mrsic

903

G. Mri: Propisane kazne u Kaznenom zakonu i njihov izbor u sudskoj praksi...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 2/2004, str. 903-921.

UDK 343.24(497.5)(094.9)Primljeno 1. listopada 2004.

Struni lanak

Mr. sc. Gordana Mri*

PROPISANE KAZNE U KAZNENOM ZAKONUI NJIHOV IZBOR U SUDSKOJ PRAKSI

U REPUBLICI HRVATSKOJ

(Rezultati jednog istraivanja)

U radu je prikazan odnos propisanih i izreenih kazni u presudamaupanijskih sudova Republike Hrvatske, o kojima je u povodu albiodluivao Vrhovni sud Republike Hrvatske od 1998. do 2001. godine.Naime, 100 obraenih presuda prikazanih u tablici daje podatke o osue-nim osobama po kaznenim djelima, spolu, dobi, obiteljskom stanju, zani-manju i strunoj spremi, prijanjoj osuivanosti, vremenu poinjenjadjela te o izreenim kaznama s datumom donoenja prvostupanjske idrugostupanjske presude. U istraivanju je glavna pozornost usmjerenana dio koji se odnosi na propisivanje kazni za kaznena djela u odgova-rajuem zakonu i na izricanje kazni na temelju tog zakona odnosno naproblem kanjavanja o kojem se u literaturi najee raspravlja kao oodnosu zakonske i sudske politike kanjavanja.

Statistiki podaci o sudskom izboru kazne nedvojbeno upuuju nazakljuak da se taj izbor moe smatrati odluivanjem u kojem preteniutjecaj ima ne toliko propisana kazna za poinjeno djelo, koliko indi-vidualizacija kazne u konkretnom sluaju prema konkretnom poiniteljui kojim bi se trebala ostvariti svrha kanjavanja upravo u tom sluaju. Uizboru kazne na temelju objektivnih, objektivno-subjektivnih olakotnih iotegotnih okolnosti, okvirno propisana kazna u zakonu u svakom sekonkretnom sluaju oblikuje kao kazna koja je primjerena i kojom sepostie svrha kanjavanja.

Pored statistikih podataka izraenih u tablici za ilustraciju zakljuakaod cjelovitog istraivanja i detaljne analize izdvojeno je nekoliko primjerau kojim su razmotrene i opisane neke okolnosti zbog kojih je sud izrekaoupravo izabrane kazne bilo unutar propisanog okvira, bilo ublaavanjem.

Temeljni i sredinji problem u istraivanju kojim se bavim odnosi se nakanjavanje poinitelja kaznenih djela u naoj dravi. U tom nastojanju glavnapozornost usmjerena je na onaj dio problema kanjavanja koji se odnosi napropisivanje kazni za kaznena djela u odgovarajuem zakonu i na izricanje

* Mr. sc. Gordana Mri, zamjenica opinskog dravnog odvjetnika, Zagreb

904


kazni na temelju tog zakona. Taj dio problema kanjavanja u literaturi se najeerazmatra kao odnos zakonske i sudske politike kanjavanja. Nastojimustanoviti u kojoj se mjeri podudaraju propisane i izreene kazne za pojedinakaznena djela obuhvaena ovim istraivanjem odnosno utjecaj promjene zakonana kaznenu politiku.

U suvremenim zakonima, u koji se ubraja i hrvatski Kazneni zakon, kaznese za pojedina kaznena djela propisuju kao relativno odreene, tj. u rasponimaod najmanje do najvee mjere, a sudovi, osuujui poinitelja, mogu izabratineku od propisanih mjera kazne za kazneno djelo koje je poinio. Opravdanose smatra da je u svakom konkretnom sluaju izricanja minimalne (najmanjeposebne mjere) kazne i pribliavanja minimumu rije o blaoj osudi, a u sluajuizricanja maksimalne kazne (najvee posebne mjere), ili pribliavanja maksi-mumu, rije o strooj osudi. Hoe li odreeni poinitelj biti blae ili stroekanjen ovisi o brojnim okolnostima koje se u zakonu openito ili konkretnijeopisuju kao olakotne i otegotne okolnosti, a koje je sud duan uzeti u obzir priizboru mjere, a nerijetko i vrste kazne ako su dvije ili vie vrsta kazni alternativnou zakonu propisane za poinjeno kazneno djelo. Ako se sud pridrava pravilao tim okolnostima kako ih propisuje zakon, svaka izabrana mjera i vrsta kazneu suglasju je s propisanom kaznom za odreeno kazneno djelo, pa su, prematome, i kaznena politika zakonodavca ili zakonska kaznena politika i kaznenapolitika sudova ili sudska kaznena politika, takoer u suglasju. ini se daproblem ne postoji, ili da nema razloga za problematiziranje tog pitanja. Ipak,opetovano se uestalo i kontinuirano o tome raspravlja, polazei od konstatacijau javnosti i na temelju statistikih podataka da sudska kaznena politika odudaraod zakonske kaznene politike, da je ne slijedi dovoljno ili u cijelosti i sl., pritome se smatra da je takva sudska politika kanjavanja u pravilu blaa od za-konske kaznene politike, odnosno uope preblaga u usporedbi sa zakonskompolitikom kanjavanja.

Statistiki podaci o sudskom izboru kazne nedvojbeno upuuju na zakljuakda se taj izbor, iako se temelji na zakonom propisanim kaznama, moe smatratiodluivanjem u kojem, opravdano, preteni utjecaj ima ne toliko propisanakazna za poinjeno kazneno djelo, koliko individualizacija kazne u konkretnomsluaju, prema konkretnom poinitelju. Time se na temelju objektivnih,subjektivnih i subjektivno-objektivnih olakotnih i otegotnih okolnosti opa,okvirno propisana kazna za sve sluajeve poinjenja odreenog kaznenog djelaza koje je takva kazna propisana u zakonu, u svakom konkretnom sluajuoblikuje kao kazna koja je primjerena i koja odgovara svrsi kanjavanja upravoza taj sluaj. Time apstraktna norma o kazni postaje konkretna i tako sekomplementira volja zakonodavca o represiji za neko kanjivo ponaanje iovlast sudbene vlasti da tu volju realizira kao primijenjenu represiju za svakipojedini sluaj.

U povijesti kanjavanja uoava se ne samo trajnost opisanog problemaopenito ve i stalni i ustrajni trend ublaavanja represije prema poiniteljima

905


kaznenih djela. Pri tome se kao sredinje pitanje obrauje svrha kanjavanja.Tu temu ne treba zanemariti ni pri ovom istraivanju i komentaru o njegovimrezultatima Jer, istini za volju, treba rei da zakonska i sudska politika kanja-vanja moraju imati svoju svrhu, svoj predvidivi cilj i, tovie, trebalo bi oekivatida taj cilj bude isti i kada se kazne propisuju, kada se izriu i izvravaju.

Radi se o istraivanju odnosa propisanih i izreenih kazni u 100 presudaupanijskih sudova o kojima je u povodu albi Vrhovni sud Republike Hrvatskeodluivao od 1998. do 2001. Podaci o predmetima vide se iz naredne tablice.Tablica prikazuje podatke o osuenim osobama po kaznenim djelima, spolu,dobi, obiteljskom stanju, zanimanju i strunoj spremi, prijanjoj osuivanosti,vremenu poinjenja djela te o izreenim kaznama (u prvom i drugom stupnju),s datumom donoenja prvostupanjske i drugostupanjske presude

906


Bro

j

B

roj

upa

nijs

ki

Kaz

neno

Spol

Dob

Obi

teljs

koZa

nim

anje

,Pr

ijan

jaK

azna

I.K

azna

II.

Vrij

eme

Dat

umD

atum

s

pisa

su

d

dj

elo

stan

jest

run

aos

uiv

a-po

inj

enja

pres

ude

pres

ude

spre

ma

nost

kazn

enog

I. st

upnj

aII

. stu

pnja

djel

a

1IK

-64

8/98

Gos

pi

l.9

0. K

ZM

40o

enje

n, tr

oje

djec

eV.

r.,

umsk

ine

osu

ivan

2 g.

potv

ren

a25

. V. 1

998.

28. I

X. 1

998.

