedinica SI: kilogram, kilogram, amperamper, , kelvinkelvin i i molmol. . Definicije će se temeljiti na Definicije će se temeljiti na
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
kelvinkelvin i i molmol. . Definicije će se temeljiti na Definicije će se temeljiti na fiksnim numeričkim vrijednostima fiksnim numeričkim vrijednostima odgovarajućih konstanti.odgovarajućih konstanti.NprNpr. kelvin će se temeljiti na . kelvin će se temeljiti na BoltzmannBoltzmann--ovojovojkkonstantonstantii kk..
BoltzmannovaBoltzmannova konstanta konstanta kk = 1,380= 1,380 6504(24) 6504(24) ×× 1010--2323 J KJ K--11
PREDMECI ZA TVORBU DECIMALNIH JEDINICA
Predmetak Oznaka Vrijednost
deci d 10–1
centi c 10–2
mili m 10–3
mikro µ 10–6
Predmetak Oznaka Vrijednost
jota Y 1024
zeta Z 1021
eksa E 1018
peta P 1015
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
mikro µ 10
nano n 10–9
piko p 10–12
femto f 10–15
ato a 10–18
zepto z 10–21
jokto y 10–24
peta P 10
tera T 1012
giga G 109
mega M 106
kilo k 103
hekto h 102
deka da 10
IZVEDENE JEDINICE SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA
Naziv Znak
Veza s drugim
jedinicama SI
Veličina
bekerel Bq s–1 aktivnost radioaktivnog izvora
Celzijev 1)
oC K Celzijeva temperatura
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino1) Najnovije preporuke predviđaju da se i od Celzijeva stupnja tvore decimalne jedinice, što prije nije bilo dopušteno.
Celzijev stupanj 1)
oC K Celzijeva temperatura
džul J N m rad, energija, toplina
farad F C/V električni kapacitet
grej Gy J/kg apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja
henri H Wb/A induktivnost
herc Hz s–1 frekvencija
kulon C A s elektricitet
luks lx lm/m2 osvjetljenje
lumen lm cd sr svjetlosni tijek
njutn N kg m/s2 sila
om Ω V/A električni otpor
paskal Pa N/m2 tlak
radijan2) rad 1 kut
simens S A/V električna vodljivost
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
sivert Sv J/kg ekvivalentna doza
steradijan2) st 1 prostorni kut
tesla T N/(A m) magnetna indukcija
vat W J/s snaga
veber Wb T m2 magnetni tijek
volt V W/A električni potencijal, napon, elektromotorna sila
2) Jedinice radijan i steradijan bile su svojedobno razvrstane u posebnu skupinu tzv. dopunskih jedinicaSI. Dvadeseta opća konferencija za utege i mjere (CIPM) 1995. god. svojom je Rezolucijom br. 8 ukinula tuskupinu, a jedinice radijan i steradijan proglasila izvedenim jedinicama SI, bez dimenzije.
IZVEDENE JEDINICE SI BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA
Naziv Znakovi Veličina
četvorni metar m2 ploština
kubni metar m3 obujam
recipročni metar 1/m, m-1 valni broj
metar u sekundi m/s brzina
metar u sekundi na kvadrat m/s2 ubrzanje
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino1) Znak broja jedan (1) obično se ispušta pri iskazivanju brojčane vrijednosti.
kubni metar u sekundi m3/s obujamni protok
kilogram po kubnom metru kg/m3 gustoća
džul po četvornom metru J/m2 energijska gustoća
džul po kilogramu J/kg energijski tijek
džul po kilogramkelvinu J/(kg K) specifični toplinski kapacitet
kandela po četvornom metru cd/m2 svjetljivost
mol po kubnom metru mol/m3 množinska koncentracija
grej u sekundi Gy/s brzina apsorbirane doze
(broj) jedan1) 1 lomni indeks
DOPUŠTENE JEDINICE IZVAN SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA
Naziv Znak Veza s jedinicama SI Veličina Uporaba samo za
morska milja 1852 m duljina pomorski, riječni i zračni promet
astronomska jedinica ~1,495 978 7 × 1011 m astronomiju
ar a 100 m2 ploština ploštinu zemljišta hektar ha 10 000 m2
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
hektar ha 10 000 m2 litra l, L 10–3 m3 = dm3 obujam
stupanj 1° minuta 1´ kut
sekunda 1” gon 1g
atomska jedinica mase u ~1,66057 × 10–27 kg fiziku i kemiju
karat 2 × 10–4 kg masa masu dragulja tona t 103 kg masa
Predmetci su potencije broja 10 (a ne npr. potencije broja 2)
Primjer: jedan kilobit predstavlja 1000 bita, a ne 1024 bita.
PRAVILA ZA ISPRAVNU UPORABU PREDMETAKA
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Vrijednosti, nazivi i znakovi binarnih predmetaka zatvorbu binarnih informatičkih jedinica
×
×
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
×
×
×
×
×
×
Predmetci se moraju pisati bez razmaka ispred znaka jedinice.
Primjer: centimetar se piše cm ,a ne c m.
Ne smiju se upotrebljavati sastavljeni predmetci.
Primjer: Mora se pisati 1 mg a ne 1 µkg.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Znakovi jedinica se ne pišu velikim slovima osim ako naziv jedinice potječe od osobnog imena.
Primjer: Jedinica Kelvin se piše kao znak K.
Jedinice koje su sastavljene množenjem više jedinica moraju se pisati s točkom kaoznakom množenja ili s razmakom.
Primjer: Umjesto npr. nmK treba pisati nm K ili nm⋅K.
Znakovi se moraju odvajati od brojčane vrijednosti.
Primjer: 5 kg a ne 5kg
Za odvajanje cijelog od decimalnog dijela brojčane vrijednosti treba koristiti decimalni zarez a ne točku.
Primjer: 384,523 a ne 384.523
Između skupina od tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani od
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Između skupina od tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani od decimalnog zareza. Četveroznamenkasti brojevi mogu se pisati bez razmaka.
Primjer: 15 739,012 53.
Za odvajanje tisućica ne smiju se upotrebljavati točke.
Primjer: 2 321 458,242 12 a ne 2.321.458,24212
Mora biti jasno kojemu znaku pripada brojčana vrijednost i koja se matematička operacija primjenjuje na vrijednost veličine.
Primjer: 35 cm ⋅ 48 cm, a ne 35 ⋅ 48 cm.× ×
RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRARAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA1791.1791. godine započelo je mjerenje luka pariškog meridijana između godine započelo je mjerenje luka pariškog meridijana između DunkerqueaDunkerquea i i Barcelone i trajalo je sedam godina.Barcelone i trajalo je sedam godina.
Meridijanski metar: 1791. god.Metar je jednak 1/10 000 000 dio zemaljskog meridijanaizmeđu sjevernog pola i ekvatora, koji prolazi kroz Pariz.±(150-200) µm
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
DuljinaDuljina odod jednogjednog metrametra ii masamasa odod jednogjednog kilogramakilograma materijalnomaterijalno susu utjelovljeneutjelovljene izizplatineplatine ii 17991799.. godinegodine pohranjenepohranjene uu arhivuarhivu FrancuskeFrancuske RepublikeRepublike.. ZbogZbog togatoga susudobiledobile nazivnaziv arhivskiarhivski metarmetar ii arhivskiarhivski kilogramkilogram..
Arhivski metar: 1799. god.Platinski prametar je štap pravokutnog presjeka čiji su krajevi udaljeni1 metar pri temperaturi 0 oC.±(10-20) µm
M-prototip: 1889. (1927.) godMaterijalni – iz legure 90% platine i 10% iridija određen razmakom između osi dvijusrednjih crtica na štapu. ± 0,2 µm
Izrađeno je četrdesetak primjera prametara.
RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRARAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Konferencija jedan od primjeraka proglašava međunarodnim prametrom, države članiceKonvencije o metru dobile su ostale primjerke prametara koji su postali nacionalniprametri.
Godine 1927. Generalna konferencija postavila je sljedeću definiciju metra:″Jedinica duljine je metar koji je pri temperaturi 0 oC definiran razmakom između dvijesrednje crtice na pramjeri metra, pohranjenoj u Međunarodnom birou u Sevrusu.Pramjera ima točno dužinu 1 metar kada je pri normalnom atmosferskom tlaku poduprtau vodoravnom položaju sa dva valjka promjera 1 cm koji su međusobno udaljeni 571mm″.
RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRARAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA
SedamdesetSedamdeset godinagodina prametarprametar jeje biobio osnovaosnova metarskogmetarskog mjernogmjernog sustavasustava..PojedinePojedine državedržave slaleslale susu svojesvoje nacionalnenacionalne prametreprametre nana usporedbuusporedbu ssmeđunarodnimmeđunarodnim prametromprametrom.. MeđutimMeđutim praćenjempraćenjem krozkroz godinegodine utvrđeneutvrđene susu svesvevećeveće razlikerazlike izmeđuizmeđu duljineduljine međunarodnogmeđunarodnog prametraprametra ii nacionalnihnacionalnihprametaraprametara.. PokazaloPokazalo sese dada pramjerepramjere nisunisu moglemogle osiguratiosigurati stalnoststalnost fizikalnihfizikalnihveličinaveličina..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
veličinaveličina..
Valni metar: 1960. god.Metar je duljina jednaka 1 650 763,73 duljine vala u vakuumu zračenja koje odgovara prijelazu između razina 2 p10 i 5 d5 atoma kriptona 86.± 0,004 µm
ToTo jeje biobio velikvelik napredaknapredak stogastoga štošto sese popo prviprvi putaputa metarmetar mogaomogaoeksperimentalnoeksperimentalno reproduciratireproducirati bilobilo gdjegdje uu svijetusvijetu bezbez dada sese kaokao referencijareferencijauzimauzima materijaliziranmaterijaliziran metarmetar pohranjenpohranjen uu ParizuParizu..
Otkriće lasera potaklo je ponovno redefiniranje jedinice duljine od jednogmetra. Tako je 1983. godine Generalna konferencija za mjere i utegestaru definiciju metra iz 1960. godine zamijenila novom:
Laserski metar: 1983. god.Fizikalni – metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijeđe u vakuumu zavrijeme od 1/ 299 792 458 sekunde.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
vrijeme od 1/ 299 792 458 sekunde.± 0,000001 µm
RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA
1983. Definicija metrabrzinom svjetlosti u vakuumu
Netočnost
1960.-1983. Definicija metra zračenjem kriptona 86 u vakuumu
10-9
10-10
10-11
10-12
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
1799.-1889. Prametar izrađen iz platine 1889.-1960.
Međunarodni prototip metra
Godina
1800. 1825. 1850. 1875. 1900. 1925. 1950. 1975. 2000.
