Uvod1.

SVRHA I STATUS

2.

Ovaj Okvir utvruje koncepte na kojima se zasniva sastavljanje i prezentacija finansij- skih izvjetaja za eksterne korisnike. Svrha Okvira je da: - pomae Odboru Komiteta za meunarodne raunovodstvene standarde kod kreiranja buduih Meunarodnih raunovodstvenih standarda i pregleda postojeih Meunarodnih raunovodstvenih standarda; - pomae Odboru Komiteta za meunarodne raunovodstvene standarde pri poboljanju harmonizacije regulative, raunovodstvenih standarda i postupaka koji se odnose na prezentaciju finansijskih izvjetaja, osiguravajui podlogu za smanjenje broja alternativnih raunovodstvenih postupaka koje doputaju Meunarodni raunovodstveni standardi; - pomae nacionalnim tijelima u razvoju nacionalnih standarda; - pomae onima koji sastavljaju finansijske izvjetaje ti primjeni Meunarodnih raunovodstvenih standarda i u rjeavanju pitanja koja tek trebaju biti predmet Meunarodnih raunovodstvenih standarda; - pomae revizorima u formiranju miljenja o tome jesu li li finansijski izvjetaji uraeni u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim standardima; - pomae korisnicima finansijskih izvjetaja pri tumaenju informacija koje su sadrane u finansijskim izvjetajima, pripremljenim u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim standardima; i - onima koji su zainteresovanii za rad Komiteta za meunarodne raunovodstvene standarde osigurava informacije o pristupu u oblikovanju Meunarodnih raunovodstvenih standarda. Ovaj Okvir nije Meunarodni raunovodstveni standard i stoga ne defiie standarde za bilo koji specifini postupak mjerenja ili objavljivanja. Odbor Komiteta za meunarodne raunovodstvene standarde priznaje da u ogranienom broju sluajeva moe doi do konflikta izmeu Okvira i nekog Meunarodnog raunovodstvenog standarda. U onim sluajevima gdje postoji konflikt, zahtjevi Meunarodnog raunovodstvenog standardaimaju prednost nad zahtjevima Okvira. Okvir e se povremeno revidirati, na temelju iskustava koje Odbor bude sticao tokom rada na Meunarodnim raunovodstvenim standardima. Djelokrug Okvir se bavi: ciljevima finansijskih izvjetaja; kvalitativnim obiljejima koje odreuju korisnost informacija u finansijskim izvjetajima; definicijama, priznavanjem i mjerenjem elemenata od kojih su finansijski izvjetaji sastavljeni, i konceptima kapitala i ouvanja kapitala.

3.

4.

5.

6.

7.

Okvir se bavi finansijskim izvjetajima ope namjene (u nastavku teksta "finansijski izvjetaji") ukljuujui i konsolidovane finansijske izvjetaje. Takvi finansijski izvjetaji se sastavljaju i prezentiraju najmanje jednom godinje i namijenjeni su zajednikim informacijskim potrebama irokog kruga korisnika. Finansijski izvjetaji ine dio procesa finansijskog izvjetavanja. Kompletan set finansijskih izvjetaja obino ukljuuje bilans stanja, bilans uspjeha, izvjetaj o promjenama u finansijskom poloaju {koji se moe prikazati na razliite naine, naprimjer, kao izvjetaj o novanim tokovima ili izvjetaj o tokovima sredstava) kao i biljeke i druge izvjetaje i objanjenja koji su sastavni dio finansijskih izvjetaja. Okvir se primjenjuje na finansijske izvjetaje svih trgovinskih, industrijskih i pravnih lica koja izdaju izvjetaje, bilo da su u javnom ili privatnom sektoru.

8.

9.

Korisnici i njihove potrebe za informacijama10.

Korisnici finansijskih izvjetaja su sadanji i potencijalni ulagai (investitori), zaposleni, zajmodavci. dobavljai i ostali povjerioci, kupci, vlade i njihove agencije i javnost. Oni koriste finansijske izvjetaje kako bi zadovoljili neku od svojih razliitih potreba za informacijama. Te potrebe ukljuuju sljedee: 1. Ulagai (investitori). Ulagai rizinog kapitala i njihovi savjetnici zabrinuti su zbog rizika koji su svojstveni ulaganjima, kao i zbog povrata od tih ulaganja. Njima su potrebne informacije koje im pomau u odluivanju, trebaju li kupiti, drati ili prodati. Dioniari su takoer zainteresovani za informacije koje im omoguavaju procjenu sposobnosti pred uzea da isplati dividende. 2. Zaposleni. Zaposleni i njihove predstavnike grupe zainteresovani su za informacije o stabilnosti i profitabilnosti svojih poslodavaca. Oni su takoer zainteresovani za informacije koje im omoguavaju da procjene sposobnost preduzea da im osigura plae, penzije i mogunost zapoljavanja. 3. Zajmodavci. Zajmodavci su zainteresovani za informacije koje im omoguavaju da odrede, hoe li njihovi zajmovi i pripadajue kamate, biti plaeni u roku. 4. Dobavljai i ostali povjerioci. Dobavljai i ostali povjerioci zainteresovani su za informacije koje im omoguavaju da odrede, hoe li iznosi koji im se duguju, bili pravovremeno plaeni. 5. Kupci. Kupce zanimaju informacije o kontinuitetu poslovanja pravnog lica, posebno kada imaju dugorone poslovne odnose ili zavise od pravnog lica. 6. Vlade i njihove agencije. Vlade i njihove agencije su zainteresovane za alokaciju resursa i stoga za aktivnost pravnih lica. 7. Javnost. Pravna lica utiu na pojedince u javnosti na razliite naine. Pravno lice, naprimjer, moe na brojne naine znaajno doprinijeti lokalnoj privredi, ukljuujui zapoljavanje veeg broja ljudi i nabavke od lokalnih dobavljaa. - Iako se sve informacijske potrebe navedenih korisnika ne mogu zadovoljiti putem fi~ nansijskih izvjetaja, postoje potrebe koje su svima njima zajednike. Poto su investitori oni koji snadbijevaju pravno lice rizinim kapitalom, finansijski izvjetaji koji zadovoljavaju njihove potrebe, zadovoljit e, takoer, najvei dio potreba drugih korisnika finansijskih izvjetaja. - Menadment pravnog lica ima primarnu odgovornost za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvjetaja pravnog lica. CILJ FINANSIJSKIH IZVJETAJA

a)

b)

c)

Finansijski izvjetaji imaju za cilj pruiti informacije o finansijskom poloaju, uspjenosti i promjenama finansijskog poloaja pravnog lica, koje su korisne irokom krugu korisnika za donoenje ekonomskih odluka. Finansijski izvjetaji koji su pripremljeni za ovu svrhu, zadovoljavaju uobiajene potrebe veine korisnika. Meutim, finansijski izvjetaji ne pruaju sve informacije koje bi korisnicima mogle biti nune pri donoenju nekih ekonomskih odluka, budui da uglavnom daju sliku o finansijskirn efektima prolih dogaaja i obino ne pruaju nefinansijske informacije. Finansijski izvjetaji takoer pokazuju rezultate upravljanja menadmenta ili odgovornosti menadmenta za resurse koji su im povjereni.