6. X

. 199

9.ra

dnik

, drv

osje

a

2IK

-65

0/98

Kop

rivni

ca90

.M

49o

enje

n, d

voje

dje

ce

VII

I. r.,

neos

uiv

an10

g.

12 g

.10

. IV.

199

8.7.

X. 1

998.

4. II

. 199

9.

zem

ljora

dnik

3IK

-45

3/98

Poe

ga90

M46

razv

eden

, jed

no d

ijete

ra

dnik

laki

rer,

osu

ivan

1 g.

6 m

jese

cipo

tvr

ena

6. II

. 199

8.1.

VII

. 199

8.4.

XI.

1998

.

nez

apos

len

4IK

-66

1/98

Poe

ga90

M27

neo

enje

nSS

S, tr

gova

ka

k.,

neos

uiv

an8

g.po

tvr

ena

1. I.

199

8.30

. VI.

1998

.25

. V. 1

999.

umiro

vlje

nik

5IK

-71

9/99

Bje

lova

r90

.M

60o

enje

nIV

. r. o

.,ne

osu

ivan

1 go

dina

i 6

potv

ren

a2.

VII

I. 19

98.

19. V

II. 1

999.

30. I

. 200

1.um

irovl

jeni

km

jese

ci +

sigu

rn.

mje

ra

l. 76

. KZ

6IK

-50

6/99

Sisa

k90

.M

38 iz

vanb

ran

a za

jed-

bez

kol

e,os

uiv

an9

godi

napo

tvr

ena

2. X

I. 19

98.

12. V

. 199

9.12

. X. 1

999.

nic

a, tr

oje

djec

ene

zapo

slen

7IK

-52

0/99

Zada

r90

.M

29ne

oen

jen

VII

I. r.,

osu

ivan

15 g

odin

a20

g.

29. V

III.

1998

.6.

V. 1

999.

9. X

II. 1

999.

neza

posl

enob

vezn

a si

gur-

mje

ra li

je-

enj

a od

ovis

nost

i

8IK

-45

9/99

Vara

din

90.

M38

oen

jen,

et

vero

SS

S, ru

dars

ka

kola

,os

uiv

an6

godi

na8

g.29

. XII

. 199

8.16

. IV.

199

9.18

. XI.

1999

.dj

ece

zapo

slen

9IK

-50

9/99

Split

90.

M44

oe

njen

, tro

je d

jece

poljo

priv

redn

ik,

neos

uiv

n2

g. s

igur

n.po

tvr

ena

26. X

. 199

8.20

. IV.

199

9.27

. X. 1

999.

VII

I. r.,

mje

ra li

jee

nja

od a

lkoh

ola

10IK

-31

1/99

Bje

lova

r90

.M

33ne

oen

jen

VII

I. r.

osu

ivan

1 g.

sig

urn.

potv

ren

a17

. VII

I.199

8.23

. III

. 199

9.3.

VI.

1999

.gr

a. r

adni

km

jera

obv

ez.

lije

enja

od

ovis

nost

i od

alko

hola

907


11IK

-32

9/99

Bje

lova

r90

.M

64o

enje

npo

ljopr

ivre

dnik

,ne

osu

ivan

7 g.

3 m

jese

capo

tvr

ena

25. I

X. 1

998.

24. I

II. 1

999.

12.II

I.200

0.be

z k

ole

12IK

-63

9/99

Zagr

eb90

.M

42ud

ovac

, dvo

je d

jece

knjig

ove

ane

osu

ivan

12 g

odin

apo

tvr

ena

6. IX

. 199

8.5.

V. 1

999.

12. I

. 200

0.

13IK

-68

8/00

ak

ovec

90.

M43

razv

eden

, jed

no b

rava

r, V

III.

r.,ne

osu

ivan

10 g

odin

apo

tvr

ena

31. V

III.

1998

.15

. II.

1999

.23

. VIII

. 200

0.di

jete

neza

posl

en

14IK

-41

2/00

Kop

rivni

ca90

.M

27ne

oen

jen,

jedn

oSS

S, b

rava

r,ne

osu

ivan

(uvj

etna

)3

mje

seca

10. V

. 199

9.12

. IV.

200

0.14

. II.

2001

.di

jete

neza

posl

en3

mje

seca

na

rok

kun

je o

d1

godi

ne

15IK

-26

4/00

Osi

jek

90.

M40

razv

eden

, jed

no d

ijete

SSS,

sto

lar,

osu

ivan

2 g.

i 6

mje

seci

3 g. i

6 mjes

.28

. X.1

999.

14. I

I. 20

00.

5. X

II. 2

000.

neza

posl

en

16IK

-23

3/00

Osi

jek

90.

M39

neo

enje

nV.

r.,

osu

ivan

5 g.

sig

urn.

potv

ren

a30

. XII

. 199

9.23

. II.

2000

.22

. VIII

. 200

0.ne

zapo

slen

mje

ra iz

l. 7

6. K

Z

17IK

-28

4/00

Dub

rovn

ik90

.M

34ne

oen

jen

SSS,

ugo

stite

lj,os

uiv

an12

god

ina

potv

ren

a6.

XI.

1999

.22

. III

. 200

0.20

. VI.

2000

.za

posl

en

18IK

-12

5/00

Sisa

k90

.M

50ra

zved

en, d

voje

dje

ceV

III.

r.os

uiv

an14

. g.

potv

ren

a5.

VII

I. 19

99.

19. I

. 200

0.6.

IV. 2

000.

sigu

rn. m

jera

(l.

76. K

Z)

19IK

-30

7/00

Zada

r90

.M

35ne

oen

jen

SSS,

toka

r,os

uiv

an8

g.,

sigu

rn.

potv

ren

a17

. XII

. 199

9.22

. III

. 200

0.8.

VI.

2000

.ne

zapo

slen

mje

ra li

jee

nja

od o

visn

osti

od a

lkoh

ola

20IK

-31

0/00

Vuk

ovar

90.

M44

oen

jen,

3 d

jece

V. r.

,ne

osu

ivan

5 go

dina

potv

ren

a17

. V. 1

999.

9. II

I. 20

00.

27. V

I. 20

00.

umiro

vlje

nik

21IK

-33

2/00

SL. B

rod

90.

M59

oen

jen

umiro

vlje

nik

neos

uiv

an6

g. i

6 m

jese

ci9

godi

na27

. X. 1

999.

22. I

II. 2

000.

26. V

II. 2

000.

sigu

rnos

na m

jera

lije

enja

od

ovis

nost

i (al

koho

l)

22IK

-34

4/00

Zagr

eb90

.M

40ra

zved

en, j

edno

dije

teSS

S, p

rom

etni

neos

uiv

an3

g. +

sig

urn.

potv

ren

a19

. III

. 199

9.23

. III

. 200

0.24

. X. 2

000.

tehn

., ne

zapo

slen

mje

ra li

je.

od o

visn

osti

(alk

ohol

)

908


23

IK-

354/

00Zl

atar

90.

M46

razv

eden

, dvo

je d

jece

tesa

r, za

posl

enne

os.

2 g.

+ si

gurn

.po

tvr

ena

13. V

II. 1

999.

9. II

. 200

0.29

. VI.

2000

.m

jera

iz

l. 76

.K

Z (a

lkoh

ol)

24

IK-

362/

00O

sije

k90

.

22ne

udan

a, tr

oje

djec

eV

III.

r.os

uiv

ana

6 g.

+ si

gurn

.po

tvr

ena

10. V

. 199

6.23

. III

. 200

0.16

. VIII

. 200

0.m

jera

lije

enj

aod

alk

ohol

a

25IK

-38

3/00

Sl. B

rod

90.

M22

neo

enje

nV

III.

r.,os

uiv

an14

g. +

sig

urn.

potv

ren

a12

. VI.

1999

.4.

IV. 2

000.

2. V

III.

2000

.ne

zapo

slen

mje

ra li

jee

nja

od a

lkoh

ola

(l.

76. K

Z)

26

IK-

146/

00O

sije

k90

.M

37ne

oen

jen

VII

I. r.,

osu

ivan

10 g

odin

apo

tvr

ena

12. X

I. 19

99.

28. X

II. 1

999.

31. V

. 200

0.po

ljodj

elac

27

IK-

108/

00Za

dar

90.