10-3
10-4
10-5
10-6
10-7
10-8
1791.-1799. Metar se definira kao 1/10 000 000 udaljenosti od pola do ekvatora (kroz Pariz)
REALIZACIJA DEFINICIJE METRA U LFSB
Laboratorij od 2003. godine posjeduje NPL jodno stabiliziran HeNe laser i sustav za usporedbu frekvencija. Primarnim etalonom duljine se osigurava sljedivost u postupku interferencijskog mjerenja planparalelnih graničnih mjerki.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorinoJodno stabiliziran He – Ne laser NPL
Metar se može realizirati pomoću direktnog mjerenja udaljenosti L koju svjetlost
prijeđe u vakuumu u vremenskom intervalu t, korištenjem izraza L = c ⋅ t pri čemu
je c - brzina svjetlosti u vakuumu i iznosi c = 299 792 458 m/s. Ova metoda
proizlazi neposredno iz definicije, ali se ne koristi u praktične svrhe jer ne postiže
točnost koja se može postići s drugim metodama. Metar se također može realizirati
REALIZACIJA DEFINICIJE METRA
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
točnost koja se može postići s drugim metodama. Metar se također može realizirati
direktnim mjerenjem frekvencije zračenja f i izračunavanjem valne dužine λ u
vakuumu, korištenjem relacije λ = c / f. Postupak direktnog mjerenja frekvencije
vrlo je složen. Preporuča se za etalone duljine koristiti frekvencije određenih
stabiliziranih lasera čije su karakteristike pažljivo izmjerene metodom direktnog
mjerenja frekvencija, te izračunata valna dužina.
Za umjeravanje etalona duljine do 100 mm interferometrijskom metodom u LFSB-u se koristi Kösterov tip interferometra proizvođača C.Zeiss. Shematski prikaz interferometra dan je na slici.
difuzor23ZO1
REALIZACIJA DEFINICIJE METRA U LFSB
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
CCD
Računalo
Stol
He Ne laser
633nm
Monitor
2
4 5 69
7
8
10
ZO1
Kr
C. Zeiss interferometar
Etaloni duljine utjelovljuju dužinsku mjeruizmeđu krajnjih mjernih površina i prihvaćeni sukao primjenjiv materijaliziran etalon duljineširom svijeta.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Od njihovog pronalaska krajem devetnaestog stoljeća, poznati su podnazivom planparalelne granične mjerke.
Prema dogovoru, duljina etalona Le u bilo kojoj točci mjernepovršine, definirana je kao okomita udaljenost između te točke iravne površine mjerne podloge izrađene od istog materijala i istekvalitete površine, na koju je prionula druga mjerna površinaetalona. Ovako definirana duljina etalona odnosi se na primjenuinterferometrijske metode mjerenja.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Le
Duljina etalona
Duljina etalona definirana normom ISO 3650 i ANSI B89.1.9.M(nakon korekcije faznog pomaka)
Direktno izmjerena duljina interferometrijskommetodom
Etalonduljine
Fazni pomak na etalonu
mλ = 2Le
Etalon
duljine
Mjerna podloga
Le
Refleksija svjetla sa gornjih
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Debljina sloja prianjanja Fazni pomak na
mjernoj podloziMjerna podloga
Utjecaj sloja prianjanja i faznog pomaka na mjerenu duljinu interferometrijskom metodom
Refleksija svjetla sa gornjih površina etalona i mjerne podloge
Duljina etalona mjerena usporedbenom metodom
DuljinaDuljina etalonaetalona kodkod primjeneprimjene usporedbeneusporedbene metodemetode definiranadefinirana jeje kaokao duljinaduljina okomiceokomicespuštenespuštene iziz središnjesredišnje točketočke mjernemjerne površinepovršine dodo suprotnesuprotne mjernemjerne površinepovršine.. II uu ovomovomslučajuslučaju uu duljinuduljinu umjeravanogumjeravanog etalonaetalona uključenuključen jeje slojsloj prianjanjaprianjanja (naljepljivanja)(naljepljivanja) kojikojijeje prenesenprenesen sasa referentnogreferentnog etalonaetalona..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Le
Duljina etalona mjerena usporedbenom metodom
USPOREDBENA METODA MJERENJA ETALONA DULJINE
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Spajanje etalona u kombinacije
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
TEMELJNI POJMOVI IZ TEMELJNI POJMOVI IZ MJERITELJSTVAMJERITELJSTVA
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
MJERITELJSTVAMJERITELJSTVA
Mjerenje i rezultat mjerenja
• Mjerenje je proces dobivanja brojčanog podatka u odnosu na jedinicu mjere.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• Rezultat mjerenja je brojčana vrijednost koja pokazuje koliko je puta neka mjerena veličina veća ili manja od mjerne jedinice. Uz rezultat mjerenja navodi se mjerna nesigurnost.
MJERNI SUSTAV
PREDMET MJERENJA
MJERITELJ
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
MJERITELJ
MJERNA METODA
REALNA OKOLINA REALNO VRIJEME
Pogreška
Pogreška = Pogrešno - Točno
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Pogreška = Pogrešno - Točno
VRSTE POGREŠAKA
SUSTAVNE POGREŠKE
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine ostaju stabilne ili se mijenjaju na predvidiv način.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
SLUČAJNE POGREŠKE
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine mijenjaju se na nepredvidiv način.
GRUBE POGREŠKE
U tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine značajno odstupaju u odnosu na ostale rezultate.
VRSTE POGREŠAKA
SUSTAVNE POGREŠKE
-metoda -konstrukcija -okolina -deformacije
UZROCI
netočnost rezultata
POSLJEDICE
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
POGREŠKE
SLUČAJNE POGREŠKE
GRUBE POGREŠKE
-deformacije -istrošenost
-nesavršenost uređaja i osjetila -promjenljivost okoline -neiskustvo
-nepažnja mjeritelja -loša podešenost -neispravnost mjerila
rezultata
nepreciznost rezultata
rezultat se odbacuje
VRSTE POGREŠAKA
SUSTAVNE netočnost
SREDNJA VRIJEDNOST
REFERENTNA VRIJEDNOST
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
POGREŠKE
SLUČAJNE POGREŠKE
rezultata
nepreciznost rezultata
NETOČNOST
Netočnost je razlika između dobivenog rezultata mjerenja i referentne vrijednosti.
REZULTAT MJERENJA
NETOČNOST
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Referentna vrijednost je vrijednost koja služi kao dogovorena referenca za mjernu vrijednost, a može biti utvrđena na osnovi srednje vrijednosti rezultata više mjerenja provedenih mjernom opremom više razine točnosti.
MJERENJAREFERENTNA VRIJEDNOST
MJERNO PODRUĆJE
PRECIZNOST u uvjetima ponovljivosti Ponovljivost je usko slaganje između rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene veličine izvedenih u istim mjernim uvjetima koji uključuju:
- isti mjerni postupak,
- istog mjeritelja
- isto mjerilo upotrebljavano u istim uvjetima
- isto mjerno mjesto
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
- isto mjerno mjesto
- ponavljanje u kratkom vremenu
PONOVLJIVOST
VJEROJATNOST, P
Ponovljivost se može izraziti količinski s pomoću značajki rasipanja rezultata mjerenja.
Ponovljivost u najvećoj mjeri određuje utjecaj mjerila u varijaciji mjernog sustava.
MJERNO PODRUĆJE
PRECIZNOST u uvjetima obnovljivosti Obnovljivost je rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane većeg broja mjeritelja pri višestrukom mjerenju iste karakteristike na istim dijelovima uz korištenje istog ili različitog mjernog instrumenta.
Obnovljivost se može izraziti količinski s pomoću značajki rasipanja rezultata mjerenja.
Obnovljivost u najvećoj mjeri određuje utjecaj mjeritelja u varijaciji mjernog sustava.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
MJERITELJ A
MJERITELJ B
MJERITELJ C
OBNOVLJIVOST
MJERNO PODRUĆJE
TOČNOST I PRECIZNOST
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
NEPRECIZNO NETOČNO I PRECIZNO
TOČNO I PRECIZNO
σσ -- mjera preciznostimjera preciznosti
precizno = kvalitetno = malo precizno = kvalitetno = malo rasipanje!rasipanje!
............
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
rasipanje!rasipanje!Točnost se postiže Točnost se postiže usporedbom s referencama. usporedbom s referencama. Ima li smisla govoriti o Ima li smisla govoriti o točnosti u slučaju loše točnosti u slučaju loše preciznosti?preciznosti?
.
..
..
.precizan (dobar) strijelacprecizan (dobar) strijelac
neprecizan (loš) strijelacneprecizan (loš) strijelac
ABBEOV PRINCIP MJERENJA
U cilju uklanjanja pogrešaka 1. reda, koje su najveće i koje imaju dominantnu ulogu, potrebno je da se predmet mjerenja nalazi u produžetku mjerne skale.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ABBEOV PRINCIP MJERENJA
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorinoNEZADOVOLJAVA ZADOVOLJAVA
ETALON
Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje jedinice neke veličine da bi mogli poslužiti kao referencija.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ETALONI (vrste)
Međunarodni etalon: etalon priznat međunarodnim dogovorom da bi služio kao međunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine.
Državni etalon: etalon priznat odlukom države da bi služio u toj državi kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
državi kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine.
Primarni etalon: etalon koji je izabran ili za koji je opće potvrđeno da ima najveću mjeriteljsku kvalitetu, a čija se vrijednost potvrđuje bez upućivanja na druge etalone iste veličine.
Sekundarni etalon: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s primarnim etalonom iste veličine.
UMJERAVANJE
Skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje pokazuje neka materijalizirana
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
vrijednosti koje pokazuje neka materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima.
SHEMA UMJERAVANJA JEDINICE DULJINE (HRVATSKA)
(0,05 + 1,1 ⋅ L) µmL u m
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
L u m
(0,08 + 1,6 ⋅ L) µmL u m
SLJEDIVOSTSvojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti nekog etalona po kojemu se on može dovesti u vezu s navedenim referencijskim
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obično državnim ili međunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrđene mjerne nesigurnosti.
Definicija jedinice
Međunarodni etaloniNacionalni (primarni)
etaloni
LANAC SLJEDIVOSTI
BIPM
Nacionalni laboratoriji (u većini zemalja
su nacionalni mjeriteljski instituti)
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Referentni etaloni
Industrijski etaloni
Mjerna sredstva
su nacionalni mjeriteljski instituti)
Poduzeća
Krajnji korisnici
Akreditirani laboratoriji
Elementi sljedivosti
Neprekinuti slijed usporedbi: koji vodi prema etalonu koji je prihvatljiv stranama, obično državnom ili međunarodnomu etalonu.
Mjerna nesigurnost: za svaki korak lanca sljedivosti mora se izračunati u skladu s dogovorenim metodama te se mora navoditi tako da se može izračunati za cijeli lanac.
Dokumentacija: svaki korak u lancu mora se provoditi u skladu sa dokumentiranim i
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Dokumentacija: svaki korak u lancu mora se provoditi u skladu sa dokumentiranim i opće prihvaćenim postupcima; rezultati se moraju dokumentirati na isti način.
Mjerodavnost: laboratoriji ili izvršna tijela koja provode jedan ili više koraka u lancu moraju posjedovati dokaz o svojoj tehničkoj mjerodavnosti; na primjer da su ovlašteni.
Referencija u SI jedinicama: lanac usporedbi mora završavati primarnim etalonima za ostvarenje SI jedinica.
Periodičnost umjeravanje: umjeravanja se moraju ponavljati u odgovarajućim intervalima: duljina intervala između dva umjeravanja ovisi o nizu varijabla, npr. zahtijevanoj nesigurnosti, frekvenciji uporabe, načinu uporabe, stabilnosti opreme i dr..
Mjeriteljski Laboratoriji
Ovlašteni mjeriteljski laboratoriji su osposobljeni i ovlašteni zaovjeravanje etalona i za ispitivanje ispravnosti mjerila za određenufizikalnu veličinu.