FINANSIJSKI POLOAJ, USPJENOST I PROMJENE FINANSIJSKOG POLOAJA Ekonomske odluke koje donose korisnici finansijskih izvjetaja zahtijevaju procjenu sposobnosti pravnog lica da stvara novac i ekvivalente novca, kao i dinamiku i izvjesnost njegovog stvaranja. Korisnici lake procjenjuju tu sposobnost stvaranja novca i ekvivalenaia novca, ako imaju informacije koje su usmjerene na finansijski poloaj, uspjenost i promjene u finansijskom poloaju pravnog lica. Na finansijski poloaj pravnog lica utiu ekonomski resursi koje ono kontrolie, njegova finansijska struktura, likvidnost i solventnost i sposobnost prilagoavanja promjenama u okruenju u kojem posluje. Informacije o ekonomskim resursima koje kontrolie pravno lice i o njegovoj ranijoj sposobnosti da modifikuje te resurse, korisne su u predvianju sposobnosti preduzeca da stvara novac i ekvivalente novca u budunosti. Informacije o finansijskoj stiukturi su korisne za predvianje buduih potreba za zaduivanjem i kako c budui dobitak i tokovi gotovine biti raspodijeljeni izmeu onih koji imaju svoje interese u pravnom licu; one su takoer korisne za predvianje uspjenosti pravnog lica u pribavljanju dodatnih izvora finansiranja. Informacije o likvidnosti i solventnosti korisne su za predvianje sposobnosti preduzea da zadovolji svojim finansijskim obavezama u rokovima njihovog dospijea. Informacije o uspjenosti poslovanja pravnog lica. posebno o njegovoj profitabilnosti potrebne su radi procjene potencijalne promjene u ekonomskim resursima koje e pravno lice najvjerovatnije kontrolisati u budunosti. Informacije o promjenama u finansijskom poloaju pravnog lica, korisne su za procjenu njegovih investicijskih, finansijskih i poslovnih aktivnosti u izvjetajnom razdoblju. Informacije o finansijskom poloaju prvenstveno se pruaju u bilansu stanja. Informacije o uspjenosti pruaju se prvenstveno u bilansu uspjeha. Informacije o promjenama u finansijskom poloaju osiguravaju se u finansijskim izvjetajima putem posebnog izvjetaja. Osnovne pretpostavke 1) Nastanak dogaaja Da bi ispunili svoje ciljeve finansijski izvjetaji se sastavljaju na temelju raunovodstvenog naela nastanka poslovnog dogaaja. Prema ovom naelu efekti poslovnih promjena i drugih dogaaja se priznaju u trenutku njihovog nastanka ( a ne kada se primi i isplati novac ili njegov ekvivalent) i evidentiraju se u poslovnim knjigama i ukljuuju u finansijske izvjetaje u razdobljima na koja se odnose. 2) Naelo stalnosti poslovanja - Finansijski izvjetaji se obino sastavljaju pod pretpostavkom da pravno lice neogranieno posluje, te da e nastaviti poslovati i u doglednoj budunosti. Stoga se pretpostavlja da preduzee nema namjeru ni potrebu likvidirati ili znaajno smanjiti svoje poslovanje; ako takva namjera ili potreba postoji, finansijski izvjetaji trebali bi biti sastavljeni na drugaijoj osnovi i, ako je tako, ta se osnova treba objaviti. Kvalitativna obiljeja finansijskih izvjetaja

Kvalitativna obiljeja su one osobine, koje informacije prezentirane u finansijskim izvjetajima ine korisnim za njihove korisnike. etiri su osnovna kvalitativna obiljeja: razumljivost, relevantnost, pouzdanost i uporedivost. 1. Razumljivost Osnovni kvalitet informacija koje su date u finansijskim izvjetajima je da su one odmah razumljive korisnicima. U tu se svrhu podrazumijeva, da korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovanju, ekonomskim aktivnostima i raunovodstvu, te da imaju volju prouavati informacije s dovoljno panje. 2. Relevantnost Da bi bila korisna, informacija mora biti relevantna za korisnika koji donosi odluku. Informacije su relevantne kada utiu .na ekonomske odluke korisnika, pomaui im da procjene prole, sadanje ili budue dogaaje ili da potvrde odnosno koriguju svoje prole procjene. Kod informacija su uzajamno povezane uloge predvianja i potvrivanja. Informacije o finansijskom poloaju i uspjenosti u prethodnom razdoblju esto se koriste kao osnova za predvianje budueg finansijskog poloaja i uspjenosti i drugih pitanja za koja su korisnici neposredno zainieresovani, kao to su isplate dividendi i zarada, promjene cijena vrijednosnih papira i sposobnosti pravnog lica da izvri svoje obaveze u rokovima njihovog dospijea. - Znaajnost a) Na relevantnost informacija utie njihova priroda i znaaj. U nekim sluajevima priroda informacije sama za sebe je dovoljna da odredi njezinu vanost. b) Informacije su znaajne ako njihovo izostavljanje ili pogreno navoenje moe uticati na ekonomske odluke korisnika, koje se temelje na finansijskim izvjetajima. Znaajnost zavisi od veliine stavke ili pogrene procjene u sluaju njezinog izostavljanja ili pogrenog navoenja. 3. Pouzdanost - Da bi bile korisne, informacije moraju biti pouzdane. Informacije su pouzdane kada u njima nema znaajne greke i pristrasnosti, te kada se korisnici mogu pouzdati da one vjerodostojno prikazuju ono to predstavljaju, ili je razumno oekivati da predstavljaju. - Informacija moe biti relevantna, ali toliko nepouzdana po svojoj prirodi ili nainu na koji je prikazana, da bi njezino priznavanje moglo dovesti do pogrenih zakljuaka. a) Fer prezentacija Da bi bile pouzdane, informacije moraju vjerno prikazivati transakcije i druge dogaaje, bilo one na koje ukazuju da ih predstavljaju ili one za koje bi se s razlogom moglo oekivati da predstavljaju. Veina finansijskih informacija je podlona odreenom riziku da nee na fer nain prikazati ono to u stvari treba prikazati. Razlog tome nije subjektivnost, nego prvenstveno odreene tekoe do kojih dolazi bilo prilikom identifikovanja transakcija i drugih dogaaja koje su predmet mjerenja ili prilikom definisanja i primjene tehnika mjerenja i prezentacije, .koje mogu ukazivati na poruke koje odgovaraju tim transakcijama i dogaajima. b) Bit vanija od forme Ako informacija treba vjerodostojno prikazati transakcije i druge dogaaje, za koje se pretpostavlja da ih prikazuje, potrebno je da su oni obuhvaeni i prikazani u skladu sa svojom biti i ekonomskom stvarnou, a ne samo sa svojom zakonskom formom. Bit transakcija ili drugih dogaaja nije uvijek dosljedna onome na to ukazuje njihov zakonski ili ugovorni oblik. c) Neutralnost Da bi bile pouzdane, informacije sadrane u finansijskim izvjetajima moraju biti neutralne, odnosno bez predrasuda. Finansijski izvjetaji nisu neutralni, ako se putem izbora ili naina prikazivanja

informacija, utie na donoenje odluka ili procjena, s ciljem postizanja unaprijed odreenog rezultata. d) Opreznost Opreznost znai ukljuivanje odreenog stepena opreza pri prosuivanju, koje je potrebno za vrenje procjena u uslovima neizvjesnosti, tako da sredstva ili prihodi ne budu precijenjeni, a obaveze ili rashodi podcijenjeni. e) Potpunost Da bi bile pouzdane, informacije u finansijskim izvjetajima trebaju biti potpune u granicama znaajnosti i trokova. Izostavljanje moe dovesti do toga da informacija postane lana ili navesti na pogrean put, te je stoga uiniti nepouzdanom i nepotpunom u pogledu njene relevantnosti. 4. Uporedivost - Korisnici trebaju biti u stanju uporediti finansijske izvjetaje pravnog lica tokom vremena, kako bi mogli identifikovati trendove u njegovom finansijskom poloaju i uspjenosti. Korisnici trebaju biti u mogunosti uporediti finansijske izvjetaje razliitih pravnih lica, kako bi procijenili njihov relativni finansijski poloaj, uspjenost i promjene u finansijskom poloaj - Vana je implikacija kvalitativne karakteristike uporedivosti da su korisnici obavijeteni o raunovodstvenim politikama koje su koritene pri sastavljanju finansijskih izvjetaja i promjenama tih politika, kao i efektima takvih promjena. - Potrebu za uporedivou ne treba mijeati s obinom jednoobraznou i ne bi trebalo dopustiti da ona postane prepreka uvoenju poboljanih raunovodstvenih standarda. - Zbog toga to korisnici ele uporeivati fmansijski poloaj, uspjenost i promjene u finansijskom poloaju pravnog lica tokom vremena, vano je da se u finansijskim izvjetajima prikau i uporedne informacije za prethodna razdoblja.

