VIZIJA PARTNERA

Partner vidi budućnost u BiH gdje će finansijske usluge biti dostupne svima koji su poduzetni i voljni za rad.

Naša uloga će biti da pomognemo našim klijentima da počnu i razviju male poslove, da asistiramo u kreiranju

zaposlenja, te da kao agent promjene doprinesemo zdravoj tranziciji zemlje na tržišnu ekonomiju.

Mjesečni bilten juni 2012

MISIJA PARTNERA

Partner pruža finansijske usluge ekonomski aktivnoj populaciji kojoj je otežan ili koja nema pristup komercijalnim

izvorima finansiranja, za pokretanje i unapređenje biznisa i poboljšanje kvaliteta života.

Podržavamo mikro poduzetnike, promovišemo učešče žena u biznisu i nudimo lakši pristup finansijskim uslugama u

ruralnim područjima.

Na teritoriji cijele BiH, uslugom na pragu, pružamo kvalitetne proizvode i tehničku pomoć, pomažemo rast životnog

standarda, povečavamo zaposlenost podstičući prelazak na tržišnu ekonomiju

Partner dobio certifikat za standard ISO 27001

Početkom godine Partner MKF je imao posjetu audi tora TUV Nord-a koji su auditom sistema upravljanja

informacijskom sigurnošću u Partneru utvrdili postojanje sistema i ispunjenja zahtjeva opisanih u standardu ISO 27001. Ovo je velike vijest jer su se ispunajvanjem kriterija stekli uslovi da se Partneru i zda certifikat za primjenu pomenutog standarda.

Certifikacija je veoma važna za Partner, jer znači da je Partner prva komercijalna finansijska institucija na

Balkanu koja je uspjela da postigne propisani nivo informacijske sigurnosti. ISO 27001 je standard koji ima za cilj da kroz

složene zahtjeve i kontrole obezbjedi kvalitetno upravljanje informacijskom imovinom u poslovnom sistemu, te da klijentima, poslovnim partnerima, te

ostalim zainteresovanim stranama, na još jedan način pokaže opredjeljenost na zaštitu ličnih i poslovnih informacija na jedan profesionalan,

meĎunarodno priznat način.

Napomenimo da pomenuti certifikat u BIH do sada su dobile samo dvije institucije i to Centralna banka BIH i CS COMPUTER SYSTEMS d.o.o. Sarajevo. U

susjednim zemljama broj do danas izdatih certifikata je: Slovenija – 18, Hrvatska -17 , Makedonija – 2, a u Srbiji nema izdatih certifikata, dok u finansijskom sektoru je osim Centralnoj banci BIH izdat certifikat Banci Slovenije. (izvor: http://iso27001certificates.com/

, verzija 211, novembar 2011). Dodjeljeni certifikat nije samo nagrada za uspostavljeni sistem, nego i velika obaveza da će se primjenjeni

sistem kontinuirano poboljšavati na svim nivoima odlučivanja, rada i poslovanja. Certifikacijska kuća će osim internog nadzora (audita) jednom godišnje dolaziti u nadzor sistema i donositi odluku o daljem produžetku certifikata.

Bitno je napomenuti i da je u periodu od nešto

više od dvije godine u prilagoĎavanju sistema ovom standard bilo uključeno više od 30 zaposlenih iz svih odjela, a njihov trud i

zalaganje su rezultirali pomenutom certifikacijom.

Partner je operedijeljen kontinuiranom poboljšanju upravljanja sistemom informacijske sigurnosti i ovo postignuće predstavlja tek prvi u

nizu certificiranih sistema upravljanja od strane treće strane narednom periodu. Sljedeću potvrdu očekujemo kroz audit sistema

upravljanja kvalitetom nakom što isti bude implementiran u poslovne procese.

Magistri nauka iz programa sufinansiranja školovanja Partner MKF

Zadovoljstvo nam je predstaviti vam prve magis tre nauka iz programa sufinansiranja školovanja Partner

MKF. To su Emir Operta, Selma Jahić i Sanja Paočić. Emir Operta, rukovodilac organizacijskog dijela Visoko, Fojnica i Kiseljak završio je poslijediplomske studije

pri Univerzitetu u Travniku, na Fakultetu za menadžment i poslovnu ekonomiju u decembru 2011. godine i stekao zvanje magistra ekonomije.

