MOJA SKRIPTA- SOCIOLOGIJA RELIGIJE A

  • View
    772

  • Download
    14

Embed Size (px)

Text of MOJA SKRIPTA- SOCIOLOGIJA RELIGIJE A

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

SOCIOLOGIJA RELIGIJE

SABINO ACQUAVIVA, ENZO PACE: SOCIOLOGIJA RELIGIJAPROBLEMI I PERSPEKTIVE

UVOD 1) 2) 3) 4) 1. 2. 3. 4. 5. 1) 2) 3) potrebno je pokuati shvatiti duboke promjene to se odvijaju u nainu kako bivamo religiozni i kako organiziramo religijski ivot moda je u religiji dovoljno stabilno jedino religijsko iskustvo neka istraivanja pokazala- bit religije nije neko znanje, ni djelovanje, nego neki osjeaj, neki osoban osjeaj postojanja bez predoavanja pr. GIRGHENSON- radi se o neizdiferenciranom afektivnom stanju 4 temeljna pojma: religija ima dokazane psiholoke temelje na religiju barem djelomice utjeu drutveni, kulturni i institucionalni kontekst svijeta religiozno iskustvo snizuje granicu tjeskobe zadovoljenje potreba unutar podruja sublimiranih potreba- tu se nalazi i religiozno zadovoljenje u ovjeku postoji biogramatski zahtjev ne- smrtnosti tradicionalna religija je bila magijsko religijska i kransko poganska danas- progonstvo Boga s gospodarskom revolucijom dolo i do ostalih promjena novi oblik religioznosti- 5 moguih izbora: izbor: ateizam ili agnosticizam izbor: pristup nekoj crkvi u novom institucionalnom obliku izbor: hibernacija religije- religiozni samo u nekim prigodama izbor: religija politikog spasa- politika aktivacija preko religije izbor: religioznost unutar subjektivnog iskustva zakljuci o tematici religije: prouavanje sociologije religija zahtjeva briljivu psihosocijalnu ralambu istraivanja u zadnjih 15 godina o religioznom iskustvu dopustila su da se provjeri valjanost nekih zakljuaka iz 50-ih i 70-ih godina istaknuti vanost odnosa izmeu religioznog iskustva vjerskih udruga, ustanova, svetih kozmosa i nove uljudbe

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

1

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

I.

SOCIOLOKO PROMILJANJE RELIGIJE: POVIJESNO- KRITIKI PRIJEDLOG

1. UVOD glavni teoretiari COMTE, WEBER i DURKHEIM sva trojica se pitaju kako je mogua da se drutvo to je ovo moderno, utemeljeno na vrednotama individualizma, uspjeva odrati cjelovitim osjetili su potrebu da proue izvorne oblike drutvenog konsenzusa- kako se oblikuje kolektivni osjeaj

2. KRONOLOKA TABLICA prema koncu 19. st. pojavljuju se simptomi krize drutva i jake misli

3. COMTE I POZITIVIZAM 1. 2. 3. njegova linost povezana s povijeu Francuske revolucije i napoleonskog carstva njegov uitelj SAINT- SIMON predloio savez znanstvenika i industrijalaca odrediti teorijski temelj neke socijalne fizike rasprava Teaj pozitivne filozofije- definicija bio- drutvene znanosti sociologija ujedinjava itavu ljudsku misao postoje 3 razine bia: bioloka, mentalna i drutvena razina univerzalni zakon evolucije ZAKON TRI STADIJA stupanj: TEOLOKI ili IZMILJENI stupanj: METAFIZIKI i APSTRAKTNI stupanj: POZITIVAN i ZNANSTVEN religija je strategija drutva radi konsenzusa Comte predlae religiju ovjeanstva- veliki sveenik bit e znanstvenik i sociolog Comte je organicist i potzitivist- drutvo posjeduje racionalnost, drutvo je izvor poretka, a ne pojedinac- te su ideje preuzeli SPENCER, J.S. MILL i DURKHEIM

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

2

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

4. DURKHEIM I FUNKCIONALIZAM agnostiki intelektualac pod utjecajem socijalistikih ideja rad Samoubojstvo- razmiljanja o funkciji religije 1912. Elementarni oblici religijskog ivota teorija religije u djelu Podjela drutvenog rada- poredak modernih industrijskih demokratskih drutava temelji se na naelu solidarnosti - drutva MEHANIKE i ORGANSKE SOLIDARNOSTI - kolektivna svijest odreuje individualnu - drutvo je cjelina sastavljena od dijelova - funkcija kao sinonim uzroka i sinonim odnosa - drutvene injenice - funkcionalistika teorija prouavanja samoubojica: a) samoubojstvo dokazuje da drutvene norme nisu u stanju uvjerljivo se nametnuti pojedincu b) oduzimanjem ivota otkrivamo postojanje raspora u drutvenom tkivu c) stoga je drutvu potreban kompleks propisa i vrednota zasnovan na moralu - u protastantskim zemljama je vei broj samoubojstava- protastantizam izlae pojedinca osjeaju odgovornosti i subjektivnog rizika, dok katolika i idovska vjera pojedincu prua zajednicu sposobnu nametnuti svoj kod vrednota i ponaanja kolektivnog tipa - samoubojstvo moe biti anomino (lieno normi), egoistino i altruistino - kad drutvo ne uspije nametnuti pojedincima kolektivnu svijest dolazi do disocijativnih procesa - religija je imbenik drutvene integracije -