M38

oen

jen,

jedn

o di

jete

SSS,

kuh

ar,

osu

ivan

5 g.

+ si

gurn

. 7

g. i

6 m

j.29

. XI.

1998

.11

. I. 2

000.

31. V

. 200

0.ne

zapo

slen

mje

ra iz

l.

76.

KZ

- alk

ohol

28

IK-

685/

00K

opriv

nica

90.

M48

neo

enje

nV

I. r.,

neos

uiv

an10

god

ina

potv

ren

a13

. XII

. 199

9.9.

VI.

2000

.12

.XII

. 200

0.po

ljopr

ivre

dnik

i sig

ur. m

j.l

. 76.

KZ

29IK

-73

7/00

Bje

lova

r90

.M

30ne

oen

jen

SSS,

um

irovl

jeni

kos

uiv

an7

g. +

sigu

rn.

9 g.

25. V

. 200

0.4.

X. 2

000.

17. I

. 200

1.m

jera i

z l.

76. K

Z

30IK

-68

0/00

Zlat

ar90

.M

64m

ajka

2 p

unol

jetn

aum

irovl

jeni

ca,

neos

uiv

an5

g. i

6 m

jese

cipo

tvr

ena

24. V

II. 1

999.

22. V

. 200

0.1.

II. 2

001.

sina

IV. r

.

31IK

-42

3/00

Osi

jek

90.

M41

oen

jen,

jedn

o di

jete

SSS,

ele

ktro

mon

t.ne

osu

ivan

3 go

dine

4 g.

28. V

III.

1991

.28

. IV.

200

0.23

. VIII

. 200

0.

32IK

-48

5/00

Sl. B

rod

90.

M50

rast

avlje

n, tr

oje

djec

eV

III.

r.,os

uiv

an7

godi

napo

tvr

ena

8. I.

200

0.25

. V. 2

000.

24. I

. 200

1.zi

dar,

neza

posl

en

33IK

-48

8/00

Vuk

ovar

90.

M34

rast

avlje

n, d

voje

dje

ceo.

ko

la, z

apos

len

neos

uiv

an13

god

ina

15 g

.16

. V. 1

999.

29. I

I. 20

00.

3. X

. 200

0.

34IK

-47

6/00

Zlat

ar90

.M

26ne

oen

jen

SSS,

stro

jars

kine

osu

ivan

7 g.

+ si

gurn

.po

tvr

ena

17. X

II. 1

998.

3. X

I. 19

99.

23. X

I. 20

00.

tehn

., za

posl

enm

jera

lije

enj

aod

alk

ohol

izm

a

35IK

-51

6/00

ak

ovec

90.

M31

neo

enje

nSS

S, b

rava

r,os

uiv

an12

g .+

sigu

rn.

potv

ren

a23

. I. 2

000.

9. V

I. 20

00.

3. X

. 200

0.ne

zapo

slen

mje

ra (

l. 76

.KZ)

909


36IK

-52

7/00

Dub

rovn

ik90

.M

33ne

oen

jen

VII

. r.,

neos

uiv

an5

godi

napo

tvr

ena

16. I

I. 20

00.

16. V

I. 20

00.

27. I

X. 2

000.

neza

posl

en

37IK

-79

3/00

Osi

jek

90.

M48

oen

jen,

dvo

je d

jece

VII

I. r.,

neos

uiv

an10

god

ina

potv

ren

a26

. VII

. 200

0.26

. X. 2

000.

13. I

I. 20

01.

poljo

priv

redn

ik

38IK

-53

4/00

Bje

lova

r90

.M

45ra

zved

enIV

. r.,

neos

uiv

an10

g. +

sigu

rn.

potv

ren

a7.

XI:

1999

.9.

VI.

2000

.31

. VIII

. 200

0.ne

zapo

slen

mje

ra p

ol

. 76.

KZ

39IK

-54

8/00

Zlat

ar90

.M

34o

enje

n, je

dno

dije

teSS

S, e

lekt

rote

hn.,

neos

uiv

an7

godi

napo

tvr

ena

22. X

I. 19

99.

31. I

II. 2

000.

15. X

I. 20

00.

neza

posl

en

40IK

-57

2/00

Gos

pi

90M

21ne

oen

jen

auto

meh

ani

ar,

neos

uiv

an7

g. +

i 6

mje

seci

10 g

.10

. III

. 200

0.8,

VI.

2000

.3.

X. 2

000.

neza

posl

en+

sigur

n. m

jera

po l

. 75.

st. 1

. KZ

41IK

-64

5/00

Osi

jek

90.

M32

oen

jen,

et

vero

dje

ceSS

S, m

etal

opre

-os

uiv

an2

godi

ne3

g.11

. VII

. 200

0.29

. VII

I. 20

00.

15. X

I. 20

00.

rai

va,

nez

apos

len

42IK

-75

3/00

Vuk

ovar

90.

M23

neo

enje

nSS

S, m

esar

, zap

osle

nne

osu

ivan

6 go

dina

10 g

odin

a9.

VII

I. 19

99.

15. I

X. 2

000.

19. X

II. 2

000

43IK

-58

2/00

Zagr

eb90

.

51ud

ana,

bez

dje

ceum

irovl

jeni

ca,

neos

uiv

an4

g. +

sig

urn.

potv

ren

a1.

I. 1

997.

12. V

I. 20

00.

5. X

II. 2

000.

VII

I. r.

mje

ra o

bvez

nog

psih

ijatri

jsko

glij

een

ja

44IK

-12

3/99

Kop

rivni

cal

.91.

st.

1.M

70o

enje

n, d

voje

IV. r

.,ne

osu

ivan

5 g.

+ s

igur

n.po

tvr

ena

24. I

X. 1

998.

20. I

.199

9.7.

VII

. 199

9.t.

7. K

Zpu

nolje

tne

djec

eum

irovl

jeni

km

jera

lije

enj

aod

ovi

snos

tiod

alk

ohol

a

45IK

-38

7/00

Zagr

eb91

. st.

1.M

39o

enje

nbr

avar

, nez

apos

len

neos

uiv

an3

g. +

sig

urn.

5 g.

25. I

II. 1

999.

11. I

I. 20

00.

23. X

I. 20

00.

t. 4.

mjer

a iz

l. 76

. KZ

46IK

-24

4/00

Bje

lova

r91

. t. 4

.M

40ne

oen

jen

V. r.

,ne

osu

ivan

4 g.

+ s

igur

n.po

tvr

ena

27. X

. 199

9.10

. III

. 200

0.14

. XI.2

000.

neza

posl

enm

jera

l.

76. K

Z

47IK

-22

5/00

Kar

lova

c91

. t. 3

.M

51o

enje

n,

etve

ro d

jece

poljo

priv

redn

ikne

osu

ivan

11 g

. + s

igur

n.po

tvr

ena

2. X

. 199

9.1.

II. 2

000.

7. IX

. 200

0.m

jera

iz l

. 76.

KZ

48IK

-35

6/00

Zagr

eb91

. t. 3

.M

44ud

ovac

, et

vero

dje

cezi

dar,

neza

posl

enne

osu

ivan

8 g

+ si

gurn

.11

god

ina

13. X

. 199

824

. III

. 200

0.3.

X. 2

000.

mje

ra li

je.

odov

isno

sti

910


49IK

-38

5/00

Zada

r91

. t. 3

.M

20ne

oen

jen

toka

r, ob

rtnik

neos

uiv

an7

godi

napo

tvr

ena

22. V

. 199

8.3.

IV. 2

000.

20. I

X. 2

000.

50IK

-16

2/00

Rije

ka91

. t.

M18

neo

enje

nV

III.

r.ne

osu

ivan

15 g

odin

apo

tvr

ena

16. I

V. 1

999.

20.X

II. 1

999.

4. i

5.ra

dnik

51IK

-88

/00

Zagr

eb91

. st.

1.M

38ne

oen

jen

neza

posl

enos

uiv

an4

g. +

sigu

rn.

potv

ren

a25

. I. 1

999.

10. X

I. 19

99.

26. X

. 200

0.t.

5.m

jera i

z l.

76. K

Z

52IK

-70

1/00

Bje

lova

r91

. st.