Selma Jahić, v.d. direktor za kreditne plasmane i Sanja Paočić, rukovodilac finansijske operative, završile su poslijediplomske studije na Visokoškolskoj ustanovi Internacionalni Burch univerzitet-International Burch University u Sarajevu i stekle zvanja magistara poslovnog upravljanja (MBA).

Slika 1: Ceremonija uručenja diploma, Internacionalni Buch univerzitet

Mjerenje zadovoljstva klijenata

Prema meĎunarodnom standardu ISO 9000 zadovoljstvo klijenta i zahtjevi klijenata su definisani na sljedeći

način:

Zadovoljstvo klijenata - Percepcija klijenta o stepenu ispunjenosti njegovih zahtjeva. Zahtjev – potreba ili očekivanje koje je iskazano, koje se podrazumijeva ili je obavezno.

Napomena: Prigovori klijenata obično su indikatori niskog nivoa zadovoljstva, ali njihov izostanak ne mora značiti visok nivo zadovoljstva klijenata.1

Mjerenje zadovoljstva klijenata se redovno sprovodi u Partneru već dugi niz godina. MeĎutim, razlog za

podsjećanje na razloge provoĎenja mjerenja zadovoljstva nalazimo u našoj svakodnevnici, u stalnom kontaktu sa klijentima.

Istraživanjem zadovoljstva klijenata mi pokušavamo da utvrdimo šta klijenti misle o nama, o našim proizvodima i uslugama, koliko su zapravo zadovoljni i lojalni. Usmjerenost na klijenta je centralni dio našeg poslovanja i uspješnosti, jer se zadovoljan klijent vraća, preporučuje i spreman je platiti i više za

proizvod/uslugu, a zadržavanje postojećih klijenata lakše je od sticanja novih. Iako mjerenje zadovoljstva klijenata je

funkcionalni zadatak marketing odjela, u maju i junu mjesecu je održana edukacija svih rukovodioca iz kreditnog

odjela i odreĎen broj zaposlenih na ostalim funkcijama podrške koji imaju

vezu sa klijentima Partnera, kako bi se upoznali sa elementima koji su bitni kod istraživanja i mjerenja zadovoljstva

klijenata, a kako bi svoje znanje mogli pretočiti u svakodnevnu praksu i time dati doprinos u konačnoj ocjeni

zadovoljstva nakon sprovedenih istraživanja.

Slika 2: Edukacija o mjerenju zadovoljstva klijenata

Na dvodnevnoj edukaciji, učesnici su se upoznali sa sljedećim elementima:

vrstama mjera zadovoljstva (afektivne, kognitivne, bihevioralne i mjere očekivanja),

tipovima očekivanja (eksplicitna, implicitna, statička, dinamička, tehnološka, interpersonalna),

mjerenjima (doživljenog kvaliteta, doživljene vrijednosti, vjernosti, te očikavanja i zadovoljstva

klijenata),

modelima zadovoljstva klijenata (Kanov model, Američki indeks zadovoljstva – ACSI, Evropski indeks zadovoljstva – ECSI),

1 Izvor: EN ISO 9000:2005

mjerenje zadovoljstva klijenata (kada se sprovodi, izrada upitnika, elementi ankete zadovoljstva,

metode mjerenja),

ključnim načelima za efektivan proces mjerenja (klijent definiše kriterije mjerenja, mjeri se važnost kao i zadovoljstvo, pravi uzorak je ključ, važnost jasnog pojašnjenja upitnika klijentu, dobijanje

tačnog indeksa zadovoljstva, osigurati opširne interne povratne informacije, pružiti tačne i s talne povratne informacije klijentima).2

Vjerujemo da će stečenim znanjima i njihovom primjenom u radu uticati na povećanje zadovoljstva klijenata, jer zadovoljan klijent je najbolji promotor naših aktivnosti.

Timski rad u projektima

Rad na projektu karakteriše timski rad. Rad u timu se odvija po odreĎenom režimu pa time od članova tima

zahtjeva odreĎeni način ponašanja, odreĎena znanja (često vrlo specifična, a ponekad i generička), sposobnosti i vještine u obavljanju postavljenih zadataka.

