2
Morfologija krajišničkih pisama Osnovne osobine IMENICE Genitiv U sjeverozapadnoj Bosni, bihaćkoj i primorskoj oblastiu G mn. Čuva se stari nulti morfem, ili postoje nastavci za taj padež kao –ov i -ih, odnosno sinkretički nastavak L mn. Nulti morfem Sjeverozapadna Bosna do osam dan čekaćemo[1] šest lakat Klis dvanaeste groš Nastavak –ov Najproduktivniji u kliškoj oblasti u imenicama koje u sebi nose značenje čovjeka: namisnikov, knezov, junakov, siromahov, al ii imenice drugačijeg značenja: gradov, otokov, putov, volov. naših siromahov Najnoviji nastavak –ah za imenice prve vrste imaju uglavnom pisari sa zapadnohercegovačkog područja i iz primorske oblasti, a nastavak –a bilježi se u kancelarijama Bosanskog sandžaka s kraja 17. st. Bosanski sandžak: osam volovah Nastavak –ah >a (Bos. Sandžak, 17. st.): sto dukata Drvar: ovo pet misecih

Morfologija krajišničkih pisama, ukratko

Embed Size (px)

Citation preview

Morfologija krajišničkih pisama Osnovne osobine

IMENICE Genitiv U sjeverozapadnoj Bosni, bihaćkoj i primorskoj oblastiu G mn. Čuva se stari nulti morfem, ili postoje nastavci za taj padež kao –ov i -ih, odnosno sinkretički nastavak L mn. Nulti morfem Sjeverozapadna Bosna

● do osam dan čekaćemo[1]● šest lakat

Klis

● dvanaeste groš Nastavak –ov Najproduktivniji u kliškoj oblasti u imenicama koje u sebi nose značenje čovjeka: namisnikov, knezov, junakov, siromahov, al ii imenice drugačijeg značenja: gradov, otokov, putov, volov.

● naših siromahov Najnoviji nastavak –ah za imenice prve vrste imaju uglavnom pisari sa zapadnohercegovačkog područja i iz primorske oblasti, a nastavak –a bilježi se u kancelarijama Bosanskog sandžaka s kraja 17. st. Bosanski sandžak: osam volovah Nastavak –ah >a (Bos. Sandžak, 17. st.): sto dukata Drvar: ovo pet misecih

Za razliku od toga, istčnohercegoački pisari u G mn. imaju samo nulti nastavak, a uopće nemaju –ov u tom padežu, dok sinkretizam G i L ostvaruju samo imenice druge vrste i imenica ljudi. Dativ U dativu nalazimo isključivo stare nastavke –om, -em, odnosno –am.U Krčkom i Bihaćkom sandžaku te u sjeverozapadnoj Bosni:

● i sušnem olakšala dugovana Kliško područje:

● k svoim kućam● svhnem v ruke gospodarom

Na prostoru istočne Hercegovine D mn. ima nastavak –ima (druga polovina 17. st.):

● i ostalem begovima Lokativ Nalazimo nastavke –ih i –ah.Zapadni govori: ijeh, ih> -ih: hode po selih vašihIstočni govori: ijeh, ih> ijeh: u sedam musafeh[2] Od polovine 17. st. l mn. ima nastavak –ima: po brdima.U oba govora se u imenicama druge vrste zadržao nastavak –ah: vašiehь rukahь. Instrumental U instrumentalu mn. imenice prve vrste imaju stari nastavak –h: zaedno s beneci; imenice druge vrste nastavak –ami: beg s agami; imenice treće vrste –ma: s našim ludima. U I mn. u istočnohercegovačkim govorima, u drugoj polovini 17. st. vlada nastavak –ima: vašiem podložnicima, u imenicama druge vrste ostao je nastavak –i: svimi glavami. ZAMJENICE Od polovine 17. st. u D, L, i I mn. zamjenice imaju oblike nama, vama, a na nekadašnjem zapadnoštokavskom vladaju oblici nami i vami, oblik né za njih i oblici relativne zamjenice ki, ka, ke. GLAGOLI Na ovom prostoru bilježi se gubljenje imperfekta i upotreba aorista iz stilskih razloga.Krčki sandžak: kako razomnismo Literatura: Dr. sc. Lejla Nakaš, Jezik i grafija krajišničkih pisama, Slavistički komitet, Sarajevo, 2010. [1] Grafem e transliteriran je sa grafema Є koje se može transliterirati i kao a, e, je, j. Na svim mjestima gdje stoji e, taj grafem u tekstu sa kojeg je transliteriran izgleda kao navedeni.