Potvrđeni mjeriteljski laboratoriji ustupaju radne prostorije i opremu
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Potvrđeni mjeriteljski laboratoriji ustupaju radne prostorije i opremuovlaštenim djelatnicima Zavoda za ispitivanje ispravnosti i ovjeravanjemjerila. Vlasnici takvih laboratorija su obično proizvođači ili uvoznicimjerila, serviseri ili prodavači energenata (voda, struja, plin).
Akreditirani (umjerni ili ispitni) laboratoriji su sukladno potvrdi oakreditaciji osposobljeni za provođenje umjeravanja ili ispitivanja i s tim usvezi izdaju odgovarajuće certifikate.(Potvrda o umjeravanju, Potvrda osukladnosti).
MJERNA NESIGURNOST
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ŠTO JE MJERNA NESIGURNOST?
MJERNA NESIGURNOST definirana je kao parametarpridružen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednostikoje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veličini uz
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Rezultat mjerenja: d = 25 µmProširena mjerna nesigurnost: U = 2 µm, k = 2, P = 95%
X23 27
25
koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veličini uzodređenu vjerojatnost.
ZAŠTO PROCJENJUJEMO MJERNUNESIGURNOST?
Mjerenja nisu savršena kako zbog djelovanja slučajnihutjecaja (trenutna promjena temperature, tlaka i vlage ilineiskustvo mjeritelja, nesavršenost uređaja i osjetila) takoi zbog ograničenih mogućnosti korekcije sustavnih
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
i zbog ograničenih mogućnosti korekcije sustavnihdjelovanja (promjena karakteristike instrumenta izmeđudva umjeravanja, utjecaj mjeritelja pri očitanju analogneskale, nesigurnost vrijednosti referentnog etalona itd.).Mjerna nesigurnost je upravo posljedica djelovanjaslučajnih utjecaja i ograničenih mogućnosti korekcijesustavnih djelovanja.
ZAŠTO PROCJENJUJEMO MJERNU NESIGURNOST?
Radi nedvosmislenog iskazivanja i usporedbe mjernih rezultatadobivenih u različitim umjernim i ispitnim laboratorijima.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
LABORATORIJ 2:
d = 52 µm; U = 3 µm, k = 2, P = 95%
X
X
5047 53
52 5549
LABORATORIJ 1:
d = 50 µm; U = 3 µm, k = 2, P = 95%
ZAŠTO PROCJENJUJEMO MJERNUNESIGURNOST?
Radi usporedbe mjernih rezultata sa specifikacijamaproizvođača ili zadanom tolerancijom.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Tolerancija:Donja granica Dg = 20 µmGornja granica Gg = 50 µm
LABORATORIJ:
d = 39 µm; U = 4 µm k = 2, P = 95%
d = 39
Dg = 20 Gg = 50
X
T
U U
Pravilo sukladnosti:
ZAŠTO PROCJENJUJEMO MJERNUNESIGURNOST?
Dg Gg
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
U U U U
T
Zona sukladnostiZonanesukladnosti
Zona nesukladnosti
Nedefinirana zona Nedefinirana zona
Dg Gg
KAKO PROCIJENITI MJERNU NESIGURNOST REZULTATA MJERENJA?
Procjena mjerne nesigurnosti
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
GUM metodom Procjenom ponovljivosti iobnovljivosti rezultatamjerenja sukladno normiTS 21748 : 2004
MCS metodom
Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement
GUM METODA
U većini slučajeva mjerena veličina Y ne mjeri se izravno nego se određuje iz N drugih
Osnovni koraci:
1.Mjerni model
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
U većini slučajeva mjerena veličina Y ne mjeri se izravno nego se određuje iz N drugihveličina x1, x2, … xN na temelju funkcijskog odnosa koji predstavlja osnovni matematičkimodel za potpuno određenje mjerene veličine.
Y
X1
X2
XN
f
Y1
Y2
YM
Y
f1(x1,x2,….xN)f2(x1,x2,….xN)
fN(x1,x2,….xN)
Slika 1. Skalarni odnos između ulaznih veličina i mjerene veličine
Slika 2. Vektorski odnos između ulaznih veličina i mjerene veličine
2. Određivanje standardnih nesigurnosti u(xi) (k = 1) procjena ulaznih veličina x1, x2,…xN.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenunormalne i studentove razdiobe
Sastavnica nesigurnosti A vrste
)( ixuix
Iz apriornih razdioba vjerojatnosti
Sastavnica nesigurnosti B vrste
ix )( ixu
Standardna nesigurnost A vrste
Zasniva se na bilo kojoj vrijedećoj statističkoj metodiPrimjeri:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Primjeri:računanje standardnog odstupanja srednje
vrijednosti mjernog nizaprimjena metode najmanjih kvadrata
odstupanja ANOVA (analiza varijance)
Procjena standardne nesigurnosti A vrste iz niza ponovljenih mjerenja:
)()( ii xsxu =
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
)()( ii xsxu =
n
xsxs ii
)()( =
Standardna nesigurnost B vrste
Procjena se temelji na znanstvenojprosudbi svih raspoloživih podataka o Xi
iskustvo ili poznavanje ponašanja i svojstava
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
iskustvo ili poznavanje ponašanja i svojstava instrumenataprethodni mjerni podaci
proizvođačevi tehnički podaci, podaci s umjernica i ovjernica, podaci iz priručnika
Standardna nesigurnost B vrste
Procjena se zasniva na apriornim razdiobama vjerojatnosti:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
razdiobama vjerojatnosti:
normalna ili Gaussova pravokutna ili jednolika
trokutasta i dr.
Razdiobe vjerojatnosti
Normalna razdioba
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
µµ-σ µ+σ
2
2
2
)(
2
1)( σ
µ
πσ
−−
⋅=x
exf
Pravokutna razdioba
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
µa- a+
3)(
axu i =
Standardna nesigurnost
Trokutasta razdioba
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
µa- a+
6)(
axu i =
Standardna nesigurnost
3. Određivanje sastavljene standardne nesigurnosti uc (y) (k = 1)
Sastavljena standardna nesigurnost uc (y) ,određuje se odgovarajućim sastavljanjem standardnih nesigurnosti procjena ulaznih veličina.
∑=N
xucyu22 )()(
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Nekorelirane ulazne veličine ∑==
N
iiic xucyu
1
22 )()(
gdje su: i
ix
fc
∂∂∂∂
∂∂∂∂= koeficijenti osjetljivosti
),(2)()()(1
1 1
22
1ji
j
N
i
N
iji
i
N
ii
c xxux
f
x
fxu
x
fyu
∂
∂∑ ∑
∂
∂+∑
∂
∂=
−
= +==
Korelirane ulazne veličine
4. Određivanje proširene nesigurnosti
Proširena nesigurnost je veličina koja određuje interval oko mjernog rezultata za koji semože očekivati da obuhvaća veliki dio razdiobe vrijednosti koje bi se razumno moglepripisati mjerenoj veličini.
Proširena nesigurnost dobiva se množenjem složene standardne nesigurnosti uC(y) s
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
=⋅= PyukU c );(
Proširena nesigurnost dobiva se množenjem složene standardne nesigurnosti uC(y) sfaktorom pokrivanja k , a označuje se s U.
MCS METODA
MCS metoda u postupku procjenjivanja mjerne nesigurnosti rezultata mjerenja temelji sena generiranju slučajnih brojeva iz funkcija gustoće vjerojatnosti za svaku ulaznuveličinu xi i stvaranju odgovarajuće vrijednosti izlazne veličine y, kombinirajući različiterazdiobe kojima su definirane ulazne veličine.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
razdiobe kojima su definirane ulazne veličine.
g(x3)
Matematički model mjerene veličine
Funkcija gustoće vjerojatnosti koja opisuje mjerenu veličinu
Mjerna nesigurnost
Generiranje slučajnih brojeva
iz funkcija gustoće vjerojatnosti
ulaznih veličina x1,x2,…xN
g(x1)
g(x2)
g(y)
g(x3)
MCS METODA
Kod primjene MCS metode također je potrebno napisati matematički model mjerene
Primjena MCS metode omogućava vrednovanje i usporedbu rezultata dobivenih GUMmetodom.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Kod primjene MCS metode također je potrebno napisati matematički model mjereneveličine, odnosno izraziti funkcijski odnos između mjerene veličine i ulaznih veličina.
Kod primjene MCS metode također je potrebno široko znanje o naravi mjerene veličine,te dobro poznavanje područja statistike i vjerojatnosti.
Kao osnova za procjenu mjerne nesigurnosti koriste se mjere rasipanja: Ponovljivost iobnovljivost rezultata mjerenja.
PROCJENA MJERNE NESIGURNOSTI NA OSNOVU PONOVLJIVOSTI I OBNOVLJIVOSTI REZULTATA MJERENJA
SUKLADNO NORMI TS 21748 : 2004
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
obnovljivost rezultata mjerenja.
Te mjere su procijenjena standardna odstupanja dobivena iz analize eksperimentalnihpodataka.
″″″″Proračun nesigurnosti nije ni rutinski ni čisto matematičkizadatak, on ovisi o iscrpnom poznavanju naravi mjereneveličine i mjerenja. Kvaliteta i upotrebljivost iskazanenesigurnosti mjernog rezultata prema tome konačno oviseo razumijevanju, kritičkoj analizi i poštenju onih koji
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
o razumijevanju, kritičkoj analizi i poštenju onih kojidoprinose određivanju njezine vrijednosti.″″″″ [[[[3.4.8 GUM]]]]
mS = 100,021 47 g uc = 0,35 mgmS = 100,021 47 g; u(mS) = 0,35 mg
Načini prikaza mjernog rezultata
mS = 100,021 47 g U = 0,70 mg; k = , P =
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
mS = 100,021 47 (35) g,mS = 100,021 47 g; u(mS) = 0,000 35 ggdje je broj u zagradama brojčana vrijednost (sastavljenestandardne nesigurnosti) uc koja se odnosi na odgovarajućezadnje znamenke navedenog rezultata;
mS = 100,021 47 (0,000 35) g, gdje je broj u zagradama brojčanavrijednost (sastavljene standardne nesigurnosti) uc izraženamjernom jedinicom navedenog rezultata;
Relativna standardna mjerna nesigurnost:
definirana je kao standardna mjerna nesigurnost podijeljena apsolutnom vrijednošću izmjerene vrijednosti veličine.
Relativna standardna nesigurnost realizacije metra:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Relativna standardna nesigurnost realizacije metra:
Emitirana frekvencija HeNe lasera poznata je s relativnom mjernom nesigurnošću od 2,1 ×××× 10–11.
Usporedbena mjerenja
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Rezultati usporedbenih mjerenja etalonskog prstena nazivnog promjera d = 11,95 mm.
Laboratorij Odstupanje od nazivne vrijednosti Xi , nm
Standardna nesigurnost u(xi), nm En
L1 -230 66 -0,07L2 -250 43 -0,36L3 -181 36 0,62L4 -269 41 -0,63
L5 -280 51 -0,61
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
L5 -280 51 -0,61L6 -196 45 0,30L7 -219 50 0,02L8 -210 110 0,05
L9 -70 80 0,96L10 -130 100 0,46L11 -150 130 0,28L12 -270 60 -0,42
RB 0,37RB dop. 1,36
xref = 11,949779 mm
u(xref) = 16 nm
Ods
tupa
nje
od r
efer
entn
e vr
ijedn
osti,
nm
Grafički prikaz rezultata usporedbenih mjerenja etalonskog prstena nazivnog promjera d = 11,95 mm.