Upravo zbog toga osoba koja radi u timu trebala bi posjedovati neke od (ili što više) sljedećih karakteristika:

Sposobnost izvršavanja posla;

Zainteresovanost za posao;

Iskustvo na sličnim aplikacijama;

Iskustvo sa sličnim alatima ili jezicima;

Iskustvo sa sličnim razvojnim okruženjem;

Educiranost;

Sposobnost komunikacije sa drugima;

Sposobnost podjele odgovornosti;

Sposobnost rukovoĎenja.

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu navodi dva tipa organizacije rada u timu: “glavni programer” i štapska organizacija posla gdje jedna osoba delegira poslove i odgovornosti,

“ego-less“ pristup u kojem je svaki član tima jednako odgovoran za uspjeh ili neuspjeh projekta na kojem sudjeluje. 3

Članovi projektnog tima su odgovorni za pravovremenost i kvalitet izvršenja obaveza i zadataka u okviru projekta. TakoĎe, odgovorni su za:

Izvršavanje obaveza i aktivnosti u okviru rokova i budžeta;

Aktivno učešće u procesu planiranja i kontrole projektnog zadatka;

Aktivno učešće u identifikaciji, ublažavanju i praćenju projektnih rizika;

Kvalitet izvršenih obaveza;

Izvještavanje o preduzetim i završenim aktivnostima;

Izvještavanje i prijavu svih dogaĎaja, rizika i pojava koje mogu da utiču na kvalitet i pravovremenost

izvršavanja projektnog zadatka;

UsklaĎivanje svih obaveza iz svoje nadležnosti u cilju završetka svih planiranih zadataka;

Prisustvovanje sastancima;

2 Mjerenje zadov oljstva kupca, Asee, Novi Sad 2012 3 w ww.efzg.hr

Davanje koonstruktivnih prijedloga i sugestija;

Davanje komentara na izvještaje i zapisnike sa sastanaka;4

Slika 3: detalj iz rada Tima za povećanje iskoristivosti alternativnih izvora energije

Univerzalni standardi za mjerenje društvene odgovornosti

MeĎunarodni standard ISO 26000 društvenu odgovornost definiše na sljedeći način:

Društvena odgovornost – odgovornost organizacije za uticaj koji svojim odlukama i aktivnostima ima na društvo i okruženje kroz svoje fer i transparentno poslovanje koje:

doprinosi održivom razvoju, a koje uključuje zdravstvenu i socijalnu zaštitu društva u cjelosti,

uzima u obzir očekivanja svih zainteresovanih strana,

je u skladu sa primjenjivim zakonima i usaglašenim meĎunarodnim normama ponašanja,

je integrisano kroz čitavu organizaciju i primjenjivo u praksi u odnosima sa drugim zainteresovanim

stranama.5 U vrijeme kada je sve više izražena sumnja u svrhu i cilj postojanja mik rofinansijskih institucija u svijetu,

kada se u pitanje dovodi istinitost tvrdnji mikrofinansijskih institucija da i dalje imaju fokus na klijente, i kada se sve više ističe uloga svih aktera na finansijskom tržištu u stvaranju prezaduženosti kod siromašnih i onih sa niskim primanjima, u junu 2012 godine, na godišnjem sastanku Social Performance Task Force,

objavljen je dokument univerzalnih standarda za upravljanje društvenom odgovornošću u sektoru mikrofinansija. Ovaj dokument je nastao kao rezultat višegodišnje saradnje naučno-istraživačkih institucija i

praktičara – predstavnika mikrofinansijskih institucija. Pomenuti standard predstavlja set menadžment standarda koji trebaju da pomognu mikrofinansijskim

organizacijama koje imaju za cilj da promovišu “jake” menadžment prakse u upravljanju društvenom odgovornošću i da se ponovo u ovim instutucijama klijent stavi u centar zbivanja. Ovi standardi bi se trebali proširivati i dopunjavati u narednom periodu te početi koristiti za meĎusobno poreĎenje aktera na tržištu

mikrofinansija.

4 Procedura o realizaciji projektnih zadataka, tačka 9.4. 5 Izv or: EN ISO 26000:2010

Šest ključnih područja koja se opisuju u ovom standardu su:

Definisanje i nadzor nad ostvarivanjem društvenih ciljeva,

Osiguranje da upravni odbor, menadžment i svi zaposleni su zaista posvećeni ostvarenju

društvenih ciljeva,

Društveno odgovoran odnos spram klijenata,

Dizajniranje proizvoda, usluga načina i modela isporuke koji zadovoljavaju potrebe klijenata i

njhove preference,

Društveno odgovoran odnos spram zaposlenih,

Balansiranje izmeĎu ostvarivanja finansijskih i društveno odgovornih ciljeva.

