Embed Size (px)
Citation preview
Izdavač:
NAFTNI KOMITET U
BOSNI I HERCEGOVINI
NAFTA I GASMjesečni bilten
ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI
Septembar
2018
Tanker ugrozio isporuku
goriva u BiH
ŠTA JE DONIJELO
POVEĆANJE AKCIZA
Puštena u rad
mHE „JELEČ“
Implementacija
prvog paketa
sankcija SAD-a Iranu
NAFTA I GASMjesečni bilten
ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI
Septembar 20184 Akumulirani gubitak Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu 617,6 miliona KM
6 UIO BiH "ubrala" preko četiri milijarde od poreza
7 Izvoz struje iz BiH: U Srbiju 601 milion, u Hrvatsku 724 miliona KM
8 Tanker ugrozio isporuku goriva u BiH
9 Šta je donijelo povećanje akciza?
15 Šarović: Energetska strategija otvara nam vrata različitim fondovima
17 Zašto novac nije uplaćen na račun „Gazproma“ | Zvizdić odbio isplatu duga za plin,
građanima viši računi!
20 Petrol s 2,43 milijarde eura prihoda najveća slovenska kompanija
21 G-Drive štafetni polumaraton kroz dijelove Sarajeva
22 Prijedorska “Toplana” se zadužuje za četiri miliona KM
23 Puštena u rad mHE „JELEČ“
25 Cijene nafte pale, američke zalihe porasle
26 Skupa nafta diže cijene aviokarata i hotelskih usluga
27 MOL grupa i APK dogovorili strateško partnerstvo za recikliranje plastike
28 "Gazprom" na dresu još jednog kluba
29 MOL: 512 milijuna dolara neto dobiti u pola godine
30 Rusija na Arktiku gradi kompleks za pronalaženje nafte i gasa
31 Implementacija prvog paketa sankcija SAD-a Iranu
35 Cijene nafte porasle nakon Trumpovih sankcija Iranu: za samo nekoliko sati 42 centa više
36 Lideri pet država potpisali konvenciju o Kaspijskom moru
37 Francuski TOTAL se povlači iz Irana
38 Ovo je rang lista proizvodnje nafte u svijetu
39 "Gasprom" postavio svjetski rekord u izgradnji gasovoda
39 Iran: Pad izvoza sirove nafte i prije sankcija
40 BIZNIS IDEJA: Rusi benzin kupuju onlajn, isporuka do parkiranog automobila
41 Kako do manje potrošnje goriva?
43 VIDEO PREPORUKE
44 Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH3
Rafinerija nafte Bosanski Brod je za šest
mjeseci ove godine napravila novi
gubitak u poslovanju.
U polugodišnjem izvještaju, objavljenom
na Banjalučkoj berzi, navedeno je da je
finansijski minus u prvom polugodištu
nešto veći od šest miliona, dok je
akumulirani gubitak porastao na 617,6
miliona KM.
olugodišnji negativni saldo u poslovanju
ovog preduzeća u većinskom ruskom
vlasništvu je za oko 1,5 miliona KM
manji u odnosu na isti period prošle
godine.
Rafinerija nafte Bosanski Brod je na
kraju juna 2018. zapošljavala 926
radnika, što je smanjenje za 52 u
odnosu na prošlu godinu.
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
I na kraju prošle godine revizori su
upozoravali da Rafinerija nafte u
Bosanskom Brodu ima kratkoročne
obaveze veće od obrtne imovine za
64,3 miliona KM.
Te činjenice ukazuju na postojanje
značajne neizvjesnosti u poslovanju
ovog preduzeća, čiji rad zavisi od
kontinuirane finansijske podrške
matičnog društva – “Njeftegazinkora“ iz
Ruske Federacije.
Nezavisni revizori su tada naveli i da se
matično preduzeće obavezalo da će
pružiti finansijsku podršku Rafineriji nafte i
da će osigurati neophodna sredstva za
uredno izmirivanje dospjelih obaveza.
Akumulirani gubitak Rafinerije nafte u
Bosanskom Brodu 617,6 miliona KM
Izvor: Biznis.ba, 01.08.2018.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
4
Foto: Ilustracija
5
Foto: Ilustracija
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Uprava za indirektno oporezivanje
/UIO/ BiH za sedam mjeseci prikupila je
4.266.000.000 KM prihoda od indirektnih
poreza, što je u odnosu na isti period
prošle godine povećanje od 357
miliona KM ili 9,14 odsto.
Portparol UIO Ratko Kovačević rekao je
novinarima u Banjaluci da je samo u
julu UIO prikupila 688 miliona KM
indirektnih poreza, što je za 69 miliona
KM više u odnosu na juli 2017. godine.
"Nakon što je Uprava privrednicima u
BiH izvršila povrat PDV-a u iznosu od 790
miliona KM, u raspodjelu BiH, entitetima
i Brčko distriktu upućeno je
3.476.000.000 KM, što je za 299 miliona
KM više u odnosu na prihode koje su sa
Jedinstvenog računa korisnici dobili u
istom periodu 2017. godine", objasnio je
Kovačević.
On je dodao da je za finansiranje
institucija BiH u periodu januar-juli 2018.
godine raspoređen iznos od 432 miliona
KM, dok je Federaciji BiH ukupno
raspoređeno 1.931.000.000 KM,
Republici Srpskoj 982 miliona KM i Brčko
distriktu 105 miliona KM.
"UIO zabilježila je rast prihoda po svim
vrstama indirektnih poreza. Zabilježen je
rast prihoda po osnovu PDV-a iz PDV
prijava koje dostavljaju poreski
obveznici što znači da je došlo do
povećanja ekonomske aktivnosti u BiH",
naglasio je Kovačević.
On je dodao da su drugi po veličini
prihodi po osnovu akciza, gdje je
posebno istakao rast prihoda
prikUpljenih po osnovu akciza na naftu i
naftne derivate i duvan i duvanske
prerađevine.
"Imali smo i rast prihoda po osnovu
putarine, posebno zbog činjenice da
su od 1. Februara u primjeni izmjene i
dopune zakona o akcizama, gdje je
putarina za izgradnju auto-puteva sa
0,10 KM povećana na 0,25 KM po litri
derivata koji se proda na tržištu BiH",
naveo je Kovačević.
Kada je u pitanju izvršenje sudske
presude koju je protiv UIO pred Sudom
BiH dobila Republika Srpska u vezi sa
poravnanjem raspodjele prihoda od
indirektnih poreza, Kovačević je naveo
da je do danas ukupno prinudno
naplaćeno 4.259.735 KM.
"Od toga je sa uplatnih računa javnih
prihoda od indirektnih poreza skinuto
2.315.254 KM, sa računa rezervi 142.982
KM i sa računa depozita 1.801.499 KM",
rekao je Kovačević.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
6
UIO BiH "ubrala" preko četiri milijarde
od poreza
Foto: UINO sjedište
Izvor: Mondo.ba, 04.08.2018.
BiH je u prvom polugodištu u Srbiju
izvezla robu vrijednosti 601 milion KM,
što je više za 14,69 odsto u odnosu na
isti period prošle godine, podaci su
Spoljnotrgovinske komore BiH.
Uvoz iz Srbije iznosio je oko 1,28 milijardi
KM, što je više za 7,68 odsto u odnosu
na prvo polugodište lani.
Na tržište Srbije najviše je izvezeno
koksa i polukoksa od kamenog uglja i
to u vrijednosti 126,33 miliona KM,
električne energije 78,95 miliona KM,
toplo valjane žice od željeza 41,96
miliona KM, drveta obrađenog po
dužini 26,42 miliona KM, te šipki od
željeza i nelegiranog čelika u vrijednosti
od 20,16 miliona KM.
Iz Srbije u BiH je uvezeno naftnih ulja i
ulja od bitumenskih minerala u
vrijednosti od 76,03 miliona KM, ulja od
sjemena suncokreta, šafranike ili
pamuka 40,25 miliona KM, kukuruza
38,82 miliona KM, hljeba, peciva,
kolača i keksa 30,85 miliona KM, te
sjemena suncokreta u vrijednosti od
27,66 miliona KM.
Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj
razmjeni sa Hrvatskom, izvoz iz BiH u ovu
zemlju EU u prva dva kvartala iznosio je
blizu 724 miliona KM, što je više za 16,57
odsto u odnosu na isti period 2017, dok
je uvoz iznosio 1,47 milijardi KM, što je
više za 10,26 odsto u odnosu na prvo
polugodište lani.
Električne energije izvezeno je u
vrijednosti od 144,01 miliona KM, sirovog
aluminijuma 67,06 miliona KM, drveta
34,12 miliona KM, sjedala 28,14 miliona
KM, te naftnih ulja i ulja bitumenskih
minerala u vrijednosti od 25,07 miliona
KM.
Iz Hrvatske se u BiH uvezlo najviše
naftnih ulja i ulja bitumenskih minerala u
vrijednosti od 162,46 miliona KM,
kamenog uglja, briketa i slično 44,33
miliona KM, čokolade i drugih
prehrambenih proizvoda koji je sadrže
33 miliona KM, piva od slada 28,56
miliona KM, te portland cementa,
aluminijumskog cementa i drugih vrsta
u vrijednosti od 24,31 milion KM.
Izvor: Akta.ba, 05.08.2018.
Izvoz struje iz BiH: U Srbiju 601 milion, u
Hrvatsku 724 miliona KM
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
7 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Ilustracija
PLOČE - Zbog tankera koji je u petak,
prevozeći oko 27.000 kubika nafte,
udario u hrvatsko pristanište Ploče i
izazvao višemilionsku štetu, biće
ugroženo i tržište BiH.
Kako je "Nezavisnim" u petak
potvrđeno iz Grupacije za promet
naftom i naftnim derivatima u
Privrednoj komori Republike Srpske,
budući da jedan dio distributera iz RS i
Federacije BiH nabavlja gorivo iz luke
Ploče, ugrožena je i isporuka goriva.
"Svakako da će više distributera iz FBiH
biti ugroženo novonastalom situacijom
nego onih u RS", navode iz Grupacije.
Dodaju da je luka Ploče samo jedan
od načina na koji gorivo stiže u BiH te
da BiH zbog toga neće ostati
uskraćena za isporuku.
Na pitanje da li je moguće da zbog
ovog scenarija u luci dođe do
promjene cijene nafte u BiH, iz
Grupacije tvrde da je moguće, ali da
to ipak zavisi od alternativnih
dobavljača i njihovih uslova.
Jedan dio distributera u BiH gorivo
nabavlja iz rafinerije Brod, dok neki
Tanker ugrozio
isporuku goriva u BiH
distributeri gorivo uvoze iz rafinerije u
Pančevu, Sisku i iz Slovenije i Mađarske.
Podsjećamo, tanker koji je udario u
pristanište u more je odvalio dio doka i
aparaturu za iskrcavanje nafte i plina,
zbog čega pristajanje do daljeg neće
biti moguće, a šteta se, prema prvim
procjenama, mjeri u milionima evra
Kako pišu hrvatski mediji, do nesreće je
najvjerovatnije došlo zbog greške pri
manevru broda, a s obzirom na to da
je pristanište uništeno, ni drugi brodovi
ne mogu prići u luku Ploče i iskrcati
teret.