1.M

28ne

oen

jen

zida

r, ne

zapo

slen

neos

uiv

an9

g. +

sig

urn.

potv

ren

a7.

III.

2000

.15

. IX

. 200

0.9.

I. 2

001.

t. 4.

mje

ra li

jee

nja

od a

lkoh

oliz

ma

53IK

-46

8/00

Zagr

eb91

st.

1.M

47ne

udan

ao.

.,

neza

posl

ena

osu

ivan

a6

godi

na9

g.26

. V. 1

999.

10. I

V. 2

000.

14. I

X. 2

000.

t. 3.

54IK

-69

4/98

Osi

jek

l.1

73.

M29

neo

enje

nSS

S, u

gost

iteljs

kane

osu

ivan

1 god

ina i

7 m

jesec

i1

godi

na19

. VI.

1998

.5.

X. 1

998.

18. I

. 200

1.st

. 2. K

Zk

ola,

um

irovl

jeni

k

55IK

-65

7/98

Zada

r17

3. s

t. 2.

M35

neo

enje

nSS

S, p

rom

etni

neos

uiv

an4

mje

seca

potv

ren

a5.

II. 1

998.

27. X

. 199

8.25

. I. 2

001.

tehn

iar

, nez

apos

len

56IK

-36

2/98

Osi

jek

173.

st.

2.M

20ne

oen

jen

gim

nazi

ja,

neos

uiv

an5

mje

seci

5 m

jese

ci2.

II. 1

998.

17. I

V. 1

998.

14. I

I. 20

01.

posj

eduj

e lo

kal

uvje

tno

na ro

kku

nje

od

2 go

dine

57IK

-38

9/98

Poe

ga34

. st.

1.M

28ne

oen

jen

SSS,

zid

ar,

neos

uiv

an4

godi

nepo

tvr

ena

19. I

V. 1

993.

19. ?

?. 1

998.

23. X

I. 29

91.

KZR

Hza

posl

eni 6

mje

seci

58IK

-44

/99

Split

l. 1

73/2

M44

g.

razv

eden

, jed

noso

bosl

ikar

, SSS

,os

uiv

an5

godi

na +

potv

ren

aII

.- V.

98.

23. X

I. 19

98.

16. V

I. 19

99.

dije

tene

zapo

slen

dva

puta

(za

sigur

. mje

raist

ovrs

no d

jelo

) li

jee

nja

odov

isno

sti

59IK

-47

/99

Split

l. 1

73/2

M.

42. g

.o

enje

n, je

dno

VIII

. r.

osu

ivan

1. g

. +1.

g. i 6

. mjes

eci25

. VII

I. 19

98.

21. X

II. 1

998.

3. II

I. 19

99.

dije

tevi

e p

uta

sigur

n. m

jera

zbog

istih

ilij

een

jadr

ugih

k. d

.od

ovi

snos

ti

60IK

-45

/99

Split

173.

st.

2.

36. g

.ud

ana,

jedn

o di

jete

neza

posl

ena,

osu

ivan

a vi

e2

godi

ne3

godi

netij

ekom

199

98.

14. X

. 199

8.29

. IV.

199

9.ad

min

itrat

or. S

SSpu

ta z

a vi

evr

sta

k. d

.

61IK

-20

/99

Zagr

eb17

3. s

t. 2.

M33

g.

neo

enje

nSS

S, z

apos

len

neos

uiv

an1

godi

na2

godi

ne19

. IX

. 199

8.3.

XII

. 199

8.1.

VI.

1999

.

911


62IK

-43

4/99

Zagr

eb17

3. s

t. 5.

M25

neo

enje

nne

zapo

slen

neos

uiv

an10

mje

seci

potv

ren

a2.

XII

. 199

8.19

. III

. 199

9.7.

XII

. 200

1.be

z za

nim

anja

63IK

-23

5/99

Bje

lova

r17

3. s

t. 2.

M22

neo

enje

nSS

S, in

form

ati

ar,

neos

uiv

an1

godi

na i

1 go

dina

24. V

III.

1998

.22

. I. 1

999.

8. II

. 200

1.ne

zapo

slen

6 m

jese

ci

64IK

-58

9/99

Split

173.

st.

2.M

25ne

oen

jen

SSS,

var

ilac,

neos

uiv

an6

mje

seci

potv

ren

a1.

-19.

II. 1

999.

28. I

V. 1

999.

24. I

. 200

1.ne

zapo

slen

65IK

-57

6/00

Zada

r17

3. s

t. 1.

i 2.

M33

neo

enje

nSS

S, b

rava

r,os

uiv

an7

mje

seci

potv

ren

a26

. VI.

2000

.21

. VII

. 200

0.17

. X. 2

000.

neza

posl

en

66IK

-44

6/00

Split

173.

st.

2.M

25ne

oen

jen

VII

I. r.,

neos

uiv

an2

godi

ne1

g. i

tijek

om 1

999.

7. II

I. 20

00.

25. X

. 200

0.ne

zapo

slen

6 m

jese

ci

67IK

-43

1/00

Split

173.

st.

2.M

35ne

oen

jen

brav

ar,

osu

ivan

4 go

dine

ipo

tvr

ena

8. V

I. 19

99.

16. I

II. 2

000.

26. X

. 200

0.ne

zapo

slen

4 m

jese

ca

68IK

-44

4/00

Split

173.

st.

3.M

31ne

oen

jen

VII

I. r.,

neos

uiv

an3

godi

ne i

potv

ren

aod

X. 1

998.

28. X

II. 1

999.

12. X

. 200

0.ne

zapo

slen

8 m

jese

cido

22.

III.

1999

.

69IK

-59

3/00

Pula

173.

st.

2.M

25o

enje

n, je

dno

dije

teSS

S, u

gost

itelj,

osu

ivan

7 m

jese

cipo

tvr

ena

10. I

. 200

0.1.

III.

2000

.8.

XI.

2000

.ne

zapo

slen

8. X

I. 20

00.

70IK

-43

3/00

Zagr

eb17

3. s

t. 2.

M22

neo

enje

nSS

S, n

ezap

osle

nos

uiv

an1

godi

na i

potv

ren

a13

. I. 2

000.

22. I

II. 2

000.

30. V

III. 2

000.

6 m

jese

ci

71IK

-40

3/00

Split

173.

st.

1.M

33ne

oen

jen,

dvo

jeel

ektro

varil

ac,

osu

ivan

10 m

jese

ci6

mje

seci

tijek

om 1

999.

28. I

I. 20

00.

15. I

I. 20

01.

djec

ene

zapo

slen

72IK

-81

/00

Zagr

eb17

3. s

t. 2.

M25

neo

enje

nV

III.

r.,ne

osu

ivan

uvje

tna

potv

ren

a29

.XII.

199

8.29

. XI.

1999

.27

. XII

. 200

0.ne

zapo

slen

8 m

jese

ci,

rok

kun

je3

godi

ne +

sigu

rn.

mje

ra

l. 76

. KZ

73IK

-40

7/00

Zagr

eb17

3. s

t. 1.

,M

28o

enje

n, je

dno

dije

teel

ektri

ar

neos

uiv

an3

godi

nepo

tvr

ena

drug

a po

lovi

na14

. III

. 200

0.1.

III.

2001

.2.

i 3.

i 6 m

jese

ci19

98.g

odin

e

74IK

-66

5/00

Split

173.

st.

3.M

24ne

oen

jen

SSS,

kuh

ar,

neos

uiv

an 2

g. i

1 m

jese

c2

g. i

IV. 2

000.

19. V

II. 2

000.

24. I

. 200

1.ne

zapo

slen

+sig

urn.

mje

ra2

mje

seca

l. 7

6. K

Z

912


75IK

-3/

00D

ubro

vnik

173.

st.

2.M

22ne

oen

jen

stro

jobr

avar

, SSS

osu

ivan

1 go

dina

+po

tvr

ena

26. I

X. 1

999.

2. X

II. 1

999.

22. V

III. 2

000.

7 m

jese

ci

76IK

-37

/00

Split

173.

st.

2.M

29ne

oen

jen

SSS,

kon

obar

neos

uiv

an1

godi

na +

potv

ren

aI.

V

I. 19

98.

10. I

X. 1

999.

13. V

I. 20

00.