Nakon objavljivanja ovih standarda od mikrofinansijskih institucija koje se deklarišu kao društveno odgovorne institucije koje u balans stavljaju finansijske ali i društveno odgovorne ciljeve se očekuju da budu

spremne dokazati da u praksi zaista zadovoljavaju prakse koje su opisane prema ranije navedenim područjima. Standard je već obuhvatio dobre prakse koje je u posljednjem periodu promovisala i Smart Campaign. Ovi principi se odnose na principe zaštite klijenata.

Iako su standard i prije svega namjenjeni praktičarima – mikrofinansijskim institucijama, isti mogu biti

korišteni i od strane investitora i donatora, koji kroz izvještaje o pokrivenosti gore navedenih područja mogu bolje razumjeti društveno odgovorno poslovanje te institucije ili kao izvor informisanja u povezivanju

društveno odgovornih investitora i donatora sa praktičarima odgovarajućeg profila. TakoĎer, institucije koje se bave rejtingom društvenog

uticaja i auditori za procjenu društvenog uticaja, mogu iskoristiti ovaj standard i prilagoditi ga sa svojim metodologijama jer već jedan dio opisanih

indikatora oni i koriste u svojoj praksi. Osim navedenih aktera, udruženja mikrofinansijskih institucija mogu koristiti ovaj standard kako bi

utvrdile potrebe za izgradnju kapaciteta i finansiranja jačanja kapaciteta u upravljanju

društvenom odgovornošću članica udruženja. Slika 4: Jordan, godišnji sastanak SPTF-a

Podsjetimo se da je Partner, 2011 godine, dobrovoljno pristupio procjeni društv ene odgovornosti prema metodologiji koju je u to vrijeme koristila Microfinanza i da je tada naše društveno odgovorno poslovanje

ocjenjeno sa AA-. Ove godine, Partner je dobrovoljno pristupio ocjeni društveno odgovornog poslovanja prema metodologiji koju je razvila Smart Campaign. S obzirom da se radi o testiranju metodologije, izvještaj očekujemo početkom jeseni.

U meĎuvremenu, tim imenovan za društveno odgovorno poslovanje će proći kroz standard, i menadžmentu

predložiti mjere i aktivnosti koje trebaju da rezultiraju zadovoljavanju svih stndarda u prvom trenutku na

nivou osnovnih prihvatljivih praksi, a dugoročno i dodatnih dobrih praksi kojim se dokazuje zadovoljavanje

zahtjeva opisanih u univerzalnim standardima.6

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA: Interni kontrolni sistem

Kao nastavak aktivnosti na poboljšanju sistema upravljanja u Partner mikrokreditnoj fondaciji, pokrenut je projekat uspostave sistema internih kontrola. Opšti cilj pokrenutog projekta je jačanje sistema internih kontrola, pravila, postupaka i procedura, kako bi se osiguralo proaktivno i efikasno upravl janje rizicima u

poslovnim aktivnostima. Novi sistem će morati osigurati usklaĎenost poslovanja s internim i eksternim pravilima, najboljim praksama u skladu s MSFI, MRS i IKS načelima, vodeći računa o okviru opisanom u COSO i COBIT-u. Ovaj sistem će obuhvatiti sva područja poslovanja, a fokus u ovoj godini će biti na

procesu upravljanja kreditnim plasmanima. Sam projekat će se odvijati u tri faze i to:

(1) projekt kick-off, (2) dijagnostička faza i

(3) implementacija sistema razvoja IKS,

PredviĎeno vrijeme trajanja projekta je 18 mjeseci, od čega su troškovi za prvih 9 mjeseci

obezbijeĎeni u sklopu tehničke pomoći EFSE fonda, a iznos odobrenih sufinansiranih troškova je

29.856 Eura.

Slika 5: sastanak Tima za interni kontrolni sistem

Na realizaciji ovog projekta angažovana je gospoĎa Vlasta Zado, koja će zajedno sa imenovanim članovima projektnog tima u sastavu: Hasija Bajrić, (projekt menadžer), Ivica Vasilj, Adnan Avdukić, Dragiša Lukić i

Adisa Mujkić, raditi na dizajniranju okvira sistema internih kontrola, te zajedno sa vlasnicima procesa i podprocesa raditi na dizajniranju efikasnih internih kontrola, načina njihovog praćenja i izvještavanja.