"Kako je velika potražnja za naftom, ne
samo u Hrvatskoj, nego i u Bosni i
Hercegovini i Crnoj Gori, lučka su
skladišta prazna i takva će ostati ko zna
koliko dugo. Zbog zabrana
isplovljavanja, prema zasad dostupnim
informacijama, distribuciju nafte
preuzeće skladišta u Solinu i Rijeci. Riječ
je o milionskim štetama koje trpe luka
Ploče i naftne kompanije, što će,
prema međunarodnom pravu, morati
nadoknaditi brodarska kompanija "STI
Poplar". No, o tome će konačnu riječ
reći inspekcijske službe i stručnjaci za
pomorsko pravo", navode hrvatski
mediji.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
8 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Tanker STI Popular
Izvor: Nezavisne.com, 10.08.2018.
ŠTA JE DONIJELO POVEĆANJE AKCIZA:
Dok komšije imaju i preko 1300 km
autoputeva, BiH nema ni 200 km
Povećanje cijene od 18 feninga po litri
goriva donijelo je u par mjeseci
milionske prihode, čije efekte građani
ne osjete, budući da nije izgrađen niti
jedan kilometar autoputa.
U prva četiri mjeseca od stupanja na
snagu novog Zakona o akcizama, od
februara do maja ove godine, sredstva
prikupljena od putarina rasla su u
prosjeku za 60,25% u odnosu na iste
mjesece prethodne godine, odnosno u
prosjeku za 17.679.710,6 KM mjesečno.
Pokazala je ovo analiza koju je proveo
Centar za politike i upravljanje (CPU)
na osnovu podataka dobijenih od
Uprave za indirektno oporezivanje BiH,
što je vidljivo i iz tabele ispod.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
9
Foto: Ilustracija
Prihodi od putarina po godinama i mjesecima u KM
Dodatni prihod od
povećanja putarina u
KM
2016. 2017. 2018.
Februar 24.580.560,21 23.015.524,46 41.017.719,86 18.002.195,4
Mart 28.006.626,57 28.344.555,45 42.803.700,57 14.119.010,12
April 26.278.128,50 30.723.537,12 50.886.892,57 14.971.077,45
Maj 29.776.612,53 31.239.490,86 56.396.785,14 23.626.559,28
Prosječna vrijednost:
17.679.710,6
Da li je ovaj rezultat očekivan i
zadovoljavajući, kada će novac biti
investiran u prve kilometre i na kojim
dionicama, te kakav je uticaj
povećanja putarina na potrošačke
cijene, samo su neka od pitanja na
koja smo pokušali dobiti odgovor.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH nam
je rečeno da će se o efektima izmjena i
dopuna seta zakona koji se odnose na
akcize, odnosno povećanje putarina,
tek raspravljati na jednoj od narednih
sjednica Upravnog odbora UIO.
“Ovim zakonskim izmjenama ostvaren
je osnovni cilj da se putarine prikupljaju
na poseban račun, što je bio uslov
investitora, odnosno kreditora da
nastave finansiranje već dogovorenih
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
projekata u oblasti putne infrastrukture.
Nakon 4 mjeseca od stupanja na
snagu ovih zakonskih izmjena, usvojena
je odluka o privremenoj raspodjeli
sredstava od putarina, čime je novac
dostupan javnim preduzećima za
izgradnju autoputeva i puteva”, rekla je
za Buku Nataša Krsman iz Službe za
informisanje ovog ministarstva.
Makroekonomski analitičar Faruk
Hadžić je mišljenja da pozitivne efekte
nećemo vidjeti ove godine. Još uvijek
nemamo raspisane tendere za nove
dionice, a istovremeno se nastavljamo
kreditno zaduživati.
“U BiH imate jedan veliki paradoks.
Samo se od akciza i ostalih nameta na
gorivo godišnje prikupi iznos od
milijardu maraka, koji ko zna gdje završi.
Tu je i dodatno kreditno zaduživanje za
gradnju puteva, kojih nemamo.
Nemamo još uvijek ni raspisanih novih
tendera. Sve da se danas raspiše
tender za neku dionicu, treba proći 3
do 6 mjeseci, pod uslovom da nema
nikakvih problema i žalbi. Tako da
pozitivne efekte možemo očekivati tek
u godinama pred nama, pod uslovom
da se sredstva zaista budu namjenski
koristila”, pojasnio je Hadžić.
Zašto se autoputevi ne grade većim
intenzitetom
Nažalost, podatke o investiranju u nove
kilometre autoputeva i, eventualnim,
zastojima i procjenama brzine radova
nismo uspjeli dobiti od entitetskih javnih
preduzeća.
Isto tako su izostali i odgovori zašto se
autoputevi nisu gradili većim
intenzitetom - proporcionalnom nivou
prihoda od prikupljenih putarina.
Naime, u RS je vozačima na
raspolaganju tek 76 kilometara
autoputeva, ne računajući 25
kilometara u izgradnji koji se nalaze
između Laktaša i Prnjavora.
U Federaciji BiH u upotrebi je 101,7 km
autoputa - dionica a od Drivuše do
Tarčina, u ukupnoj dužini od 81,6 km,
kao i dionica Zvirovići – Bijača dužine
9,1 km. Osim toga, krajem prošle
godine u promet je puštena i dionica
autoputa od Svilaja do Odžaka duga
11 km, koja (poput autoputa Banjaluka
– Gradiška), završava na rijeci Savi i ne
vodi nigdje dok se ne izgradi most i
granični prijelaz sa Republikom
Hrvatskom. Izgradnja mosta je u toku.
U FBiH se trenutno grade dvije dionice
autoputa na zaobilaznici oko Zenice,
od Drivuše do Donje Gračanice, u
ukupnoj dužini od 8,1km.
Istovremeno, Hrvatska ima više od 1300
kilometara, a Srbija oko 800 kilometara
autoputeva.
Obzirom na sve navedeno, da se
zaključiti da gradnja autoputeva u BiH
značajno stagnira od 2015. godine. Za
to nema realnog opravdanja, jer su za
većinu planiranih dionica osigurana
kreditna sredstva. Naravno, tu su i
pozamašna sredstva od putarine
(tabela ispod).
10
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Foto: Ilustracija
God.
Prikupljene
putarine (u mil
KM)
Od čega 59%
pripada FBiH (u mil
KM)
Uloženo u autoceste i
ceste u FBiH (u mil KM)
Nivo javnih
investicija u
mil KM
2014 297,4 175,5 342,4 1.447,11
2015 320,5 ↑7,8% 189,1 53,1 ↓84,5% 1.029,1
2016 320,5 ↑0,0% 189,1 89,5 ↑68,5% 1.029,1
2017 359,3 ↑12,1% 212,0 157,6 ↑76,1% 1.220,04
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Zašto se ceste nisu gradile većim
intenzitetom objasno je profesor
Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu
Osman Lindov. Po njegovom mišljenju,
novac nije problem, jer smo i prije
usvajanja Zakona o akcizama, imali
akcize za autoceste i zeleno svjetlo da
se možemo zaduživati kod evropskih
banaka u vrijednosti od 800 miliona
eura za transportnu infrastrukturu.
Problem je neznanje i nerad.
“Posljednja trošarina, odnosno akcize
nisu bile striktni uslov za povlačenje 600
miliona, nego smo mi to osmislili kao
uslov da bi opravdali loše rezultate u
gradnji, odnosno neinteziviranje
gradnje na cijelom području, BiH. No
međutim i zadnje akcize prođoše, a
javna preduzeća oba entiteta nemaju
spremne papire da mogu ići sa
gradnjom. I tu u upravama ovih
preduzeća leži ključni problem. Uprave
su nesposobne da ih vode i da
implementiraju i domaće i
međunarodne novce, a ministarstva
saobraćaja i vlade se bave smjenama i
promjenama loših uprava, a ne
poslovima iz svog djelokruga”, rekao je
za Buku profesor Lindov, podsjetivši da
su JP Autoceste i Autoputevi isključivo
formirane da se bave gradnjom i
eksploatacijom autoputeva u oba
entiteta, a u praksi se pokazalo da će
u ovoj i narednoj godini, kao i do sada
graditi političke, a ne saobraćajno
ekonomske dionice autoputa.
“U oba entiteta se desilo da su neke
dionice izgrađene mimo saobraćajnih
parametra, i što je još gore, nastavlja se
sa takvom politikom i danas. Nemamo
mostova, nemamo utvrđenih
međunarodnih konekcija i
međuentitetskih trasa, trasa u
entitetima. Sve u svemu, ovo se zove
neznanje i nerad, znači pare nisu niti će
biti problem za saobraćajnu
infrastrukturu u BiH, imamo ih da ih ne
možemo potrošiti”, naglasio je profesor i
napomenuo da ovo iziskuje jednu
dobru analizu od strane resornih
ministarstava.
Uticaj na nivo javnih investicija
U svojoj analizi, CPU se dotakao i
uticaja prikupljenih sredstava na javne
investicije. Tako se pozivaju na Izvještaj
Međunarodnog monetarnog fonda iz
2018. prema kome bi nivo javnih
investicija u BiH 2018. godine trebao
doseći udio od 5,5% BDP-a - 1,8 milijardi
KM, 2019. 6,8% BDP-a, odnosno 2,3
milijarde KM, te 2020. godine nivo od
7,6% što je 2,8 milijardi KM – ukupan
nivo investicija od 6,92 milijarde KM za
period 2018 – 2020.
Prema gore navedenom prosječnom
mjesečnom povećanju prihoda od
putarina u iznosu od 17.7 miliona KM,
do kraja 2020. godine, trebalo bi biti
prikupljeno dodatnih 618,8 miliona KM,
što bi bilo dovoljno za gradnju 40
kilometara autoputa, zaključak je
analize CPU-a.
Naravno, sve pod uslovom da se ova
sredstva pravovremeno investiraju.
Ekonomistu Armina Avdića smo pitali
koliko je za BiH važna spremnost
međunarodnih kreditnih institucija da
nastave sa ulaganjem u BiH i šta bi
njihov gubitak značio za našu zemlju.
Kaže da su ova sredstva mnogo važnija
sa aspekta da se održi kontinuitet
izgradnje puteva i autoputeva jer sa
zaustavljanjem radova građevinska
operativa bi uglavnom postala
neupotrijebljena, došlo bi do pada
ukupnih privrednih aktivnosti,
povećanja nezaposlenosti građevinskih
radnika, i njihov ubrzaniji odlazak vani,
a već smo ostali bez značajnog broj
građevinskih radnika koji su vrlo
traženi,posebno u Njemačkoj.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
11
Foto: Ilustracija
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
„Svjedoci smo da entitetski budžeti ne
obezbjeđuju gotovo uopće finansiranje
izgradnje puteva, niti dalju mogućnost
zaduživanja zbog pogrešnih prioriteta
upotrebe budžetskih sredstava. U
skladu sa ovim prethodnim je iznimno
važna i opredijeljenost međunarodnih
kreditnih institucija da i dalje nastavljaju
podržavati izgradnju putne
infrastrukture, jer bi se zaustavljanje ovih
kreditnih linija brzo u negativnom smislu
odrazilo, ne samo na građevinske
kompanije koje vrše izgradnju, već i na
sveukupni pad privrednih aktivnosti i
smanjenje BDP-a. Kada bih se pitao, ja
bih u narednih desetak godina fokus
ekonomskih mjera značajno pojačao u
segmentu dodatne cestovne izgradnje,
rekonstrukcije puteva, proširenje
transportnih kapaciteta i slično, jer će
se to sigurno manifestirati u daljem
rastu cijele ekonomije, što je jedan od
trenutno najznačajnijih
makroekonomskih ciljeva u BiH “,
naglasio je Avdić.
