Upload
darija-dunjko
View
89
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Seminarski rad iz arheologije brončanog doba I
Citation preview
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek za arheologiju
Brončano doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistočne Europe + Arheologija brončanog doba I
Mentor: Janja Mavrović, zn. nov.
SEMINARSKI RAD
Monkodonja i gradinska naselja srednjeg brončanogdoba u Istri
Darija Dunjko
Arheologija, 2.godina
Zagreb, siječanj 2013.
2
Sadržaj
Uvod............................................................................................................................................3
Povijest istraživanja..................................................................................................................3
Osnovni podatci.........................................................................................................................4
Izgled gradine............................................................................................................................5
Grobovi i ukopi..........................................................................................................................6
Centralna uloga gradine...........................................................................................................8
Nalazi..........................................................................................................................................8
Usporedba Monkodonje s drugim gradinama srednjebrončanog doba u Istri – Gradina
na Brijunima i gradina Mordele..............................................................................................9
Zaključak.................................................................................................................................10
Prilozi.......................................................................................................................................11
Popis priloga............................................................................................................................24
Literatura.................................................................................................................................26
3
Uvod
Gradinska naselja tipična su naselja za brončano doba Istre. Odlikuje ih njihova
fortifikacija i smještaj na blago uzvišenim terenima. Zahvaljujući takvom načinu gradnje
mnoga od njih su ostala vrlo dobro očuvana i daju nam mnoge informacije pomoću kojih se
može rekonstruirati način života brončanodobne Istre. Najveća koncentracija takvih naselja
zabilježena je na prostoru jugozapadne Istre, odakle potječu najočuvanija i najistraženija
naselja takve vrste.
U ovom radu konkretno će biti riječi o Monkodonji, najistraženijem gradinskom
naselju u Istri, te usporedba s gradinom na Brijunima i gradinom Mordele.
Povijest istraživanja
1903.C. Marchesetti objavio je prvi temeljiti opis gradine koja je osnova svim
sljedećim istraživanjima. (Kristina Mihovilić [et al.], 2009:9).
Iskopavanje gradine Monkodonja započinje 1953. godine pod vodstvom arheologa Borisa
Baćića. Kako nije pronađen radni terenski dnevnik, ne zna se kako je točno samo istraživanje
teklo. Ostali su samo sumarni popisi radova koji su se vodili na terenu koji je autor sačinio
kao godišnji izvještaj podnesen upravi AMI-a1. (Klara Buršić-Matijašić, 1998:19).
Iskopavanje gradine Monkodonja ponovno je pokrenuto 1997.godine i traju do 2008.godine.
Ponovno iskopavanje Monkodonje pokrenuto je u suradnji njemačkog instituta Institut für
Prähistorische Archäologie, Freie Universität iz Berlina, slovenskog Oddelka za arheologijo
Sveučilišta u Ljubljani, AMI-a iz Pule i Zavičajnog muzeja Grada Rovinja, i to pod vodstvom
dr.sc.Bernharda Hänsela, dr.sc.Bibe Teržan, dr.sc.Kristine Mihovilić i Damira Matoševića.
(Kristina Mihovilić [et al.], 2009:3).
1 AMI – Arheološki muzej Istre
4
Osnovni podatci
Gradina Monkodonja smjestila se 5 kilometara jugoistočno od Rovinja.2
Prema Kristini Mihovilić [et al.] (2009:17). gradina Monkodonja smjestila se na kupastom
brdu, koje je za potrebe naseljavanja bilo na vrhu zaravnano. Prilikom ravnanja tog vrha,
ostalo je mnogo građevinskog materijala koje su tadašnji stanovnici iskoristili za izgradnju
bedema koji je okruživao samu gradinu te stambene objekte. Time je nastala raslojena
površina naselja koju čine akropola, gornji grad, donji grad i predgrađe.