Tim je već u prethodnom periodu imao dvije radionice čiji je fokus bio na upoznavanju sa IKS -om, te prepoznavanju potencijalnih kritičnih mjesta na odreĎenim poslovnim procesima s ciljem kasnijeg definisanja kontrola. Za naredni period su planirane radionice sa vlasnicima procesa te predstavnicima

radnih mjesta koja su uključena na realizaciji podprocesnih aktivnosti s ciljem zajedničkog prepoznavanja i identifikacije potencijalnih kritičnih tačaka i dizajniranja kontrola.

Prednosti uzgoja jagode u odnosu na druge voćarske kulture

Jagoda predstavlja jednu od najvažnijih vrsta voća, u okviru pomološke grupe jagodastog voća. Jagoda je

jedna od rijetkih vrsta voća, koja ima mogućnost za različite sisteme uzgoja. Uzgoj na otvorenom polju, na gredici sa ili bez zastiranja zemljišta, u jedno, dvo ili troredu, sa ili bez navodnjavanja, u zaštićenim prostorima na zemlji sa različitim tipovima supstrata, predstavljaju dio, od

6 Univ ersal Standards for Social Performance Management, SPTF, juni 2012

mnogobrojnih sistema uzgoja jagode. Ipak, najveći prinosi se postižu sa novim sistemima uzgoja (niski

tuneli, plastenic i sl.), sa visoko kvalitetnim sadnim materijalom, sistemom za navodnjavanje, kao i pravilnim stručnim uzgojem.

Prednost uzgoja jagode se ogleda u njenoj ekonomskoj isplativosti koju karakterišu sljedeće činjenice:

brz povrat uloženih sredstava u roku od 1-2 godi

male proizvodne površine (1 dunum), za postizanje veće ekonomske dobiti

dobra tržišna cijena u toku cijele godine

niski troškovi proizvodnje

kratak period berbe (30 dana) Za intenzivnu i uspješnu proizvodnju jagode moramo imati nephodne resurse prije početka proizvodnje :

1 ha obradivog zemljišta u kontinuitetu (zbog plodoreda), i mogućnosti proizvodnje u kontinuitetu, 3 -4 godine na dijelovima parcele od 1 ha

Izvor vode u blizini predmetne parcele sa 3 ili više l/sekundi, jer uslov ekonomske isplativosti nije

moguće ostvariti bez navodnjavanja

za najmanje 50 % planirane proizvodnje

instalirati plastenike ili niske tunele, zbog ranijeg sazrijevanja i plasmana na tržište

posjedovati vlastitu mehanizaciju i opremu

za obradu 1 ha zemljišta

koristiti visokokvalitetan sadni materijal

(frigo sadnice, kvalitetne sorte), uz savjet agronoma što se tiče same tehnologije uzgoja

voditi računa o pakovanju jagode (odgovarajuća ambalaža), kao i higijena

prije i poslije berbe jagoda. Slika 6: Jagoda, preuzeto sa www.freeimages-photos.com

Danas u svijetu, kao i kod nas u BiH, koriste se sljedeći tipovi sadnica jagode: svježe zelene sadnice, ohlaĎene sadnice dobijene iz živića (frigo), čekajuće sadnice (WB), kontejnereske sadnice (TP). Od svih nabrojanih tipova sadnica, najveću ekspanziju kod nas i u svijetu doživjele su jagode tipa „frigo“. Frigo

sadnice imaju diferencirane generativne pupoljke, gdje se iste čuvaju u hladnjačama na -2 C, zatim sade rano u proljeće ili u terminu od 15.07 - 15.08. tekuće godine. Postoje dvije vrste ovih sadnica; A+, A, B, koje

se razlikuju po promjeru korjenovog vrata, koji se kreće od 15 i više mm za A+ , do ispod 12 mm za „B“ frigo sadnicu. Frigo sadnica, savremenim sistemom uzgoja, u prvoj godini daje prinos od 4-5 t/dunumu. Ovaj prinos u drugoj godini nešto opada, ali daje 75% prinosa iz prve godine. Najkvalitetnije sorte jagode su;

Clery, Madeleine, Marmolada, Arosa, Alba, Asia i dr. Berba traje tridesetak dana, a razmaci izmeĎu berbe su 2-3 dana.