Putarine i potrošačke cijene
Analiza CPU-a posvetila se i rastu
potrošačkih cijena. Prema nalazima
analize, trend rasta potrošačkih cijena
u Bosni i Hercegovini je pojačan nakon
što je povećanje putarina stupilo na
snagu, međutim, on je postojao i prije
usvajanja izmjena i dopuna Zakona o
akcizama.
12
Foto: Ilustracija
Iako su mnogi ekonomski stručnjaci
navodili da bi rast potrošačkih cijena
spriječilo kontraciklično oporezivanje,
ono nikada nije razmatrano.
U udruženjima potrošača ne kriju
nezadovoljstvo što ovaj automatski
stabilizator nije zaživio.
Odmah nakon rasta cijena goriva,
ističu, uslijedi i lančana rekcija - rast
cijena svih ostali proizvoda i usluga.
Međutim, kada se cijena goriva snizi,
izostane pojeftinjenje ostalih roba i
usluga.
“Liberalizacija tržišta ne mora uvijek
značiti samo korist za jednu stranu -
trgovce, već i korist za potrošače, što
kod nas nije slučaj”, kaže Murisa Marić,
izvršna direktorica Udruženja građana
“Don” iz Prijedora.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Tenderi, žalbe, eksproprijacija…
Pored već spomenutih prepreka
implementaciji infrastrukturnih
projekata, CPU u svojoj analizi navodi
još četiri:
• Tenderi koji se raspisuju za svaku
pojedinačnu fazu projektnog ciklusa
mogu trajati duže od planiranog
zbog različitih faktora, kao što su
neprihvatljivost ponuda konkurenata
na tenderu i žalbe na izbor. Ovo je
ujedno i najznačajnija prepreka.
Zbog manjka transparentnosti u
procesu javnih nabavki žalbe su
česte, te najznačajnije utiču na
tempo provođenja infrastrukturnih
projekata.
• Prepreke koje se odnose na
projektnu dokumentaciju, kao što je
neusklađenost glavnog projekta sa
stanjem na terenu, te duže trajanje
procesa prikupljanja dozvola od
očekivanog.
• Dužina trajanja procesa
eksproprijacije izazvana čestim
promjenama zakonodavnog okvira i
žalbama na eksproprijaciju.
• Manje česti razlozi su vanjski faktori
poput prepreka tehničke prirode pri
izgradnji objekta/puta.
Izvor: Byka.com, 14.08.2018.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
13
Foto: Ilustracija
Na kraju navedimo ono što su zaključili i
naši sagovornici - rješenje za sve
pobrojane problem leži isključivo u
rukama ljudi koji vode ključne institucije.
Bez njihovog angažmana, bez
konsultovanja struke, bez strateških
planova, bez namjenskog trošenja
novca i odgovornosti kako za svoj rad,
tako i nerad, boljim vremenima se ne
možemo ni nadati.
"Ovaj tekst je podržan kroz ACTION SEE
projekat koji sprovodi Metamorphosis
fondacija za internet i društvo, u
partnerstvu sa Westminster fondacijom
za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA –
Centrom za istraživanje,
transparentnost i odgovornost iz Srbije,
Udruženjem građana Zašto ne? iz
Bosne i Hercegovine, Centrom za
demokratsku tranziciju iz Crne Gore,
Open Data Kosovo sa Kosova i Levizja
Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku
Evropske unije.
Stavovi sadržani u ovom tekstu su
isključiva odgovornost CPU – Centra za
politike i upravljanje i BUKA i ne
odražavaju stavove Evropske unije."
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH Mirko Šarović je u razgovoru
za Fenu kazao da se već nekoliko
godina radi na izradi energetske
strategije, te da je njegovo očekivanje
da ona bude usvojena na prvoj
narednoj sjednici Vijeća ministara BiH.
– Čini mi se da smo sve prepreke
savladali, imamo mišljenja entiteta,
usaglašavali smo detalje posljednih
dana i vjerujem da do kraja augusta
možemo imati strategiju koja je vrlo
bitna – kazao je Šarović, navodeći da
smo jedina zemlja koja nema
energetsku strategiju.
Uz to, napomenuo je on, otvara nam
vrata različitim EU fondovima,
fondovima za zemlje zapadnog
Balkana.
– Vidjeli smo kad je u pitanju Strategija
ruralnog razvoja, da smo već ušli u IPA-
u i svake godine možemo da
povlačimo 30 miliona eura, za tri
godine 90 miliona. To je isto i kada je
Šarović: Energetska strategija otvara nam
vrata različitim fondovima
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
15 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Biznis info, Mirko Šarović
u pitanju energetika. Odblokirali bi
neke projekte koje nismo do sada
mogli da realiziramo – naveo je ministar
Šarović, te dodao kako misli da se
stvara velika perspektiva za energetski
sektor.
Upitan koliko BiH gubi zbog činjenice
da nije usvojena energetska strategija,
Šarović kaže da su različiti proračuni.
– Ali s obzirom na to da se o ovoj
strategiji govori još od 2008. godine,
unazad 10 godina, da nismo u IPA-i sve
ove godine, da ni jedan projekt iz
energetike nije realizovan u ovoj
platformi za zapadni Balkan, ta
procjena je vjerovatno samo za te
projekte oko 200 miliona eura. Druge
štete koje trpi zemlja su vjerovatno i
daleko veće – ocijenio je Šarović.
Govoreći o pristupanju Bosne i
Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji (WTO), naveo je da je našoj
zemlji preostao samo još jedan korak, a
to su bilateralni pregovori s Ruskom
Federacijom, s „obzirom na to da smo
bilateralne progovore završili s
Ukrajinom, Brazilom, SAD-om još 2013.
godine, ali smo tek nedavno i to
formalizovali, potpisali u Ženevi“.
– Sa Rusijom smo vrlo blizu. Mislim da bi
se taj momenat desio ukoliko bi uskoro
usvojili odluku o kvalitetu tečnih naftnih
goriva. S obzirom na to da je Rusija
energetska zemlja, zainteresovana je
kakve će to standarde da primjenjuje
BiH kada je u pitanju tečno naftno
gorivo – kazao je ministar Šarović.
U Ministarstvu vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH je pripremljena
odluka po najvećim evropskim
standardima, koja je, po ocjeni ministra
Šarovića, važna za sve nas, ali je važna
i za pregovore za pristup WTO-u.
Vjeruje da se ova odluka, koje je
pripremljena i upućena u proceduru,
može naći na sljedećoj sjednici Vijeća
ministara BiH, te da će biti dovoljno
razumijevanja kod njegovih kolega da
shvate koliki je značaj da usvoje jednu
takvu odluku.
Govoreći o benefitima koje BiH može
očekivati nakon ulaska u WTO, ističe
da nije mala stvar da zemlja bude
članica Svjetske trgovinske
organizacije. To samo po sebi znači da
smo dio te velike porodice, da
primjenjujemo pravila u međunarodnoj
trgovini koja su globalno prihvaćena.
– Mislim da će nam biti omogućen
pristup nekim drugim tržištima, da
ćemo biti konkurentnija zemlja,
kvalitetnija za investicije, jer investitori,
između ostalog, prvo gledaju da li je
zemlja članica WTO-a ili nije. To otvara
neka vrata. Benefite može očekivati
naša ekonomija, zbog toga smatram
da je to vrlo važno pitanje. Moja velika
želja je da konačno to privedemo kraju
– naveo je ministar Šarović.
Na pitanje kada očekuje da će BiH
postati članica WTO-a, odgovorio je
kako mu se čini da je ova godina
prava godina za tako nešto.
– Mi smo, ja mislim, jedina zemlja na
svijetu koja je sada prva na redu za
članstvo u WTO-u, niko nije
napredovao kao mi. Čak mislim da
većina članica želi da se to desi.
Unazad nekoliko godina niko nije
primljen u WTO. Imamo tu naklonost,
vjerujem da ni Rusija neće ostati ta
posljednja zemlja koja je prepreka BiH
za članstvo u WTO – izrazio je Šarović
svoja očekivanja.
Komentirajući odluku EU kojom je BiH
stavljena na listu A i B zemalja kojima je
dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i
mliječnih proizvoda u EU, ministar
Šarović je kazao da smo, ako se
vratimo tri-četiri godine unazad, bili
daleko kada su u pitanju standardi i
stepen prilagođavanja sistema da bi
BiH mogla da bude zemlja koja može
da izvozi mlijeko i mliječne proizvode u
EU.
Naglašava da su mlijeko i mliječni
proizvodi najzahtjevniji proizvodi, za
koje se traže visoki standardi,
zdravstveni, sanitarni i svaki drugi, jer je
osjetljiv proizvod i malo je zemalja izvan
EU koje mogu da izvoze mlijeko i
mliječne proizvode u Evropu.
– To je, reko bih, bila misaona imenica
prije tri-četiri godine, jedan san
mljekara. Mislim da smo sada došli do
toga da zemlja ima dozvolu za izvoz
svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda,
čak i sirovog mlijeka za koje smo mislili
da će proći i više godina da to
dostignemo – kazao je ministar Šarović.
Podsjetio je da je takvih kompanija
sada 10 u BiH, a vjerovatno će ih biti i
više.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
16 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
– Njihov status, kredibilitet, je samim tim
povećan. Uz to očekujemo i finansijske
efekte, jer sve naše kompanije imaju
različitu paletu proizvoda – naveo je
Šarović.
Ministar Šarović osvrnuo se i na odluku
Ruske Federacije da ukine zabranu
uvoza jabuka iz BiH.
– Mislim da je vrlo važno da radimo
zajednički na svim nivoima, s
proizvođačima, voćarima-izvoznicima,
i da stvorimo ambijent koji će samo da
služi njima. Suštinski je važno da izvoz u
Rusiju služi samo voćarima i onima koji
su angažovani u ovom sektoru, ne
pojedincima koji zloupotrebljavaju
sistem, vrše zloupotrebe i prodaju tuđu
robu. Od toga nemaju nikakve koristi ni
voćari ni hiljade ljudi zaposlenih u
ovom sektoru – smatra Šarović.
Ističe da u BiH ima toliko kvalitetnih
voćara koji imaju izvanredan proizvod i
mogu da ga plasiraju u Rusiju, te da je
šteta što smo imali pet-šest mjeseci
zastoja.
– Pooštrili smo kriterij, izašli u susret
zahtjevima Ruske Federacije i sada
sistem normalno funkcioniše. Već
bilježimo dnevno desetine tona naših
proizvoda koji idu za Rusiju, a sezona se
tek zahuktava – kaže ministar.
Izrazio je zadovoljstvo što je bio dio
procesa koji je uspio, dodajući da sada
preostaje da se ovaj proces prati.
Ministar Šarović govorio je i o značaju
Ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom.
– Ovaj ugovor, o kojem smo
pregovarali dvije godine u okviru
posebno formiranog tima, po meni je
bolji od prethodnog, daje veće šanse,
slobode i mogućnosti i Turskoj i BiH. Za
nas je važan ponajprije što smo prvi
put u ugovor stavili odredbe o dozvoli
Bosne i Hercegovine da izvozi
određene količine mesa na tursko
tržište – navodi ministar Šarović.
Ističe da je „meso do sada bilo
nedodirljivo kada je u pitanju Turska, bili
su vrlo zatvoreni“.
Po njegovim riječima, samo na osnovu
jednostane odluke turske vlade,
godišnje su nam davali određenu
kvotu, ali to nije garantovalo da će to
trajati uvijek.