100
200
300
400
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Ods
tupa
nje
od r
efer
entn
e vr
ijedn
osti,
nm
-300
-200
-100
0
100
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
INFRASTRUKTURA
KATEGORIJE MJERITELJSTVA
ZNANSTVENO INDUSTRIJSKO
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ZNANSTVENO INDUSTRIJSKO
ZAKONSKO TEMELJNO*
ZnanstvenoZnanstveno mjeriteljstvomjeriteljstvo sese bavibavi organizacijomorganizacijom iirazvojemrazvojem mjernihmjernih etalonaetalona ii njihovimnjihovim čuvanjemčuvanjem(najviša(najviša razina)razina)..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
PremaPrema BIPMBIPM--uu dijelidijeli sese uu 99 tehničkihtehničkih područjapodručja::masa,masa, elektricitet,elektricitet, duljina,duljina, vrijemevrijeme ii frekvencija,frekvencija,termometrijatermometrija,, ionizacijskoionizacijsko zračenjezračenje ii radioaktivnost,radioaktivnost,fotometrijafotometrija ii radiometrija,radiometrija, protok,protok, akustikaakustika ii količinakoličinatvaritvari..
IIndustrijskondustrijsko mjeriteljstvomjeriteljstvo,, osiguravaosigurava prikladnoprikladnofunkcioniranjefunkcioniranje mjerilamjerila kojakoja sese upotrebljavajuupotrebljavaju uuindustrijiindustriji ii uu procesimaprocesima proizvodnjeproizvodnje..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
GlavniGlavni ciljcilj zakonskogzakonskog mjeriteljstvamjeriteljstva jeje zaštitazaštitagrađanagrađana odod posljedicaposljedica pogrešnihpogrešnih mjerenjamjerenja::11.. UU službenimslužbenim ii trgovačkimtrgovačkim poslovimaposlovima22.. UU radnomradnom okolišu,okolišu, zaštitizaštiti nana raduradu ii sigurnostisigurnosti
Tehnička funkcija zakonskog mjeriteljstvaTehnička funkcija zakonskog mjeriteljstva
Mjerila trebaju jamčiti ispravne mjerne Mjerila trebaju jamčiti ispravne mjerne rezultate:rezultate:
•• U radnim uvjetima;U radnim uvjetima;
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•• U radnim uvjetima;U radnim uvjetima;•• U cjelokupnom razdoblju uporabe;U cjelokupnom razdoblju uporabe;•• U granicama danih dopuštenih pogrešaka.U granicama danih dopuštenih pogrešaka.
TTemeljnoemeljno mjeriteljstvmjeriteljstvoo
NeNe postojipostoji memeđđunarodnounarodno prihvaprihvaććenaena dedefifinicijanicijatemeljnogtemeljnog mjeriteljstvamjeriteljstva,, aliali onaona oznaoznaččujeuje najvišunajvišurazinurazinu totoččnostinosti uu danomedanome podrupodruččjuju.. TemeljnoTemeljno sesemjeriteljstvomjeriteljstvo možemože,, premaprema tomutomu,, opisatiopisati kaokao
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
mjeriteljstvomjeriteljstvo možemože,, premaprema tomutomu,, opisatiopisati kaokaonajvišanajviša granagrana znanstvenogznanstvenog mjeriteljstvamjeriteljstva..
INTERDISCIPLINARNAMETROLOGIJA
KOLIČINATVARI
VRIJEME
DULJINA
ELEKTRICITET I
MAGNETIZAM
MASA
PODRUČJATEMELJNE*
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
TERMOMETRIJA
AKUSTIKA
PROTOKFOTOMETRIJA
IRADIOMETRIJA
IONIZANTNAZRAČENJA
IRADIOAKTIVNOST
VRIJEME I
FREKVENCIJA
TEMELJNE*METROLOGIJE
ZZadaćadaće Mjeriteljstva e Mjeriteljstva
•• definiranje međunarodno prihvaćenih definiranje međunarodno prihvaćenih mjernih jedinicamjernih jedinica
•• ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•• ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim metodama metodama
•• uutvrđivanje lanca sljedivosti pri tvrđivanje lanca sljedivosti pri ddokumentiranju točnosti mjerenja okumentiranju točnosti mjerenja
DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO
HRVATSKI MJERITELJSKI INSTITUT
HRVATSKA MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
HRVATSKI ZAVOD ZA NORME
HRVATSKA AKREDITACIJA
HRVATSKI MJERITELJSKI INSTITUT
DržavniDržavni zavodzavod zaza mjeriteljstvomjeriteljstvo DZMDZM(Ulica(Ulica gradagrada VukovaraVukovara 7878,, 1000010000,, ZagrebZagreb;; wwwwww..dzmdzm..hrhr))
DZMDZM jeje državnadržavna ii upravnaupravna organizacijaorganizacija kojakoja jeje zaduženazaduženazaza::
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
obavljanjeobavljanje mjeriteljskihmjeriteljskih djelatnostidjelatnosti uu skladuskladu ss odredbamaodredbamaZakonaZakona oo mjeriteljstvumjeriteljstvu.. NajvažnijeNajvažnije aktivnostiaktivnosti susu sljedećesljedeće::donošenjedonošenje mjeriteljskihmjeriteljskih propisapropisa,, provedbaprovedbamjeriteljskogmjeriteljskog nadzoranadzora,, obavljanjeobavljanje mjeriteljskihmjeriteljskihaktivnostiaktivnosti ii predstavljanjepredstavljanje RepublikeRepublike HrvatskeHrvatske uumeđunarodnimmeđunarodnim mjeriteljskimmjeriteljskim organizacijamaorganizacijama..
Hrvatski mjeriteljski institut Hrvatski mjeriteljski institut www.dzm.hr/znanstveno_mjeriteljstvo/ www.dzm.hr/znanstveno_mjeriteljstvo/
Na temelju članka 12. stavka 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/2008) i članka 38. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu (Narodne novine, broj 111/2007), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj____________ 2008. godine donijela
U R E D B U o osnivanju Hrvatskog mjeriteljskog institutaČlanak 1. Ovom Uredbom osniva se javna ustanova pod nazivom: Hrvatski mjeriteljski institut (u daljnjem tekstu: HMI), zaobavljanje poslova i zadataka nacionalnog mjeriteljskog instituta. Naziv Hrvatskog mjeriteljskog instituta na engleskomjeziku je Croatian Metrology Institute. Skraćeni naziv Ustanove glasi: HMI.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Članak 2. Osnivač HMI-a je Republika Hrvatska, ......Sjedište HMI-a je u Zagrebu.
Članak 3. Djelatnost HMI-a je: 1. proglašavanje državnih etalona, obavljanje upravnih i stručnih poslova u vezi s državnim etalonima i usklađivanje rada nacionalnih umjernih laboratorija, 2. planiranje, organiziranje, koordiniranje i provođenje poslova razvoja nacionalnog sustava temeljnog mjeriteljstva, 3. osiguravanje slijedivosti mjerenja u Republici Hrvatskoj i provođenje umjeravanja etalona i mjerila, 2 4. ostvarivanje, čuvanje i održavanje državnih mjernih etalona i osiguravanje njihove slijedivosti prema međunarodnim etalonima, 5. obavljanje poslova istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva, 6. obavljanje poslova nacionalnih umjernih laboratorija koji se po potrebi uspostavljaju u okviru HMI-a, 7. usklađivanje i nadzor nad nacionalnim umjernim laboratorijima koji su izvan HMI-a, 8. predstavljanje Republike Hrvatske u međunarodnim mjeriteljskim organizacijama za temeljno mjeriteljstvo i osiguravanje izvršenja zadaća koje proizlaze iz članstva u tim organizacijama, 9. obavljanje i drugih poslova u skladu s ovom Uredbom.
NacionalniNacionalni laboratorijilaboratoriji u u okviruokviru Hrvatskog Hrvatskog mjeriteljskog institutamjeriteljskog instituta
•• Laboratorij za masu (u okviru DZMa) Laboratorij za masu (u okviru DZMa) •• Laboratorij za gustoću (u okviru DZMa) Laboratorij za gustoću (u okviru DZMa)
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•• Laboratorij za gustoću (u okviru DZMa) Laboratorij za gustoću (u okviru DZMa) •• LaboratorijLaboratorij zaza preciznaprecizna mjerenjamjerenja dudužinažina (FSB) (FSB) •• Laboratorij za procesna mjerenja (FSB) Laboratorij za procesna mjerenja (FSB) •• LaboratorijLaboratorij zaza ispitivanjaispitivanja mehaničkihmehaničkih svojstavasvojstava
(FSB)(FSB)•• PrimarniPrimarni laboratorijlaboratorij zaza elektromagnetskeelektromagnetske veličineveličine
(FER)(FER)
HrvatskiHrvatski mjeriteljskimjeriteljski sustavsustav povezanpovezan je je prekopreko svojihsvojihvladinihvladinih ii nevladinihnevladinih organizacijaorganizacija ss međunarodnim i međunarodnim i europskim organizacijama. Tako hrvatski europskim organizacijama. Tako hrvatski predstavnici aktivno sudjeluju u njihovimpredstavnici aktivno sudjeluju u njihovim
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
predstavnici aktivno sudjeluju u njihovimpredstavnici aktivno sudjeluju u njihovimaktivnostimaaktivnostima..DZMDZM jeje člančlan OIMLOIML--a,a, EUROMETEUROMET--aa ii DUNAMETDUNAMET--a,a,aa pridruženipridruženi jeje člančlan CGPMCGPM--aa ii WELMECWELMEC--aa..DZMDZM jeje potpisnikpotpisnik CIPMCIPM MRAMRA..OIML OIML -- Međunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvoMeđunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvoEURAMET, DUNAMET EURAMET, DUNAMET –– Regionalne mjeriteljske organizacijeRegionalne mjeriteljske organizacijeWELMEC WELMEC –– Zapadnoeuropska suradnja u zakonskom mjeriteljstvu Zapadnoeuropska suradnja u zakonskom mjeriteljstvu
BIPM CIPM - MRA
MRA (Mutual Recognition Arrangement) je dogovor o međusobnom priznavanju nacionalnih etalona i certifikata umjeravanja i mjerenja koji se izdaju od strane nacionalnih mjeriteljskih instituta. Dogovor je ustanovljen krajem 1999. godine u Parizu potpisom 38 direktora nacionalnihmjeriteljskih instituta država članica Konvencije o metru.
Temeljni ciljevi MRA su sljedeći: uspostavljanje stupnja jednakosti između nacionalnih etalona; međusobno priznavanje certifikata mjerenja i umjeravanja;
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
međusobno priznavanje certifikata mjerenja i umjeravanja; osiguravanje sigurnih tehničkih temelja za šire ugovaranje u međunarodnoj trgovini.
Navedeni ciljevi mogu se postići provođenjem sljedećih procesa: međunarodnim usporedbenim mjerenjima poznatima kao «ključne usporedbe»; dodatnim međunarodnim usporedbenim mjerenjima; sustavom kvalitete i demonstracijom sposobnosti nacionalnih instituta.
Krajnji rezultat MRA usporedbi je iskaz i potvrđivanje umjernih i mjernih sposobnosti svakogmjeriteljskog instituta (CMC) navedenih u bazi podataka održavanoj od strane BIPM uzobjavljivanje na Webu .
