36
“Mobbing” – zlostavljanje na poslu - Prof.dr Boris Hrabač Zdravstveni fakultet u Zenici

“Mobbing” zlostavljanje na poslu fileDefinicija mobinga – psiholog Heinz Leymann - “Mobing ili psihološki teror na radnom mjestu odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju

Embed Size (px)

Citation preview

“Mobbing” – zlostavljanje na poslu -

Prof.dr Boris Hrabač

Zdravstveni fakultet u Zenici

Terminologija

MOBBING – u švedskoj, njemačkoj i italijanskoj literaturi

To mob = bučno navaliti, nasrnuti u masi

BULLYING – englesko govorno područje

Maltretiranje učenika od nastavnika

WORK ABUSE ili EMPLOYEE ABUSE – u USA

Pokušaji prijevoda mobinga

Psihičko zlostavljanje

Psihičko maltretiranje

Psihički teror

Moralno zlostavljanje

Definicija mobinga – psiholog Heinz Leymann -

“Mobing ili psihološki teror na radnom mjestu odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je sustavno usmjerena od strane jednog ili više pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog mobinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se odbrani, te drţan u noj pomoću stalnih zlostavljačkih aktivnosti. ........ (nastavak) ............

Definicija mobinga – psiholog Heinz Leymann -

Te aktivnosti odvijaju se s visokom učestalošću (statistička definicija: barem jednom u tjednu) i u duljem razdoblju (statistička definicija: najmanje šest mjeseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje”.

Definicija mobina u francuskom zakonu iz 2002.god.

“Mobing je psihičko maltretiranje što se ponavlja putem akcija kojima je cilj ili posljedica degradacija radnikovih radnih uvjeta, koje mogu uzrokovati napad i nanijeti štetu ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu, naštetiti fizičkom ili mentalnom zdravlju ili kompromitirati ţrtvinu profesionalnu budućnost.”

Vrste zlostavljačkih aktivnosti

1. Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja

2. Napadi na mogućnost odrţavanja socijalnih odnosa

3. Napadi na osobnu reputaciju

4. Napadi na kvalitet rada

5. Napadi na zdravlje ţrtve

Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja

Nadređeni i/ili kolege ograničavaju mogućnost izraţavanja ţrtve;

Ţrtva je uvijek prekidana kad govori;

Odbijaju se neverbalni kontakti sa ţrtvom

(izbjegavaju pogledi, ne primjećuju znakovi, npr. dizanje ruku, itd.)

Napadi na mogućnost odrţavanja socijalnih odnosa

Ţrtva je stalno izolirana;

Svi se ponašaju kao da ţrtva ne postoji;

Ţrtva je premještena u ured daleko od kolega;

Ţrtvu ne pozivaju na zajedničke sastanke;

Ţrtvu ne pozivaju na kavu, svečanosti, zajedničke izlaske, itd.

Napadi na osobnu reputaciju

Izmišljanje priča o ţrtvi i njenom privatnom ţivotu;

Ogovaranje;

Ismijavanje;

Sumnje o mentalnoj bolesti ţrtve;

Zadirkivanje zbog fizičkog hendikepa ili zbog privatnog ţivota;

Prisiljavanje ţrtve na obavljanje poniţavajućih zadataka.

Napadi na kvalitet rada

Stalne kritike i prigovori;

Pretjerana kontrola;

Stalna kaţnjavanja i niska ocjena rada;

Ţrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se sredstva za rad npr. telefon, kompjuter (sindrom

“praznog stola”), ili joj se daju besmisleni zadaci

Napadi na kvalitet rada (nast.)

Ţrtvi se daju zadaci neprilagođeni profesionalnoj kvalifikaciji;

Zadaci su ili prejednostavni ili preteški pa od ţrtve zahtijevaju sposobnosti koje ona nema. Cilj im je natjerati ţrtvu da pogriješi.

Zatrpavanje zadacima i određivanje kratkih rokova (sindrom “punog stola”);

Stalno mijenjanje radnih zadataka;

Napadi na kvalitet rada (nast.)

Dekvalifikacija – promjena radnih aktivnosti: aktivnosti odlučivanja postaju aktivnosti

izvještavanja, one postupno postaju aktivnosti podrške pa sve do fizičkih aktivnosti.

Izazivanje štete na radnom mjestu da bi se ţrtva omela u radu;

Podmetanje i falsificiranje dokumenata.

Napadi na zdravlje ţrtve

Ţrtva se prisiljava obavljati zadatke koji narušavaju njeno zdravlje;

Negiraju joj se godišnji odmor i slobodni dani;

Emocionalno zlostavljanje;

Fizički napadi;

Seksualno zlostavljanje.

Vrste mobinga

Vertikalni mobing

Horizontalni mobing

Ţrtve mobinga

“Poštenjaci”; osobe koje su prijavile nepravilnosti u radu, nepoštovanje pravila rada ili zakonskih odredbi;

Fizički invalidi;

Mlade, tek zaposlene osobe, i starije osobe pred mirovinom, slabiji ritam rada;

Ţrtve mobinga

Osobe koje traţe novije instrumente rada i više samostalnosti u radu;

Osobe koje nakon godina besprijekornog rada traţe priznavanje radnog poloţaja i povećanje plaće;

Višak radne snage;

Ţrtve mobinga

“Različiti” – vrlo široka kategorija;

Manjinske grupe zbog drugačije

ideologije, religije, etničkog ili regionalnog porijekla, različitog spola i seksualne orijentacije, vrlo kreativne osobe, ekscentrične osobe, bolesne osobe, itd.

