1. UVOD:Metro, poznat u svijetu i kao U-Bahn ili Subway je masovno prijevozno sredstvo, koje pripada porodici eljeznica. Osnovna karakteristika je njezino djelomino ili preteno podzemno voeno prometovanje te prometovanje po tranicama.

Iako postoje slini sustavi, koji vie podpadaju pod kategoriju lake gradske eljeznice, ista podzemna eljeznica je karaktrisitina po tome, jer obino ima vlastitu trasu koja je neovisna o krianju sa cestovnim prometu, izbjegavajui krianja sa cestovnim prometom ili ih svodei na najmanju moguu mjeru, osobito u predgraima.

Kapacitet vozila i brzine prometovanja su redovito vee od vozila tramvaja i vozila lake gradske eljeznice. Takoer, tei se, zbog sigurnosti meusobnom sprijeavanje krianja raznih linija na istim kolosijecima, osim tamo, gdje je to financijski ili strukturno neizbjeno.

Procjenjuje se, kako tipina podzemna eljeznica moe u jednom satu prevesti 35.000 do 40.000 putnika u jednom smjeru.

Slika 1. Metro tunel

1

2. TEHNIKO-TEHNOLOKA OBILJEJA METRO SUSTAVAMoskovski metro (Moskovski metro imena V.I. Lenjina) je podzemna eljeznica s najveim brojem prevezenih putnika na svijetu. Poznat je po iznimno ukraenim stanicama napravljenim u bogatom socrealistikom stilu. Moskovski metro ukupno ima 298,2 km pruge, 12 linija i 182 stanica. Prosjenim radnim danom u metrou se preveze 8-9 milijuna putnika. Linije imaju tri oblika identifikacije - prema boji, broju i imenu. Obavjetenja u vlakovima linije navode po imenu dok se u uobiajenom govoru nazivaju po boji (osim pojedinih linija koje se razlikuju samo po nijansi). Veina linija prolazi zrano kroz centar grada osim Koljcevaje 5 (Krune) koja ima oblik prstena duine 20 km koji povezuje sve ostale linije. Na krunoj liniji putnici mogu razaznati pravac prema glasu spikera - muki u pravcu kazaljke na satu a enski u obrnutom. Na zranim linijama muki glas najavljuje stanice ka centru a enski ka stanicama izvan centra. Sustav je skoro u potpunosti izgraen pod zemljom, mada pojedine linije (1, 2, 4) prelaze rijeku preko mosta. Izuzetak je Filjovskaja 4 koja ima 7 nadzemnih stanica. Moskovski metro radi od 5:35 ujutro do 1:04 nou (vrijeme varira od stanice do stanice). Za vrijeme guve, vlakovi idu u intervalima od oko 90 sekundi na veini linija. Tokom dana intervali su 2-3.5 minuta,a nou 6-10 minuta. Zbog tako frekventnog prometa, ne postoji slubeni red vonje. Karte imaju odreen broj koritenja, a jednom ponitene vrijede sve do izlaska iz metro stanice, nezavisno od vremena i duine putovanja, kao i broja presijedanja. Mogu se nabaviti mjesene i godinje karte.