BAZE PODATAKA MRA http://kcdb.bipm.org/ (The BIPM key comparison database)
Dodatak A: Potpisnici MRA; Dodatak B: Rezultati ključnih i dodatnih usporedbi; Dodatak C: Sposobnost umjeravanja i mjerenja (CMC) nacionalnih laboratorija; Dodatak D: Popis usporedbi.
Sposobnosti umjeravanja i mjerenja (CMCs) ulaze u sustav MRA, Dodatak C,pod slijedećim kriterijima (JCRB u listopadu 2000):
Rezultati ključnih ili dodatnih usporedbi;
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Rezultati ključnih ili dodatnih usporedbi;1. Dokumentirani rezultati bivših CC (Consultative Committee), RMO (Regional Metrology
Organizations) ili drugih usporedbi (uključujući bilateralne usporedbe);2. Poznavanje tehničkih aktivnosti drugih NMIs (National Metrology Institutes); 3. Aktivno sudjelovanje u RMO projektima; 4. Odgovarajući mjerni postupci i oprema;5. Znanstvena i tehnička kvalifikacija osoblja;6. Drugo primjenljivo znanje i iskustvo, kao što su znanstvene publikacije i sudjelovanje na
znanstvenim skupovima i znanstvenim usavršavanjima;7. Izgrađen sustav kvalitete;8. Ocjena sustava kvalitete, uključujući: ime akreditacijskog tijela, područje akreditacije i
članstvo u višestranom ugovoru/ dogovoru.
LFSB LFSB -- CMC vrijednostiCMC vrijednosti
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
HrvatskaHrvatska akreditacijskaakreditacijska agencijaagencija HAAHAAUlica grada Vukovara 78, 10000, Zagreb; Ulica grada Vukovara 78, 10000, Zagreb; www.akreditacija.hrwww.akreditacija.hr
•• HAA HAA je je javnajavna ustanovaustanova osnovanaosnovana nana temeljutemelju ZakonaZakona oo akreditaciji akreditaciji (Narodne novine br. 158/2003), a započela je sa samostalnim (Narodne novine br. 158/2003), a započela je sa samostalnim radom 1. srpnja 2005. radom 1. srpnja 2005. godinegodine. .
•• HAAHAA jeje osnovanaosnovana radiradi provedbeprovedbe hrvatskoghrvatskog tehničkogtehničkog
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•• HAAHAA jeje osnovanaosnovana radiradi provedbeprovedbe hrvatskoghrvatskog tehničkogtehničkogzakonodavstvazakonodavstva kojekoje jeje usklađenousklađeno ss pravnompravnom stečevinomstečevinom EuropskeEuropskeunijeunije (( acquisacquis communautairecommunautaire )).. TehničkimTehničkim sese propisimapropisima uređujeuređujesigurnostsigurnost proizvodaproizvoda ii slobodasloboda kretanjakretanja nana unutarnjemunutarnjem tržištu,tržištu,zaštitazaštita zdravljazdravlja građana,građana, zaštitazaštita potrošača,potrošača, zaštitazaštita okolišaokoliša iidrugadruga područjapodručja odod javnogjavnog interesainteresa..
•• OcjenuOcjenu sukladnostisukladnosti proizvoda,proizvoda, procesaprocesa ii uslugausluga ss tehničkimtehničkimpropisimapropisima ii normamanormama provodeprovode stručnostručno ii tehničkitehnički osposobljeniosposobljenilaboratoriji,laboratoriji, certifikacijskacertifikacijska ii inspekcijskainspekcijska tijelatijela..
Djelatnost HAA: •Akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija (HRN EN ISO/IEC 17025) i medicinskih laboratorija (HRN EN ISO 15189)•Akreditiranje certifikacijskih organizacija za proizvode (HRN EN 45011) •Akreditiranje certifikacijskih organizacija za sustave upravljanja kvalitetom (HRN EN ISO/IEC 17021) •Akreditiranje certifikacijskih organizacija za sustave upravljanja okolišem (HRN
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•Akreditiranje certifikacijskih organizacija za sustave upravljanja okolišem (HRN EN ISO/IEC 17021) •Akreditiranje certifikacijskih organizacija za osobe (HRN EN ISO/IEC 17024) •Akreditiranje inspekcijskih/nadzornih organizacija (HRN EN ISO/IEC 17020) •Ocjenjivanje i potvrđivanje osposobljenosti tijela za ocjenu sukladnosti u skladu s tehničkim propisima•Nadzor nad akreditiranim organizacijama •Uspostava i vođenje registra akreditiranih organizacija i tijela za ocjenu sukladnosti •Tehnička potpora tijelima državne uprave za provedbu politike akreditacije u području ocjene sukladnosti •Promicanje akreditacije i izobrazba u području akreditacije
Potvrda o akreditaciji HAAPotvrda o akreditaciji HAA
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Međunarodna suradnja HAAMeđunarodna suradnja HAA
EAEA ((EuropeanEuropean CoCo--operationoperation forfor AccreditationAccreditation))EuropskaEuropska suradnjasuradnja uu akreditacijiakreditaciji neprofitnaneprofitna jeje organizacijaorganizacija utemeljenautemeljena uustudenomstudenom 19971997.. godinegodine ii registriranaregistrirana kaokao udrugaudruga uu NizozemskojNizozemskoj uulipnjulipnju 20002000.. godinegodine.. EAEA jeje formiranaformirana kaokao rezultatrezultat udruživanjaudruživanja europskeeuropskecertifikacijecertifikacije potvrđivanjapotvrđivanja ii europskeeuropske suradnjesuradnje nana akreditacijiakreditaciji laboratorijalaboratorija..
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
certifikacijecertifikacije potvrđivanjapotvrđivanja ii europskeeuropske suradnjesuradnje nana akreditacijiakreditaciji laboratorijalaboratorija..EAEA jeje europskaeuropska mrežamreža nacionalnonacionalno priznatihpriznatih akreditacijskihakreditacijskih tijelatijelasmještenihsmještenih uu europskomeuropskom zemljopisnomzemljopisnom područjupodručju.. EAEA jeje kaokao regijaregijačlančlan međunarodnemeđunarodne suradnjesuradnje nana akreditacijiakreditaciji laboratorijalaboratorija (International(InternationalLaboratoryLaboratory AccreditationAccreditation CooperationCooperation -- ILAC)ILAC) ii međunarodnogameđunarodnogaakreditacijskogakreditacijskog forumaforuma (International(International AccreditationAccreditation ForumForum -- IAF)IAF)..
HAA je pHAA je punopravnaunopravna ččlanicalanica EAEA..
PODRUČJA AKREDITACIJE:
Ispitivanje i umjeravanje
Inspekcija (nadzor)
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Inspekcija (nadzor)
Certifikacija sustava upravljanja
Certifikacija proizvoda
Certifikacija osoblja
Verifikacija okoliša (sukladno European Eco-Management regulativama)
EA MLA
UspostavaUspostava sustavasustava vrednovanjavrednovanja ii potpisivanjapotpisivanja MultilateralnihMultilateralnihsporazumasporazuma oo priznavanjupriznavanju akreditacijeakreditacije (EA(EA MLA)MLA) međumeđuakreditacijskimakreditacijskim tijelimatijelima članicamačlanicama EAEA omogućujeomogućuje međusobnomeđusobnopovjerenjepovjerenje uu radrad akreditacijskihakreditacijskih tijela,tijela, aa timetime ii prihvaćanjeprihvaćanjecertifikata,certifikata, izvještajaizvještaja oo ispitivanjuispitivanju ii inspekcijiinspekciji izdanihizdanih ododstranestrane akreditiranihakreditiranih tijelatijela,, odnosnoodnosno pomažepomaže dobavljačimadobavljačima dada svojesvoje
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
stranestrane akreditiranihakreditiranih tijelatijela,, odnosnoodnosno pomažepomaže dobavljačimadobavljačima dada svojesvojeproizvodeproizvode iliili uslugeusluge nene morajumoraju ponovnoponovno ocjenjivatiocjenjivati uu svakojsvakoj zemljizemlji nanačiječije tržištetržište stavljajustavljaju svojesvoje proizvodeproizvode.. ZaZa oveove sporazumesporazume ključnoključno jeje dada seserezultatirezultati akreditiranihakreditiranih tijelatijela priznajupriznaju kaokao jednakojednako vrijednivrijednimeđumeđu svimsvim akreditacijskimakreditacijskim tijelimatijelima kojakoja susu potpisalapotpisalasporazumesporazume.. NaNa tajtaj načinnačin EAEA podupirepodupire funkcioniranjefunkcioniranje jedinstvenogjedinstvenogtržištatržišta EuropskeEuropske unijeunije štošto jeje ii formaliziranoformalizirano potpisivanjempotpisivanjem SporazumaSporazuma oosuradnjisuradnji izmeđuizmeđu EAEA ii EuropskeEuropske komisijekomisije uu lipnjulipnju 20102010.. godinegodine..
HAA je potpisnica MLA za sve akreditacijskeshemeU 2010. godini HAA je uspješno završila zahtjevni trogodišnjipostupak evaluacije/vrednovanja od strane EA te je 29. travnja 2010.godine potpisala Multilateralni sporazum o priznavanju jednakostiakreditacije s EA (EA MLA) za sve akreditacijske sheme i to za:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Akreditaciju umjernih laboratorija (HRN EN ISO/IEC 17025)Akreditaciju ispitnih laboratorija (HRN EN ISO/IEC 17025) uključujućimedicinske laboratorije (HRN EN ISO 15189)Akreditaciju inspekcijskih tijela (HRN EN ISO/IEC 17020)Akreditaciju certifikacijskih tijela za proizvode (HRN EN 45011)Akreditaciju certifikacijskih tijela za sustave upravljanja kvalitetom(HRN EN ISO /IEC 17021)Akreditaciju certifikacijskih tijela za sustave upravljanja okolišem(HRN EN ISO /IEC 17021)Akreditaciju certifikacijskih tijela za osoblje (HRN EN ISO/IEC 17024).
HAA potpisnica ILAC-MRATemeljem potpisanog Multilateralnog sporazuma opriznavanju jednakosti akreditacije s EA (EA MLA) HAA jepostigla punopravno članstvo u ILAC-u te je potpisalaSporazum o uzajamnom priznavanju akreditacije s
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Sporazum o uzajamnom priznavanju akreditacije sILAC-om (ILAC MRA) 29. travnja 2010. godine. Timeje HAA postigla najveće međunarodno priznanje odnosnostupanj povjerenja u jedno nacionalno akreditacijsko tijelokoje se može postići, a tijela koja su akreditirana od HAAdobila su mogućnost ravnopravnog konkuriranja nameđunarodnom tržištu roba i usluga. HAA svakodnevno pratirad i primjenjuje u svom radu Upute i Smjernice ILAC-a.
ILACILAC
•• ILACILAC InternationalInternational LaboratoryLaboratory AccreditationAccreditation CooperationCooperationjeje međunarodnomeđunarodno udruženjeudruženje nacionalnihnacionalnih akreditacijskihakreditacijskihtijelatijela uspostavljanouspostavljano 19771977.. godinegodine ss glavnimglavnim ciljemciljemuklanjanjauklanjanja tehničkihtehničkih barijerabarijera uu međunarodnojmeđunarodnoj trgovinitrgovini
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
uklanjanjauklanjanja tehničkihtehničkih barijerabarijera uu međunarodnojmeđunarodnoj trgovinitrgoviniodnosnoodnosno olakšavanjaolakšavanja međunarodnemeđunarodne trgovinetrgovinepromicanjempromicanjem akreditiranihakreditiranih ispitivanjaispitivanja ii umjeravanjaumjeravanja..