Tipične osobine zlostavljača

Egocentričnost, narcistički poremećaj ličnosti;

Iskorištavajući odnos s drugima, nesposbni za empatiju;

Krivnja je uvijek na drugima, često s paranoidnim karakteristikama – ţrtve su je ţeljele napasti, a ne obratno.

Tipične osobine ţrtve

Odgovorne osobe, motivirane za rad, uredne, savjesne, osjetljive na priznanje i na kritiku, i sa visokim osjećajem za socijalnu pravdu.

Reakcija na nepravedno okrivljavanje – povećanje napora da zadovolje zlostavljača.

Uvjerenje da će pravda doći do izraţaja ih spriječava da poduzmu akciju.

Osobine organizacija gdje se mobing dešava

Radna sredina izuzetno kompetitivna, sa kulturom “karijerizma” i strogom hijerarhijskom strukturom;

Radne organizacije svoju pozornost usmjeravaju isključivo na povećanje ekonomske dobiti i vode malu brigu o radnoj klimi i međuljudskim odnosima;

Postoji velika zabrinutost zbog viška radne snage;

Osobine organizacija gdje se mobing dešava

Autoritarni stil u nadgledanju i upravljanju;

Loše planiranje organizacijiskih promjena i stalna nesigurnost u odlukama;

Loše i nedostatno uključivanje i sudjelovanje radnika u odlučivanju;

Slabe mogučnosti za profesionalno osposobljavanje i usavršavanje;

Nedostatak međusobnog poštovanja, posebno poštovanja kulturnih razlika;

Osobine organizacija gdje se mobing dešava

Nedostatak jasnih pravila u radu i pravila ponašanja;

Pretjerano radno opterećivanje ili besmisleni radni zadaci;

Nedovoljno definirane uloge (dvosmislene, konfliktne) i nedostatak profesionalnosti.

Epidemiološki podaci : % mobinga u raznim djelatnostima

Drţavna uprava i odbrana – 14 %

Školstvo i zdravstvo – 12 %

Rudarstvo i prerađivačka industrija – 6%

Građevinarstvo – 5 %

Poljoprivreda i ribarstvo – 3 %

Posljedice mobinga

Promjene socijalno-emotivne ravnoteţe;

Promjene psiho-fiziološke ravnoteţe;

Promjene ponašanja;

Ostale posljedice mobinga za pojedinca;

Posljedice mobinga za firmu.

Promjene socijalno-emotivne ravnoteţe

Depresija, anksioznost, krize plača;

Opsesivna ideacija (stalno razmišljanje o onome što nas muči);

Osjećaj depersonalizacije (“to nisam više ja”);

Napadi panike u dodiru sa svakidašnjim problemima, npr.kada treba izaći iz kuće;

Nakon početne reaktivnosti, ţrtva razvije “reaktivnu anesteziju”.

Promjene psihofiziološke ravnoteţe

Glavobolje, poremećaji spavanja, gubitak ravnoteţe s vrtoglavicom, gastro-intestinalne smetnje, pritisak u grudima, nedostatak zraka, srčane poteškoće, itd.

Promjene ponašanja

Agresivnost (prema drugima ili sebi);

Potpuna pasivnost i izolacija (ne diţe se iz kreveta cijeli dan);

Poremećaji hranjenja;

Povećano uzimanje alkohola, pušenje, lijekovi;

Seksualni poremećaji.

Posljedice mobinga za firmu

ZA SVAKOG RADNIKA KOJI JE BIO IZLOŢEN MOBINGU TVRTKA GODIŠNJE GUBI

PROSJEČNO OD 30.000 DO 100.000 US $.

Prevencija

Primarna prevencija

Sekundarna prevencija

Tercijarna prevencija

Primarna prevencija

Optimizirati radni ambijent i radno vrijeme;

Stvoriti jasne uvjete rada;

Ohrabrivati sudjelovanje u stvaranju radnih ciljeva i odlučivanju;

Aktivirati proces izmjene informacija u oba smjera;

Primarna prevencija

Dati vaţnost HRM kroz adekvatno usavršavanje;

Projektirati radne zadatke prilagođene čovjeku;

Promovirati radnu kulturu koja daje prednost poštovanju ljudskog dostojanstva, obeshrabrujući nasilje;

Primarna prevencija

Educirati i informirati sve zaposlene o stresu, mobingu i njegovim posljedicama;

Izraditi dokumente u kojima tvrtka upozorava radnike da se neće tolerirati neetička ponašanja i diskriminaciju;

Radni ugovori morali bi imati klauzulu o mobingu i relevantnim kaznama.

Sekundarna prevencija

Medijacija u tvrtkama je uspješno provedena kao eksperiment i postala je svakodnevna realnost.

Švicarska, Francuska, Njemačka, Engleska, SAD i Kanada

Tercijarna prevencija

Rana dijagnoza utjecaja mobinga na zdravlje;

Grupe samopomoći;

Rehabilitacija u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama.

Literatura

www.mobbing.hr

www.workplaceissues.com/arburnout.htm

www.helpguide.org

www.churchlink.com.au

www.portal.ludberg.hr