Slika 2. Jedna od ureenih Moskovskih stanica2

Slika 3. Socijalistiko ureenje Metroa

Slika 4. Metro obloen kamenom i mramorom

3

3. POVIJESNI RAZVOJ MOSKOVSKOG METROAPrva linija otvorena je 15. svibnja 1935. prema planovima Lazara Kaganovia, izmeu Sokoljnika i Parka Kulture sa granom prema Smoljenskoj koja je dostigla Kijevsku u travnju 1937. prelazei rijeku Moskvu preko mosta. Konstrukcija prvih stanica je bila bazirana na drugim podzemnim sustavima, s rijetkim konstruktivnim inovacijama. Kijevska stanica je bila prva koja je imala nacionalne motive. Dodatne dvije linije izgraene su do poetka Drugog svetskog rata. U oujku 1938. Arbatska linija je produena do Kurske stanice (danas je to Arbatsko-Pakrovskaja - tamno plava linija). U rujnu 1938. Gorkovsko-Zamoskvoreckaja linija je otvorena izmeu Sokola i Teatraljnaje. Dizajn stanica je pratio popularni art-decco stil, ali kroz socijalistike vizije. Takoer, dolo je do tehnikih unapreenja poelo se sa gradnjom na dubokim nivoima. Stanica Majakovskaja je izgraena u ovo vrijeme. etvrta faza izgradnje odloena je zbog poetka Drugog svjetskog rata. Dvije dionice su postale operativne - Teatraljnaja-Avtozavodskaja (3 stanice) i Kurskaja-Izmajlovskij Park (4 stanice). Ipak, izgraena je linija koja je prelazila rijeku Moskvu, ovaj put tunelom, a socijalistike motive na stanicama su zamijenili ratni motivi. Nakon rata poinje izgradnja etvrte faze koja je ukljuivala Krunu liniju i duboku dionicu Arbatsko-Parkovskaje linije od Trga Revolucije do Kijevskaje, i povrinsku dionicu do Prvomajskaje rane 1950. Vrhunac dizajna i dekoracije su evidentni na ovim stanicama. Kruna linija je prvo planirana ispod Batenskog Prstena (Sadovoje Koljco), krunog bulevara koji se nalazi na granici Moskve 16. stoljea. Prvi dio linije izmeu Parka Kulture i Kurskaje (1950.) nalazi se ispod ovog bulevara. Meutim kasniji planovi su izmjenjeni tako da sjeverni dijelovi linije idu na oko 1-1,5 km od prstena, ime je obuhvaeno 7 od 9 eljeznikih terminala. Slijedei dio Krune linije otvoren je 1952. godine (Kurskaja Belorusskaja). Kruna linija je zavrena 1954. godine. Prema urbanoj legendi ideja o krunoj liniji dola je prilikom predstavljanja ideje o metrou Staljinu. Nakon to su ga projektanti upitali da li je zadovoljan planom on je na sredinu mape stavio alicu kave i otiao. Na tom mjestu ostala je mrlja u obliku alice. Oni su u tom trenutku to shvatili kao znak od genija i prionuli na izgradnju krune linije. Ova pria se naravno moe pripisati Staljinovom kultu linosti, no ipak kruna linija je na svim kartama metroa obojena smeom bojom.

4

Razlog za izgradnju duboke dionice Arbatskaje linije bio je poetak Hladnog rata. Stanice su veoma duboke i planirane su kao sklonite u sluaju atomskog napada. Nakon zavretka izgradnje 1953. stare linije su bile zatvorene a potom 1958. ponovo otvorene kao dio nove linije - Filjovskaje. U daljnjem razvoju metroa izraz "faza" vie nije koriten iako se period izgradnje izmeu 1957. i 1958. ponekad naziva petom fazom.

Do 1955. godine moskovski metro je nosio ime Lazara Kaganovia. Jednog od Staljinovih bliskih suradnika i kljunoj osobi za izvoenje radova. Kasnije je preimenovana u V. I. Lenjinove Moskovske eljeznice.

5

4. STANICE MOSKOVSKOG METROA

Stanica predstavlja mjesta gdje putnik ili skupina putnika eka prijevozno sredstvo u cilju transporta na neku drugu lokaciju. U ovom sluaju u pitanju su stanice podzemne eljeznice. Moskovski metro trenutno sadri 182 stanice, od kojih je 70 na dubokoj razini, a 87 su plie. Od dubokih, 53 imaju pilone, 16 stubove, a jedna je nadsvoena jedinstvenim lukom (lenjingradska tehnologija). Od pliih stanica, 65 su sa pilonima (vei dio njih neslavni dizajn sorokonoka), 19 sa jednim lukom (krakovska tehnologija). Postoji jo 10 povrinskih stanica i 4 iznad zemlje. Stanica Vorobjovy Gory se nalazi na mostu. Postoje jo 3 metromosta. Tokom kasnih pedesetih, arhitektonska ekstravagancija novih metro stanica znaajno je opala i dekoracije na nekim stanicama (Aleksevskaja)su primjetno pojednostavljene u odnosu na originalne planove. To je raeno po nareenjima Nikite Hruova, koji je favorizirao svedene dekoratvne motive. Razvijen je tipski plan, koji je ubrzo postao poznat pod nazivom Sorokonoka. Primjenjen je na sve nove stanice, tako da izgledaju gotovo identino - razlikuju se jedino po boji mramora i keramikih ploica. Tek sredinom sedamdesetih godina prolog stoljea ekstravaganca se povratila i originalnost je ponovo postala popularna.