HrvatskiHrvatski zavodzavod zaza normenorme HZNHZN(Ulica grada Vukovara 78, 10000, Zagreb; (Ulica grada Vukovara 78, 10000, Zagreb; www.hzn.hrwww.hzn.hr))
•• Hrvatski zavod za norme je neovisna i neprofitna javna ustanova Hrvatski zavod za norme je neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske radi osnovana kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije: ostvarivanja ciljeva normizacije:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•• povećanja razine sigurnosti proizvoda i procesa,povećanja razine sigurnosti proizvoda i procesa,•• čuvanja zdravlja i života ljudi te zaštite okoliša, čuvanja zdravlja i života ljudi te zaštite okoliša, •• promicanja kvalitete proizvoda, procesa i usluga, promicanja kvalitete proizvoda, procesa i usluga, •• osiguranja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, osiguranja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, •• poboljšanja proizvodne učinkovitosti, poboljšanja proizvodne učinkovitosti, •• ograničenja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti te ograničenja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti te •• otklanjanja tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.otklanjanja tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.
HrvatskiHrvatski zavodzavod zaza normenorme (HZN) (HZN) započeozapočeo je s je s radomradom 1. 1. srpnjasrpnja 2005. 2005. godinegodine. .
Hrvatski zavod za norme je član:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO)Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (IEC)Europskog odbora za normizaciju (CEN)Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC)Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) (status: NSO member)
NORME ZA UPRAVLJANJE SUSTAVOM KVALITETE
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
KVALITETE
UŽA OBITELJ NORMI ISO 9000:2008.
ISO 9000:2008. Sustavi upravljanja kvalitetom - Temeljna načela i rječnik;
ISO 9001:2009. Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi;
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ISO 9001:2009. Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi;
ISO 9004:2010. Sustavi upravljanja kvalitetom - Smjernice za poboljšavanje kvalitete.
OBITELJ NORMI ISO 9000:2008.
ISO 19011:2011. Izobrazba auditora;ISO 10006:2008. Upravljanje projektima; ISO 10007:2009. Upravljanje oblikovanjem;ISO 10012:2003. Mjerni sustav; ISO/TR 10013:2002. Dokumentacija sustava;ISO 10014:2008. Troškovi kvalitete;
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ISO 10014:2008. Troškovi kvalitete;ISO 10015:2002. Izobrazbe;ISO/TR 10017:2003. Statističke tehnike;ISO/DIS 10018:2012 Pritužbe.
ISO 17025:2009.
ISO 14001:2009.
Environmental Management Systems Zahtjevi sustava za upravljanje okolišem
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ISO 17025:2009.
General Requirements for the Competence ofCalibration and Testing LaboratoriesOpći zahtjevi koji se postavljaju na ispitne iumjerne laboratorije
HRN EN ISO 17025:2009Opći zahtjevi za osposobljenost
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija
Ova međunarodna norma utvrđuje općezahtjeve za osposobljenost za provođenjeispitivanja i/ili umjeravanja, uključujući
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ispitivanja i/ili umjeravanja, uključujućiuzorkovanje. Ona obuhvaća ispitivanja iumjeravanja koja se provode uporabomnormiranih metoda, nenormiranih metoda imetoda koje je razvio laboratorij.
Razvoj norme ISO 17025
Prvo izdanje (1999) ove međunarodne norme izrađeno je kaorezultat velikog iskustva u primjeni ISO/IEC Uputa 25 i normeEN 45001, koje je ono zamijenilo.
Norma je sadržavala sve zahtjeve koje moraju zadovoljitiispitni i umjerni laboratoriji ako žele dokazati da provode
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
ispitni i umjerni laboratoriji ako žele dokazati da provodesustav upravljanja, da su tehnički osposobljeni te da mogudavati tehnički valjane rezultate.
Prvo izdanje norme upućivalo je na norme ISO 9001:1994 iISO 9002:1994. Te su norme zamijenjene normom ISO9001:2000 zbog čega je bilo potrebno i usklađivanje normeISO/IEC 17025. U ovom drugom izdanju nadopunjene su ilidodane točke samo kad se to smatralo potrebnim s obzirom nanormu ISO 9001:2000.
Veza normi ISO 17025 i ISO 90001
Ispitni i umjerni laboratoriji koji djeluju u skladu s ovommeđunarodnom normom stoga će također djelovati i u skladu snormom ISO 9001.
Sukladnost sustava upravljanja kvalitetom unutar kojega
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Sukladnost sustava upravljanja kvalitetom unutar kojegalaboratorij radi prema zahtjevima norme ISO 9001 samo po sebine dokazuje osposobljenost laboratorija da daje tehnički valjanepodatke i rezultate.
Niti dokazana usklađenost s ovom međunarodnom normom nepodrazumijeva sukladnost sustava upravljanja kvalitetom, unutarkojega laboratorij radi, sa svim zahtjevima norme ISO 9001.
Sadržaj norme HRN EN ISO 17025
Normu HRN EN ISO 17025 čine pet poglavlja:
1. Područje primjene2. Upućivanje na druge norme
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
2. Upućivanje na druge norme3. Nazivi i definicije4. Zahtjevi koji se odnose na upravljanje5. Tehnički zahtjevi
1. Područje primjene
• norma utvrđuje opće zahtjeve za osposobljenost za provođenje ispitivanja i/ili umjeravanja, uključujući uzorkovanje;
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• norma je primjenjiva na sve organizacije koje provodeispitivanja i/ili umjeravanja (laboratoriji prve, druge i trećestrane te laboratoriji u kojima je ispitivanje i/ili umjeravanje sastavni dio inspekcije i certifikacije proizvoda);
• norma je primjenjiva na sve laboratorije, bez obzira na broj osoblja ili opseg područja ispitivanja i/ili umjeravanja.
4. Zahtjevi koji se odnose na upravljanje
Točka 4. Zahtjevi koji se odnose na upravljanje norme HRN EN ISO 17025 sastoji se od petnaest potpoglavlja:
4.1 Organizacija 4.2 Sustav upravljanja 4.3 Upravljanje dokumentima 4.4 Ocjena zahtjeva, ponuda i ugovora 4.5 Podugovaranje ispitivanja i umjeravanja
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
4.5 Podugovaranje ispitivanja i umjeravanja 4.6 Nabava usluga i potrepština 4.7 Usluga kupcu4.8 Pritužbe 4.9 Upravljanje nesukladnim radom na ispitivanju i/ili umjeravanju 4.10 Poboljšavanje 4.11 Popravne radnje 4.12 Preventivne radnje4.13 Upravljanje zapisima 4.14 Unutrašnje neovisne ocjene 4.15 Upravine ocjene
4.1 Organizacija
Ovo poglavlje osigurava da su zadaće i odgovornosti upravnog itehničkog osoblja u laboratoriju definirane.
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij ili organizacija čiji je on dio mora biti tijelo koje semože zakonski pozvati na odgovornost.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
može zakonski pozvati na odgovornost.• Laboratorij je odgovoran da svoja ispitivanja i umjeravanja
provodi tako da zadovoljava zahtjeve ove međunarodnenorme i potrebe kupca.
• Laboratorij mora imati upravno i tehničko osoblje koje, bezobzira na njihove odgovornosti, imaju ovlasti i sredstvapotrebna za provođenje njihovih dužnosti.
• Uprava mora osigurati da se uspostave odgovarajućipostupci priopćavanja unutar laboratorija i da priopćavanjeuzima u obzir učinkovitost sustava upravljanja.
4.2 Sustav upravljanja
Ovo poglavlje opisuje zahtjeve temeljem kojih se osigurava da se sustav upravljanjakvalitetom provodi, održava i kontinuirano se poboljšava.
Ključni zahtjevi:
•Laboratorij mora uspostaviti, primjenjivati i održavati sustav upravljanja prilagođen
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•Laboratorij mora uspostaviti, primjenjivati i održavati sustav upravljanja prilagođenpodručju svojih djelatnosti.•Politika sustava upravljanja koja se odnosi na kvalitetu, uključujući izjavu o politicikvalitete mora se utvrditi u Priručniku za kvalitetu.•Laboratorij mora dokumentirati svoje politike, sustave, programe, postupke i uputeu mjeri potrebnoj da se osigura kvaliteta ispitnih i/ili umjernih rezultata.•Dokumentacija sustava mora se prenijeti odgovarajućemu osoblju, mora mu bitirazumljiva, dostupna i ono ju mora primjenjivati.
4.3 Upravljanje dokumentima
Ova točka propisuje zahtjeve kako bi se osiguralo da se svi dokumenti vezani uzsustav upravljanja kvalitetom jednoznačno identificiraju, odobravaju, izdaju iažuriraju slijedeći propisane procedure.
Ključni zahtjevi:
•Laboratorij mora uspostaviti i održavati postupke upravljanja svim dokumentima koji su sastavni
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•Laboratorij mora uspostaviti i održavati postupke upravljanja svim dokumentima koji su sastavnidio njegova sustava upravljanja (koji nastaju u laboratoriju ili su iz vanjskih izvora).•Mora se uspostaviti glavni popis ili istovrijedan postupak za upravljanje dokumentima kojim seutvrđuje trenutačno stanje preradbe i razdiobe dokumenata.•Sve dokumente koji se izdaju osoblju laboratorija kao dio sustava upravljanja, moraju prethodnopregledati i odobriti za uporabu za to ovlaštene osobe.•Promjene u dokumentima mora ocijeniti i odobriti osoba s istom funkcijom kao i ona koja jeprovela izvornu ocjenu.•Moraju se utvrditi postupci koji opisuju kako se provode promjene u dokumentima koji se čuvajuu računalnim sustavima.•Odobrena izdanja odgovarajućih dokumenata moraju biti dostupna na svim mjestima gdje seprovode postupci bitni za učinkovito funkcioniranje laboratorija.
4.4 Ocjena zahtjeva, ponuda i ugovora
Ova točka propisuje zahtjeve kojima se osigurava da je sadržaj zahtjeva, ponuda iugovora dobro definiran, pregledan i dokumentiran.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•Laboratorij mora uspostaviti i održavati postupke za ocjenu zahtjeva, ponuda iugovora.•Sve razlike između zahtjeva ili ponude i ugovora moraju se riješiti prije početkasvakoga posla. Svaki ugovor mora biti prihvatljiv za laboratorij i kupca.•Ocjena također mora obuhvaćati svaki posao koji laboratorij podugovara.•Kupac mora biti obaviješten o svakome odstupanju od ugovora.
4.5 Podugovaranje ispitivanja i umjeravanja
Ovo poglavlje opisuje zahtjeve kojima se osigurava da se ispitivanja i umjeravanjapovjerena trećim stranama provode prema istim standardima kvalitete kao da suprovedena u laboratoriju koji je uslugu podugovorio.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Ključni zahtjevi:
• Kad laboratorij podugovara posao ili zbog nepredviđenih razloga, taj seposao mora ustupiti osposobljenom podugovaratelju, npr. onom laboratorijukoji u dotičnome poslu djeluje u skladu s ovom međunarodnom normom.
• Laboratorij mora obavješćivati kupca o dogovorima u pisanu obliku i, kad jeto prikladno, dobiti od kupca odobrenje, po mogućnosti u pisanu obliku.