Ogranienja u pogledu relevantnosti i pouzdanosti informacija 1. Pravovremenost - Ako doe do nepotrebnog kanjenja u objavljivanju informacija, one mogu prestati biti relevantne. Menadment e moda morati pronai ravnoteu izmeu relativne vrijednosti pravovremenog izvjetavanja i pribavljanja pouzdanih informacija 2. Ravnotea izmeu koristi i trokova Koristi koje proizilaze iz informacija trebaju biti vee od trokova pripreme. 3. Ravnotea izmeu kvalitat. obiljeja U praksi je ravnotea izmeu kvalitativnih obiljeja esto neophodna. Openito, namjera je da se ostvari odgovarajua ravnotea izmeu kvalitativnih obiljeja, .kako bi se postigao cilj finansijskih izvjetaja. 4. Istinita i fer prezentacija- Finansijski izvjetaji se esto opisuju kao istinit i fer prikaz finansijskog poloaja, uspjenosti i promjene u finansijskom poloaju pravnog lica Primjena glavnih kvalitativnih obiljeja i odgovarajuih raunovodstvenih standarda obino kao rezultat ima fmansijske izvjetaje, koji prikazuju ono to se openito podrazumijeva kao istinit i fer prikaz tih informacija. Elementi finansijskih izvjetaja

- Finansijski izvjetaji prikazuju finansijske uinke transakcija i drugih dogaaja, grupiui ih u ire grupe prema njihovim ekonomskim obiljejima. Ove grupe se nazivaju elementi finansijskih izvjetaja. Elementi 'koji su direktno povezani s mjerenjem finansijskog poloaja u bilansu stanja su sredstva, obaveze i kapital. Elementi koji su direktno povezani s mjerenjem uspjenosti u bilansu uspjeha su prihodi i rashodi. Izvjetaj o promjenama finansijskog poloaja obino odraava elemente bilansa uspjeha i promjene u elementima bilansa stanja. - Prezentacija ovih elemenata u bilansu stanja i bilansu uspjeha ukljuuje proces njihovog daljnjeg ralanjivanja. Finansijski poloaj - Elementi koji su direktno 'povezani s mjerenjem finansijskog poloaja su sredstva, obaveze i kapital. Oni se definiu na sljedei nain: - Sredstvo je resurs koji kontrolie pravno lice kao rezultat prolih dogaaja i od kojeg se oekuje priliv buduih ekonomskih koristi u pravno lice. - Obaveza je sadanja obaveza pravnog lica, proizala iz prolih dogaaja, za ije se izmirenje oekuje da e dovesti do odliva resursa koji sadre ekonomske koristi iz pravnog lica. - Kapital je ostatak sredstava pravnog lica nakon odbitka svih njegovih obaveza. - Definicije sredstva i obaveze identifikuju njihova osnovna obiljeja, ali bez namjere da blie utvrde kriterije koje trebaju ispuniti prije nego to se priznaju u bilansu stanja. - Pri procjenjivanju zadovoljava li neka stavka definiciju sredstva, obaveze ili kapitala, treba posvetiti panju njezinoj biti i ekonomskoj stvarnosti, a ne samo njezinoj pravnoj formi.. - Bilansi stanja koji su sastavljeni u skladu s vaeim Meunarodnim raunovodstvenim standardima, mogu ukljuivati stavke koje ne zadovoljavaju definicije sredstva ili obaveze i koje nisu prikazane kao dio kapitala..

Sredstva - Budua ekonomska korist sadrana u sredstvu predstavlja potencijal koji, direktno ili indirektno, doprinosi prilivu novca i novanih ekvivalenata u pravno lice. - Pravno lice obino upoljava svoja sredstva za proizvodnju proizvoda ili pruanje usluga koje su u stanju zadovoljiti potrebe i elje kupaca. Budui da ti proizvodi ili usluge mogu zadovoljiti njihove elje ili potrebe, kupci su spremni platiti za njih i tako doprinijeti novanom toku pravnog lica. - Budue ekonomske koristi sadrane u sredstvu mogu dolaziti u pravno lice na brojne naine: Sredstvo moe biti: a) upotrijebljeno pojedinano ili u kombinaciji sa ostalim sredstvima za proizvodnju proizvoda i usluga koje e preduzee prodavati b) razmijenjeno za druga sredstva c) upotrijebljeno za izmirenje obaveza d) raspodijeljeno vlasnicima pravnog lica - Mnoga sredstva, npr. nekretnine, postrojenja i oprema imaju fiziki oblik. Pa ipak fiziki oblik nije od vanosti za postojanje sredstva, tako patenti i autorska prava. naprimjer, predstavljaju sredstva, ako se oekuje da e od njih proizilaziti budue ekonomske koristi za pravno lice i ako su pod kontrolom pravnog lica. - Mnoga sredstva, naprimjer, potraivanja i nekretnine povezana su sa zakonskim pravima, ukljuujui i pravo vlasnitva. U odreivanju postojanja sredstva, pravo vlasnitva nije od vanosti; tako, naprimjer, nekretnina u najmu je sredstvo ako pravno lice ima kontrolu nad koristima za koje se oekuju da e proistei od nekretnine.

- Sredstva pravnog lica su rezultat prolih transakcija ili ostalih prolih dogaaja. Pravna lica obino pribavljaju sredstva kupovinom ili proizvodnjom, ali i druge transakcije i dogaaji mogu stvarati sredstva; primjeri toga su dobijanje nekretnine od drave, kao dio programa za poticanja ekonomskog razvoja na nekom podruju. - Postoji uska veza izmeu nastanka izdataka i sticanja sredstava, ali ta dva dogaaja ne moraju se nuno podudarati. Tako, kada pravno lice napravi izdatak, to moe pruiti dokaze daje postojala namjera pribavljanja budue ekonomske koristi, ali nije konani dokaz da tako nabavljena stavka zadovoljava definiciju sredstva Obaveze - Osnovno je obiljeje obaveze njezino postojanje u sadanjem razdoblju. Obaveza je dunost ili odgovornost da se postupi ili neto izvri na odreeni nain. Obaveze mogu biti zakonski izvrive kao posljedica obavezujueg ugovora ili zakonskog zahtjeva. To je obino sluaj, naprimjer, s iznosima koje treba platiti za primljena dobra i usluge. Meutim, obaveze takoer proistiu i iz uobiajene poslovne prakse, obiaja i elje da se odre dobri poslovni odnosi ili djeluje na pravedan nain. - Treba napraviti razliku izmeu sadanje obaveze i budue obaveze. Odluka menadmenta da nabavi sredstva u budunosti ne znai sama po sebi nastanak sadanje obaveze. - Podmirenje sadanje obaveze obino ukljuuje odlive resursa pravnog lica u kojima su sadrane ekonomske koristi, da bi se zadovoljilo zahtjevu druge strane. Podmirenje sadanje obaveze moe se izvriti na brojne naine, naprimjer, putem: - plaanja novcem; - prijenosa drugih sredstava; - pruanja usluga; - zamjene te obaveze s nekom drugom obavezom; - konverzijom obaveze u kapital. Obaveza se takoer moe ugasiti i na drugi nain, naprimjer kada se povjerilac odre kne svojih prava ili ih izgubi. - Obaveze proizlaze iz prolih transakcija ili drugih prolih dogaaja. Tako naprimjer, sticanje dobara i koritenje usluga imaju za posljedicu nastanak obaveza prema dobavljaima (osim ako nisu plaene unaprijed ili pri isporuci), a uzimanje bankarskog zajma ima za rezultat obavezu vraanja zajma. - Neke obaveze mogu se izmjeriti, samo ako se u znaajnoj mjeri primjeni procjena. Neka pravna lica opisuju takve obaveze kao rezervisanja. Tako, kada rezervisanje obuhvata sadanju obavezu i zadovoljava ostatak definicije, ono predstavlja obavezu ak i kada se iznos mora procijeniti. Primjeri obuhvataju rezervisanja za plaanja koja treba izvriti prema postojeim garancijama i rezervisanja za pokrie obaveza za penzije.