Tabela 1. Kalkulacija proizvodnje jagode, dvogodišnji uzgoj, površina 1 dunum

JAGODA frigo sadnica, rana sadnja, maj

VARIJABILNI TROŠKOVI u godini sadnje količina

jedinica mjere kg cijena ukupno

G

OD

INA

ZA

SN

IVA

NJA

ZA

SA

DA

SADNICE 4200 0,35 1470

ĐUBRIVA 100

ZAŠTITA 200

FOLIJA 650 0,34 221

SISTEM NAVODNJAV. 650 0,2 130

unajmljeni rad (sadnja)

USLUGE MEHANIZACIJE 50

Ukupno varijabilni troškovi podizanja zasada 2171

Berba u godini sadnje

U K U P N O 2171

PRIHOD u godini sadnje

količina jedin

mjere kg cijena ukupno

I klasa 4200 0,05 2 420

podsticaj 700

U K U P N O 1120

D O B I T u godini sadnje -1051

Varijabilni troškovi u 1.godini poslije sadnje količina

jedinica mjere kg cijena ukupno

1. G

OD

INA

NA

KO

N S

AD

NJE

ĐUBRIVA 100

ZAŠTITA 100

ambalaža 400 0,5 200

Ukupno varijabilni troškovi održavanja zasada 400

Berba u 1. godini sadnje (1 dunum porodica) 0

U K U P N O 400

PRIHOD u 1. godini poslije sadnje količina

jedin mjere kg cijena ukupno

I klasa 4200 0,6 2 5040

II klasa 4200 0,2 0,5 420

U K U P N O 5460

D O B I T u 1. godini nakon sadnje 5060

Varijabilni troskovi u 2. godini nakon sadnje količina

jedinica mjere kg cijena ukupno

2.

GO

DIN

A

NA

KO

N

SA

DN

JE

ĐUBRIVA 100

ZAŠTITA 100

ambalaza 400 0,5 200

Ukupno varijabilni troskovi podizanja zasada 400

Berba u 1 godini sadnje ( porodica 1 dunum ) 0

U K U P N O 400

PRIHOD u 2. godini nakon sadnje = 75 % prihoda iz 1. godine količina

jedin mjere kg cijena ukupno

I klasa 4200 0,5 2 4200

II klasa 4200 0,2 0,5 420

U K U P N O 4620

D O B I T u 2.godini nakon sadnje 4220

UKUPNA DOBIT ZA 2 godine -1051

5060

4220

8229

Informacijska sigurnost Cilj informacijske sigurnosti jeste zaštita informacione imovine, odnosno da se na pravi način upravlja

rizicima, te da se oni pravovremeno uočavaju, evidentiraju, procjenjuju i da se primjenjuju odgovarajuće protivmjere kako bi se njihov uticaj smanjio ili u najboljem slučaju izbjegao što će na kraju dovesti do konačnog poboljšanja stanja informacijske sigurnosti u organizaciji.

Informacijska sigurnost se sprovodi implementacijom odgovarajućih kontrola, politika, procesa, procedura, organizacione strukture te softversko-hardverskih rješenja. Informacionu imovinu sačinjavaju sve

informacije u našoj organizaciji, te takozvana zavisna imovina, odnosno sve ono što je potrebno da se ta informacija kreira, zapiše, obradi, pošalje, pročita, obriše itd. Prema usvojenoj politici zaštite informacija mi u Partneru štitimo:

informacije Partner MKF-a,

informacije dobijene od klijenata, i

informacije vezane za klijente koje su kreirane, procesirane, čuvane i transmitovane u sklopu izvršenja usluga Partner MKF-a.

Informacije mogu postojati u različitim oblicima, te informacija može biti:

u bilo kom elektronskom obliku,

odštampana na papiru,

čuvana ili pohranjena na neki način,

poslana putem pošte, faksa ili elektronske pošte,

informacija se može takoĎer nalaziti u govornom obliku bilo da je to konverzacija preko telefona ili direktna konverzacija izmeĎu osoba.