• Laboratorij je odgovoran kupcu za rad podugovaratelja, osim u slučaju kadkupac utvrdi koji se podugovaratelj mora uzeti.
• Laboratorij mora voditi popis svih podugovaratelja.
4.6 Nabava usluga i potrepština
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da odabir i kupovanje usluga ipotrepština neće negativno utjecati na kvalitetu ispitivanja i/ili umjeravanja.
Ključni zahtjevi:
•Laboratorij mora imati politiku i postupak/postupke za odabir i kupovanje usluga i
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•Laboratorij mora imati politiku i postupak/postupke za odabir i kupovanje usluga ipotrepština.•Laboratorij mora osigurati da se kupljene potrepštine, reagensi i potrošni materijalikoji utječu na kvalitetu ispitivanja i/ili umjeravanja ne upotrebljavaju dok se nepregledaju.•Laboratorij mora vrednovati dobavljače važnih usluga i potrepština koje utječu nakvalitetu ispitivanja i umjeravanja te mora voditi zapise o tim vrednovanjima i popisuodobrenih dobavljača.
4.7 Usluga kupcu
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da laboratorij kontinuiranoispunjava zahtjeve kupaca.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• Laboratorij mora biti voljan surađivati s kupcima i omogućiti im praćenjerada laboratorija koji se odnosi na posao koji se izvodi, pod uvjetom dalaboratorij osigura povjerljivost spram drugih kupaca.
• Laboratorij mora nastojati pribaviti povratne obavijesti, pozitivne ilinegativne, od svojih kupaca.
• Povratne obavijesti se moraju upotrebljavati i analizirati za poboljšanjesustava upravljanja kvalitetom, te usluge kupcu.
4.8 Pritužbe
Ovo poglavlje opisuje zahtjeve kojima se osigurava da pritužba korisnika usluge bude jedinstveno dokumentirana, ocjenjena i adekvatno praćena.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Ključni zahtjevi:
•Laboratorij mora imati politiku i postupak za rješavanje pritužbi koje primaod kupaca ili drugih strana.•Laboratorij mora voditi zapise o svim pritužbama i istraživanjima te opopravnim radnjama koje je poduzeo.
4.9 Upravljanje nesukladnim radom na ispitivanju i/ili umjeravanju
Ovo poglavlje propisuje postupke koji se moraju primjenjivati kad neki aspektnjegova rada na ispitivanju i/ili umjeravanju ili rezultati toga rada nisu u skladu snjegovim vlastitim postupcima ili zahtjevima dogovorenim s kupcem.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij mora imati politiku i postupke kojima se dodjeljuju odgovornostii ovlasti za upravljanje nesukladnim radom te utvrđene radnje koje jepotrebno poduzeti kad se utvrde nesukladnosti .
• Laboratorij mora ocijeniti značajnost pojave nesukladnosti.• Ukoliko se utvrdi potreba laboratorij mora prekinuti rad i povući ispitni
izvještaj.• Laboratorij mora imati politiku i postupke kojima se određuje odgovornost
za odobravanje nastavka rada.
4.10 Poboljšavanje
Laboratorij mora neprestano poboljšavati učinkovitost svoga sustavaupravljanja uporabom politike kvalitete, ciljeva kvalitete, rezultataocjenjivanja, analize podataka, popravnim i preventivnim radnjama iupravinih ocjena.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
4.11 Popravne radnje
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da se utvrđeno odstupanje odpolitike i postupaka u sustavu upravljanja ili tehničkom radu, kako i pojavanesukladnosti na odgovarajući način dokumentira, analizira i ukloni.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• Laboratorij mora utvrditi politiku i postupak te mora dodijeliti odgovarajuća ovlaštenja za provedbu popravnih radnja.
• Postupak popravnih radnja mora započeti istraživanjem kako bi se odredioglavni uzrok/uzroci problema.
• Gdje su potrebne popravne radnje, laboratorij mora utvrditi popravne radnje koje će najvjerojatnije ukloniti problem i spriječiti njegovo ponavljanje.
• Laboratorij mora nadzirati rezultate popravnih radnja kako bi osigurao njihovu učinkovitost.
• Kad utvrđivanje nesukladnosti izazove sumnju u sukladnost laboratorija s vlastitom politikom i postupcima laboratorij mora osigurati provedbu dodatne neovisne ocjene.
4.12 Preventivne radnje
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve koji imaju za cilj smanjiti vjerojatnost pojavenesukladnosti. Preventivna je radnja proaktivni proces kojim se utvrđuju mogućnostipoboljšanja, a ne reakcija na utvrđene probleme ili na pritužbe.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij mora utvrditi potrebna poboljšanja i moguće izvorenesukladnosti.
• Kad su utvrđene mogućnosti za poboljšavanje ili ako su potrebnepreventivne radnje, laboratorij mora osmisliti, primijeniti i nadzirati planovedjelovanja kako bi se smanjila vjerojatnost pojave takvih nesukladnosti iiskoristile mogućnosti za poboljšanje.
4.13 Upravljanje zapisima
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da svi zapisi u laboratorijujednoznačno identificirani, dostupni i zaštićeni od neovlaštenog pristupa zapregledavanjem ili izmjenama.
Ključni zahtjevi:
•Laboratorij mora uspostaviti i održavati postupke za prepoznavanje, prikupljanje,
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•Laboratorij mora uspostaviti i održavati postupke za prepoznavanje, prikupljanje,indeksiranje, pristup, popunjavanje, pohranjivanje, održavanje i uklanjanje zapisa okvaliteti i tehničkih zapisa.•Zapisi o kvaliteti moraju obuhvaćati izvještaje unutrašnjih neovisnih ocjena iupravine ocjene te zapise o popravnim i preventivnim radnjama.•Mora se odrediti vrijeme čuvanja zapisa.•Mora se voditi briga o sigurnosti i povjerljivosti zapisa.•Laboratorij mora imati postupke za zaštitu i kopiranje elektronički pohranjenihzapisa, te za sprečavanje neovlaštena pristupa, izmjena ili dopuna tih zapisa.
4.13 Upravljanje zapisima
Ključni zahtjevi:
• Zapisi o svakome ispitivanju ili umjeravanju moraju sadržavatidostatne podatke radi olakšanja utvrđivanja čimbenika koji utječuna nesigurnost te omogućiti da se to ispitivanje ili umjeravanje
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
na nesigurnost te omogućiti da se to ispitivanje ili umjeravanjeponovi pod uvjetima što bližim izvornim.
• Tehnički zapisi moraju obuhvaćati identitet osoba odgovornih zauzorkovanje, provedbu svakog ispitivanja i/ili umjeravanja i provjerurezultata.
4.14 Unutrašnje neovisne ocjene
Provedbom unutrašnje neovisne ocjene svojega rada laboratorij provjerava da li tajrad trajno u skladu sa zahtjevima sustava upravljanja kvalitetom i normom ISO17025.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• Laboratorij mora povremeno i u skladu s unaprijed utvrđenim planom ipostupkom provoditi unutrašnje neovisne ocjene.
• Program unutrašnje neovisne ocjene mora biti usmjeren na sve elementesustava upravljanja, uključujući ispitivanje i/ili umjeravanje.
• Kad se na temelju nalaza neovisne ocjene posumnja na pojavunesukladnosti laboratorij mora smjesta poduzeti popravne radnje.
• Područje rada koje se ocjenjuje, nalazi ocjenjivanja i popravne radnje kojesu rezultat tih nalaza moraju se zabilježiti.
• Radnje proizišle iz neovisnih ocjena moraju se provjeriti te se morazabilježiti primjena i učinkovitost poduzetih popravnih radnja.
4.15 Upravine ocjene
Uprava laboratorija mora periodički provoditi ocjenu sustava upravljanja laboratorija i provedbuispitivanja i/ili umjeravanja kako bi se osigurala trajna prikladnost i učinkovitost te uvelepotrebne promjene ili poboljšanja.
Upravina ocjena mora uzeti u obzir:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
– prikladnost politike i postupaka;– izvještaje upravnog i nadzornog osoblja;– rezultate najnovijih unutrašnjih neovisnih ocjena;– popravne i preventivne radnje;– ocjenjivanja koja su provela vanjska tijela;– rezultate međulaboratorijskih usporedaba ili ispitivanja sposobnosti;– promjene u opsegu i vrsti rada;– povratne obavijesti od kupca;– pritužbe;– preporuke za poboljšanje;– druge bitne čimbenike (npr. radnje kontrole kvalitete, resursi i
izobrazba osoblja).
5. Tehnički zahtjevi
Točka 5. Tehnički zahtjevi norme HRN EN ISO 17025 sastoji se od deset potpoglavlja:
5.1 Općenito 5.2 Osoblje 5.3 Uvjeti smještaja i okoliša
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
5.3 Uvjeti smještaja i okoliša 5.4 Ispitne i umjerne metode i validacija metoda5.5 Oprema5.6 Mjerna sljedivost5.7 Uzorkovanje5.8 Rukovanje predmetima koji se ispituju i umjeravaju5.9 Osiguravanje kvalitete rezultata ispitivanja i umjeravanja 5.10 Prikazivanje rezultata
5.1 Općenito
Ovo poglavlje ima za svrhu da korisnici norme ISO 17025 osvijesti da je ispravnost ipouzdanost ispitnih i umjernih rezultata određena različitim faktorima.
Čimbenici koji određuju ispravnost i pouzdanost ispitivanja i umjeravanja:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
– ljudski čimbenici;– uvjeta smještaja i okoliša;– ispitne i umjerne metode i njihova validacija;– oprema;– mjerna sljedivost;– uzorkovanje;– rukovanje predmetima za ispitivanje i umjeravanje.
5.2 Osoblje
Osoblje ima najveći utjecaj na kvalitetu ispitnih i/ili umjernih rezultata. Ovo poglavlje propisuje zahtjeve koji se postavljaju pred laboratorijsko osoblje koje provodi ispitivanja i/ili umjeravanja, koje vrednuje rezultate i potpisuje ispitne izvještaje i potvrde o umjeravanju.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• Uprava laboratorija mora osigurati osposobljenost svih koji rade s posebnomopremom, provode ispitivanja i/ili umjeravanja, vrednuju rezultate i potpisuju ispitneizvještaje i potvrde o umjeravanju.
• Laboratorij mora koristiti osoblje koje zapošljava ili s kojim ima ugovor.• Uprava laboratorija mora oblikovati ciljeve koji se odnose na školovanje,
osposobljenost i umijeće osoblja laboratorija.• Kad se koristi osoblje koje je u tijeku izobrazbe, mora se osigurati primjeren nadzor.• Laboratorij mora održavati važeće opise poslova za upravu, tehničko i ključno
pomoćno osoblje uključeno u ispitivanja i/ili umjeravanja.
5.3 Uvjeti smještaja i okoliša
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve na laboratorijske prostore koji služe za ispitivanjei/ili umjeravanje kako bi se omogućila ispravna provedba ispitivanja i/ili umjeravanja.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij mora nadzirati i bilježiti okolišne uvjete i njima upravljati.• Susjedna područja u kojima se odvijaju neuskladive djelatnosti moraju se
učinkovito odvojiti.• Laboratorij mora koristiti osoblje koje zapošljava ili s kojim ima ugovor.• Pristup područjima koja utječu na kvalitetu ispitivanja i/ili umjeravanja i
njihova uporaba moraju se posebno urediti.• Moraju se poduzeti mjere radi valjanog održavanja prostorija u laboratoriju.