6. m

jese

ci

77IK

-12

/00

Zagr

eb17

3. s

t. 2.

M37

neo

enje

nke

m. t

ehn.

, SSS

,os

uiv

an1

godi

na +

potv

ren

a10

. VII

I. 19

99.

8. X

I. 19

99.

8. II

I. 20

00.

neza

posl

en10

mje

seci

78IK

-40

/00

Split

173.

st.

3.M

29ne

oen

jen

SSS,

nez

apos

len

osu

ivan

4 go

dine

+po

tvr

ena

V. 1

998.

25. V

. 199

9.2.

V. 2

000.

sigur

n. m

jera

79IK

-13

/00

Zagr

eb17

3. s

t. 2.

M28

neo

enje

nel

ektro

tehn

.,os

uiv

an3

godi

ne2

godi

ne i

IV. 1

999.

13. X

. 199

9.28

. IX

. 200

0.ne

zapo

slen

6 m

jese

ci

80IK

-58

7/00

Split

173.

st.

2.M

44ne

oen

jen

SSS,

zid

ar,

osu

ivan

3 go

dine

potv

ren

a11

. XII

. 199

9.10

. V. 2

000.

16. X

I. 20

00.

neza

posl

en

81IK

-78

3/00

Pula

173.

st.

2.

25

neud

ana,

jedn

o di

jete

II. r

., SS

S,os

uiv

ana

13 m

jese

ci1

godi

na i

8. V

I. 20

00.

20. I

X. 2

000.

20. I

I. 20

01.

neza

posl

ena

6 m

jese

ci

82IK

-70

8/00

Zagr

eb17

3. s

t. 2.

M22

neo

enje

nSS

S, e

lekt

rote

hn.,

neos

uiv

an6

mje

seci

1 go

dina

tijek

om I.

15. I

X. 2

000.

28. X

I. 20

00.

neza

posl

enpo

lovi

ne 2

000.

83IK

-21

6/98

Zada

r21

8. s

t. 1

M30

neo

enje

nSS

S, n

ezap

osle

nne

osu

ivan

uvje

tna

osud

apo

tvr

ena

7. IX

. 199

2.6.

II. 1

998.

23.IX

. 199

8.vr

ijem

e ku

nje

3 go

dine

+ sig

urn.

mje

ra o

duzi

man

japr

edm

eta

(autom

atska

puk

a)

84IK

-32

5/98

Split

218.

st.

2.M

36ne

oen

jen

neza

posl

en,

osu

ivan

3 g.

+ 6

mje

seci

potv

ren

a16

. I. 1

998.

27. I

V. 1

998.

1. X

. 199

8.po

mor

ac, S

SS+

sigur

n. m

jera

lijee

nja od

ovisn

osti

(l.

76/1

)

85IK

-30

8/98

Osi

jek

218.

st.

2.M

22ne

oen

jen

nez

apos

len,

VII

I. r.

osu

ivan

1 go

dine

i2

g. i

29. I

X, 1

997.

26. I

II. 1

998.

12. V

III. 1

998.

10 m

jese

ci6

mje

seci

86IK

-32

9/98

Rije

ka21

8. s

t. 1.

i 2.

M26

neo

enje

nV

KV

voz

a,

neos

uiv

an2

g +

6 m

jese

cipo

tvr

ena

19. I

II. 1

998.

7. V

. 199

8.4.

VII

I. 19

98.

zapo

slen

+ si

gurn

. mje

ralij

een

ja o

dov

isno

sti

(l.

76. K

Z)

913


87IK

-45

1/98

ak

ovec

218.

st.

2.M

28o

enje

n, je

dno

dije

teSS

S, a

utol

imar

,ne

osu

ivan

3 g.

6 m

jese

ci2

g.2.

III.

1998

.20

. III

. 199

8.10

. XI.

1998

.ne

zapo

slen

6 m

jese

ci

88IK

-21

4/99

Kar

lova

c21

8. s

t. 1i

2.;

M30

oen

jen,

jedn

o di

jete

stro

jobr

avar

,ne

osu

ivan

2 go

dine

1 go

dina

9. V

I. 19

98.

28.I.

199

9.5.

V. 1

999.

335

st. 1

.ne

zapo

slen

89IK

-51

/99

Split

218.

st.

2.M

22ne

oen

jen

2 r.

sr.

neos

uiv

an1

g. i

6 m

jese

cipo

tvr

ena

12. I

X. 1

998.

10. X

II. 1

998.

2. II

I. 19

99.

i 217

. st.

1.k

., pr

ofes

iona

lni

vojn

ik

90IK

-64

/99

Zada

r21

8. st

, 2, u

sv.

M30

oen

jen,

jedn

o di

jete

VII

I. r.,

osu

ivan

3 g.

i 6

mje

seci

potv

ren

a5.

VII

. 199

8.15

. XII

. 199

8.17

. III

. 199

9. s

33.

st.

1.um

irovl

jen

(inva

lid)

91IK

-15

0/99

Zada

r21

8. s

t. 2.

M23

neo

enje

nSS

S, te

hni

ar,

neos

uiv

an1

g. i

3 m

jese

ca1.

g. i

6 m

j.15

. VII

I.199

8.24

. X. 1

998.

27. I

. 199

9.ne

zapo

slen

+ ob

vezn

o lij

e-e

nje

od o

visn

osti

92IK

-72

/99

Zagr

eb21

8. s

t. 1.

i 2.

M19

neo

enje

nV

III.

r.,ne

osu

ivan

mal

olje

tni

kipo

tvr

ena

24. V

I. 19

98.

27. X

I. 19

98.

14. V

II. 1

999.

neza

posl

enza

tvor

od

2. g

.

93IK

-84

/99

Rije

ka21

8. s

t. 1.

i 2.

M28

neo

enje

nne

zapo

slen

,os

uiv

an4

godi

nepo

tvr

ena

15. X

. 199

8.16

. XII

. 199

8.20

. IV.

199

9.V

III.

r.

94IK

-80

7/00

ak

ovec

218.

st.

2.M

29o

enje

n, je

dno

dije

teSS

S, m

edic

insk

aos

uiv

an2

godi

ne +

potv

ren

a8.

VII

I. 20

00.

6. X

I. 20

00.

7. II

. 200

1.k

ola,

nez

apos

len

sigur

n. m

jera

l. 7

6. K

Z

95IK

- 2

50/0

0K

arlo

vac

218.

st.

1. i

2.M

22ne

oen

jen

neza

posl

en,

osu

ivan

3 g.

+10

mj.

potv

ren

a13

. VII

I. 19

98.

15. V

. 200

0.30

. VIII

. 200

0.V

III.

r.

96IK

-27

1/00

Rije

ka21

8. s

t. 1.

i 2.

M19

neo

enje

nSS

S, g

rafi

ka

k.,

neos

uiv

an2

godi

nepo

tvr

ena

15. X

II. 1

999.

16. I

II. 2

000.

neza

posl

en

97IK

-14

5/00

Gos

pi

218.

st.

1. i

2.M

44ra

zved

en ,

jedn

o di

jete

SSS,

pol

jopr

.ne

osu

ivan

1 go

dina

potv

ren

a30

. XI.

1999

.20

. I. 2

000.

20. V

I. 20

00.

tehn

.,pr

ofes

iona

lni v

ojni

k

98IK

-23

4/00

Rije

ka21

8. s

t. 1.

i 2.

M24

neo

enje

nV

III.

r.,os

uiv

an4

g. +

6 m

jese

cipo

tvr

ena

7. V

I. 19

99.

8. II

. 200

0.13

. IX

. 200

0.ne

zapo

slen

99IK

-12

6/99

Zagr

eb21

9. s

t. 2.

M42

neo

enje

nne

zapo

slen

,os

uiv

an3

godi

ne2

godi

ne22

. III

. 199

8.13

. I. 1

999.

23. X

I. 19

99.

VII

I. r.

100

IK-

196/

00Sp

lit21

9. s

t. 2.

M36

oen

jen,

dvo

je d

jece

SSS,

voz

ane

osu

ivan

1 g.

+ 3

mj.

+po

tvr

ena

3. V

I. 19

98.

8. IV

. 200

0.17

. VI.