– Sada je nama garantovana
bescarinska kvota na tržište koje
prihvata naše meso. To je, po meni,
uspjeh na kome treba da čestitamo
pregovaračkom timu i Ministarstvu koje
je na tome insistiralo – kazao je Šarović
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
17 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: Biznis.ba, 15.08.2018.
Zašto novac nije
uplaćen na račun
„Gazproma“ |
Zvizdić odbio isplatu
duga za plin,
građanima viši
računi!Vijest da će građani nastaviti do 2023.
godine plaćati skuplji plin jer je Vlada
FBiH novac od klirinškog duga spiskala
na plaće umjesto na otplatu duga
ruskom „Gazpromu“ izazvala je buru u
javnosti.
Više od 120 miliona KM, koliko je prije
malo više od godinu stiglo iz Rusije u
BiH, Vlada je trebala utrošiti na otplatu
duga i gradnju cesta, a nakon što se to
nije dogodilo, na adrese institucija u BiH
stiglo je pismo ruskog plinskog
distributera „Gazprom“ u kojem je
jasno naglašeno da će građani morati
vratiti dugovanja.
Svaki građanin Federacije BiH koji koristi
plin, do 2023. će putem redovnih
računa uplaćivati dodatnih pet dolara
ili oko osam i po maraka koji će ići na
otplatu dugovanja.
Ministar energije, rudarstva i industrije
FBiH Nermin Džindić kazao je da je
upravo ministarstvo na čijem je čelu
bilo predlagač da od klirinškog duga
bude isplaćen ratni.
- Vidio sam da je Ured za reviziju
institucija FBiH objavio izvještaj i da
novac od klirinškog duga nije potrošen
ni na ceste, kao što je tada bilo
predviđeno. Moja iskrena namjera bila
je da dio tog novca potrošimo na
izmirenje ratnog duga, a da se ono što
ostane raspodijeli u budžet kako bi se
zatvorile neke rupe - kaže Džindić.
Odbijen prijedlog
Dodao je da je, nažalost, prijedlog
Ministarstva odbilo Vijeće ministara BiH,
s predsjedavajućim Denisom Zvizdićem
na čelu.
- Nakon te odbijenice dogodilo se ovo
što se navodi u izvještaju revizora –
istakao je Džindić.
Prema njegovim riječima, plinski sektor
u BiH u veoma je lošem položaju.
- Dodatni poguban efekt u plinskom
sektoru u FBiH imaju i loši sporazumi o
transportu plina s Mađarskom i
Srbijom, prema kojima mi imamo
uvedene penale ako ne potrošimo
onoliko plina koliko smo se obavezali.
Pa ćemo i tu potrošiti dodatna
sredstva jer BiH ne troši onoliko plina
koliko je predviđeno tim
sporazumima.
- Radi se o desetinama miliona
maraka u penalima - naglasio je
Džindić.
Novac od klirinškog duga trebao je biti
usmjeren za gradnju brze ceste između
Lašve i Nević-Polja. No, iz Ureda za
reviziju institucija FBiH precizirali su da u
budžet Ministarstva prometa i
komunikacija FBiH nikad nisu bila
uplaćena predviđena sredstva. -
Transfer od 107 miliona KM, koji su se
trebali finansirati iz primitaka od
sukcesije klirinškog duga, nije realiziran.
Ova sredstva iskorištena su za
finansiranje redovnih budžetskih
rashoda i izdataka zajedno s ostalim
prihodima koji su ostvareni u 2017.
godini – naglašeno je u izvještaju Ureda
za reviziju institucija FBiH.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
18 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: Informativa.ba, 19.08.2018.
Foto: Ilustracija
19
Petrol s 2,43 milijarde eura prihoda najveća
slovenska kompanijaSlovenska energetska grupa Petrol je u
prvih šest mjeseci ove godine ostvarila
je prodajne prihode od 2,43 milijarde
eura te čistu dobit od 39,1 milijun eura,
objavila je u petak ta najveća
slovenska kompanija po ostvarenim
prihodima.
U odnosu na isto lanjsko razdoblje,
prodjani prihodi uvećani su 13 posto,
što u Petrolu pripisuju ponajprije rastu
cijena naftnih derivata, dok je dobit
uvećana za 15 posto.
Grupa Petrol posluje u Sloveniji,
Hrvatskoj, BiH, Srbiji, na Kosovu, u
Makedoniji i Crnoj Gori. Petrol u
Hrvatskoj ima 105 benzinskih postaja.
U matičnom dijelu kompanije, u
Sloveniji prodajni prihodi u prvoj polovini
godine bili su 1,91 milijarde eura ili 200
milijuna veći nego lani, dok
20 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: Energetika.ba, 25.08.2018.
je čista dobit iznosila 33,95 milijuna ili 7,6
milijuna veća.
Dobit iz poslovanja prije amortizacije
(EBITDA) cijele grupe Petrol u prvom je
polugodištu bila 78,8 milijuna eura, što
je devet posto više nego lani.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Foto: Ilustracija
21
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Foto: Prošlogodišnja trka
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: N1, 30.08.2018.
U nedjelju, 16. septembra sa početkom
u 9:00 sati u Sarajevu održat će se treći
po redu G-Drive štafetni polumaraton
namijenjen timovima u sastavu od tri
osobe.
Osnovni cilj G-Drive štafetnog
polumaratona je omogućiti što većem
broju učesnika da osjete spektakularnu
atmosferu kakvu samo trkači znaju
napraviti tako što će u timu od troje
istrčati distancu dugu 21,1 km. Članovi
štafetnog tima će trčati 9, 6 i 6.2
kilometra, te na taj način zajednički
istrčati polumaraton i dobiti vrijednu
finišersku medalju i druge poklone na
cilju. Trasa trke prati polumaratonsku
trasu koja prolazi kroz najljepše dijelove
Sarajeva i promovise kulturno-historijsko
naslijeđe i turistički potencijal grada.
G-Drive štafetni polumaraton idealan je
za team building radnih kolega,
porodica, prijatelja ali i odličnu zabavu.
Kako je polumaratonska distanca na
štafetnom polumaratonu podijeljena
na tri dijela, treniranje za ovu trku je
manje intenzivno nego za individualni
polumaraton što ovu trku čini
otvorenom i dostupnom mnogo većem
broju rekreativaca.
Generalni sponzor i ovogodišnjeg
izdanja ove atraktivne i zabavne trke je
kompanija Gazprom koja već tri
godine za redom podržava zdrav
G-Drive štafetni polumaraton kroz dijelove
Sarajeva životni stil i trčanje. Tome svjedoči i
učešće od čak 10 štafetnih timova iz
ove kompanije, što je ujedno i najveći
broj prijavljenih timova iz jedne
kompanije na ovogodišnjoj trci.
"Zahvalni smo kompaniji Gazprom, te
svim ovogodišnjim partnerima jer su
nam omogućili da zajednici i
učesnicima ponudimo još više na
sportskom, ekonomskom i društveno
odgovornom aspektu. Konkretno G-
Drive štafetni polumaraton je i prošle
godine predstavljao veliku atrakciju za
građane Sarajeva a radi se o
manifestaciji koja tek treba da doživi
pravi rast i procvat jer je potrebno
nekoliko godina da se javnost i trkačka
zajednica naviknu i na ovu
manifestaciju. Cilj nam je da trka prati
već ostvareni rast i dosegne 330
timova/1000 učesnika za 3 godine.
Štafetni polumaraton je takođe veliki hit
za kompanije i dosta ih je već prijavilo
timove. Sretni smo jer kao lider u
omasovljavanju rekreativnog trčanja
imamo priliku dodatno promovisati
aktivan i zdrav život u BiH, te još većem
broju naših gostiju omogućiti da osjete
draži Sarajeva i ljepotu trase trke kada
budu trčali 16. septembra", izjavio je
Erol Mujanović, direktor Udruženja
"Marathon" Sarajevo.
Prijedor - Odbornici Skupštine grada
Prijedora juče su na posebnoj sjednici
usvojili prijedlog odluke o davanju
garancije gradskoj “Toplani” za
dugoročno kreditno zaduženje od četiri
miliona KM po kamatnoj stopi od 4,5
odsto na godišnjem nivou sa grejs
periodom od šest godina.
Riječ je o obezbjeđivanju novca iz
emisije obveznica kojima se stvara
mogućnost za mirnije poslovanje
preduzeća.
Gradonačelnik Prijedora Milenko
Đaković potvrdio je da je riječ o
zaduženju “Toplane” emisijom
obveznica i pomjeranju garancije
grada sa prošle na ovu godinu.
- Ovim se rješava pitanje duga iz
prošlog perioda, čime se ovo
preduzeće relaksira kroz emisiju
obveznica, gdje će “Toplana” u
kontinuitetu otplaćivati dio duga iz
tekućeg poslovanja, a što je
Prijedorska “Toplana” se zadužuje za četiri
miliona KMnajvažnije, Prijedor u narednom
periodu može očekivati kvalitetno
grijanje - istakao je Đaković.
V.d. direktora “Toplane” Zoran
Knežević kaže da je riječ o
refinansiranju kredita i duga prema
dobavljačima energenata.
- Zaduženja iz ranijih perioda su
uzrokovana visokom cijenom mazuta
i stalnim rastom cijene nafte na
svjetskom tržištu, kao i velikim
dugovanjima krajnjih potrošača, čiji
je dug veći od sedam miliona KM -
istakao je Knežević.
Prijedorska “Toplana” ima oko 5.000
potrošača koje snabdijeva toplotnom
energijom, a čija je naplativost u
posljednje dvije godine povećana do
93 odsto.
Izvor: Glassrpske.com, 30.08.2018.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
22 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Prijedorska „Toplana“
23
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Puštena u rad mHE „JELEČ“Foča, 30.08.2019. godine - Svečanom
ceremonijom otvaranja, u četvrtak, 30.
avgusta, zvanično je pušten u rad
proizvodni pogon mala hidroelektrana
„Jeleč“ , kojim je kompanija Petrol d.d.
Ljubljana nastavila pratiti svoj strateški
plan u polju proizvodnje električne
energije.
Mala hidroelektrana „Jeleč“ se nalazi
na rijeci Govzi, opština Foča. Koristi
srednji dio toka rijeke, nominalna snaga
elektrane je 4,85 MW, te je predviđena
proizvodnja od 14-18 GWh što je
dovoljno za snabdijevanje oko 4.000
domaćinstava.
Otvorenju pogona, u koji je investirano
6,25 miliona eura, pored predstavnika
Petrol Grupacije prisustvovali su i
ministar industrije energetike i rudarstva,
gospodin Petar Đokić, predstavnici
Ministarstva za prostorno uređenje
Republike Srpske, Elektrodistribucije
Foča, opštine Foča kao i brojne druge
zvanice.
Član Uprave Petrol grupacije, gospodin
Rok Vodnik u pozdravnom govoru,
kratko je predstavio transformaciju
Grupacije, istakao važnost ovog
projekta u strateškim planovima, ali i
njegov značaj za cijelu regiju, te
pozdravio odličnu saradnju sa lokalnom
vlašću i partnerima.
- Električna energija je u našem dobu
najbitniji energenat. Zato se Petrol,
poznat kao trgovac naftnim
derivatima, danas tranformiše u
energetsko društvo, koje pruža
cjelovita rješenja.
Ulažemo u tzv novu energetiku,
proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora, donosimo nova
energetskih rješenja i pružamo projekate
energetske efikasnosti našim kupacima.
