122

MOSTOVI PREDAVANJE 1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bet.m.

Citation preview

Slide 1

Most je dug 140 m, a stub se uzdie 57 m iznad tla. 12 kablova nosi saobraajnu platformu, dok je jo 24 privreno za kontrategove.Evo kako je izgradnja mostova tekla kroz istorijuPrvi most preko Save je bio onaj koji je istoriar Zosim (5. vek) pominjao u napisima o Singidunumu.

Dvadesetog dana avgusta 1884. godine otvoren je 462 metra dugi i 7.200 tona teak elezniki most, koji je premostio Savu oslonjen na est kamenih stubova.

. 1882. . "Societe de fives lille" , .Dananji stari elezniki most izgraen je po zavretku Drugog svetskog rata, u okviru ratne reparacije i bio je jedini beogradski elezniki most preko Save sve do izgradnje Novog eleznikog mosta, 1979. godine. Dugaak je 350, a visok 13 metara. Preko njega saobraaju vozovi izmeu Srema i beogradske Glavne eleznike stanice. Most je poslednji put rekonstruisan 1986. godine, uz manje popravke 1995. i 1996. godine

Idejno reenje mosta dala jeslovenakafirma Ponting, pobedivi na konkursu odranom2004. godine, u konkurenciji 11 preduzea. Projektanti mosta su konstruktor Viktor Markelj i arhitekta Peter Gabrijeli. Prema usvojenom reenju, most preko Ade Ciganlije jemost sa kosim zategama. Duina 929metara, est kolovoznih traka, dve staze za peake i dvakolosekanamenjena buduemlakom metrou. irina mosta je 45 metara i jedanpilon, u obliku igle, visine oko 200 metara sa kojeg e se pruati zatege koje dre deo gredne konstrukcije preko Save. Duina glavnog raspona 376 metara.

1942. , .Most kralja Aleksandra Karaorevia je premostio Savu oslonjen na dva armirano-betonska stuba, dok su elina uad drala celokupnu konstrukciju.

Delimino je sruen tokom Hitlerovog bombardovanja 1941. godine, a potpuno uniten u amerikom bombardovanju Beograda 1944. godine.

. 1956 - 1961. . " " 2. . : : , , . .

MOSTKRALJA PETRA KARAOREVIA-MOST CRVENE ARMIJE -PANEVAKI MOST

DUNAVSKA UPRIJA - PANEVAKI MOST DANAS

STARI SAVSKI MOST - STARI TRAMVAJSKI MOST Most koji spaja Autobusku stanicu i Staro Sajmite izgradili su Nemci u Drugom svetskom ratu (1942), nameravajui da ga postave na Tisi kod ablja. Most je obnavljan od 1964. do 1969. godine. Stubove, od oko 40 ipova od hrastovine, duine deset, a prenika oko 30 santimetara su postavili Danci. Oko ipova su pobijene eline ipke Larsen talpe, a izmeu ipova je uliven beton.

"", , 1966. 1970. . , . .MOST GAZELAGazela je najprometniji beogradski most iznad reke Save. Dnevno preko njega pree vie od 165.000 vozila iako je most projektovan za oko 40.000.

Graen je od 1966. do 1970. kao deo gradskog autoputa i autoputa Bratstvo i jedinstvo koji je trebalo da povee ondanje republike SFRJ - Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju.

, , . . , .. . 1967. 1970. , "" .

. 1928. 2. . , 1945. , 1999. , 2000. .

, 1981. . .NAJLEPSI MOSTOVI EVROPE

Most Mijo (Le Viaduc de Millau), FrancuskaVijadukt Mijo protee se preko doline reke Tarn u junoj Francuskoj. To je najvii automobilski most na svetu (krai je od Empajer Stejt Bildinga samo 38 metara). Most je za saobraaj otovren pre najavljenog roka, 2004. godine. Tokom konstrukcije mosta Mijo, postavljena su jo tri rekorda: najvii stubovi na svetu, najvii jarbol (87 m/285 ft) i najvia svetska drumska paluba.2. Rialto most (Ponte di Rialto), Venecija, ItalijaMost Rialto je najstariji most preko Velikog kanala (od etiri mogua) Postojei most zavren je 1591. godine.

Neverovatno podsea na nekadanji drveni most koji je zamenio. Sa obe strane mosta nalazi se mnotvo prodavnica.

Karlov most (Karlv most) Prag, Republika ekaOriginalno znan kao Kameni ili Praki most. Konstrukcija mosta zapoela je 1357. godine. Na obe strane mosta nalazi se toranj, ali moe se popeti samo na onaj na Maloj Strani.