Slika 5. Moderna stanica

6

Slika 6. Najljepa Kijevska stanica

7

5. LINIJE MOSKOVSKOG METROA

# 1 Sokolnieskaja (ruski 2 Zamoskvoreckaja (ruski 3 Arbatsko-Pokrovskaja (ruski 4 Filjovskaja (ruski 5 Koljcevaja (ruski 6 Kalusko-Riskaja (ruski 7

Ime

Otvorena Duina Stanice 1935 1938 1938 1958* 1950 26.2 km 36.9 km 44.3 km 14.9 km 19.4 km 37.8 km 35.9 km 13.1 km 41.2 km 21.2 km 3.3 km 5.5 km 298.2 km 19 20 21 13 12 24 19 7 25 14 3 5 182

-

1958 1966 1979 1983 1995 1995 2003 Ukupno:

Tagansko-Krasnopresnjenskaja (ruski

8 Kalininskaja (ruski 9 Serpuhovsko-Timirjazevskaja (ruski 10 Ljublinsko-Dmitrovskaja (ruski 11 Kahovskaja (ruski L1 Butovskaja (ruski

Planira se proirivanje sustava dodatnim linijama lakog metroa poput Butovskaje linije. Slijedea linija koja e biti otvorena je Solncevskaja. U Moskvi takoer postoji i jedna linija Monoraila. Trenutno je u test-fazi i prometuje samo 12 puta dnevno. Karte kotaju 4 puta vie nego obine metro karte.

8

Slika 7. Shema metroa u odnosu na grad

9

6. VOZILA MOSKOVSKOG METROA

Vozila koja se koriste u moskovskom metrou su redovito veeg kapaciteta, ponekad se i dva motorna vlaka spajaju u jedan dupli, ili ak trodupli vlak. irina stanica odgovara duini vlaka, ili se koriste posebni sustavi, koji blokiraju vrata, koja ne stanu na platformu kolosijeka i usmjeravaju putnike do slobodnih vrata. Kada se koriste sustavi odvojene trase za svaku liniju ili preteno odvojene, koje se nigdje u normalnom pogonu ne kriaju, prosjene brzine koje se postiu doseu i do 100 km/h, pa ak i 120 km/h. Za razliku od lake gradske eljeznice, koja imaju tipinu prosjenu brzinu od oko 50 km/h 80 km/h. U Moskvi su se pokuala izbjegavat krianja. Tako da su se signali i skretnice svele na minimum, to je dovelo do vee sigurnosti i fleksibilnosti u sluaju problema u prometu, tj. Linije ne utjeu jedna na drugu. Sustavi mogu imati i djelomino voenje na istoj trasi s tramvajima ili lakom gradskom eljeznicom u razini, u kojem sluaju se realizira razliita irina kolosijeka pomou vie od 2 ine (obino 3), ukoliko su sustavi razliitih irina kolosijeka.

10

Slika 8. Podzemna eljeznica

Slika 9. Unutarnje ureenje jednog od vagona

11

7. ZAKLJUAK

Moskovska podzemna eljeznica zasigurno je najljepa podzemna eljeznica na svijetu. Sa duinom od skoro 300 kilometara svrstava se i u jednu od najprometnijih podzemnica. Prosjenim radnim danom preveze izmeu 8 do 9 milijuna putnika, to je gotovo 450 000 putnika po jednom satu. Prva linija otvorena je 15. svibnja 1935. prema planovima Lazara Kaganovia, izmeu Sokoljnika i Parka Kulture sa granom prema Smoljenskoj koja je dostigla Kijevsku u travnju 1937. prelazei rijeku Moskvu preko mosta. Do 1955. godine moskovski metro je nosio ime Lazara Kaganovia. Jednog od Staljinovih bliskih suradnika i kljunoj osobi za izvoenje radova. Kasnije je preimenovana u V. I. Lenjinove Moskovske eljeznice. Moskovski metro ima iroku prugu, 1524 mm, kao i regularne pruge ruske eljeznice. Prosjena razdaljina izmeu stanica je ak 1,8 km. Najkraa je 585 m izmeu stanice Aleksandrovskij Sad i stanice Arbatskaja a najdua je 3,5 km. Velika razdaljina ima utjecaj i na visoku prosjenu brzinu od 42 km/h.

12

LITERATURAInternet: www.wikipedija.org/wiki/moskovski_metro www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/9071-moskovski-metro/ http://www.puturist.com/ideje-za-putovanja/kategorije/1/vijest/2235.aspx

13