Želimo da naš kupac na jednoj strani
ima konkurentan proizvod, da mu
modernizujemo infrastrukturu, a na
drugoj strani postižemo pozitivan efekat
za okolinu smanjujući emisiju ugljika.
Foto: Rok Vodnik i Petar Đokić
24
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: Petrol BH Oil Company, 31.08.2018.
U razvoju su brojni projekti proizvodnje
električne energije iz obnovljivih izvora,
kao i projekti energetske efikasnosti.
Vjerujemo da ćemo u ovom regionu
raditi i u budućnosti na novim
projektima, kako onim proizvodnje,
tako i projektima energetske efikasnosti,
čime ćemo biti i utjecajni faktor razvoja
ove regije. Zato se zahvaljujemo na
gostoprimstvu, a mi ćemo kao
energetska kompanije opravdati
povjerenje, rekao je Vodnik.
Prateći dugoročnu stratešku viziju iz
2014. godine, Petrol stremi ka cilju da
do 2030. godine izgradnjom kapaciteta
osigura prodaju električne energije iz
sopstvenih izvora i postane poznat
regionalni provajder cjelovitih
energetskih i ekoloških rješenja, uz
korištenje obnovljivih izvora energije
(OIE).
Pored novootvorenog pogona u
Jeleču, njegova organizaciona
jedinica „Proizvodnja električne
energije“, osnovana 2015. godine, pod
okriljem ima četiri male hidroelektrane
u Fojnici ukupne snage oko 6 MW i
vjetropark u Šibeniku snage 20,7 MW.
Ukupna godišnja proizvodnja ovih
pogona od oko 80 GWh električne
energije dovoljna je za potrebe 20.000
domaćinstava.
Prilikom otvaranja mHE „Jeleč“
prisutnima se obratio ministar industrije,
energetike i rudarstva RS gospodin Petar
Đokić, ističući značaj investicija u
projekte poizvodnje električne energije iz
obnovljivih izvora energije.
Naglasivši da se puštanjem u rad mHE
»Jeleč«, zajedno sa ostalim projektima
koji su u različitim fazama realizacije,
poboljšavaju energetiski bilansi
Republike Srpske koja se za sadašnje i
nove partnere potvrđuje kao mjesto za
sigurno investiranje, istakao je i značaj
sprovođenja mjera smanjenja
administrativnih zahtjeva kada su ovakvi
projekti u pitanju i važnosti partnerskog
djelovanja Vlade sa jedne i investitora
sa druge strane
- Cilj RS je da kroz strategiju razvoja
energetike koju smo definisali za
period do 2035. godine nastavimo
intezivno razvijati sektor energetike i
gradimo nove i hidroelektrane ali i
ostale elektrane koje će prije svega
koristiti obnovljive izvore energije. U
različitim fazama realizacije je
izgradnja 14 malih hidroelektrana,
sličnih ovoj elektrani na rijeci Govzi.
Nadamo se da će uspješna realizacija
ovog projekta ojačati motivaciju kod
drugih investitora koji su zainteresirani
za slične investicije na našem
području, izjavio je ministar Đokić.
Foto: Sa otvaranja
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Cijene nafte u srijedu su pale drugi dan
zaredom, nakon izvješća koje je
pokazalo da su zalihe sirove nafte u
SAD-u neočekivano porasle, ali i zbog
usporavanja gospodarskog rasta,
osobito u Aziji, zbog eskalacije
trgovinskih napetosti između SAD-a i
Kine. Cijena barela nafte na
londonskom tržištu pala je jutros daljnjih
28 centi, odnosno 0,4 posto, na 73,93
dolara po barelu, nakon što je već
jučer pala za 1,8 posto.
Cijena barela na američkom tržištu
pala je, pak, za 42 centi, odnosno 0,6
posto, na 68,35 dolara po barelu,
nakon jučerašnjeg pada od gotovo 2
posto.
Tijekom srpnja cijena barela nafte na
londonskom tržištu pala je za 6 posto,
dok se cijena barela nafte na
američkom tržištu smanjila za oko 7
posto, što u oba slučaja predstavlja
najveći mjesečni pad od srpnja 2016.
godine.
Pritisak na pad cijena nafte posljedica
je jučer objavljenog izvješća Američkog
naftnog instituta (API) prema kojemu su
prošlog tjedna zalihe sirove nafte u
SAD-u porasle za 5,6 milijuna barela,
dok su analitičari očekivali pad od 2,8
milijuna barela.
Cijene su pod pritiskom i zbog
zabrinutosti oko usporavanja
gospodarskog rasta zbog trgovinskog
rata između SAD-a i Kine.
Prošlog mjeseca Kina i SAD nametnule
su si međusobno carine na 34 milijardi
dolara vrijednu robu, dok u sljedećoj
rundi SAD planira nametnuti carine na
još 16 milijardi uvoza kineske robe.
Trgovinski rat može još više eskalirati,
budući da vlada Donalda Trumpa
predlaže uvođenje 25-postotnih carina
na daljnjih 200 milijardi dolara kineskog
uvoza, dok je prije prijetila 10-postotnim
carinama.
S dva najveća svjetska gospodarstvo u
zavadi, rast gospodarstva se usporava.
Posljednji podaci pokazuju da je
proizvodna aktivnost širom Azije usporila
tijekom srpnja, produbljujući zabrinutosti
za izglede gospodarstava regije.
Odvojeno, Organizacija zemalja
izvoznica nafte (OPEC) na svojim je
službenim stranicama objavila da je
prosječna cijena njezine nafte u utorak
iznosila 73,62 dolara, u usporedbi sa
73.53 dolara dan prije.
Cijene nafte pale,
američke zalihe
porasle
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
25
Foto: Ilustracija
Izvor: Energetika.ba, 01.08.2018.
Izvor: Poslovnisvijet.ba, 02.08.2018.
Rast cijena nafte i ukupni globalni rast
će doprinijeti porastu cijena avionskih
karata i usluga hotela. Udruženje
Global Business Travel je saopštilo da
očekuje da će aviokarte skočiti za 2,6
posto od 2019. godine, dok bi cijene
hotela mogle porasti za 3,7%.
Udruženje procjenjuje se da će na
nekim tržištima, poput Indije, Novog
Zelanda, Norveške, Njemačke i Čilea,
porast cijena biti drastičan i putnike koji
putuju avionom će koštati 7 posto više.
Međunarodna asocijacija za vazdušni
saobraćaj nedavno je dala slične
prognoze, napominjući da se nakon
2011. godine prvi put očekuje značajno
povećanje cijena aviokarata.
“Troškovi vazdušnih putovanja rastu,
uključujući troškove goriva, prisiljavajući
prevoznike da podignu cijene kako bi
zadržali maržu”, navodi se u izvještaju
koji prenose europski mediji.
Predviđanja za 2019. godinu pokazuju
da će rast cijena hotela biti veći u
poređenju sa cijenama aviokarata.
“Cijene hotelskih soba u Sjedinjenim
Državama i Europi će se povećati za
5%, u Sjevernoj Americi za 2,1%, a u
Latinskoj Americi bi mogle pasti za
1,3%”, navode u Global Business
Travelu.
Glavne hotelske kompanije su nedavno
objavile da su ove godine zabilježile
snažan porast prihoda po slobodnoj
sobi u Aziji i Europi. Sljedeća godina je i
dalje rizična zbog globalne situacije,
trgovinskog rata i neizvjesnosti u
pogledu Brexita.
Skupa nafta diže
cijene aviokarata i
hotelskih usluga
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
26 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Ilustracija
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
MOL Grupa i APK AG jučer su u
Merseburgu potpisali sporazum o
strateškoj saradnji. Kao prvi korak u
saradnji, MOL će podržati završetak
APK-ove fabrike u Merseburgu. Fabrika
će poslužiti kao pilot projekt za
inovativni proces na bazi otapala
nazvan Newcycling, a koji omogućuje
oporabu visoko kvalitetnih materijala iz
složenih višeslojnih pakiranja.
Ferenc Horvath, Izvršni potpredsjednik
MOL Grupe za Downstream je izjavio:
„U skladu sa strategijom MOL 2030,
poduzimamo korake koji će rezultirati
rastom poslovanja petrohemijskih
proizvoda i ulazimo u intenzivnu
industriju znanja zajedno sa strateškim
partnerima. Uočavamo rastuću
potražnju naših kupaca za recikliranom
plastikom, a istovremeno smo
posvećeni ideji kružne ekonomije i
održivosti. Želja nam je postati lider u
recikliranju u Srednjoj i Istočnoj Evropi, a
današnji sporazum označava prvi korak
na tom putovanju. MOL, kao
prepoznati proizvođač polimera u
Srednjoj i Istočnoj Evropi, zajedno s
inovativnim partnerom kao što je APK,
radit će na daljnjem razvoju
tehnologije Newcycling i njezinom
korištenju u našoj ključnoj regiji gdje
postoji značajna potreba i potencijal za
recikliranjem plastičnog otpada.“
APK je razvio Newcycling – inovativnu
tehnologiju za recikliranje koja se može
primijeniti na široku paletu mješovitih
vrsta plastike i obraditi ih u visoko
kvalitetne sirovine. Prvo Newcycling
postrojenje koje će koristiti APK-ovu
glavnu tehnologiju trenutno se
postavlja u sjedištu kompanije u
Merseburgu.
Klaus Wohnig, APK-ov glasnogovornik
Uprave je istaknuo: „U proteklih
nekoliko godina, APK je, zahvaljujući
sredstvima finanaijskih investitora MIG
Fondsa i AT Newteca, značajno razvio
novu tehnologiju Newcycling i sada se
ona pozicionirala na tržištu , što smo
dokazali zajedničkim projektima s
vodećim igračima u ambalaži, robi
široke potrošnje i industriji plastike.
Ponosni smo na strateško partnerstvo s
MOL-om, cijenjenom kompanijom u
industriji polimera, kako bismo dovršili
našu novu fabriku u Merseburgu i
zajedno ušli na tržište Srednje i Istočne
Evrope za koje smo procijenili da će biti
vrlo zanimljivo u budućnosti, jer se
očekuje snažan trend prelaska s
odlaganja i spaljivanja na recikliranje i
doista kružnu ekonomiju plastike. S
obzirom na MOL-ovo snažno prisustvo u
toj regiji, smatramo ga najboljim
partnerom za iskorak na tržište Srednje i
Istočne Evrope.“
Jedan od temeljnih ciljeva strategije
MOL Grupe 2030 je prošiti vrijednost
petrohemijskog lanca kompanije.
Vodeći se time, MOL Grupa planira
uložiti oko 4,5 milijardi dolara do kraja
sljedeće decenije u petrohemijske i
hemijske razvojne projekte. Kao dio
razvojne strategije, MOL Grupa planira
nadograditi svoje mogućnosti
recikliranja, jer je recikliranje plastike
najpovoljnija i ekološki prihvatljiva
opcija za odgovorno upravljanje
plastičnim otpadom. Plastična
ambalaža jedan je od ključnih
strateških segmenata definiranih u
strategiji MOL 2030 Enter Tomorrow i
sektor u kojem oba partnera
prepoznaju rastuću potražnju za
recikliranim materijalima.
MOL grupa i APK
dogovorili strateško
partnerstvo za
recikliranje plastike
27
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Izvor:Business-magazine.ba, 02.08.2018.
Ruski naftni gigant "Gazprom" poslije
Zenita, Šalke i Crvene zvezde postao je
sponzor još jednog kluba - Austrije iz
Beča.