Kapital - Iako se definie kao preostali iznos, on se u bilansu stanja moe dalje ralaniti. Naprimjer, u dionikom drutvu, kao posebne stavke se mogu prikazati dioniki kapital, nerasporeena dobit, rezerve koje predstavljaju raspodjelu nerasporedjene dobiti i rezerve koje predstavljaju usklaivanja radi ouvanja kapitala. - Formiranje rezervi se ponekad zahtijeva zakonom ili drugim propisima, radi pruanja dodatnih mjera zatite od gubitaka pravnom licu i njegovim povjeriocima.

- Iznos po kojem se kapital iskazuje u bilansu stanja ovisi o mjerenju sredstava i obaveza. Obino se, ukupan iznos kapitala moe samo sluajno podudarati s ukupnom trinom vrijednou dionica pravnog lica ili sumom koja bi se mogla dobiti prodajom bilo neto imovine na pojedinanoj osnovi, bilo prodajom pravnog lica kao cjeline na temelju stalnosti poslovanja. - Trgovake, proizvodne i poslovne aktivnosti esto se preduzimaju preko pravnih osoba kao to su: inokosna preduzea, ortakluci, udruenja i razliite vrste dravnih preduzea. Zakonski i rcgulatorni okvir za takva pravna lica, esto je razliit od onoga koji se primjenjuje na dionika drutva. Uspjenost Dobit se esto koristi kao mjerilo uspjenosti ili kao osnovica za druga mjerenja, kao to je povrat od ulaganja ili zarada po dionici. Elementi koji su direktno povezani s mjerenjem dobiti su prihodi i rashodi. Elementi prihoda i rashoda defniu se na sljedei nain: - Prihodi su poveanja ekonomskih koristi tokom obraunskog razdoblja u obliku priliva ili poveanja sredstava ili smanjenja obaveza, to dovodi do poveanja kapitala, osim onih koja su povezana s uplatama uesnika u kapitalu. - Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tokom obraunskog razdoblja u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza, to dovodi do smanjenja kapitala, osim onih koja su povezana s raspodjelom uesnika u kapitalu. Definicije prihoda i rashoda identifikuju njihova osnovna obiljeja, ali ne pokuavaju utvrditi kriterije koje bi trebalo zadovoljiti, prije njihovog priznavanja u bilansu uspjeha. Prihodi i rashodi mogu biti prezentovani u bilansu uspjeha na razliite naine, tako da pruaju informacije koje su vane za donoenje ekonomskih odluka. Npr. uobiajena je praksa praviti razliku izmeu onih stavki prihoda i rashoda koji proistiu iz redovnih aktivnosti i onih koji ne proistiu iz njih. Razlikovanje stavki prihoda i rashoda i njihovo kombinovanje na razliite naine, takoer omoguava da se prikae nekoliko mjerila uspjenosti pravnog lica. One imaju razliite nivoe obuhvaanja.

Prihodi Definicija prihoda obuhvata kako prihode tako i dobitke. Prihod nastaje iz redovnih aktivnosti pravnog lica i oznaava se razliitim nazivima, kao to su prihodi od prodaje, naknada, kamata, dividendi, tantijema i zakupnine. Dobici predstavljaju ostale stavke koje zadovoljavaju definiciju prihoda i mogu, ali ne moraju nastati iz redovnih aktivnosti pravnog lica. Dobici predstavljaju poveanja ekonomskih koristi i kao takvi po prirodi nisu razliiti od prihoda. Stoga se ne smatra da ine poseban element u ovom Okviru. Dobici, naprimjer obuhvaaju one dobitke nastale prodajom stalnih sredstava. Definicija prihoda takoer ukljuuje nerealizirane dobitke; naprimjer, dobitke koji nastaju revalorizacijom utrivih vrijednosnih papira i dobitke koji nastaju zbog poveanja knjigovodstvene vrijednosti stalnih sredstava. Razliite vrste sredstava se mogu primiti ili poveati prihodima; primjeri ukljuuju novac, potraivanja i proizvode i usluge koji su primljeni u zamjenu za isporuene proizvode i usluge.

Rashodi Definicija rashoda obuhvaa gubitke kao i one rashode koji proistjeu iz redovnih aktivnosti preduzea. Rashodi koji proistjeu iz redovnih aktivnosti preduzea obuhvaaju, naprimjer, trokove prodanih proizvoda, trokove plaa i trokove amortizacije. Gubici predstavljaju druge stavke koje zadovoljavaju definiciju rashoda i mogu, ali ne moraju, proistei iz redovnih aktivnosti preduzea. Gubici predstavljaju smanjenje ekonomskih koristi i .kao takvi nisu po svojoj prirodi razliiti o drugih rashoda. Stoga se ne smatraju posebnim elementom ovog Okvira. Gubici ukljuuju, naprimjer, gubitke koji su nastali kao posljedica katastrofa, kao to su poar i poplava, ali i one koji su proizali iz prodaje dugoronih sredstava. Definicija rashoda, takoer, ukljuuje nerealizovane gubitke, naprimjer, gubitke proizale iz efekta porasta kurseva strane valute u vezi sa zaduivanjima preduzea u toj valuti.

Usklaivanja radi ouvanja kapitala Revalorizacija ili ponovno utvrivanje vrijednosti sredstava i obaveza imaju za posljedicu poveanje ili smanjenje kapitala. Iako ta poveanja ili smanjenja zadovoljavaju definiciju prihoda i rashoda, ona se, prema izvjesnim konceptima ouvanja kapitala, ne ukljuuju u bilans uspjeha. Umjesto toga, ove stavke se ukljuuju u kapital, kao usklaivanja radi ouvanja kapitala ili kao revalorizacijske rezerve Priznavanje elemenata finansijskih izvjetaja - Priznavanje je proces uvrtavanja u bilans stanja ili bilans uspjeha stavki koje zadovoljavaju definiciju nekog elementa i kriterije za priznavanje. Priznavanje obuhvata opis stavke i njezin novani iznos, te ukljuivanje tog iznosa u bilans stanja ili bilans uspjeha. - Stavka koja zadovoljava definiciju elementa, treba se priznati ako: je vjerovatno da e bilo koja budua ekonomska .korist povezana s tom stavkom poticati u pravno lice ili oticati iz nje; stavka ima cijenu ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti. - Pri ocjenjivanju zadovoljava li neka stavka ove kriterije i stoga ispunjava uslove za priznavanje u finansijskim izvjetajima, panju treba posvetiti razmatranju znaajnosti. Meuzavisnost elemenata znai da stavka koja zadovoljava definiciju i .kriterije priznavanja za odreeni elemenat, naprimjer sredstvo, automatski zahtijeva priznavanje dragog elementa, naprimjer, prihoda ili obaveze.

Vjerovatnoa budue ekonomske koristi - Koncept vjerovatnoe se koristi kao kriterij priznavanja, da bi se ukazalo na stepenneizvjesnosti da e budue ekonomske koristi, povezane sa stavkom, priticat.i u pravno lice ili oticati iz nje. Naprimjer, kada je vjerojatno da e potraivanje pravnog lica biti naplaeno, tada

je opravdano, u odsutnosti bilo kakvog suprotnog dokaza, priznati to potraivanje kao sredstvo. Pouzdanost mjerenja - Drugi kriterij za priznavanje neke stavke je taj da ona posjeduje cijenu ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti. U mnogim sluajevima, cijena ili vrijednost moraju biti procijenjene; koritenje .razumnih procjena vaan je dio pripreme finansijskih izvjetaja i ne umanjuje njihovu pouzdanost. Meutim, kada se razumna procjena ne moe izvriti, stavka se ne priznaje u bilansu stanja ili bilansu uspjeha. - Stavka koja, u odreenom trenutku, ne zadovoljava kriterije za priznavanje nmoe se kvalifikovati za priznavanje u nekom narednom razdoblju kao rezultat naknadnih okolnosti ili dogaaja. - Stavka koja ima osnovna obiljeja elemenata finansijskih izvjetaja, ali ne zadovoljava kriterije za priznavanje, ipak moe biti objavljena u biljekama, obrazloenjima ili dopunskim pregledima. Priznavanje sredstava - Sredstvo se priznaje u bilansu stanja, kada je vjerovatno da e budue ekonomske koristi poticati u pravno lice i kada sredstvo ima cijenu ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti. - Sredstvo se ne priznaje u bilansu stanja kada nastane izdatak za koji nije vjerovatoo da e po isteku tekueg obraunskog razdoblja prouzrokovati priliv ekonomskih koristi u pravno lice. Umjesto toga, takva transakcija ima za posljedicu priznavanje rashoda u bilansu uspjeha.