Gradina je visinsko naselje i nalazi se na 81 metar nadmorske visine. Iz različitih izvora
doznajemo nekoliko različitih podataka o dimenzijama samog naselja, što vjerojatno upućuje
na različite načine mjerenja i na različita mjesta s kojih su uzimane mjere. Prema Kristini
Mihovilić [et al.] (2009:17) dimenzije gradine su 200x300 metara, dok Klara Buršić-Matijašić
(1998:13) opisuje gradinu da je dimenzija približno 240x160 metara. Međutim, interesantno
je da Klara Buršić-Matijašić, 9 godina kasnije u knjizi Gradine Istre: povijest prije povijesti
(2007, str.502) navodi da su dimenzije gradine 160x200 metara.
Prema Klari Buršić-Matijašić (1998:34) najviše nalaza datirano je u srednje brončano doba,
1600.-1300.g.pr.Kr., odnosno, prema Reineckeu u Br B2 i Br C, dok je prema Čoviću to
datirano u Istra III.3 Kao protourbano naselje, pretpostavlja se da je u doba najveće
naseljenosti gradina imala 1000 stanovnika. (Kristina Mihovilić [et al.], 2009:30).
2 Prilozi 1 i 2.3 Prilog 3.
5
Izgled gradine
Sama gradina organizirana je na način da bude protourbano naselje.4
Monkodonja se, kao i ostale tipične gradine, nalazila na blagom uzvišenju i utvrđena je
sustavom fortifikacija. Gradina je bila utvrđena na način da je bila opasana trima bedemima.
Najdulji bedem, onaj vanjski bio je dug gotovo 1 kilometar, otprilike 3 metra širok a isto
toliko i visok. Sami bedemi bili su građeni tehnikom suhozida, dakle, bez ikakvih veziva ili
spojka na mjestu spajanja kamenih blokova. Vanjski bedem je najduži; međutim onaj
najčvršći i najbolje očuvan opasuje akropolu. U sklopu tih bedema nalazila su se i vrata, o
kojima će biti riječi kasnije.
Gradina je bila organizirana na način da je bila podijeljena na 4 djela: akropola, gornji
grad, donji grad i predgrađe.5 Kako su na akropoli nađene velike kuće s više prostorija
različitih dimenzija i kako su iste vrlo bogate nalazima, pretpostavlja se da je akropola
Monkodonje bila naseljena elitom. Gornji grad podsjeća na terasu oko akropole, ali nasuprot
istoj, ovdje su nađene manje građevine sa samo jednom ili eventualno dvjema prostorijama,
raspoređene kao kuće u nizu. (Kristina Mihovilić [et al.], 2009:19). Na donjem gradu također
su nađene recentne kamene gomile naredane kao građevine u nizu, dok je predgrađe velikim
djelom van samih zidina i to su samo ostatci vanjskog naselja. (Kristina Mihovilić [et al.],
2009:30).
Na vrlo interesantan način uklopljeni su i građeni i sami ulazi u gradinu. Gradina je
imala 2 ulaza; jedan je zapadni, koji je ujedno i glavni ulaz u zidinu, dok je drugi na sjevernoj
strani gradine. Pretpostavlja se da je na tako dugom bedemu trebao postojati još poneki ulaz
osim ova dva navedena, međutim u dosadašnjim istraživanja nije bilo naznaka slčnih
konstrukcija. (B. Hänsel [et al.,]2007 – 2008:83). Htjela bih ovdje još ukratko opisati zapadna
vrata, jer ista su svojevrstan uvod u sljedeće poglavlje ovog seminarskog rada – ukopi.
Zapadna vrata služila su kao glavni ulaz u gradinu te su bila stalno pregrađivana i obnavljana,
pa su kroz neko vrijeme dobila izgled labirinta.6 Slične konstrukcije pozna su iz Grčke, što
sugerira na to da postoji šansa da su graditelji tamo učili zanat. (Kristina Mihovilić [et al.],
4 Prilog 4.5 Prilog 5.6 Prilog 6.
6
2009:22). U sklopu ovih vrata nađena su 2 ukopa pa bih sad prešla na dio rada u kojem ću
opisti grobove vezane uz Monkodonju.