Kako je rečeno na promociji,
partnerstvo će prije svega biti vezano
za razvoj omladinske Akademije, koja
je poznata širom Evrope i gdje su
između ostalih ponikli poznati austrijski
reprezentativci Herbert Prohaska i Toni
Polster, kao i aktuelni, srpskog porijekla -
Aleksandar Dragović.
"Rad sa podmladkom u Austriji je
poznat i van naših granica i želimo da
ga izgradimo dalje. Gazprom želi
posebno da pomogne u tome", prenio
je predsednik bečke Austrije Volfgang
Kacijan.
"Gazprom" na dresu još jednog kluba
Izvor: Mondo.ba, 03.08.2018.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
28 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Predstavnik Gazproma Aleksandar
Medvedev izrazio je zadovoljstvo
sklopljenim partnerstvom.
"Imamo puno iskustva u fudbalu. Sa
Zenitom, Šalkeom i Crvenom zvezdom
saradnja odlično funkcioniše. Uvjereni
smo da će i u Beču saradnja biti
odlična. Želimo, međutim, prije svega u
Beču da se skoncentrišemo na rad sa
mladima“, objasnio je Medvedev.
Ugovor o saradnji Gazproma, koji je
takođe partner UEFA i FIFA, i Austrije
potpisan je na pet godina. Bečlije će
sa novim imenom sponzora na opremi
od sljedeće nedelje igrati u 3. kolu
kvalifikacija za Ligu Evrope.
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
BUDIMPEŠTA - MOL Grupa je u prvih šest
mjeseci ove godine ostvarila EBITDA u
iznosu od 1,3 milijardi dolara, što je na
razini prošle godine, dok je neto dobit
iznosila 512 milijuna dolara, objavili su
danas iz te mađarske naftne
kompanije.
Temeljem tih rezultata kompanija je,
kako se navodi u priopćenju, podigla
svoj godišnji plan za EBITDA-u s
prethodnih 2,2 na 2,4 milijarde dolara.
EBITDA Upstreama je u prvih šest
mjeseci ove godine iznosila 612 milijuna
dolara, i povećana je 37 posto u
odnosu na isto razdoblje lani,
zahvaljujući rastu cijena nafte i plina.
Prosječna dnevna proizvodnja nafte i
plina je u prvom polugodištu ostala
gotovo nepromijenjena u odnosu na
prvo polugodište lani te je iznosila 110
tisuća barela ekvivalenta nafte na dan
(boepd).
"Smanjene proizvodne količine u
Mađarskoj, Hrvatskoj i Rusiji
nadoknadila je povećana proizvodnja
u Ujedinjenom Kraljevstvu", istaknuli su iz
MOL-a.
Napominju i kako je nakon pokretanja
proizvodnje plina na području Catcher,
ona u svibnju dosegla vrhunac s
proizvedenih više od 60 tisuća barela
ekvivalenta nafte na dan (bruto). MOL
na tom polju ima 20 posto poslovnog
udjela i nije u statusu operatora.
Čista CCS EBITDA Downstreama u
prvom polugodištu je iznosila 492
milijuna dolara i bila je 24 posto manja
u odnosu na isto razdoblje lani s
obzirom na to da je baza bila vrlo
visoka, a okolnosti na makrorazini
nepovoljne, ističu iz MOL-a.
Pozitivni interni rezultati, uglavnom u
segmentu petrokemijske proizvodnje,
samo su djelomično nadoknadili pad
marži, navodi se u izvješću.
Ističe se i da usluge kupcima nastavljaju
s rušenjem rekorda, zaključivši prvo
polugodište s EBITDA-om od 192
milijuna dolara, što je povećanje za 28
posto.
Za ovaj rast, kako navode iz MOL-a,
zaslužna je kombinacija povećanih
marži robe široke potrošnje te
značajnog rasta prodaje goriva uslijed
pojačane potrošnje na području
srednjoistočne Europe.
EBITDA plinskog segmenta dosegnula je
u prvoj polovici godine 116 milijuna
dolara, što je osam posto više nego u
istom razdoblju lani.
"Naš integrirani i postojani poslovni
model još jednom je dokazao svoju
vrijednost u promjenjivim okolnostima,
omogućivši nam da povećamo
očekivanu godišnju čistu CCS EBITDA u
2018. na oko 2,4 milijarde dolara. MOL
Grupa je u prvoj polovici ove godine
ostvarila impresivne rezultate s EBITDA-
om od 1,3 milijardi dolara i zadržala
profitabilnost poslovanja na razini
izvrsne 2017. u okolnostima rastućih
cijena nafte te sniženih marži u
Downstreamu", istaknuo je u izvješću
predsjednik Uprave i glavni izvršni
direktor Zsolt Hernádi.
Poručio je i kako su dobro napredovali
u provedbi svoje strategije
transformacije do 2030., koja je u
punom zamahu.
MOL: 512 milijuna
dolara neto dobiti u
pola godine
29
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Izvor: ba.seebiz.eu, 03.08.2018.
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Rusija namjerava da do septembra
naredne godine izgradi prototip
kompleksa za geološka istraživanja dna
Sjevernog okeana sa ciljem da se
pronađu nova mjesta za dobijanje
nafte i gasa, prenose mediji.
Kako se navodi, kompleks c e izvoditi
radove bušenja dna ledenog okeana
ukupne dubine do pet metara, tamo
gdje je podloga mekana, kao i rupa od
25 centimetara u slučaju da su u
pitanju stijene.
Radove na izradi kompleksa c e izvoditi
konstruktorski biro „Rubin“, jedan od
svjetskih lidera kada je riječ o
projektovanju podmornica i podvodne
tehnike.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
30
Izvor: Nezavisne.com, 03.08.2018.
Ovoj misiji je prethodila ekspedicija
podvodnog aparata „Mir“ još 2007.
godine kako bi dokazala da je arktičko
dno nastavak sibirske kontinentalne
platforme, te da Rusija raspolaže
pravom da pretenduje na dobijanje
energenata koji se tu nalaze.
Potom je 2013. godine Fond za
perspektivna istraživanja u saradnji sa
„Rubinom“ osmislio plan izrade
tehničkih sredstava kako bi se uopšte i
pokrenuo projekat istraživanja te zone
kada je riječ o mjestima gdje bi se
mogli tražiti nafta i gas.
Nije precizirano kako ce se ti radovi
odvijati na dnu Sjevernog okeana.
Rusija na Arktiku gradi kompleks za
pronalaženje nafte i gasa
Foto: Ilustracija
Implementacija prvog paketa sankcija
SAD-a IranuNakon što je predsjednik SAD-a Donald
Trump saopćio da će se ta zemlja
povući iz nuklearnog sporazuma s
Iranom, američko Ministarstvo trezora
saopćilo je kako će sankcije biti
ponovo biti uvedene i implementirane
kroz dvije faze.
Na šta se odnosi prvi paket sankcija
Iranu?
Implementacija prvog paketa sankcija
SAD-a Iranu počet će večeras u ponoć
po lokalnom vremenu. Njim će iranskim
vlastima biti zabranjena kupovina
američkih dolara i trgovina zlatom i
plemenitim metalima.
Također, sankcije će se odnositi i na
trgovinu čelikom, ugljem i aluminijem, a
posljedice će osjetiti i automobilska
industrija. Od sutra će biti
implementirane i sankcije koje se tiču
civilne avijacije, što će ograničiti
kretanje iranskih putničkih aviona
i onemogućiti uvoz rezervnih dijelova za
avione. Zabranjen je i izvoz iranskih
ručno tkanih tepiha i hrane iz Irana u
SAD.
Posljedice će osjetiti i treće zemlje
Prvi paket sankcija neće se odraziti
samo na Iran. Naime, SAD su upozorile
na sankcije trećim zemljama koje se ne
budu pridržavale američkih odluka i
nastavile trgovati s Iranom.
Američki predsjednik Donald Trump 8.
maja je najavio povlačenje SAD-a iz
nuklearnog sporazuma i sankcije
Teheranu. Pomenuti nuklearni
sporazum postignut je za vrijeme
mandata bivšeg predsjednika SAD-a
Baracka Obame 2015. godine.
Sporazum je jedna od stvari o kojoj je
Trump najviše govorio i tokom
predizborne kampanje nazvavši ga
”jednim od najgorih sporazuma
postignutih u američkoj historiji“.
31 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Donald Trump
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
S druge strane, evropske zemlje uprkos
tome što je prošlo 90 dana od
povlačenja SAD-a iz sporazuma, nisu
poduzele značajne mjere da zaštite
Iran od američkih sankcija.
Veliki broj globalnih kompanija
povukao se iz zemlje
Mnoge globalne kompanije s
predstavništvima u Iranu, nakon
američkih prijetnji o sankcijama
povukle su se iz Irana. Među
kompanijama koje su se povukle iz
Irana je i Total, koji je s iranskim vlastima
potpisao investicijski sporazum u
naftnom sektoru vrijedan 4,2 milijarde
eura.
Zbog sankcija milion ljudi bi moglo
ostati bez posla
Sankcije će se negativno odraziti i na
automobilski sektor, koji je, nakon
naftnog, najveći sektor u Iranu.
Broj zaposlenih u njemu je veći od
milion. Nedavno je iranski ministar rada
Ali Rebii upozorio na ovaj problem.
”Zbog sankcija bi milion ljudi moglo
ostati bez posla, ali ćemo poduzeti
korake kako do toga ne bi došlo”,
izjavio je tada Rebii.
Evropski proizvođači automobila, među
njima i Peugeot, Renault i Citroen, koji
su se nakon nuklearnog sporazuma
okrenuli iranskom tržištu, saopćili su da
obustavljaju trgovinu s Teheranom.
Slične korake poduzela je i njemačka
kompanija Siemens, ali i ruske firme
koje se bave proizvodnjom željeza i
čelika.
Suspendirani sporazumi s Boeingom i
Airbusom
Nakon nuklearnog sporazuma,
Obamina administracija je ukinula
embargo u sektoru civilne avijacije koji
je Iranu uveden 1979. godine.
Iran je s američkim proizvođačem
aviona Boeingom 2016. postigao
sporazum o nabavci 80 aviona za
iransku nacionalnu kompaniju Iran Air,
a 2017. godine 30 aviona za Aseman
Airlines.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
32
Izvor: Anadolu Agency, 06.08.2018.
Teheran je i 2016. s francuskim
Airbusom potpisao sporazum vrijedan
19 milijardi dolara, ali je američki
ministar trezora Steven Mnuchin kazao
kako su Boeingu i Airbusu suspendirane
licence za prodaju putničkih aviona
iranskim kompanijama.
Slijedi embargo za naftni sektor
SAD će implementaciju drugog paketa
sankcija Iranu početi 5. novembra.
Nakon tog datuma bit će uvedena
ograničenja kompanijama koje posluju
u naftnom sektoru.
Iran zauzima četvrto mjesto na listi
zemalja svijeta s najvećim naftnim
rezervama.
Iran naftu najviše izvozi u Kinu, Indiju,
evropske zemlje, Južnu Koreju i Japan.
Godišnji prihodi Irana od trgovine
naftom procjenjuju se na 60 milijardi
dolara, ali bi sankcije mogle dovesti do
pada prihoda na 27 milijardi.
U zajedničkom saopćenju članica
Evropske unije (EU) Francuske, Velike
Britanije i Njemačke u vezi s novim
33
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
paketom američkih sankcija zvaničnom
Teheranu, poručeno je kako će EU
odlučno štititi evropske kompanije koje
posluju s Iranom.