2000

.ne

zapo

slen

sig

urn.

mje

ralij

een

ja o

dov

isno

sti

914


Iako podaci iz navedenih predmeta omoguuju brojne zakljuke, nau pozor-nost valja zbog zadane teme ograniiti samo na komentar nekih podataka.

Kvalifikacija djela

Iz navedene tablice vidi se da je u uzorku od 100 pregledanih spisa ukupanbroj poinitelja kaznenih djela protiv ivota i tijela u periodu od tri godine, tj.1998.-2000., bio 54%, a od toga 44 kaznena djela ubojstva iz lanka 90. KZ,to iznosi 44%, te 10 kaznenih djela tekog ubojstva iz lanka 91. KZ, odnosno10%.

Kaznena djela protiv imovine

U uzorku je 16 kaznenih djela protiv imovine, to iznosi 16%, od toga 14kaznenih djela razbojnitva iz lanka 218. KZ, odnosno 14%, te 2 kaznenadjela razbojnike krae iz lanka 219. KZ, to iznosi 2%.

Od 100 djela 28 je kaznenih djela zlouporabe opojnih droga iz l. 173. KZ,odnosno 28%.

Djelo dovreno ili je ostalo u pokuaju

Od 100 poinjenih djela samo je jedno, i to kazneno djelo djelo razbojnikekrae, ostalo u pokuaju, to znai da je 99% kaznenih djela iz uzorka bilodovreno.

Spol

Od ukupnog broja poinitelja mukarci su u 95% sluajeva poinitelji kazne-nih djela u analiziranom uzorku, a ene samo u 5%. Od toga u 2 sluaja zlo-uporabe opojnih droga iz lanka 173. st. 2. KZ poinitelji su ene, to iznosi2%, u 2 sluaja ene su evidentirane kao poinitelji kaznenog djela ubojstva izlanka 90. KZ, to iznosi 2%, a u jednom sluaju, odnosno 1%, kaznenog djelatekog ubojstva.

Obiteljske prilike

Iz istraivanja se vidi da je od ukupno 100 osuenih neoenjenih 53, odnosno53%; 25 oenjenih udanih, to iznosi 25%, dok je 21 poinitelj razveden, toiznosi 21%, a udovac u jednom sluaju, odnosno 1%.

915


Prijanja osuivanost

Od ukupnog broja u istraivanom uzorku evidentirana je prijanja osuiva-nost poinitelja kaznenih djela u 58 sluajeva, to iznosi 58%, dok su neosu-ivani poinitelji u 42 sluaja, to iznosi 42%.

Odnos bezuvjetnih kazni i uvjetnih osuda primijenjenesigurnosne mjere

Ukupno Uvjetna osuda Kazna zatvora Sigurnosna mjera*

100 4 61 35

100 4% 61% 35%

*U svih 35 sluajeva sud je izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja.

Dob poinitelja

Ukupno 18-20 g. 21-24 g. 25-29 g. 30-40 g. 40-49 g. 50-59 g. 60 i vie

100 5 14 21 29 22 5 4

100 5% 14% 21% 29% 22% 5% 4%

Presude u povodu albi

Od 100 ukupno pregledanih spisa, u 66 sluajeva izreene presude potvrenesu odlukom suda drugog stupnja, tj. 66%, dok su preinaene u 34 sluaja odnos-no 34%, i to u 9 sluajeva na manju kaznu, tj. 26,4%, a na veu kaznu u 25sluajeva, odnosno 73,6%.

Prema tome, za odgovor na pitanje iz naslova ovog rada, na temelju analizepodataka dobivenih ovim istraivanjem, mogu se formulirati ovi zakljuci.

1. Od 34 usvojene albe zbog odluke o kazni, u 25 sluajeva drugostupanjskije sud preinaio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni i izrekao strou kaznu,a samo u 9 sluajeva izreene su blae kazne. Sudei prema tim podacima,moe se zakljuiti da je Vrhovni sud RH svojim odlukama korigirao relativnublagost prvostupanjskih sudova.

2. Bez obzira na zakljuak pod 1., pravomonim presudama ipak su samoprema 63% poinitelja kazne odmjerene unutar predvienog kaznenog okvira,a u 37% kazna je ublaena ispod posebnog propisanog minimuma

3. Analizirajui odabrane predmete Vrhovnog suda Republike Hrvatske radiutvrivanja sudskog izbora kazni poiniteljima odreenih delikata, znaajan je

916


podatak da je veina kazni za dovreno kazneno djelo ubojstva odmjerena unutarkaznenog okvira, a da je za samo manji broj tih kaznenih djela kazna ublaena.Izreene kazne najee su grupirane oko dviju mjera, i to posebnog mini-muma i sredine propisanog raspona (5 i 10 godina kazne lienja slobode). U 7sluajeva izreena je kazna iznad 10 godina, od toga je samo u jednom sluajuVrhovni sud preinaio prvostupanjsku odluku o kazni od 15 na 20 godina.Tu jerije o kaznenom djelu uinjenom krajnjom bezobzirnou poinitelja odnosnonjegovoj drutvenoj neprilagoenosti. Sudovi su u tim sluajevima, izraavajuisvoj stav prema najteim deliktima, slijedili intencije zakona. Valja naglasitida analizirajui kaznena djela protiv ivota i tijela konstatacija o blagostikanjavanja ne dolazi u obzir.

Analizom kaznenih djela zlouporabe opojnih droga konstatirana je posebnonaglaena otegotna okolnost prijanje osuivanosti za istovrsna kaznena djelapri odmjeravanju kazne poiniteljima s obzirom na istaknutu pogibeljnost isve veu opasnost poveanja broja tih kaznenih djela.

4. Karakteristina je situacija sve veeg broja kaznenih djela poinjenih ustanju alkoholiziranosti odnosno ovisnosti pa je uz osnovnu kaznu izreena isigurnosna mjera lijeenja od ovisnosti u 35% sluajeva.

5. Za poinitelje kaznenih djela razbojnitva i razbojnike krae zanimljivje podatak da je velik broj njih prije neosuivan i da se zbog nezaposlenosti iuope loih materijalnih prilika (brojnih egzogenih i endogenih faktora) odluiona poinjenje kaznenog djela.

Realizirajui naelo individualizacije prikupljanjem podataka relevantnihza saznanje o linosti poinitelja, izbor vrste i mjere kazne u znaku je kompro-misa s vanjskom manifestacijom djela, to dovodi do kolebanja i neujednae-nosti u praksi.

6. Evidentna preoptereenost sudova smanjuje mogunost za temeljito ocje-njivanje svih okolnosti koje su odluujue za izbor kazne, ali to nije dolo doizraaja u veoj mjeri, osim u nekim sluajevima kratkog i stereotipnog obrazlo-enja razloga o izboru odreene kazne, to ne znai da je zbog te manjkavostikazna pogreno odmjerena.

Za ilustraciju tih zakljuaka razmotrit emo i opisati neke okolnosti i razlogezbog kojih je sud izrekao upravo izabrane kazne, bilo unutar propisanog okvi-ra, bilo ublaavanjem. Od cjelovitog istraivanja i detaljne analize svih razlogaza potrebe moje disertacije na Pravnom fakultetu u Zagrebu odvajam za ovupriliku nekoliko primjera. Posebna pozornost posveena je analizi sluajeva ukojima je Vrhovni sud izrekao strou kaznu istiui da su prvostupanjski sudoviprecijenili olakotne okolnosti pri odmjeravanju kazne. Tako je npr. Vrhovnisud RH na presudu upanijskog suda u Slavonskom Brodu, K-2/00 od 22.oujka 2000., prihvatio albu dravnog odvjetnika i preinaio presudu na kaznuzatvora u trajanju od devet godina. Naime, Jozo K., star 59 godina, neosuivan,umirovljenik, oenjen, proglaen je krivim i osuen na kaznu zatvora u trajanju