Grobovi i ukopi
Uz samu gradinu vežemo 3 različita načina pokapanja pokojnika, što nam govori o
tome da su žitelji poštovali svoje mrtve. Načini na koje su pokapali pokojnike su sljedeći:
u kamene tumule – oni se nalaze na većoj udaljenosti od naselja (npr. Mušego)
(B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:92)
jednostavni ukopi unutar naselja (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:92)
grobovi na i oko ulaza u naselja. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:94)
Na Mušegu je pronađeno nekoliko odlično očuvanih tumula, međutim, ukupan broj
pronađenih ostataka pokojnika je poprilično malen te tu „nekropolu“ ne možemo
okarakterizirati kao mjesto gdje su pokopani svi stanovnici Monkodonje. Na Mušegu je
pronađeno pet grupa, od kojih svaka grupa sadržava 2-4 grobna humka.7 (B. Hänsel [et.al.]
2007 – 2008:92).
U sredini svakog grobnog humka nalazi se kamena škrinja građena od kamenih ploča.8 U tim
kamenim škrinjama u kratkom intervalu pokapan veći broj ljudi, što objašnjava neke sitne
nadogradnje i izmjene samih tumula.9 Interesantno je da skeleti nađeni u tim škrinjama nisu
cjeloviti, što ukazuje na selekciju kostiju pri ukopu. Pronađeni ostatci mogu se pribrojiti
najviše stotinu ljudi, što ukazuje na to da je vrlo vjerojatno ovdje pokapana elita Monkodonje
(Kristina Mihovilić [et al.], 2009:50). U korist toj teoriji ide i to što je u tumulima nađeno
grobnih priloga (nakit, keramika)10, kojih na drugim mjestima pokopa nema ili ih gotovo
nema. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:92). Drugi način ukopa su jednostavni ukopi pokojnika
unutar naselja neposredno ispod površine. Takvih ukopa je malo, najčešće su bez grobnih
priloga i nije ih moguće do kraja razjasniti. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:92).
Zadnji način ukopa, pokapanje pokojnika na i oko ulaza u gradinu, je nešto češći nego
prethodno navedeni. Ovaj način ukopa ukazuje na povezanost između preminulih članova
7 Prilog 7.8 Prilog 8.9 Prilog 9.10 Prilog 10.
7
zajednice i izlaza, odnosno ulaza u zajednicu unutar zatvorenog naselja što se može smatrati
svojevrsnim kultom. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:94).
Što se tiče ukopa oko i na ulasku u gradinu, ističu se 2 groba. Jedan od njih je takozvani
„Grob B“ (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:95), u kojeg su bile položene kosti žene i kosti
novorođenčeta.11 Iako sa nesigurnošću, promatranjem proširivanja zapadnih vrata zamijećeno
je da je ovaj grob usmjerio tijek radova, što govori o tome da je sam grob mnogo stariji nego
li je taj dio fortifikacije. “ (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:97). Iako se ne zna koje je značenje
toga groba za žitelje gradine, može se sa sigurnošću reći da im je taj grob bio značajan iz
nekog razloga jer bi ga inače u protivnom – uklonili. Drugi važniji grob je „Grob A“ (B.
Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:104) koji se nalazi nedaleko „Groba B“, međutim, on je na
početku bio izoliran. Ovaj grob je, za razliku od prije opisanog, bio ispunjen kostima od vrha
do dna koji se pripisuju 10-15 individua a većina kostiju pripada djeci i adolescentima. U
ovom grobu je nađeno nekoliko keramičkih ulomaka, ali za njih se pretpostavlja da su se
ovdje našli slučajno prilikom zatrpavanja kamene škrinje. (B. Hänsel [et.al.] 2007 –
2008:108).
Zanimljivost ovog groba je u tome što je nakon zadnjeg ukopa u njemu, on postao dio samih
vrata, ali ne na način kao „Grob B“ već na način da je „Grob A“ ostao ispod zidina tih vrata.
Ali u svakom slučaju im je i ovaj grob bio važan, jer da je bilo suprotno, isti bi bio uklonjen.