Priznavanje obaveza - Obaveza se priznaje u bilansu stanja kada je vjerovatoo da e odliv resursa koji sadre ekonomske koristi proistei iz podmirenja sadanjih obaveza i kada se iznos obaveze koja e se podmiriti moe pouzdano izmjeriti. Priznavanje prihoda - Prihod se priznaje u bilansu uspjeha kada doe do poveanja buduih ekonomskih koristi povezanih s poveanjem sredstava ili smanjenjem obaveza, koje se mogu pouzdano izmjeriti. To znai, u stvari, da priznavanje prihoda nastaje istovremeno s priznavanjem poveanja sredstava ili smanjenja obaveza (naprimjer, neto poveanje sredstava koje je nastalo kao rezultat prodaje proizvoda ili usluga ili smanjenje obaveza koje je nastalo zbog odustajanja od naplate duga) - Postupci koji su obino prihvaeni u praksi za priznavanje prihoda, naprimjer, zahtjev da prihod treba biti zaraen, predstavljaju primjenu kriterija za priznavanje iz ovog Okvira. Takvi postupci se po pravilu usmjeravaju ka ograniavanju priznavanja prihoda na one stavke, koje se mogu pouzdano izmjeriti i koje posjeduju zadovoljavajui stepen izvjesnosti. Priznavanje rashod - Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha, kada doe do smanjenja buduih ekonomskih koristi povezano sa smanjenjem sredstava ili poveanjem obaveza koje se moe pouzdano izmjeriti. To u stvari znai, da priznavanje rashoda nastaje istovremeno s priznavanjem porasta obaveza ili smanjenja sredstava (naprimjer, obraunata primanja zaposlenih ili amortizacija opreme).

- Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na temelju direktne povezanosti izmeu nastalih trokova i ostvarenih prihoda. Ovaj proces, koji se obino naziva sueljavanje trokova s prihodima, ukljuuje istovremeno ili kombinovano priznavanje prihoda i rashoda koji proizlaze direktno i zajedniki iz istih transakcija ili dragih dogaaja; naprimjer, razne komponente rashoda, koje ine trokove prodatih proizvoda, priznaju se istovremeno kad i prihod od prodaje proizvoda. obaveza. - Kada se oekuje da e ekonomske koristi priticati tokom nekoliko obraunskih razdoblja, a povezanost s prihodima moe se ustanoviti samo u irem smislu ili posredno, rashodi se u bilansu uspjeha priznaju puteni postupaka sistemske i racionalne alokacije. To je esto neophodno, kada treba priznavati rashode povezane s troenjem sredstava, kao to su nekretnine, postrojenja, oprema, goodwill, patenti i zatitni znakovi; u takvim sluajevima rashodi se nazivaju trokovi amortizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava. - Rashod se odmah priznaje u bilansu uspjeha, kada izdatak ne donosi nikakve budue ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg, budue ekonomske koristi ne ispunjavaju uslove, ili su prestale ispunjavati uslove, za priznavanje u bilansu stanja kao sredstva. - Rashod se takoer priznaje u bilansu uspjeha u onim sluajevima, kada nastane obaveza bez priznavanja sredstva, naprimjer, kada nastane obaveza po garanciji za proizvod. Mjerenje elemenata finansijskih izvjestaja - Mjerenje je proces utvrivanja novanih iznosa po kojima bi trebalo priznati elemente finansijskih izvjetaja i iskazati ih u bilansu stanja i bilansu uspjeha. To ukljuuje izbor odreene osnovice za mjerenje. - U finansijskim izvjetajima se upotrebljava mnotvo razliitih osnovica za mjerenje, u razliitom obimu i u razliitim kombinacijama. One ukljuuju sljedee: Historijski troak. Sredstva se evidentiraju u novanim iznosima ili ekvivalentima novca ili po fer vrijednosti naknade koja je data za njihovo pribavljanje u trenutku sticanja. Obaveze se evidentiraju u iznosima koji su primljeni u zamjenu za obaveze, ili u odreenim okolnostima (naprimjer, porez na dobit), u iznosu novca ili novanog ekvivalenta za koje se oekuje da e biti isplaeni radi izmirenja obaveze u normalnom toku poslovanja. Tekui troak. Sredstva se evidentiraju u iznosima novca ili novanog ekvivalenta koje bi trebalo platiti ako bi isto ili ekvivalentno sredstvo bilo pribavljeno u tekuem razdoblju. Obaveze sc iskazuju po nediskontiranom iznosu novca ili novanog ekvivalenta koji bi bio potreban da se takve obaveze podmire u tekuem razdoblju. Prodajna vrijednost Sredstva se evidentiraju u iznosu gotovine novca ili novanog ekvivalenta koji bi se mogao dobiti prodajom sredstva ti redovnom postupku otuenja. Obaveze sc iskazuju po vrijednostima u kojima e biti podmirene: odnosno, po nediskontovanim iznosima novca ili novanih, ekvivalenata za koje se oekuje da e biti plaeni da bi se obaveze izmirile u normalnom toku poslovanja. Sadanja vrijednost. Sredstva se evidentiraju po sadanjoj diskontovanoj vrijednosti buduih neto novanih priliva, za koje se oekuje da e ih odreena stavka, ostvariti u normalnom toku poslovanja. Obaveze se evidentiraju po sadanjoj diskontovanoj vrijednosti buduih neto novanih odliva, za koje se oekuje da e biti potrebni za izmirenje tih obaveza u normalnom toku poslovanja. - Osnovica za mjerenje koju najee usvajaju pravna lica pri sastavljanju svojih finansijskih izvjetaja je historijski troak.. Ona se obino kombinuje s ostalim osnovicama za mjerenje.11. 12. 13. 14.

Koncepti kapitala i odrzavanje kapitala Koncepti kapital - Pri sastavljanju finansijskih izvjetaja veina pravnih lica usvaja finansijski koncept kapitala. Prema finansijskom konceptu kapitala, kako uloenom novcu ili uloenoj kupovnoj moi, kapital je sinonim za neto imovinu ili vlastiti kapital pravnog lica. Prema fizikom konceptu kapitala, kao poslovnoj sposobnosit, kapital se smatra proizvodnom sposobnou pravnog lica, koja se izraava, npr. u broju jedinica proizvoda za jedan dan. - Izbor odgovarajueg koncepta kapitala od strane pravnog lica, treba se zasnivati na potrebama korisnika njegovih finansijskih izvjetaja. Koncepti ouvanja kapitala I utvrivanja dobitka - Iz koncepta kapitala proizlaze sljedei koncepti ouvanja kapitala:15.

16.

Ouvanje finansijskog kapitala. Po ovom konceptu dobit je zaraena samo ako novani iznos neto sredstava na kraju razdoblja premauje novani iznos neto sredstava na poetku razdoblja, nakon iskljuivanja svih raspodjela vlasnicima ili uplata od strane vlasnika tokom razdoblja. Ouvanje fizikog kapitala. Po ovom konceptu dobit je zaraena samo ako fizika proizvodna sposobnost pravnog lica (ili sredstava potrebnih za postizanje te sposobnosti) na kraju razdoblja premauje fiziku proizvodnu sposobnost na poetku tog .razdoblja, nakon iskljuivanja svih raspodjela vlasnicima ili uplata od strane vlasnika tokom razdoblja.