Ministri zemalja skupine 5+1 (SAD, Kina,
Rusija, Velika Britanija, Francuska i
Njemačka) potpisali su u Beču 2015.
godine sporazum sa Iranom koji je na
snagu stupio 16. januara 2016. godine.
Nakon povlačenja Sjedinjenih
Američkih Država iz sporazuma o
iranskom nuklearnom programu, zemlje
članice EU objavile su zajedničko
saopćenje u kojem je izraženo žaljenje
zbog ovakve odluke Washingtona.
Prema saopćenju, od sutra će na
snagu stupiti i novi pravilnik EU koji ima
za cilj zaštitu evropskih kompanija.
U saopćenju je istaknuto i kako je Iran,
prema do sada sačinjenih 11 izvještaja
Međunarodne agencije za atomsku
energiju (UAEA), ispunjavao odredbe
ranije potpisanog sporazuma.
Foto: Ilustracija
34
Izvor: Hayat.ba, 07.08.2018.
Cijene nafte porasle nakon Trumpovih
sankcija Iranu: za samo nekoliko sati 42
centa višeCijene nafte porasle su danas na
međunarodnim naftnim tržištima nakon
ponovnog uvođenja američkih sankcija
velikom naftnom izvozniku Iranu zbog
čega se očekuje smanjenje globalne
ponude. Cijena barela nafte na
londonskom je tržištu porasla 42 centi ili
0,6 posto u odnosu na prethodno
zatvaranje, na 74,17 dolara. Na
američkom tržištu barelom se trgovalo
po 30 centi ili 0,4 posto višoj cijeni, na
69,31 dolar.
Američke sankcije Iranu, koji je u maju
isporučivao gotovo 3 miliona barela
dnevno, službeno su stupile na snagu
danas poslije ponoći u američkoj
istočnoj vremenskoj zoni, odnosno u
4:01 po londonskom vremenu.
- Ponovljene američke sankcije Iranu
glavni su kratkoročni utjecaj na
cijene nafte. Gubici u ponudi mogli
bi se kretati u rasponu od 600.000 do
1,5 milijuna barela dnevno - objavio
je u utorak ANZ u svojoj bilješci
klijentima.
Zbog toga, kažu u toj banci, "na tržištu
nafte ostaju tijesni odnosi između
ponude i potražnje, unatoč povećanju
proizvodnje iz članica Organizacije
zemalja-izvoznica nafte (OPEC), koje
nastoje nadoknaditi gubitke“.
Mnogi američki saveznici protive se
sankcijama
Mnoge zemlje, uključujući i američke
saveznike u Europi te Kinu i Indiju,
protive se sankcijama, no američka
vlada je priopćila kako želi da što je
moguće više država prestane kupovati
iransku naftu.
- Naša je politika da što je moguće
prije čim više zemalja prestane
kupovati iransku naftu. Surađivat
ćemo s pojedinačnim zemljama od
slučaja do slučaja, ali naš je cilj
smanjiti količinu prihoda i valute koja
odlazi u Iran - izjavio je u ponedjeljak
visoki dužnosnik američke
administracije.
Francuska banka Societe Generale
objavila je da je trenutno tržište dobro
opskrbljeno, ali i naglasila da će zbog
"sankcija u Iranu tržišta ostati bez milijun
barela nafte dnevno". Tako će tržišta
imati malo slobodnih kapaciteta
potrebnih za rješavanje nepredviđenih
poremećaja, smatraju u Societe
Generale. OPEC je odvojeno objavio
da je cijena barela referentne košarice
njegove nafte u ponedjeljak iznosila
72,27 dolara, što je 20 centi više nego
dan ranije, javljaju agencije.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
35 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Ilustracija
Rusija, Iran, Kazahstan, Turkmenistan i
Azerbajdžan potpisali su u nedjelju u
kazahstanskom gradu Aktauu
konvenciju za rješavanje pravnih
pitanja u toj strateški važnoj regiji
bogatoj energentima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je
kako konvencija "popravlja isključivo
pravo i odgovornost naših država za
sudbinu Kaspijskog jezera i uspostavlja
jasna pravila za njezinu kolektivnu
upotrebu", saopćio je Kremlj.
- Dokument jasno regulira pitanja
graničnih, navigacijskih i ribarskih
režima, utvrđuje principe vojno-
političke interakcije zemalja
sudionica i garantira iskorištavanje
Kaspijskog mora isključivo za
miroljubive svrhe - rekao je Putin.
Prema riječima ruskog predsjednika,
konvencija kao regulatorna baza za
rješavanje pravnog statusa Kaspijskog
mora omogućila je još šest sporazuma
u oblastima ekonomije, prometa i
sigurnosti, koji su također potpisani u
nedjelju.
Na temelju sporazuma o ekonomskoj
saradnji bit će prioritet izgradnja
regionalnih trgovinskih i ekonomskih
veza te produbljivanje saradnje
potpisnica, država koje izlaze na
Kaspijsko more.
Putin je također istaknuo mogućnosti
saradnje između kaspijskih država u
Izvor: Federalna.ba, 12.08.2018.
36
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
turizmu, ekologiji i očuvanju
bioraspoloživih sredstava, suzbijanju
trgovine drogama, kao i sprečavanje
vanrednih situacija, navodi Kremlj.
- Potrebno nam je iskoristiti mogućnosti
konvencije i potpisanih dokumenata
kako bismo potaknuli trgovinske i
ekonomske odnose između obalnih
država - rekao je kazhstanski
predsjednik Nursultan Nazarabyev,
prenosi Interfax.
Također je rekao da su se pet država
potpisale sporazum o mjerama za
izgradnju povjerenja u vojnom sektoru u
pokušaju osiguranja ravnoteže oružja u
regiji i jačanja regionalne sigurnosti i
stabilnosti.
Aktivnosti za potpisivanje konvencije
datiraju od 1996. godine, a ministri
vanjskih poslova pet država postigli su
konsenzus o njenom nacrtu u Moskvi u
decembru 2017. godine.
Područje Kaspijskog mora raspolaže
velikim zalihama nafte i prirodnog
plina, a u toku su razgovori o izgradnji
prekomorskog plinovoda koji bi
povezao Turkmenistan i Azerbajdžan te
olakšao prodaju plina Evropi.
Sporazum će zemljama potpisnicama
omogućiti vojnu prisutnost u
Kaspijskom moru.
Lideri pet država potpisali konvenciju o
Kaspijskom moru
Foto: Aliyev, Rouhani, Nazarbayev, Putin i Berdymukhamedov
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Francuski naftni div Total službeno se
povukao iz svojih investicijskih projekata
u Iranu vrijednih više milijarda dolara,
što je izravna posljedica uvođenja
američkih sankcija protiv te zemlje,
objavila je u ponedjeljak iranska vlada.
“Total je službeno raskinuo ugovor o
razvoju faze 11 plinskog polja Južni
Fars”, rekao je iranski ministar za naftu,
Bijan Namdar Zanghaneh, za agenciju
Icanu povezanu s parlamentom.
“Već ima više od dva mjeseca da je
najavio da će raskinuti ugovor”, dodao
je. Zanghaneh je, odgovarajući na
pitanja zastupnika o nekoliko nedavnih
požara u rafinerijama, upozorio također
na katastrofalno stanje naftne i plinske
infrastrukture u zemlji kazavši da je
treba obnoviti, a da Iran za to nema
novca.
Neke rafinerije stare su 80 godina, a
životni vijek tvornice kreće se oko 30
godina, rekao je. “Nemamo ih čime
obnoviti”, rekao je.
Total je na čelu konzorcija s kineskim
CNPCI-jem i iranskim Petroparsom u
srpnju 2017. potpisao sporazum o
razvoju velikog offshore plinskog polja
na jugu zemlje u vrijednosti 4,9 milijarda
dolara. U početku je trebao uložiti
milijardu dolara, no u svibnju je objavio
da je uložio samo 40 milijuna eura zbog
sve neizvjesnije situacije u odnosima sa
SAD-om. Total u SAD-u ima 10 milijarda
dolara imovine i američke banke
sudjeluju u 90 posto njegovih
financijskih operacija pa bi bio jako
pogođen američkim sankcijama. Nije
poznato hoće li kineski konzorcij CNPCI
preuzeti vodstvo nad konzorcijem.
Iran je oprezan prema kineskim
ulaganjima zbog lošeg iskustva. Godine
Francuski TOTAL se
povlači iz Irana
2011. već je suspendirao jedan ugovor
s CNPCI-jem jer kineska grupa nije
provela projekt na polju Južni Fars.
Washington se u svibnju jednostrano
povukao iz međunarodnog nuklearnog
sporazuma sklopljenog s Iranom 2015.,
a 6. kolovoza mu je uveo prvi paket
sankcija te za studeni najavio drugi koji
će biti usmjeren na naftni sektor. Prvi
krug sankcija odnosi se na automobilski
sektor i zračni promet te uvoz sirovina.
Druge potpisnice sporazuma s Iranom –
Velika Britanija, Francuska, Njemačka,
Kina i Rusija – tvrde da žele sačuvati
sporazum, no njihove tvrtke bit će
izvrgnute teškim sankcijama ako ostanu
poslovati u toj zemlji. Washington je
stranim tvrtkama odredio rok od 90 do
180 dana da se povuku iz Irana. Među
mnogim tvrtkama koje su već najavile
odlazak iz Irana strahujući od američkih
sankcija je i njemački Daimler.
Iranski ministar vanjskih poslova
Mohammad Javad Zarif izjavio je u
nedjelju da Europa nije još pokazala
volju da “plati cijenu” spašavanja
nuklearnog sporazuma. Zarif je rekao
da su europske vlade predložile mjere
za očuvanje veza s Iranom u naftnom i
financijskom sektoru nakon drugog
kruga sankcija najavljenog za studeni.
No riječ je više o “izjavi namjere nego
konkretnim mjerama”, rekao je Zarif za
portal Iranskog kluba mladih novinara.
“Mislimo da Europa nije još spremna
platiti cijenu” pružanjem otpora
američkim sankcijama, kazao je. Total
je već prije dao do znanja da neće
moći ostati ako ne dobije izuzeće od
SAD-a, što nije dobio.
“Europljani kažu da je nuklearni
sporazum sigurnosni uspjeh za njih.
Logično je da svaka zemlja mora
ulagati i platiti cijenu za svoju sigurnost.
Moramo vidjeti da plaćaju cijenu u
mjesecima koji dolaze”, rekao je Zarif.
Izvor: Energypress.net, 20.08.2018.
37 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Ovo je rang lista proizvodnje nafte u svijetuOrganizacije koja se bavi statistikom
naftne proizvodnje – JODI (The Joint
Organisations Data Initiative) priopćila
je kako su Sjedinjene Države u lipnju
očuvale vodeći položaj po količini
proizvedene nafte u svijetu.
U lipnju je proizvodnja u SAD-u iznosila
10,9 milijuna barela dnevno. U
usporedbi sa svibnjom rast je iznosio
4,4%. Saudijska Arabija je u lipnju
proizvela 10,489 milijuna barela
dnevno, što je u usporedbi s
prethodnim mjesecom značilo porast
od 4,6%. Rusija se po prvi put spustila na
treću poziciju među najvećim
proizvođačima s iznosom od 10,487
milijuna barela dnevno, povećavši
proizvodnju za 1,4% u usporedbi sa
svibnjom.