917


od 6 godina i est mjeseci te mu je izreena sigurnosna mjera obveznog lijeenjaod ovisnosti na temelju odredbe l. 76. KZ zato to je 27. 10. 1999. ualkoholiziranom stanju nakon prepirke sa susjedom otiao po kosu u upu injome ga usmrtio. Vrhovni sud u preinaenoj presudi istie da je prvostupanjskisud precjenio olakotne okolnosti (da je optuenik u zreloj ivotnoj dobi, daivi u tekim socijalnim uvjetima, da je tijekom ratnih zbivanja na podrujuBosanske Posavine izgubio imovinu i da sa suprugom ivi kao izbjeglica,neosuivan), u odnosu prema otegotnim okolnostima. Posebno se istie visokstupanj agresivnosti i upornost pri poinjenju djela te nain i okolnosti podkojima je ono uinjeno, zbog ega je optueniku izrekao strou kaznu smatrajuida e se stroom kaznom postii svrha kanjavanja iz l. 50. i 6. KZ uz zakonitui pravilno izreenu sigurnosnu mjeru lijeenja od ovisnosti.

upanijski sud u Bjelovaru, presudom 34/00 od 4. 10. 2000., po odluciVSH precijenio je olakotne okolnosti i okrivljeniku izrekao kaznu zatvora utrajanju od 7 godina. Miroslav M., star 30 godina, neoenjen, umirovljenik,prije osuivan, dana 25. V. 2000., u namjeri da usmrti Roberta Z., ispalio mu jeiz pitolja metak u glavu i usmrtio ga. Pri odmjeravanju kazne sud je posebnoocijenio olakotnim to je u vrijeme poinjenja djela bio smanjeno ubrojiv teinjenicu da je sudionik Domovinskog rata (invalid 50%), a kao oteavajuimto je bio osuivan zbog kaznenih djela lake tjelesne povrede i zlouporabeopojnih droga. Odluujui o albi, drugostupanjski je sud izrekao strou (9godina zatvora) kaznu, istiui da je pri odmjeravanju kazne prvostupanjskisud precijenio olakotne okolnosti i utjecaj oteenika koji je kritinog dana iveeri svojim ponaanjem ivcirao okrivljenika, koji je pod utjecajem alkoholareagirao tako da je ispalio hitac iz pitolja u oteenikovu glavu. Vrhovni sudnadalje navodi da je okrivljenik, s obzirom na iskustvo steeno u Domovin-skom ratu, postupao s izravnom namjerom kada je pucao u oteenikovu glavupoznavajui ubojitost vatrenog oruja.

Vrhovni sud RH preinaio je presudu upanijskog suda u Zagrebu, K-269/99 od 14. 9. 2000., kojom je Nada G. osuena za kazneno djelo ubojstva nakaznu zatvora u trajanju od 6 godina. Protiv te presude zbog odluke o kaznialbu su izjavili i optuenica i dravni odvjetnik. Prihvaena je alba dravnogovjetnika te je preinaena presuda u odluci o kazni i optuenici je za poinjenodjelo izreena kazna zatvora u trajanju od 9 godina. Naime, optuenica je rtvuudarala drvenim valjkom za tijesto, a zatim i sjeivom sjekirice za meso poglavi te mu je zadala najmanje 63 rane u predjelu glave, zbog ega je oteenikPavao V. umro. Vrhovni sud je preinaio i izrekao strou kaznu obrazlauisamo da je to primjerena kazna kako prema optuenici, tako i prema drugimpotencijalnim poiniteljima takvih i slinih kaznenih djela.

Za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga iz l. 173. st. 2. KZ propisanaje kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina. upanijski sud u Splitu 2.prosinca 1998., presudom K-89/98, osudio je Nenada H. zbog kaznenog djela

918


zlouporabe opojnih droga na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Optu-enik je star 42 godine, oenjen, otac jednog djeteta, sa zavrenom osnovnomkolom, nezaposlen, osuivan za istovrsna i druga kaznena djela. Proglaen jekrivim to je dana 25. kolovoza 1998. u Splitu prodavao opojnu drogu heroin,pa je tako Anti . prodao jedan staniol-paketi heroina, teine 0,05 grama, zaiznos od 50,00 kuna, i Anti J. 3 staniol-paketia heroina teine 0,22 grama zaiznos od 150,00 kuna. Prihvaanjem albe dravnog odvjetnika o visini kazne,Vrhovni sud RH donio je odluku kojom je izrekao strou kaznu preinaujuiprvostupanjsku presudu na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci,istiui da je rije o recidivistu, koji je akutan i znaajan problem, zbog egasud mora adekvatno reagirati. Ocjenjujui prijanji ivot, prijanje osude,drugostupanjski sud smatra da je izreena kazna preblaga bez obzira na okolnostikoje je sud prvog stupnja utvrdio (otac malodobnog djeteta, neznatne koliinedroge) te da e stroa kazna (1 godine i 6 mjeseci zatvora) biti primjerenadrutvenoj opasnosti djela, a posebno osobi samog optuenika, i da e se tomkaznom ostvariti svrha kanjavanja.

Vrhovni sud odlukom IK-20/99 izrekao je strou kaznu smatrajui da jeprvostupanjska presuda upanijskog suda u Zagrebu preblaga imajui u vidupogibeljnost i drutvenu opasnost konkretnog kaznenog djela.

upanijski sud u Zagrebu 3. prosinca 1998. presudom K-184/98 osudio jeIvana C., u dobi od 33 godine, neoenjenog, nezaposlenog, sa zavrenomsrednjom kolom, neosuivanog, na jednu godinu zatvora, zbog toga to je natono neutvreni nain i u tono neutvreno vrijeme prodao Silvanu K. koliinuod 2 kg opojne droge marihuane. Nakon toga prilikom pretrage kue pronaenaje skrivena koliina od 2.030 grama opojne droge, koja je tom prilikom oduzeta.Prihvaanjem albe dravnog odvjetnika preinauje se presuda suda prvogstupnja u odluci o kazni te se optueniku izrie kazna zatvora u trajanju oddvije godine. Pri odmjeravanju kazne sud prvog stupnja ocijenio je optuenikukao olakotno da je mlae ivotne dobi, da je nekanjavan, obiteljske prilike(brine se o vremenim roditeljima i bolesnom bratu, cijela je obitelj u tekojfinancijskoj situaciji), da je izjavio da se osjea krivim, dok je kao otegotnoocijenio da se konstantno iri krug ovisnika o opojnim drogama, a time i krugkriminogene populacije. Meutim, Vrhovni sud istie da su sve navedeneokolnosti precijenjene, a naroito optuenikova mlaa ivotna dob, jer se nemoe zakljuiti da bi djelo bilo rezultat mladenake nepromiljenosti i ivotnogneiskustva kada netko ima 33 godine. Naroito se upozorava na pogibeljnostdjela s obzirom na na veliku koliinu droge, okolnosti pod kojima je djelopoinjeno, to sve upuuje na to da se blaom kaznom ne bi ostvarila svrhakanjavanja, ve upravo stroom, kako je to odluio Vrhovni sud RepublikeHrvatske.

Valja upozoriti i na presudu Vrhovnog suda IK-45/99 od 29. travnja 1999.u kojoj se upozorava na potrebu posebne pozornosti pri odmjeravanju kazne

919


kada je rije o specijalnim povratnicima, na koje okolnosti prvostupanjski sudu predmetu K-17/98 od 14. listopada 1998. nije obratio posebnu pozornost.Naime, optuena Suzana C., u dobi od 36 godina, udana, majka jednog djeteta,nezaposlena, administrator, sa zavrenom srednjom kolom, osuivana zaistovrsna kaznena djela, oglaena je krivom i osuena na kaznu zatvora u trajanjuod 2 godine, to je tijekom 1998. godine u etiri navrata u stanu u kojem prebivaneovlateno prodavala opojnu drogu heroin Danku D. Navedenom presudomdrugostupanjskog suda preinaena je presuda suda prvog stupnja u odluci okazni te je optuena za kazeneno djelo zlouporabe opjnih droga iz l. 173. st. 2.KZ osuena na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine. Iako je optuenica naruenazdravlja i majka jednog malodobnog djeteta, sina u dobi od 16 godina, o kojemse brine njezina majka i kod koje se on nalazi, nije bilo mjesta izricanju blaekazne zato to je Suzana C. specijalni povratnik, pa je tako za istovrsna djeladva puta osuena, jednom 1991. godine na kaznu zatvora u trajanju od dvijegodine, a drugi put 1995. godine na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine iest mjeseci. Stoga je po stajalitu drugostupanjskog suda, imajui u vidu istak-nute okolnosti, posebno veliku opasnost od takvih kaznenih djela na podrujusuda prvog stupnja, primjerena prema optuenici kazna zatvora u trajanju odtri godine, koju joj je prihvaanjem albe dravnog odvjetnika trebalo i izrei.

upanijski sud u Splitu 7. oujka 2000. presudom K-179/99 osudio je MiruS., u dobi od 25 godina, neoenjenog, nezaposlenog, sa zavrenom osnovnomkolom, neosuivanog, na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine zbog togato su ga djelatnici policije zatekli s kupljenom drogom, koju je odbacio, ukoliini od 1,17 grama. Vrhovni sud RH izrekao je blau kaznu okrivljeniku (1godina i 6 mjeseci) smatrajui da je izreena kazna prestroga, jer okolnost daoptuenik nije osuivan nije dovoljno cijenjena, a posebno zbog toga to jerije o osobi koja inae tekim radom kao ribar stjee sredstva za ivot te da sekazna od jedne godine i 6 mjeseci pokazuje primjerenom drutvenoj opasnostidjela i linosti samog optuenog.