- Koncept ouvanja kapitala bavi se time kako pravno lice definie kapital koji nastoji ouvati. - Koncept fizikog ouvanja kapitala zahtijeva usvajanje tekueg troka kao osnove za obraun. - Glavna razlika izmeu ova dva obrauna je tretman efekata promjene cijene sredstava i obaveza pravnog lica. - Po konceptu ouvanja finansijskog kapitala, kada se kapital definie u nominalnim monetarnim jedinicama, dobit predstavlja porast nominalnog iznosa novanog kapitala tokom razdobolja. - Po konceptu ouvanja fizikog kapitala, kada se kapital definie u smislu fizike proizvodne sposobnosti, dobit predstavlja poveanje tog kapitala tokom razdoblja. - Izbor osnovice mjerenja i koncepta ouvanja kapitala odreuje i raunovodstveni model koji e se koristiti u pripremanju finansijskih izvjetaja. Razliiti raunovodstveni modeli pokazuju razliite stepene relevantnosti i pouzdanosti.

MEUNARODNI STANDARD FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja Razlozi za izdavanja MSFI : UV1: MSFI5, stalna sredstva namjenjena prodaji i prestanak poslovanja(MSFI5) uspostavlja zahtjeve vezane za klasifikaciju mjerenje i prezentaciju stalnih sredstava namjenjenih prodaji i zamjenjuje MRS35, prestanak poslovanja. UV2: Harmonizacija

raunovodstvenih standarda u cijelom svijetu je jedan od primarnih ciljeva odbora za MRS. Teei ovom cilju jedna od strategija koju je odbor usvojio bila je potpisvanje memoranduma o razumjevanju sa odborom za standarde finansijskog raunovodstva i SAD., kojima ova dva odbora preuzimaju obavezu harmonizacije. odbori su preduzeli zajedniki kratkoroni projekat iji je cilj bio smanjenje razlika izmeu MSFI-a i US GAAP-a koje je mogue rijeiti u relativno kratkom vremenskom razdoblju, te koje se mogu rjeavati izvan velikih projekata. UV3. Jedan od aspekata tog projekta podrazumijeva da oba Odbora razmatraju standarde novijih datuma u namjeri da se usvoje visokokvalitetna raunovodstvena rjeenja. UV4:SFAS114 obuhvata 3 podruija: (i) smanjenje vrijednosti stalnih sredstava namijenjenih za upotrebu, (ii) klasifikaciju, mjerenje i prezentaciju sredstava namijenjenih za prodaju i (iii) klasifikaciju i prezentaciju prestanka poslovanja. UV5: MSFI 5 ostvaruje znaajnu harmonizaciju sa zahtjevima SFAS-a .144. koji se odnose na sredstva namijenjena prodaji, vremenski okvir klasifikacije aktivnosti koja predstavlja prestanak poslovanja i prezentacije takvih aktivnosti. Osnovne karakteristike MSFI-a UV6. MSFI 5: a) usvaja klasifikaciju namijenjenu za prodaju; b) uvodi koncept grupe za otuenje, koja predstavlja grupu sredstava koja trebaju biti otuena putem prodaje ili na neki drugi nain c) uvodi koncept grupe za otuenje, koja predstavlja grupu sredstava koja trebaju biti otuena putem prodaje ili na neki drugi nain d) odreuje da se za sredstvo, klasifikovano kao sredstvo namijenjeno za prodaju ili ukljueno u grupu za otuenje klasifikovanu kao sredstvo namijenjeno za prodaju, ne obraunava amortizacija e) zasebno se prikazuju na glavnom obrascu bilansa stanja1.

f) povlai MRS 35, Prestanak poslovanja i zamjenjuje ga sa zahtjevima koji:a)

1) mijenjaju vremenski okvir klasifikacije poslovanja kao obustavljenog 2)odreuje da se rezultati obustavljenog poslovanja trebaju prikazati odvojeno na glavnom obrascu bilansa uspjeha; 3)zabranjuje retroaktivnu klasifikaciju poslovanja kao obustavljenog, kada kriteriji za klasifikaciju nisu ispunjeni do datuma bilansa.

b)

c)

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

CILJ 1. Cilj ovog MSFI-ja je odrediti raunovodstveni tretman imovine namijenjene za prodaju, i objavljivanje i prezentaciju prestanka poslovanja. Konkretno, MSFI zahtijeva:

(a) mjerenje sredstva kojo udovoljava kriterijima klasifikacije kao namijenjena za prodaju po nioj vrijednosti izmeu knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje, i prestanak obrauna amortizacije takvih sredstava; i (b) sredstva koja ispunjavaju uslove klasifikacije kao sredstava namjenjena za prodaju budu obavljena odvojeno na glavnom obrascu bilansa stanja a da rezultati prestanka poslovanja budu objevljeni odvojeno u bilansu uspjeha DJELOKRUG 2. 3. Klasifikacijski i prezentacijski zahtjevi ovog MSFI se primjenjuju na svu priznatu stalna sredstva* i na sve grupe za otuenje pravnog lica. za sredstva klasificirana u stalna u skladu s MRS-om 1, Prezentiranje financijskih izvjetaja revidirana 2003 god) ne vri se reklasfikacija u tekua sredstva sve dok ne udovolji kriterijima klasifikacije kao sredstva namijenjena prodaji u skladu s ovim MSFI. Ponekad pravno lice otuuje grupu sredstava, mogue i s direktno povezanim obvezama, zajedno u jednoj transakciji. Takva grupa za otuenje moe biti grupa jedinica koje stvaraju novac, jedna jedinica koja stvara novac ili dio jedinice koja stvara novac. Odredbe ovog MSFI-a* koje se odnose na mjerenje, ne odnose na sljedea sredstva, i kao pojedinana sredstva ili kao dio grupe za otuenje: (a) odgoena porezna sredstva (b) sredstva koja nastaje u okviru primanjima zaposlenih (c) financijska sredstva u okviru MRS-a 39, (d) stalna sredstva koja su obuhvaena u skladu s modelom po fer vrijednosti u skladu sa MRS-om 41, e) ugovorna prava u ugovoru o osiguranju

4.

5.

Klasifikacija stalnih sredstava (ili grupe za otuenje) kao namijenjene prodaji ili za raspodjelu vlasnicima 6. pravno lice treba klasificirati stalna sredstva (ili grupu za otuenje) kao sredstva namijenjenu za prodaju ako e njena knjigovodstvena vrijednost biti uglavnom nadoknaena putem prodaje radije nego stalnim koritenjem. Da bi to bio sluaj, sredstva (ili grupa za otuenje) mora biti raspoloiva za trenutnu prodaju u sadanjem stanju, po uvjetima koji su esti i uobiajeni za prodaju takve sredstava (ili grupe za otuenje) i njena prodaja mora biti vrlo vjerovatna. Da bi prodaja bila vrlo vjerovatna, prikladan nivo upravljanja mora biti obvezana planom za prodaju sredstava (ili grupe za otuenje) i mora biti pokrenut aktivni program za pronalaenje kupca i ispunjenje plana. Nadalje, sredstva (ili grupa za otuenje) mora biti aktivno nuena za prodaju po cijeni koja je razumna u odnosu na njenu tekuu fer vrijednost. Dogaaji ili okolnosti mogu produiti razdoblje za dovrenje prodaje preko jedne godine. Transakcije prodaje ukljuuju razmjenu stalnih sredstava za druga stalna sredstva kada razmjena ima komercijalan sadraj . Kada pravno lice nabavlja stalno sredstvo (ili grupu za otuenje) iskljuivo s ciljem naknadnog otuenja, treba klasificirati stalno sredstvo (ili grupu za otuenje) kao namijenjenu prodaji po datumu nabave samo ako je u skladu sa jednogodinjim

7.

8.

9. 10. 11.

12.

Ako su udovoljeni kriteriji u takama 7. i 8. poslije datuma bilansa stanja pravno lice nee klasificirati stalno sredstvo (ili grupu za otuenje) kao namijenjenu za prodaju u tim financijskim izvjetajima kada su izdani.