SAD je po prvi put postao lider u
proizvodnji nafte u ožujku ove godine.
Od tada su trojica najvećih
proizvođača „crnog zlata“ sačuvala
svoje položaje. Rusija se u lipnju spustila
na treće mjest.
Najveći izvoznik nafte na svijetu i dalje
je ostala Saudijska Arabija, povećavši
izvoz za 3,7% tj. na 7,244 milijuna barela
dnevno. SAD su svoj izvoz nafte
povećale za 20%, na razinu od 2,408
milijuna barela dnevno. Ruski izvoz
nafte u travnju iznosio je 5,885 milijuna
barela dnevno, a u svibnju je smanjen
na 4,793 milijuna barela (za lipanj još
nema podataka).
Kina ne namjerava koristiti svoju
nacionalnu valutu juan kao instrument
u trgovinskom sukobu sa SAD-om,
objavila je Kineska narodna banka.
Rusija je pak kupila novih 25 tona zlata i
time ušla u top-5 država s najvećim
zlatnim rezervama, piše Zerohedge.
Također je navedeno kako regulator,
zajedno s podržavanjem elastičnosti
tečaja, podržava i „najnižu razinu“
tečaja u slučaju nužnosti pomoću
oprezne makropolitike koja osigurava
stabilnost tržišta stranih valuta. Ta
banka već više od mjesec dana
postupno snižava tečaj juana u odnosu
na dolar. Međutim, od 17. kolovoza,
već treći krug trgovanja na deviznom
tržištu ukazuje na jačanje juana, a 21.
kolovoza kineski regulator je ojačao
juan za 0,52% i on iznosi 6,8360 za jedan
dolar.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
38
Foto: Ilustracija
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: Energypress.net, 22.08.2018.
Izvoz iranske sirove nafte i kondenzata
je pao u augustu na ispod 70 miliona
barela, prvi put od aprila 2017. godine,
značajno prije stupanja na snagu
druge runde američkih sankcija
Teheranu 4. novembra.
SAD su zatražile od kupaca iranske
nafte da smanje uvoz na nulu počevši
od novembra kako bi prisilili Teheran da
postigne novi nuklearni sporazum i
smanji svoj utjecaj na Bliskom istoku.
Ukupna količina sirove nafte i
kondenzata, ultra lake nafte koja se
proizvodi na poljima prirodnog gasa, u
Iranu ovog mjeseca je oko 64 miliona
barela, ili 2,06 miliona barela dnevno, u
odnosu na 92,8 miliona barela ili 3,09
miliona dnevno u aprilu.
Nacionalna iranska kompanija za naftu
je snizila cijenu sirove nafte kako bi
zadržala kupce zbog pada izvoza u
augustu. Kompanija je već formirala
cijenu za iransku sirovu naftu za
septembar uz najveći popust od 2004.
godine. Iran je trenutno treći najveći
proizvođač nafte među članicama
Organizacije zemalja izvoznica nafte
/OPEC/. Izvoz je opao u augustu jer su
neki kupci, banke i osiguravajuće
kompanije već suspendovali
poslovanja sa iranskom naftnom
industrijom.
Iran: Pad izvoza
sirove nafte i prije
sankcija
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
39 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: Nezavisne.com, 27.08.2018.
Ruska kompanija "Gasprom" je
postavila svjetski rekord po brzini
izgradnje gasovoda u okviru "Turskog
toka".
"U okviru realizacije projekta ’Turski tok‘
brod ’Pijonirski duh‘ je postavio novi
svjetski rekord po povlačenju cijevi
gasovoda po morskom dnu — 6,27
kilometara dnevno", navodi se u
saopštenju pres-službe Gasproma.
Projekat "Turski tok" podrazumjeva
izgradnju gasovoda koji se sastoji iz dva
kraka, kapaciteta od po 15,57 milijardi
kubnih metara.
Prvi krak je predviđen za isporučivanjegasa turskim potrošačima, a počec e
da radi tokom ove godine. Drugi krak je
namijenjen za snabdevanje zemalja
južne i jugoistočne Evrope, a njegovo
puštanje u rad planirano je za 2019.
godinu.
"Gasprom" postavio
svjetski rekord u
izgradnji gasovoda
Izvor: Poslovnisvijet.ba, 28.08.2018.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
Stanovnici pojedinih gradova u Rusiji
sada mogu i benzin da kupuju onlajn,
pošto dva startupa nude isporuku
goriva direktno do mjesta na kojem je
parkiran automobil.
Ta vrsta usluge je već dostupna u
Sjevernoj Americi i Evropi, ali može biti
posebno primamljiva u Rusiji imajući u
vidu oštre zime u toj zemlji, prenosi
agencija Rojters.
Startap “Toplivo v Bak”, što u prevodu
znači “Gorivo u rezervoar”, i druga
kompanija pod nazivom “Pumpa”, po
prijemu narudžbine putem jedne
aplikacije za smartfone toče gorivo na
licu mjesta gde god je vozilo parkirano
– čak i ako vlasnik nije tamo.
Ova vrsta usluge dostupna je u četiri
grada – Moskvi, Sankt Peterburgu,
Sočiju i Krasnodaru.
Registrovani korisnik usluga nekog od
navedena dva startapa koji ostane bez
goriva treba samo da otkuca
narudžbinu na svom pametnom
telefonu, a aplikacija prenosi tačnu
lokaciju njegovog vozila.
Narudžbinu elektronski prima kurir koji
vozi mali kombi sa prikačenim
rezervoarom sa gorivom, koji sadrži dva
odvojena spremnika – za benzin i dizel, i
crijevo za točenje.
Ako klijent ostavi otvoren poklopac za
benzin, vozilo se može dopuniti gorivom
bez potrebe da oni budu prisutni, ali se
svi kupci ne odlučuju za takvu opciju.
– Ljudi se plaše da će, ako ostave
BIZNIS IDEJA: Rusi benzin kupuju onlajn,
isporuka do parkiranog automobila
Izvor: Srpskainfo.com, 06.08.2018.
ZA
NIM
LJIV
OSTI
40 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
otvoren poklopac, neko sipati šećer u
rezervoar ili im ispumpati benzin ili
uraditi nešto drugo – kaže Boris
Židovlenkov, izvršni direktor firme
“Toplivo v bak”, koja je počela da nudi
ovu uslugu 2017.
Najviše narudžbina pomenuta dva
ruska startapa dobijaju od kompanija
koje se bave djeljenjem vožnje, dok su
ostali kupci privatni vlasnici automobila.
“Toplivo v bak” i “Pumpa” za sada nisu
veliki igrači na ruskom tržištu goriva, a
dnevno isporuče na poziv između
16.000 i 18.000 litara goriva, što je
približno ista količina koju bi jedna
benzinska stanica prodala za jedan
dan.
Međutim, oba startapa planiraju rast uz
pomoć novih tehnologija, navodi
britanska agencija.
Foto: Vozilo „Toplivo V Bak“
41
ZA
NIM
LJIV
OSTI
ZA
NIM
LJIV
OSTI
Kako do manje potrošnje goriva?
Ovih 10 savjeta za eko vožnju
predstavljaju malu promjenu navika za
vas, ali vam dugoročno osiguravaju
značajno smanjenje potrošnje goriva.
Vozite stalnom brzinom,
izbjegavajte nagla
zaustavljanja i pokretanja.Prebacite u viši stepen
prenosa kad brojač obrtaja
prikaže da je broj obrtaja
motora od 2.000 do 2.500
o/min kako biste zadržali broj
obrtaja motora na što manjoj
vrijednosti.
01
02
03
04
05
06
07
08
09
10
Provjerite pritisak u
pneumaticima.
Nedovoljno naduvani
pneumatici povećavaju
potrošnju goriva.Kad god je to moguće
predvidite sve potencijalne
probleme unaprijed. Tako
ćete moći održati konstantnu
brzinu.
Pažljivo koristite klima
uređaj, naročito u
gradskoj vožnji.Neka vam stakla budu
podignuta pri vožnji velikim
brzinama. Na autoputu samo
jedan spušten prozor znači
veću potrošnju goriva. Isključite motor kad je
automobil zaustavljen, na
primjer u saobraćajnim
gužvama ili dok čekate
da prođe vozilo.Nemojte previše opteretiti
vozilo. Veće opterećenje
znači veću potrošnju goriva i
veće emisije štetnih gasova. Uklonite svu opremu koju
ne koristite, poput krovnih
nosača i kutija za prtljag
koji stvaraju koeficijent
vuče.Ograničite korištenje
elektronske opreme.
Priključeni električni uređaji
troše energiju i gorivo.Izvor: Swot.ba, 01.08.2018.
Osim smanjenja potrošnje goriva vaš
će automobil imati i manju emisiju
CO2 što doprinosi očuvanju okoline.
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
42
VIDEO
PREPORUKE
Zvizdić: Vijeće ministara
usvojilo energetsku
strategiju BiH
Milionske štete nakon
nesreće u luci Ploče
43 Video preporuke|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VID
EO
PR
EP
OR
UK
E
*Kliknite da biste pogledali video
Izvor: N1, 27.08.2018.
Izvor: Federalna.ba, 29.08.2018.
Šarović: Energetska
strategija otvara nam vrata
različitim fondovima
Izvor: Biznis.ba, 15.08.2018.
Prosječne maloprodajne cijene goriva u
zemljama regiona28.08.2018. izraženo u EUR po srednjem kursu nacionalnih banakaIzvor : www.unks.rs
Država BMB 95
U odnosu na
prosječnu cijenu u regionu
Albanija 1.425 9.40%
Slovenija 1.346 3.33%
Hrvatska 1.398 7.33%
Crna Gora 1.380 5.94%
Srbija 1.307 0.34%
Makedonija 1.155 -11.33%
BiH 1.107 -15.01%Prosječna cijena 1.303
Pregled cijena goriva|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
DržavaDIESELEN 590
U odnosu na
prosječnu cijenu u regionu
Albanija 1.425 13.13%
Slovenija 1.286 2.10%
Hrvatska 1.338 6.23%
Crna Gora 1.260 0.03%
Srbija 1.386 10.04%
Makedonija 1.025 -18.62%
BiH 1.097 -12.91%Prosječna cijena 1.260
Država
TNG
AUTOGAS EN589
U odnosu na
prosječnu cijenu u regionu
Albanija 0.510 -15.70%
Slovenija 0.666 10.08%
Hrvatska 0.669 10.58%
Crna Gora 0.670 10.74%
Srbija 0.660 9.09%
Makedonija 0.529 -12.56%
BiH 0.531 -12.23%Prosječna cijena 0.605
44
1.425
1.346
1.398
1.380
1.307
1.155
1.107
Albanija
Slovenija
Hrvatska
Crna Gora
Srbija
Makedo…
BiH
BMB 95
1.425
1.286
1.338
1.260
1.386
1.025
1.097
Albanija
Slovenija
Hrvatska
Crna Gora
Srbija
Makedonija
BiH
Euro Diesel
0.510
0.666
0.669
0.670
0.660
0.529
0.531
Albanija
Slovenija
Hrvatska
Crna Gora
Srbija
Makedonija
BiH
TNG
NAFTA I GAS
ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI
Izdavač:
NAFTNI KOMITET U
BOSNI I HERCEGOVINI
Septembar2018
Odabir, adaptacija, dizajn: Tatjana Perić
Informacije objavljene u ovom pregledu ne treba nužno tumačiti kao stav ili
opredjeljenje Naftnog komiteta u BiH prema temama kojima se bave.