Za kazneno djelo razbojnike krae iz l. 219. st. 2. KZ propisana je kaznazatvora u trajanju od 3 do 12 godina. upanijski sud u Zagrebu presudom K-131/98 od 13 sijenja 1999. izrekao je Stanislavu T., u dobi od 42 godine,neoenjenom, nezaposlenom, osuivanom, kaznu zatvora u trajanju od 3 godine,zbog toga to je 22. oujka 1998. u prodavaonici S. u Zagrebu otuio 270paketia vakaih guma Orbit te na izlazu pruio otpor policajcu u civiluizvadivi no duine 22 cm te uspio pobjei i u bijegu baciti otuene predmete.Na presudu alili su se i dravni odvjetnik i optuenik. Presudom Vrhovnogsuda Republike Hrvatske preinaena je prvostupanjska presuda i optuenikuizreena kazna zatvora u trajanju od 2 godine. Pri odmjeravanju kazne ispodzakonskog minimuma drugostupanjski sud imao je u vidu svrhu kanjavanja iinjenicu da stvarno tetne posljedice u konkretnom sluaju nisu nastupile teda u skladu sa ivotnim i razboritim gledanjem procjene pogibeljnosti poi-

920


njenog kaznenog djela, istiui injenicu da su predmetom kaznenog djela bilevakae gume i da sve te okolnosti upuuju na opravdanost primjene odredabao ublaavanju kazne iz l. 57. KZ. U ovom sluaju sud drugog stupnja smatrada bi kazna od tri godine bila prestroga, a da je kazna od dvije godine zatvoraprimjerena stupnju optuenikove krivnje, pogibeljnosti djela i svim okolnostimakoje su u ovom sluaju relevantne za izbor vrste i mjere kazne i stoga podobnomza ostvarenje svrhe kanjavanja iz l. 50. KZ.

Od esnaest analiziranih sluajeva kaznenog djela razbojnitva iz l. 218.st. 2. KZ, za koje je propisana kazna zatvora od tri do dvanaest godina, Vrhovnisud korigirao je odluke o kazni u 5 sluajeva. Tako je npr. promijenio kaznukoju je izrekao upanijski sud u Karlovcu presudom K-9/98 tako da je umjesto2 godine zatvora odmjerio 1 godinu zatvora. Naime, upanijski je sud uKarlovcu navedenom presudom osudio na 2 godine zatvora Stevicu N., u dobiod 30 godina, oenjenog, oca jednog djeteta, nezaposlenog, strojobravara, toje nou 9. lipnja 1998., u namjeri da se okoristi, uao u ugostiteljski objekt S.drei u rukama pitolj, pa nakon to je istjerao iz lokala prisutne goste, odvlasnika objekta zatraio da mu preda dnevni utrak, to je on u strahu uinioi predao mu iznos od 1.300,00 kuna. Na navedenu presudu alili su se i dravniodvjetnik i optuenik. Pri odmjeravanju kazne sud je kao olakotno ocijeniokooperativnost i iskreno priznanje okrivljenika, prijanju neosuivanost,sudjelovanje u Domovinskom ratu te to je otac maloljetnog djeteta. Prilikomdonoenja odluke o smanjenju kazne sud se posebno osvrnuo na teke obiteljskeprilike u kojima optuenik ivi (supruga bolesna, nezaposlenost, ive odpoljoprivrede) te da je sve to dovelo do povremenog konzumiranja alkoholakao i kritinog dana. Posebno se istie njegova naivnost u izvrenju djela kadaje bez maske na javnom mjestu gdje ga svi poznaju htio skrenuti panju nasebe i teku situaciju u kojoj ivi. Osim toga, stvarna teta nije nastupila jer jesav novac vraen. Iako sud ne opravdava njegov postupak, smanjio je kaznuispod zakonskog minimuma smatrajui da e se njome postii i svrha generalnei specijalne prevencije.

LITERATURA

1. Bai, Franjo, Krivino pravo, Opi dio, Informator, Zagreb, 1978.2. Bai, Franjo, Kazneno pravo, Opi dio, peto, preraeno i proireno izdanje, Informator,

Zagreb, 1998.3. Cvitanovi, Leo, Svrha kanjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Hrvatsko udruenje za

kaznene znanosti i praksu te Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb,1999.

4. Frank, Stanko, Teorija kaznenog prava po Krivinom zakoniku od godine 1951. Opi diokolska knjiga , Zagreb, 1955.

5. Horvati, eljko, Izbor kazne u jugoslavenskom krivinom pravu i sudskoj praksi, Informator,Zagreb, 1980.

921


Summary

SANCTIONS PRESCRIBED IN THE CRIMINAL CODE AND THEIR SELECTIONIN THE JURISPRUDENCE OF THE REPUBLIC OF CROATIA

The research presented here stresses the issue of punishment of criminal offenders in Croatia,i.e., the part of the issue of punishment which is usually referred to in literature as the relation-ship between prescribed punishment and sentencing policy. Since in modern laws, which in-clude our Criminal Code, sanctions for individual criminal offences are prescribed as relativelydefined, or in the range of the minimum to the maximum measure, the courts, in convicting acriminal offender, may choose one of the prescribed ranges of punishment taking into accountnumerous circumstances that are described in the law, either in general or in more specificterms, as mitigating and aggravating circumstances. If the court complies with these rules as thelaw prescribes, each selected type and range of punishment conforms to a prescribed sanctionfor a determined criminal offence, and consequently, the prescribed and criminal justice policyshould also be in mutual conformity. A table showing the processed judgements of Croatiancounty courts presents the manner in which the abstract regulation of a punishment becomesspecific and how the will to apply repression for punishable behaviour prescribed by the legisla-tor is complemented, as well as the authority of judicial power to enact this will in the form ofrepression applied to each individual case. The position taken by the Supreme Court of theRepublic of Croatia in each individual case when deliberating on appeals against judgements ofthe county courts is also presented.

In this research, the author has attempted to establish to what extent the prescribed punish-ments and pronounced sentences for individual criminal acts correspond to each other, and todetermine the impact of the amendments to the law on criminal justice policy.

As an illustration of the conclusions of the research, some circumstances and reasons aredescribed for which the court pronounced precisely the selected sanctions, either within theprescribed framework, or by mitigation. Several examples are therefore taken from the researchas a whole and from the detailed analysis of all the reasons for studying the prescribed punish-ment and sentencing policy for the punishment of perpetrators of criminal offences.

6. Horvati, eljko, Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb, 1997.7. Horvati, eljko, Kazneno pravo, Opi dio I, Pravni fakultet, Zagreb, 2003.8. Horvati, eljko, Kazneno pravo i druge kaznene znanosti, odabrani radovi 1963-2003,

Pravni fakultet, Zagreb, 2004.9. ilovi, Josip Frank, Stanko, Kazneno pravo, II., Posebni dio, I. svezak Osnovi diobe

posebnog dijela i zloini protiv ivota i tijela, Osnova, d.d. Zagreb, 1934.10. Zlatari, Bogdan, Krivino pravo, I. svezak, Opi dio, I. odsjek, Krivini zakonik, Informator,

Zagreb, 1970.

Documents

mrsic