4. Tauerbrid (Tower Bridge), London, EngleskaTauerbrid je pokretni most preko reke Temze. Njegova izgradnja zapoeta je 1886. godine i trajala je osam godina. Ukupne duine 244 m sa dve kule, svaka visoka 65 m. Razdaljina izmeu kula je 61 m i taj centralni deo se sastoji iz dva pokretna segmenta od kojih se svaki podie ka gore do ugla od 83 stepena i potrebno je jedan minut da se most potpuno podigne.

5. Lanani most , Budimpeta, MaarskaSeenjijev lanani most ,predstavlja prvu konekciju izmeu dva dela maarske prestonice: Budima i Pete. Most je dugaak 375 metara, a otvoren je 1849. godine. Tokom Drugog svetskog rata 1945. godine, Nemci su unitili most, ali je on u svom originalnom stilu ponovo izgraen samo nekoliko godina kasnije.

Most Vekio (Ponte Vecchio), Firenca, ItalijaMost Vekio (u prevodu Stari most) protee se preko reke Arno u Firenci, a poznat je po nizu prodavnica koje se nalaze du njega Sagraen 1354. godine . Tokom Drugog svetskog rata je ovo bio jedini most koji je opstao tokom povlaenja Nemake vojske.

7. Novi most (Pont Neuf), Pariz, FrancuskaUprkos svom imenu, Novi most je najstariji (koji i dalje stoji) most preko reke Sene u Parizu. Poevi od 1550. godine, znalo se da je potreban novi most da smanji preoptereenost mosta Notr-Dam, ali temelji za pristanita izgraeni su tek 1578. godine. Dugo vremena je Novi most bio najiri most u Parizu.

Stari most, Mostar, Bosna i HercegovinaProteui se preko reke Neretve, Stari most spaja dve strane grada Mostara. Trideset metara visok most zatien je kulama sa obe strane. Izgradnju mosta naruio je Sulejman Velianstveni davne 1557. godine i ona je trajala devet godina. Delo je turskog arhitekte Hajrudina, ali, naalost, ne zna se mnogo o periodu izgradnje mosta. Danas je Stari most simbol Mostara i cele Hercegovine.

Kapelanski most (Kapellbrcke, Chapel bridge), Lucern, vajcarskaOvo je najstariji drveni most u Evropi i protee se preko reke Rojs u vajcarskom gradu Lucernu. Most je konstruisan 1333. godine i dizajniran tako da zatiti grad od napada. Veina mosta - zajedno sa slikama unutar - unitena je u poaru 1993. godine, ali je on brzo obnovljen. Desno od mosta nalazi se toranj za vodu koji je sluio u razne svrhe - kao soba za muenje, zatvor, trezor i osmatranica.

Most Anghel Saligny, erna Voda, RumunijaProtee se preko reka Dunav i Borcea, Anghel Saligny most izgraen je izmeu 1890. i 1895. godine. U vreme zavretka izgradnje, bio je najdui most u Evropi i trei najdui u svetu. Ukupna duina mosta je 4037 metara i uzdie se 30 metara iznad vode, dozvoljavajui visokim bordovima da prolaze ispod. Most se ne koristi toliko jer je zamenjen novim mostom koji je pored njega izgraen 1987. godine.

Most uzdaha (Ponte dei Sospiri), Venecija, ItalijaPopularni Most uzdaha protee se preko reke Palaco, i spajao je stari zatvor sa sobom za ispitivanje u Dudevoj palati. Zatvoreni most je u potpunosti napravljen od krenjeka. Sagraen je izmeu 1600. i 1603. godine. Legenda takoe kae da su parovi osueni na venu ljubav ako se poljube ispod mosta u zalazak sunca (u gondolama naravno).

Erasmus most (Erasmusbrug), Roterdam, HolandijaProteui se preko reke Novi Mas , most Erasmus je prelepi most sa kosim zategama. Zavren je 1996. godine, 808 metara je dugaak i dobio je nadimak Labud

NAJLEPSI MOSTOVI SVETA Khaju Bridge , Iran

Westminster Bridge, UK

Brooklyn Bridge, SAD

Henderson Waves, Singapur

Juscelino Kubitschek Bridge, Brazil

Golden Gate Bridge, SAD

Sydney Harbour Bridge, ustralija

Nanpu Bridge, ina

San-Francisco-Oakland Bay Bridge, SAD

Bosphorus Bridge, urska

Vasco da Gama Bridge, Portugal