Ova dva groba moguće je povezati s običajem „damnatio memoriae“, koji govori o tome da je
moguće da su ova dva groba sadržavala ostatke pripadnika elite koji su za života bili u
međusobnim sukobima. (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:113).
Moguće je da su ti grobovi imali ulogu u formiranju novih dinastija te je moguće da ta dva
groba odražavaju odnos i (ne)poštivanje između rivala i nakon smrti i to na način da je „Grob
A“ zaklonjen i da se na njih treba zaboraviti, dok se pokojnike u „Grobu B“ i dalje poštuje.
(B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:113).
11 Prilog 11.
8
Centralna uloga gradine
Po analizi životinjskih ostataka (B. Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:86), znanstvenici su
došli do zaključaka da su žitelji Monkodonje više hrane životinjskog porijetla nabavljali nego
li su je sami uzgajali. Sama socijalna struktura utjecala je i na status gradine Monkodonja
naprama okolnim gradinama i naseljima. Osim po nabavci prehrambenih namirnica, u korist
tezi da je Monkodonja bila centralna gradina u radijusu od nekoliko kilometara ide i to što je
sama gradina bila mnogo veća i bolje organizirana i utvrđena od ostalih. Oko Monkodonje se
nalazio čitav skup manjih i jednostavnih naselja koja djeluju kao da su joj podređena. 12 (B.
Hänsel [et.al.] 2007 – 2008:86).
Nalazi
Kao što je bilo spomenuto kod opisa gradine, najviše nalaza nađeno je na akropoli
gradine. Ulomci keramike13 (njih otprilike 20500) čini glavninu materijala nađenih na gradini
Monkodonja. Svi ti silni nalazi keramike predstavljaju gotovo i jedini mogući izvor za
proučavanje gradine. Problem u vezi keramike predstavlja da je prošlo mnogo vremena od
arheološkog otkrića same gradine i prvih nalaza pa su se restauratori suočili s mnogim
problemima prilikom analize arheološkog materijala. (K.Buršić Matijašić 1998:53). Najveći
problem bio je taj što se 1953. godine, za vrijeme prvog iskopavanja, sav prikupljeni
keramički materijal stavljao u papirnate vreće koje su nakon dopremanja u Zavičajni muzej u
Rovinju bile izložene vlazi pa je velik dio materijala, nažalost, propao. Od keramike je nađen
vrlo mali broj cjelovitih posuda, većina su bili samo fragmenti. (K.Buršić Matijašić 1998:54).
Keramika nađena na Monkodonji siromašna je ukrasima, najčešće su jedini ukrasi na istoj
ručke i slični plastični ukrasi. Ne postoji nikakva kultura kojoj bi takva keramika pripadala, pa
je za potrebe analiza i usporedbi keramičkih arheoloških nalaza s gradinskih naselja osmišljen
termin „gradinska/kašteljerska kultura“. (K.Buršić Matijašić 1998:55). Osim keramike, nađeni
su i životinjski ostatci koji su bili analizirani od strane zooarheologa da bi se dobila slika
gospodarstva i ekonomije srednjobrončane Monkodonje. Od metalnih nalaza, koji su nama, za
12 Prilog 12.13 Prilozi 13-16.
9
vrijeme trajanja brončanog doba važni, nađena je brončana sjekira i i vrh koplja14. Od ostalih
brončanih nalaza tu je pokoji nož koji je istrošen do kraja i naravno, nakit.
Usporedba Monkodonje s drugim gradinama srednjebrončanog doba u
Istri – Gradina na Brijunima i gradina Mordele
Kako ostale gradine srednjebrončanog doba nisu istražene kao što je Monkodonja,
govoriti možemo samo o površnim usporedbama.
Gradina Brijun je, kao i Monkodonja, smještena na povišenom prostoru iznad uvale
Verige, gdje predstavlja centralnu ulogu tog prostora. (K. Buršić-Matijašić 2007:125). Ta
gradina je okruglog oblika, okružena s tri koncentrična bedema, koji su vrlo dobro očuvani.