5. DURKHEIM I RELIGIJSKI FUNKCIONALIZAM 1912. Elementarni oblici religijskog ivota polazna misao- treba prouavati kako funkcionira religija u primitivnim drutvima da bi smo mogli shvatiti kako openito funkcionira ljudsko drutvo - to dijelo ima 2 teorijska i 1 analitiko poglavlje - prvi dio- definicija svetog, drugi- pregled antropolokih nalaza o totemistikim drutvima, trei dio- zaokruena teorija religije - razlikovne crte svetog: 1) sveto je neto profano to je promijenilo narav i obiljeje samom voljom ljudi 2) odvajanje je ishod drutvenog procesa kolektivnog bujanja 3) drutveni se poredak stvara u trenutku kad ljudi odvajaju u drutvu neko mjesto moi- sveto kako bi ozakonili kolektivna pravila i vrednote - po Durkheimu religija je shvaena kao organizirani institucionalni oblik svetog - religija- regula- religare- drati drutvo na okupu - dijalektika isto/neisto je primjer kako funkcionira religija- norme ponaanja - u plemenskim drutvima totem je organizirani oblik predoavanja svetog - sustav ima kompleks rtvovanja i obreda - religija ima funkciju drutvenog integriranja -

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

3

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

6. FUNKCIONALIZAM U SOCIOLOGIJI RELIGIJE suvremeni funkcionalizam- TALCOTT PARSONS (utjecaj antropologa B. MALINOWSKOG)- nunost prouavanja kulture - djelo Struktura drutvenog djelovanja- subjektivni modaliteti akcije dio su zajednikog sustava (FRAMEWORK)- akcija je mogua kao sistem (ACTION IS SYSTEM) - izmeu osobnog mikrouniverzuma pojedinaca i makrouniverzuma drutvenog szstavasredinji poloaj u funkcioniranju drutva pripada kulturalnom sustavu- tvorba vrednota - 4 kontrolna mehanizma sustava: PRILAGODBA, TRAENJE i ODRAVANJE OPIH CILJEVA, INTEGRACIJA i LATENTNOST - teorija sustava: Drutveni sustav i Teorija djelovanja i ljudska sudbina- sredinje misli: a) drutveni sustav je sloeni organizam u kojem se temeljno oituje neprestana intenzivna razmjena pulsacija i obavjetenja, energije i kontrola, disperzije i rada b) razmjena se regulira na razliitim razinama c) funkcioniranje sustava moe osigurati jedino postojanje drutvenih ustanova koje e u svijest pojedinaca uliti uopene simboline kodekse djelovanja -

Temeljne funkicije LATENTNOST INTEGRACIJA POSTIZANJE CILJEVA PRILAGODBA

Razine sustava KULTURNI SUSTAV DRUTVENI SUSTAV OSOBNI SUSTAV BIOLOKI SUSTAV

-

temelj simbolikih uzoraka treba traiti u transcendentalnom poretku- odluujua funkcija religije religija je strukturalno funkcionalna u 3 sustava ravnotee poretka: biolokom, psiholokom i drutvenom

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

4

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

7. OD FUNKCIONALIZMA DO TEORIJE SUSTAVA kod PARSONSA- kibernetike teorije religijski funkcionalizam- LUHMANN- DURKHEIM- PARSONS LUHMANN: Funkcija religije- sistemska integracija svaki se sustav odreuje u odnosu na neku sredinu drutvo je iskustvo- sastoji se od pod-sustava od kojih svaki nadzire dio njima izvanjske sredine moderno drutvo funkcionira jer se pojedinane akcije svode na formalna pravila Luhmanova hipoteza- moderna drutva vie nemaju neko propulzivno sredite, pa se neki pod-sustav ne moe nametnuti kao vodei svaka drutvena pod-cjelina ima vlastito autonomno naelo prava sekularizacija drutva- nema neke krajnje osnove po kojoj bi se moglo objasniti funkcioniranje drutvenog poretka (niti politika, niti gospodarstvo, niti religija) religija vie nema tako vanu funkciju koju su joj pripisivali Durkheim i Parsons religija je samo pod- sustav religija vie ne integrira, nego tumai religija spaava subjektivnu dimenziju ljudskog bia u drutvu religija nee nestati jer se prilagoava sustavu

8. RELIGIJA KAO IMBENIK SUKOBA pr. MAX WEBER predstavlja vrstu toku ovakvog naina promiljanja religije u sociolokom smislu drutvo ine pojedinci koji djeluju i pripisuju djelovanju neka znaenja pojednici esto ne mogu nadzirati uinke svojeg djelovanja pa esto dolazi do neeljenih uinaka pr. Protestantska etika i duh kapitalizma

9. RELIGIJA, ETIKA I EKONOMIJA PO MAXU WEBERU - temeljne postavke: a) postoji izborni afinitet 2 idealna tipa- kapitalizma i kalvinizma s njegovim etikim derivacijama b) kapitalizam- stalna akumulacija i reacionalna disciplina rada + etiki propisi religije c) kalvinizam ima tipina obiljeja etike koja je na visini zadatka modernog racionalnog poduzea (predestinacija i askeza) d) po predestinaciji ovjeka spaava samo vjera- ovjek mora ostvariti svoj poziv na ovome svijetu- rad i askeza - zato se kapitalizam razvio samo na zapadu, u drugim drutvima su mu manjkale adekvatne etike vrednote

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

5

Sociologija 4. godina Sociologija religije (prof. I. Cifri)

10. RELIGIJA KAO IMBENIK DRUTVENE PROMJENE pr. KARL MARX i WEBER objanjavali promjene u drutvu MARX uoio dinamiki imbenik u socio-ekonomskom sukobu to suprotstavlja antagonistike drutvene klase po WEBERU promjena drutvenog poretka prouzrokovana je imbenicima gospodarske, drutvene ili politike krize Weber dri da sredinju funkciju u procesima drutvenih promjena ima karizmatski voa- prouava karizmu proroka etiki proroci- pr. Krist i Muhamed- ritualizacija karizme egzemplarni proroci- pr. Buda- mistiki asketski put p