Stalna sredstva namijenjena otpisu 13. 14. pravno lice nee klasificirati stalno sredstvo (ili grupu za otuenje) kao namijenjenu za prodaju ako je namijenjena otpisu. pravno lice nee obraunavati stalna sredstva koja je trenutno izvan upotrebe ako je bila otpisana.

MJERENJE STALNIH SREDSTAVA (ILI GRUPE ZA OTUENJE) KLASIFICIRANE KAO SREDSTVA NAMIJENJENE PRODAJI Mjerenje stalnog sredstva (ili grupe za otuenje) 15. pravno lice treba mjeriti stalna sredstva (ili grupu za otuenje) klasificiranu kao sredstvo namijenjenu za prodaju po nioj od knjigovodstvene i fer vrijednosti umanjene za trokove prodaje. Ako novonabavljena sredstvo (ili grupa za otuenje) udovoljava kriterijima da bi se klasificirala kao sredstvo namijenjena za prodaju imat e za rezultat mjerenje sredstva, kod poetnog priznavanja, po iznosu niem od knjigovodstvenog iznosa koji bi vrijedio da takvo sredstvo nije tako klasifikovano i iznos sa fer vrijednosti umanjenog za trokove prodaje. Ako se prodaja oekuje poslije jedne godine, pravno e mjeriti trokove prodaje po sadanjoj vrijednosti. Svako poveanje sadanje vrijednosti trokova prodaje, koje proizlazi iz proteka vremena, treba biti prikazano u bilansu uspjeha kao troak finansiranja. Prije poetne klasifikacije sredstava (ili grupe za otuenje) kao sredstva namijenjene za prodaju, knjigovodstvena vrijednost sredstava (ili sve imovine i obveza u grupi) treba se mjeriti u skladu s MSFI koji se primjenjuje. Naknadno mjerenje grupe za otuenje, knjigovodstvene vrijednosti bilo koje sredstava i obaveza koje nisu u djelokrugu mjernih zahtjeva ovog MSFI, ali su ukljuene u grupu za otuenje namijenjenu za prodaju, treba ponovo mjeriti u skladu sa MSFI koji se koristi prije nego se ponovo mjeri fer vrijednost grupe za otuenje umanjena za trokove prodaje.

16.

17.

18.

19.

Priznavanje gubitaka od smanjenja i otpisa 20. 21. pravno lice treba priznati gubitak od smanjenja za bilo koji poetni ili naknadni svoenja otpis sredstava (ili grupe za otuenje) do fer vrijednosti umanjene za trokove prodaje pravno lice treba priznati dobitak za bilo koje naknadno poveanje fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje sredstava, ali ne vei od kumulativnog gubitka od smanjenja koji je bio priznat ili u skladu s ovim MSFI pravno lice treba priznati dobitak za bilo koje naknadno poveanje fer vrijednosti smanjenog za trokove prodaje grupe za otuenje: (a) do granice u kojoj nije priznat (b) ali ne u ostatku od kumulativnog smanjenja gubitka koji je bio priznat, ili u skladu s ovim MSFI Gubici od umanjenja (ili neki drugi naknadni dobitak) priznat u grupi za otuenje e smanjiti (ili poveati) knjigovodstvenu vrijednost stalnih sredstava u grupi koja je unutar djelokruga zahtjeva za mjerenje ovog MSFI,

22.

23.

24. 25.

Dobitak ili gubitak koji nije prethodno priznat do datuma prodaje stalnih sredstava (ili grupe za otuenje) treba se priznati u trenutku otuenja pravno lice nee amortizirati stalna sredstva dok je klasificirana kao namijenjena za prodaju dok je dio grupe za otuenje koja je klasificirana kao sredstva namijenjena za prodaju. Kamate i drugi trokovi svojstveni obvezama grupe za otuenje koja je klasificirana kao namijenjena za prodaju e i dalje biti priznavane.

Promjene planu prodaje 26. Ako je pravno lice klasificiralo stalna sredstva (ili grupu za otuenje) kao namijenjenu za prodaju, pravna lica e prestati klasificirati sredstva (ili grupu za otuenje) kao onu koja je namijenjena za prodaju. pravno lice e mjeriti stalna sredstva koja prestaje biti klasificirana kao sredstvo namijenjena za prodaju po iznosu niem od: (a) njene knjigovodstvene vrijednosti prije nego je sredstvo (ili grupa za otuenje) bila klasificirana kao sredstva namijenjena za prodaju, prilagoena za smanjenje vrijednosti, amortizaciju ili revalorizaciju koja bi bila priznata da sredstva (ili grupa za otuenje) nije bila klasificirana kao namijenjena za prodaju, i (b) njene nadoknadive vrijednosti u trenutku naknadne odluke da se ne prodaje.* pravno lice e ukljuiti bilo koje potrebno usklaenje u knjigovodstvenoj vrijednosti stalnih sredstava koja prestaju biti klasificirana kao sredstvo namijenjena za prodaju u prihodu od kontinuiranih poslovanja u razdoblju u kojem se ne udovoljava kriterijima iz taaka 7-9. Ako pravno lice makne pojedinu vrstu sredstvo ili obveza s grupe za otuenje klasificirane kao sredstvo namijenjene za prodaju, preostale vrste sredstava i obveza iz grupe za otuenje koje su namijenjene za prodaju i dalje e se vrednovati kao grupa samo ako grupa udovoljava kriterijima iz taaka 7-9

27.

28.

29.

PREZENTIRANJE I OBJAVLJIVANJE 30. pravno lice mora prezentirati i objaviti one informacije koje pomau korisnicima finansijskih izvjetaja ocjenjivanje financijskih efekata prestanka poslovanja i otuenja stalnih sredstava (ili grupe za otuenje).

Prezentiranje prestanka poslovanja 31. organizacijska komponenta e biti jedinica koja stvara novac ili skupina jedinica koje stvaraju novac, istovremeno namijenjena prodaji. 32. Obustavljena aktivnost je komponenta pravnog lica koja nije n otuena niti je klasificirana kao namijenjena prodaji, a (a) predstavlja zasebnu znaajnu poslovnu aktivnost ili geografsko podruje poslovanja, (b) dijelom je jedinstvenog koordiniranog plana otuenja zasebne znaajne poslovne aktivnosti ili geografskog podruja poslovanja, ili (c) zavisno je preduzee pribavljeno iskljuivo s namjerom preprodaje. pravno lice ima obavezu objaviti: (a) jedinstveni iznos na glavnom obrascu bilansa uspjeha , koji ukljuuje sumu: (i) dobiti nakon oporezivanja ili gubitka od prestanka poslovanja, i

33.

(ii) dobit nakon oporezivanja ili gubitak priznat na temelju svoenja na fer vrijednost umanjenu za trokove prodaje koja je dijelom obustavljena za otuenja imovine ili grupe za otuenje koja je dijelom obustavljenog poslovanja; (b) analizu jedinstvenog iznosa u: (1) prihode, rashode i dobit prije oporezivanja ili gubitak od obustavljenih aktivnosti; (2) s njima povezani troak poreza na dobit, 3) dobit ili gubitak priznat na temelju svoenja na trinu vrijednost umanjenu za trokove prodaje ili na temelju otuenja imovine ili grupe za otuenje koja je dijelom obustavljenog poslovanja; (4) s tim povezani troak poreza na dobit, kao to zahtijeva MRS-a 12. Analiza moe biti prezentirana u biljekama ili na glavnom obrascu bilansa uspjeha. (c) neto novane tokove koji se odnose na poslovne, investicijske i financijske aktivnosti obustavljenog poslovanja. Objavljeni podaci mogu biti prezentirani u biljekama ili na glavnim obrascima samih financijskih izvjetaja. 34. pravno lice e ponovno prezentirati objavljene podatke iz take 33. koji se odnose na prethodna razdoblja prezentirana u finansijskim izvjetajima tako da se objavljeni podaci odnose na sve aktivnosti koje su obustavljene do datuma izvjetajaja o finansijskom poloaju za zadnje prikazano razdoblje. Usklaivanja iznosa koji su prethodno prezentirane u okvir obustavljenim aktivnostima, a koja se direktno odnose na otuenje obustavljenog poslovanja iz prethodnog razdoblja, trebaju se zasebno razvrstati u obustavljenim aktivnostima. Ako pravno lice prestane klasificirati organizacijsku komponentu kao sredstva namijenjenu za prodaju, rezultati poslovanja komponente, prethodno prezentirane u obustavi poslovanja u skladu s takama 33-35., bit e ponovno razvrstani i ukljueni u prihod od neprekinutog poslovanja za sva prezentirana razdoblja. Iznosi koji se odnose na prethodna razdoblja bit e oznaeni kao ponovno prezentirani.