5.4 Ispitne i umjerne metode i validacija metoda
Ovo poglavlje propisuje uvjete odabira i vrednovanja metoda, definira zahtjeve za procjenumjerne nesigurnost i upravljanje podacima.
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij mora upotrebljavati odgovarajuće metode i postupke za sva ispitivanja i/iliumjeravanja u području svojega djelovanja.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
umjeravanja u području svojega djelovanja.• Laboratorij mora imati upute za uporabu sve bitne opreme i rad s tom opremom te za
rukovanje i pripremu predmeta koji se ispituju ili umjeravaju.• Laboratorij mora upotrebljavati ispitne i/ili umjerne metode, uključujući metode
uzorkovanja, koje zadovoljavaju potrebe kupca i koje su primjerene za ispitivanja i/iliumjeravanja koja on poduzima.
• Preporučuje se uporaba metoda koje su objavljene u međunarodnim, regionalnim ilinacionalnim normama.
• Uvođenje ispitnih i umjernih metoda koje je za svoje potrebe razvio laboratorij mora bitiplanirana djelatnost te se mora povjeriti osposobljenu osoblju koje je opremljenoodgovarajućim sredstvima.
5.4 Ispitne i umjerne metode i validacija metoda
Ključni zahtjevi:
• Kad je potrebno upotrebljavati metode koje nisu normirane, one moraju bitipredmet sporazuma s kupcem te moraju uključivati jasnu specifikacijuzahtjeva kupca i svrhu ispitivanja i/ili umjeravanja.
• Laboratorij mora utvrditi prihvatljivost nenormiranih metoda, metoda koje je
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• Laboratorij mora utvrditi prihvatljivost nenormiranih metoda, metoda koje jezamislio/razvio laboratorij, normiranih metoda koje se upotrebljavaju izvannjihova predviđenoga područja primjene te proširenja i preinaka normiranihmetoda kako bi potvrdio da su te metode prikladne za njihovu predviđenuuporabu.
• Laboratorij koji provodi umjeravanja mora imati i mora primjenjivatipostupak procjene mjerne nesigurnosti za sva umjeravanja.
• Kad se procjenjuje mjerna nesigurnost moraju se uzeti u obzir svesastavnice nesigurnosti koje su u danome slučaju važne, služeći se pritomprikladnim metodama analize.
• Proračuni i prijenosi podataka moraju se na sustavan način podvrgavatiodgovarajućim provjerama.
5.5 Oprema
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve na opremu za uzorkovanje, mjerenje i ispitivanje akoja je potrebna za ispravnu provedbu ispitivanja i/ili umjeravanja.
Ključni zahtjevi:
• Oprema i njezina programska podrška koji se upotrebljavaju za ispitivanja,
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
umjeravanja i uzorkovanja moraju biti sposobni postići zahtijevanu točnostte moraju zadovoljavati specifikacije koje se odnose na dotična ispitivanjai/ili umjeravanja.
• Za važne veličine ili vrijednosti mjerila čija svojstva mogu bitno djelovati narezultate, moraju se uspostaviti programi umjeravanja.
• S opremom mora raditi ovlašteno osoblje.• Upute o uporabi i održavanju opreme moraju biti lako dostupne
odgovarajućemu osoblju laboratorija.• Za svaki dio opreme i njegovu programsku podršku koja je važna za
ispitivanja i/ili umjeravanja koja se provode moraju se voditi zapisi.
5.5 Oprema
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij mora imati postupke za sigurno rukovanje, prijevoz, skladištenje,uporabu i planirano održavanje mjerne opreme.
• Oprema koja daje sumnjive rezultate ili se pokazalo da je neispravna ili
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
• Oprema koja daje sumnjive rezultate ili se pokazalo da je neispravna iliizvan utvrđenih granica, mora se povući iz uporabe i jasno obilježiti da jepovučena iz uporabe.
• Kad oprema izvan izravnog upravljanja laboratorija, laboratorij moraosigurati provjeru radnog i umjernog stanja opreme.
• Kad su potrebne međuprovjere da se održi povjerenje u umjerno stanjeopreme, te se provjere moraju provoditi u skladu s utvrđenim postupkom.
5.6 Mjerna sljedivost
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve na osiguravanje mjerne sljedivosti rezultatamjerenja i umjeravanja.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Ključni zahtjevi:
•Umjerni laboratorij uspostavlja sljedivost svojih vlastitih mjernih etalona i mjerilaprema Međunarodnomu sustavu jedinica (SI) s pomoću neprekinuta lancaumjeravanja i usporedaba koji ih povezuju s primarnim etalonima mjernih SIjedinica.•Laboratorij mora imati utvrđen program i postupak za umjeravanje svoje opreme.•Gdje sljedivost mjerenja prema SI jedinicama nije moguća i/ili nije bitna, zahtijevajuse isti zahtjevi za sljedivost, na primjer prema certificiranim referentnim materijalima,dogovorenim metodama i/ili normama prihvaćenim konsenzusom.
5.6 Mjerna sljedivost
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij mora imati program i postupak za umjeravanje svojih referentnihetalona. Referentne etalone mora umjeravati tijelo koje može osigurati
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
etalona. Referentne etalone mora umjeravati tijelo koje može osiguratisljedivost.
• Referentni materijali moraju gdje je to moguće biti sljedive prema mjernimSI jedinicama ili certificiranim referentnim materijalima.
• Provjere potrebne za održavanje povjerenja u umjerno stanje u prvomeredu referentnih, primarnih, prijenosnih i radnih etalona i referentnihmaterijala, moraju se provoditi u skladu s određenim postupcima iprogramima.
5.7 Uzorkovanje
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da izuzeti uzorci budustatistički relevantni i da se sve informacije o uzorku kao i postupak uzorkovanjabilježe i dokumentiraju.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•Laboratorij mora imati plan uzorkovanja i postupke za uzorkovanje kad provodiuzorkovanje tvari, materijala ili proizvoda koji se zatim ispituju ili umjeravaju.•Planovi uzorkovanja moraju se kad god je to opravdano temeljiti na prikladnimstatističkim metodama.•Proces uzorkovanja mora se usmjeriti na čimbenike kojima treba upravljati da bi seosigurala valjanost rezultata ispitivanja i umjeravanja.•Laboratorij mora imati postupke za bilježenje bitnih podataka i postupaka koji seodnose na uzorkovanje koje čini dio ispitivanja ili umjeravanja koje se poduzima.
5.8 Rukovanje predmetima koji se ispituju i umjeravaju
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava zaštita cjelovitosti predmeta koji se ispitujuili umjeravaju i zaštita interesa laboratorija ili kupca.
Ključni zahtjevi:
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij mora imati postupke za prijevoz, prijam, rukovanje, zaštitu, skladištenje,čuvanje, i/ili raspolaganje predmetima koji se ispituju i/ili umjeravaju.
• Sustav se mora planirati i provoditi tako da osigura da se predmeti ne mogu zamijenitifizički ili kad se upućuje na njih u zapisima ili drugim dokumentima.
• Po primanju predmeta za ispitivanje ili umjeravanje moraju se zabilježiti neobičnosti iliodstupanja od uobičajenih ili utvrđenih uvjeta kako su opisani u ispitnoj i umjernojmetodi.
• Laboratorij mora imati postupke i prikladne prostore i opremu da se tijekomskladištenja izbjegne kvarenje značajka, gubitak ili oštećenje predmeta koji se ispitujeili umjerava.
5.9 Osiguravanje kvalitete rezultata ispitivanja i umjeravanja
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava kvaliteta rezultata ispitivanja iumjeravanja.
Ključni zahtjevi:
• Laboratorij mora imati postupke za kontrolu kvalitete koji služe za nadzornad valjanošću poduzetih ispitivanja i umjeravanja.
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
nad valjanošću poduzetih ispitivanja i umjeravanja.• Dobiveni podaci moraju se zabilježiti, te se za ocjenu rezultata moraju se
primjenjivati statističke metode.• Podaci kontrole kvalitete moraju se analizirati i kad se ustanovi da su izvan
unaprijed utvrđenih kriterija, mora se poduzeti planirana radnja za ispravakproblema i sprečavanje iskazivanja neispravnih rezultata.
5.9 Osiguravanje kvalitete rezultata ispitivanja i umjeravanja
Ključni zahtjevi:
Nadzor mora planirati i ocjenjivati, a može uključivati:
redovitu uporabu certificiranih referentnih materijala i/ili
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
redovitu uporabu certificiranih referentnih materijala i/ili unutrašnje kontrole kvalitete uporabom sekundarnih referentnih materijala;
sudjelovanje u programima međulaboratorijskih usporedaba ili ispitivanja osposobljenosti;
ponavljanje ispitivanja ili umjeravanja uporabom istih ili različitih metoda;
ponovno ispitivanje ili umjeravanje zadržanih predmeta; međusoban odnos rezultata za različite značajke predmeta.
5.10 Prikazivanje rezultata
Ovo poglavlje propisuje zahtjeve kojima se osigurava da rezultati svakog ispitivanja iumjeravanja budu prikazani točno, jasno, nedvosmisleno i objektivno te u skladu sasvim posebnim uputama u ispitnim i umjernimmetodama.
Ključni zahtjevi:
•Rezultati se moraju prikazivati obično u ispitnome izvještaju ili potvrdi o
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
•Rezultati se moraju prikazivati obično u ispitnome izvještaju ili potvrdi oumjeravanju, a moraju obuhvaćati sve podatke koje zahtijeva kupac i koji supotrebni za tumačenje rezultata ispitivanja ili umjeravanja.•Svaki ispitni izvještaj ili potvrda o umjeravanju mora obuhvaćati, među ostalim, iove podatke: naziv i adresu laboratorija ; jedinstvenu oznaku ispitnog izvještaja ili potvrde o umjeravanju; naziv i adresu kupca; oznaku upotrijebljene metode; jednoznačnu oznaku predmeta koji se ispituje ili umjerava;
5.10 Prikazivanje rezultata
Ključni zahtjevi:
rezultate ispitivanja ili umjeravanja ime(na), funkciju (funkcije) i potpis(e) odgovornih osoba uvjete okoliša mjernu nesigurnost dokaz o sljedivosti
31.03.2009. 31.03.2009. -- TorinoTorino
dokaz o sljedivosti
• Kad se uključuju mišljenja i tumačenja, laboratorij mora dokumentirati osnovu natemelju koje se daju ta mišljenja i tumačenja.
• Kad ispitni izvještaj sadrži rezultate ispitivanja koja je proveo podugovaratelj, ti serezultati moraju jasno raspoznavati.
• U slučaju prijenosa rezultata ispitivanja ili umjeravanja telefonom, teleksom, telefaksomili drugim elektroničkim ili elektromagnetskim sredstvima moraju biti ispunjeni zahtjeviove međunarodne norme.
• Izmjene u nekome ispitnom izvještaju ili potvrdi o umjeravanju nakon njihova izdavanjamogu se provoditi samo u obliku dodatnoga dokumenta ili prijenosa podataka kojiuključuje izjavu: »Dopuna ispitnomu izvještaju ili potvrdi o umjeravanju «.
![Kurikulum 2013 - Kompetensi Dasar SD [ver 3/3/13]](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/557213a6497959fc0b92b99c/kurikulum-2013-kompetensi-dasar-sd-ver-3313.jpg)