Ovo su samo neki od oblika u kojim se informacija može nalaziti. Bez obzira u kom obliku se i nformacija

nalazila odnosno bez obzira na način dijeljenja ili pohranjivanja mora postojati adekvatan način zaštite informacija.

Sve informacije u sebi sadrže 3 osnovne karakteristike koje štitimo:

1) POVJERLJIVOST podrazumjeva sprječavanje otkrivanja informacija neovlaštenim osobama ili sistemima. Povreda povjerljivosti informacija može biti u različitim oblicima. Ilustracije radi, ako se izgubi

laptop, ako se ukrade ili se proda, te ukoliko isti laptop sadrži osjetljive informacije vezane za firmu mo že doći do narušavanja povjerljivosti informacija koje se nalaze na tom laptopu jer neovlaštene osobe imaju pristup tuĎim informacijama. Klasičan način gubitka povjerljivosti informacija jeste i uvid stranaka ili klijenata

u sadržaj ekrana za vrijeme pristupa povjerljivim informacijama od strane zaposlenih. Jedan od najčešćih načina gubitka povjerljivosti predstavlja davanje povjerljivih informacija putem telefona ako osoba s druge strane nije autorizovana da ima datu informaciju.

2) INTEGRITET u informacijskoj

sigurnosti znači da podaci ne mogu (ne smiju) biti mjenjani bez odobrenja. Na primjer, integritet je povrijeĎen kada zaposleni nenamjerno ili

zlonamjerno izbriše važne podatke u bazi podataka. Integritet je takoĎer narušen kada kompjuterski virus napadne računar i izmijeni

podatke, kada je zaposleni u mogućnosti da promjeni svoju platu u bazi podataka u računovodstvu, kada neovlaštena osoba promjeni

izgled web stranice, itd. Slika 7: ilustracija, preuzeto sa FreeDigitalPhotos.net

3) DOSTUPNOST znači da je informacija dostupna osobama ili sistemima koji su ovlašteni da imaju pristup toj informaciji onda kada im je taj pristup potreban. Dakle ne svi (nego samo ovlaštene osobe)

i što je još važnije u momentu kada im je to potrebno. Sigurnosne kopije, provjere i održavanja računarskih sistema, alternativna napajanja (UPS), rezervna oprema i alternativni sistemi, planovi kontinuiteta poslovanja i slično su načini da se osigura dostupnost informacija.

S druge strane, postoji zavisna informaciona imovina, odnosno sva imovina koja je potrebna da se ta informacija kreira, zapiše, obradi, pošalje, pročita, obriše itd. Zavisna imovina podrazumjeva računar,

server, mrežna infrastruktura, softver ili mediji za pohranu informacija (diskovi, CD, DVD, USB). U sk lopu zaštite informacione imovine podrazumjevamo i zaštitu okruženja u kojem se nalazimo, jer ukoliko ne možemo raditi u objektu ili pristupiti kancelariji onda ne postoji ni dostupnost informacijama. Konačno u

zavisnu imovinu podrazumjevamo i tzv. servise koji su nam potrebni za obavljanje posla (bilo da su ekterni ili interni po karakteru) telefonska i internet konekcija, struja, voda, grijanje, servis elektronske pošte, web stranica i slično. I na kraju ne smiju se zaboraviti ni ljudi kao dio informacione imovine jer su upravo ljudi ti

koji mogu biti presudan faktor u očuvanju, ali i narušavanju sigurnosti informacija.

Klima uređaji i zdravlje

Danas se sve više govori o povećanju potrošnje električne energije u toku ljetnog perioda ćemu u velikoj mjeri doprinose klima ureĎaji. Smanjenjem rada klima ureĎaja, smanjiće se potrošnja električne energije a

isto tako, sačuvaćemo i svoje zdravlje.

Klima ureĎaji mogu brzo rashladiti prostoriju.

MeĎutim, zbog nepravilnog korištenja mogu nastati mnogi problemi po zdravlje. Boraveći u hladnijim prostorijama organizam se teže privikava na vrućine,

a ljudsko tijelo nije sposobno da se suoči sa vrućinama što može dovesti do povećanog broja smrtnih slučajeva. Klima ureĎaj pogoršava simptome

artritisa, neuritisa i sinusitisa. Osobe koje stalno rade u klimatiziranim prostorijama češće oboljevaju od prehlada, gripe i upala grla.