Zahvaljujući očuvanosti bedema, pretpostavlja se da je gradina obuhvaćala površinu od 70000
metara kvadratnih površine. Do tih izračuna doveli su rezultati mjerenja gornje terase, čija je
površina iznosila 80x90 metara, te mjerenje krajnjeg promjera gradine, koji iznosi 300 metara.
(K. Buršić-Matijašić 2007:125). Za razliku od bedema, nekropola je slabo očuvana. Očuvani
su samo djelovi koji su smješteni uz gradski bedem. (K. Buršić-Matijašić 2007:125).
Na gradini Brijun nalaze se tragovi života još iz eneolitika (K. Buršić-Matijašić 2007:594), te
se život kontinuirano nastavio sve do srednjeg i kasnog brončanog doba. (K. Buršić-Matijašić
2007:125).
Gradina Mordele također je gradina s 3 koncentrična bedema, kao što je i Monkodonja
i gradina Brijun. (K. Buršić-Matijašić 2007:594). Kako je ova gradina većim djelom uništena
radom kamenoloma (K. Buršić-Matijašić 2007:594), podaci kao što su visina i širina bedema,
te promjer i opseg gradine ne postoje. (K. Buršić-Matijašić 2007:289).
14 Prilog 17.
10
Zaključak
Zahvaljujući prikupljenom arheološkom materijalu i analizi istog, dobili smo uvid u
život i organizaciju složenog naselja kao što je gradina Monkodonja. Sama organizacija
društva, koja je ujedno oblikovala i podjelu gradine, ograđenost iste bedemima i kompleksnim
ulazima govori o tome da su imali određeni status u kompletnom društvu onog vremena.
Velike su šanse da su tako utvrdili naselje iz razloga što su imali neprijatelje i da su to načini
na koje su držali neprijatelje podalje od sebe da bi zadržali svoj status u okolici, čemu u
prilog ide ono malo pronađenog brončanog oružja.
Osim u organizaciji naselja i količini nađenog arheološkog materijala u određenim
slojevima, socijalnu podjelu društva možemo vidjeti i po načinima na koje su pokapali svoje
pokojnike i po njihovim grobnim prilozima. Držali su do svojih predaka i bilo im je važno da
njihovi pretci budu pokopani na način da se ih može i nakon smrti štovati.
Sam prijelaz iz ranog u srednje brončano doba pokazuje kako su ljudi napredovali u
svemu i kako im je jačala samosvijest, te su s obzirom na to i počeli koristiti mogućnosti koje
su im se pružale, što se vidi u njihovoj socijalnoj raslojenosti, u organizaciji naselja pa do
samog utjecaja na okolne gradine i naselja koje su smjestili u podređeni položaj.
Gradina Monkodonja od velikog je značaja za samu hrvatsku arheologiju i još nas je
jednom takvo značajno otkriće dovelo do toga da se i strani veliki stručnjaci i sami investitori
zainteresiraju za našu povijesnu baštinu i omoguće da se ovako nešto veliko obznani u nekom
širem okruženju.
Kako ostale gradine srednjeg brončanog doba nisu istražene kao što je Monkodonja,
ne može se govoriti o nekim većim usporedbama.
11
Prilozi
Prilog 1. Položaj Monkodonje naspram Rovinja na geografskoj karti Istre.
(Google Earth, http://maps.google.com/_11_1_2013)
12
Prilog 2. Položaj Monkodonje na slijepoj karti Istre. (K.Buršić Matijašić; Gradina
Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:12)
13
Prilog 3. Tablica s kronologijama (crveno označena datacija prema Reineckeu i Čoviću).
(K. Buršić-Matijašić, Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zavičajna naklada "Žakan
Juri" : Arheološki muzej Istre, 2007:605)
14
Prilog 4. Organizacija gradine da bude protourbano naselje.
(http://istra.lzmk.hr/userfiles/image/slike_istra/IE_1257.jpg/_11_1_2013)
Prilog 5. Podjela gradine na 4 djela. (Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada
Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto
Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej
Istre, 2009:19)
15
Prilog 6. Zapadna vrata kroz 4 faze nadogradnje i izmjene, prikaz labirintskog sustava. (B.
Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji
brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica
38/39:105)
16
Prilog 7. Pogled iz zraka na skupine grobnih humaka na Mušegu. (Monkodonja i Mušego:
izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina
Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbarić-Poropat ...
[et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009:50)
17
Prilog 8. Konstrukcija pogrebne kamene škrinje. (B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B.
Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na
Monkodonji. Histria archaeologica 38/39:99)
Prilog 9. Prikaz faza tumula prilikom nadograđivanja kod pokapanja novih individua.
(Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori
tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina
Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009:53)
18
Prilog 10. Grobni prilozi (jantarni i brončani nakit) iz grobnih humaka s Mušega.
(Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori
tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina
Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009:55)
Prilog 11. „Grob B“ s kostima novorođenčeta i mlade žene. ( B. Hänsel, D. Matošević, K.
Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja
i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39.:102)
19
Prilog 12. Monkodonja u ulozi centralnog naselja prikazana na geografskoj karti jugozapadne
Istre. (B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji
brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica
38/39.:88)
20
Prilog 13. Keramički ulomci s plastičnim ukrasima. (K.Buršić Matijašić, Gradina
Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:91)
21
Prilog 14. Ulomci ručki keramičkog posuđa kao jedan od rijetkih ukrasa istog. (K.Buršić
Matijašić, Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:58)
22
Prilog 15. Rekonstrukcija zdjele pomoću ostataka keramičkih ulomaka. (K.Buršić Matijašić,
Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:58)
Prilog 16. Jedna od malobrojnih očuvanih keramičkih zdjela na kojoj vidimo izostajanje
ukrasa. (K.Buršić Matijašić, Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, 1998:84)
23
Prilog 17. Brončana sjekira i vrh koplja nađeni na Monkodonji. (Monkodonja i Mušego:
izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina
Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbarić-Poropat ...
[et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009:28)
24
Popis priloga
Prilog 1. Google Earth, http://maps.google.com/_11_1_2013
Prilog 2. K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula, str.12
Prilog 3. K. Buršić-Matijašić 2007; Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zavičajna
naklada "Žakan Juri" : Arheološki muzej Istre, str.605
Prilog 4. http://istra.lzmk.hr/userfiles/image/slike_istra/IE_1257.jpg/_11_1_2013
Prilog 5. Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009.
/ [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi
Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009, str.19
Prilog 6. B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj
arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria
archaeologica 38/39., str.105.
Prilog 7. Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009.
/ [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi
Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009, str.50
Prilog 8. B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj
arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria
archaeologica 38/39., str.99.
Prilog 9. Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009.
/ [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi
Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009, str.53
Prilog 10. Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-
30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ;
prijevodi Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009, str.55
Prilog 11. B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj
arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria
archaeologica 38/39., str.102
Prilog 12. B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj
arheologiji brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria
archaeologica 38/39, str.88
Prilog 13. K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula,
str.91
25
Prilog 14. K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula,
str.58
Prilog 15. K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula,
str.58
Prilog 16. K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula,
str.84
Prilog 17. Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-
30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ;
prijevodi Marina Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009, str.28
26
Literatura
K.Buršić Matijašić 1998; Gradina Monkodonja, Arheološki muzej Istre, Pula.
K. Buršić Matijašić 2008; Gradinska naselja - Gradine Istre u vremenu i prostoru, Zagreb.
B. Hänsel, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Teržan 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji
brončanodobnog utvrđenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39, str.
81-122
K. Buršić-Matijašić 2007; Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zavičajna naklada
"Žakan Juri" : Arheološki muzej Istre.
.
K. Buršić-Matijašić 2001; Monkodonja: iznova otkrivena gradina = znova odkrito gradišče,
Pula : Arheološki muzej Istre.
K. Mihovilić 2006; Monkodonja, Nezakcij - prapovijest, Istarska županija // Stotinu hrvatskih
arheoloških nalazišta. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Monkodonja i Mušego: izložba: Zavičajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori
tekstova Kristina Mihovilić ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina
Barbarić-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheološki muzej Istre, 2009.
27