Slika 8: ilustracija klima uređaja, preuzeto sa FreeDigitalPhotos.net

S druge strane klima može biti i korisna ako se koristi na pravilan način. Potrebno je temperaturu podesiti u skladu sa vanjskom temperaturom, odnosno temperaturna razlika unutrašnje prostorije koju klimatizujemo i

vanjskog okruženja ne smije biti veća od 7-8o C. U ljetnom periodu kada se živa u termometru penje i do 34o C ne spuštati temperaturu ispod 26o C, a klimu koristiti povremeno i ne navikavati se previše na nju.

Ako se klima koristi na ovaj način izbjegava se njen štetan uticaj po zdravlje i smanjuje se potrošnja električne energije. Sva odstupanja, odnosno podešavanje temperature na minimum, odnosno veća temperaturna razlika, dovode do veće potrošnje električne energije i katastrofalnog šoka po organizam.

Potrošnja električne energije smanjiće se i redovnim čišćenjem filtera. Prašnjavi i prljavi filteri smanjuju funkcionalnost klime što dovodi do veće potrošnje električne energije, a može doći i do stvaranja patogenih

mikroorganizama štetnih po zdravlje.7

7 Izv or: http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/klima-uredaj-i-zdravlje/

Osnovni pokazatelji Partner MKF za mjesec juni 2012:

Pokazatelji za mjesec juni 2012

% kredita izdatih ženama 45,04%

% ruralnih klijenata 86,74%

% klijenata izdatih za biznis 84,35%

% ponovljenih kredita 62,38%

Prosječna brzina izdavanja kredita 2,82 dana

Prosječni prihod po članu domaćinstva 436,18 KM

Broj stvorenih radnih mjesta 325

Broj zadržanih radnih mjesta 1.726

Broj kredita izdatih od početka rada Partnera (1997) 294.612

Iznos kredita izdatih od početka rada Partnera (1997) 937.641.847,8 KM

Prosječan rok kredita 23,72 mjeseca

# kredita izdatih povratnicima 84

# kredita izdatih raseljenim licima 147

# kredita izdatih mladima (18-35) 733

# kredita izdatih za poljoprivredu 881

# kredita izdatih za trgovinu 127

# kredita izdatih za proizvodnju 24

# kredita izdatih za usluge 532 Kontakt: Partner MKF Tuzla, ulica 15 maja bb, TC Sjenjak Tel / Fax: + + 387 (35) 300-269, 300-250, Besplatna info linija : 080 02 02 07

E-mail: partner@partner.ba;

www.partner.ba Ovaj Bilten je namijenjen, klijentima, partnerima i poslovnim saradnicima Partner MKF, kao gener alni izvor informacija o organizacijii i njenim aktivnostima. Partner MKF je

kreirao ovaj dokument sa velikom pažnjom, prema najboljim svojim znanjima i uvjerenjima. Partner MKF je poduzeo razumne kora ke kako bi osigurao tačnost informacija i podataka prezentiranih u ovom Biltenu. Ukoliko ništa ne ukaže na suprotno, podaci se ne provjeravaju.

Međutim, Partner MKF ne garantuje za sadržaj i kompletnost informacija, i ne preuzima nikakvu odgovornost za gubitke koji bi mogli nastati od korištenja datih informacija.

Mišljenja izražena u ovom dokumentu su mišljenja Partner MKF u vrijeme pisanja i podliježu promjeni u bilo koje vrijeme, bez prethodnog obavještenja. Ovaj dokument služi

samo u svrhu informisanja i isključivo za korištenje od strane primaoca. Niti jedna informacija sadržana u ovom Biltenu ne predstavlja zahtjev, ponudu, mišljenje ili preporuku od strane Partner MKF; niti je namijenjena za donošenje odluka o investiranju. Dostupne informacije nisu namijenje ne za korištenje ili distribuciju od strane bilo

kojeg lica ili entiteta, u bilo kojoj nadležnosti ili zemlji, u kojoj bi takvo korištenje ili distribucija bila u suprotnost i sa zakonom ili regulativama. Ovaj Bilten je intelektualno

vlasništvo Partner MKF. Kopiranje, objavljivanje ili distribucija sadržaja ovog Biltena je zabranjena bez prethodne pismene saglasnosti od strane Partner MKF.