35.

36.

Dobici i gubici vezani uz neprekinuto poslovanje 37. Bilo kakva dobit ili gubitak, nastali prilikom ponovnog vrednovanja stalnih sredstava (ili grupe za otuenje) bit e ukljuen u dobit ili gubitak od neprekinutog poslovanja.

Prezentiranje stalnih sredstava ili grupe za otuenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 38. pravno lice e u izvjetaju o finansijskom poloaju prikazati stalna sredstva i obaveze klasificirane kao sredstva namijenjena za prodaju i sredstva grupe za otuenje klasifikovane kao sredstvo namjenjeno za predaju odvojeno od drugih sredstava i obaveza u bilansu stanja. Takva sredstva i obveze ne smiju se prebijati i prikazivati kao jedan iznos. Ako je grupa za otuenje novosteeno zavisno preduzee koja udovoljava kriteriju da ju se klasificira kao namijenjenu prodaji po stjecanju ,nije potrebno objavljivati glavne vrste sredstava i obveza. prevno lice ne treba reklasificirati niti ponovno prikazati iznose koji su prikazani za stalna sredstva ili sredstva i obaveze grupe za otuenje klasificirane kao namijenjene za prodaju u izvjetaju o financijskom poloaju za prethodna razdoblja s namjerom da prikae klasifikaciju u izvjetaju o finansijskom poloaju za zadnje prikazano razdoblje.

39.

40.

Dodatna objavljivanja

41.

pravno lice treba objaviti sljedee podatke u biljekama za razdoblje u kojem je stalna sredstva (ili grupa za otuenje) bila klasificirana kao namijenjena prodaji ili je prodana: (a) opis stalnog sredstva (ili grupe za otuenje); (b) opis injenica i okolnosti u kojima se odvija prodaja (c) dobit ili gubitak priznat u skladu s takama 20-22. i, ako nije odvojen u bilasnu uspjeha objavljuje se u dijelu bilansa uspjeha koji obuhvata dobit ili gubitak. (d) ako se moe primijeniti, dio subjekta u kojem je stalno sredstvo (ili grupa za otuenje) prikazana u skladu s MRS-om 14 Ako se mogu primijeniti taka 26. ili taka 29., pravno lice treba objaviti, u razdoblju u kojem je odluio promijeniti plan prodaje stalnog sredstva (ili grupe za otuenje), opis injenica i okolnosti koje su dovele do takve odluke i uinke takve odluke na rezultate poslovanja za prikazano razdoblje i sva prethodna prikazana razdoblja.

42.

PRIJELAZNE ODREDBE 43. MSFI e se primijeniti na stalna sredstva (ili grupe za otuenje) koja udovoljava kriteriju da ju se klasificira kao namijenjenu za prodaju, kao i na aktivnosti koje se klasificiraju kao obustavljene nakon datuma stupanja na snagu MSFI-a. Pravno lice moe primijeniti zahtjeve ovog MSFI-a na svu stalna sredstva (ili grupe za otuenje) koja zadovoljava kriterij da bude klasificirana kao sredstva namijenjena prodaji, kao i na aktivnosti koje zadovoljavaju kriterij da ih se klasificira kao obustavljene prije datuma stupanja na snagu MSFI-a, uz uvjet da su vrednovanje i ostali podaci potrebni za primjenu MSFI-a dobiveni u vrijeme kad su ti kriteriji prvobitno zadovoljeni.

DATUM STUPANJA NA SNAGU 44. pravno lice treba primjenjivati ovaj MSFI u poslovnoj godini koja poinje na dan ili nakon 1. januara 2005. Godine ili kasnije. Potie se i ranija primjena. Ako subjekt primjenjuje ovaj MSFI u razdoblju koje poinje prije 1. januara 2005. godine, treba objaviti taj podatak.

POVLAENJE MRS-a 35 45. Ovaj MSFI zamjenjuje MRS 35 Prestanak poslovanja

DODATAK A Definirani pojmovi Ovaj Dodatak je sastavni dio MSFI-ja.

Jedinica koja stvara Najmanja skupina sredstava koja se moe identificirati koja stvara novane tokove koji su uvelike neovisni od novanih novac prilva od ostale imovine ili drugih grupa sredstava. Aktivnosti i novani tokovi koje je mogue jasno razlikovati, u Organizacijska poslovnom pogledu i za potrebe finansijskog izvjetavanja, od komponenta ostalih dijelova pravnog lica. Dodatni trokovi direktno povezani s otuenje nekih sredstava Trokovi prodaje (iligrupe za otuenje), iskljuujui financijske trokove i

(tekue) sredstvo

Obustavljeno aktivnost

porezne rashode. Sredstvo koje ispunjava bilo koji od navedenih kriterija: (a) sredstva oekuju da e biti realizirana ili ga namjerava prodati ili potroiti u svom normalnom poslovnom ciklusu (b) sredstva dri prvenstveno radi trgovanja (c) sredstva oekuje realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja ili (d) je imovina novac ili novani ekvivalent, osim ako je mogunost razmjene ili uporabe sredstva za podmirenje obveza ograniena u razdoblju od najmanje dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa stanja. Organizacijska komponenta koja je otuena ili je namijenjena prodaji i: (a) predstavlja zasebno glavno poslovno ili geografsko podruje poslovanja; (b) dijelom je jedinstvenog usklaenog plana otuenja zasebne znaajne poslovne aktivnosti ili geografskog podruija C) zavisno preduzee je pribavljeno iskljuivo s namjerom njegove preprodaje.

Grupa sredstava koja e se otuiti, prodajom ili na drugi nain, u jednoj transakciji zajedno kao grupa i obveze direktno povezane s tom sredstvima koja e se prenijeti u toj transakciji. Grupa ukljuuje goodwill steen poslovnim spajanjem ako je grupa jedinica stvaranja novca kojoj je goodwill dodijeljen u skladu sa zahtjevima take 80. - 87. MRS-a 36 Umanjenje imovine(izmijenjenim 2004.) ili ako je ona dio poslovanja takve jedinice stvaranja novca. Iznos za koji se neka sredstva moe razmijeniti ili obveza Fer vrijednost podmiriti izmeu poznatih voljnih strana u okviru nezavisne transakcije. vrsto obaveza na Sporazum s nepovezanom stranom, obvezujui za obje strane i obino sa zakonskim prinudnim izvrenjem koji : (a) definira kupovinu sve znaajne uslove, ukljuujui cijenu i vrijeme obavljanja transakcije i (b) ukljuuje kaznu za neispunjenje koja je dovoljno velika da ispunjenje uini vrlo vjerovatnim. Znatno vjerojatnije od vjerojatno. Vrlo vjerojatno sredstva koja ne udovoljava definiciji tekueg sredstva. Stalna sredstva Izglednije da e biti nego da nee biti. Vjerojatno Fer vrijednost neke sredstva umanjene za trokove prodajei Nadoknadiva njene upotrebne vrijednosti. vrijednost Sadanja vrijednost procijenjenih buduih novanih tokova za Upotrebna vrijednost koje se oekuje da e nastato na osnovu neprestane upotrebe nekog sredstva injegovog otuenja na kraju njegovog vijeka upotrebe. Grupa za otuenje

DODATAK B Dopuna Ovaj Dodatak je sastavni dio MSFI-ja. Produenje razdoblja potrebnog za zakljuivanje prodaje B1 produenje razdoblja potrebnog za zakljuenje prodaje ne iskljuuje da se oblik sredstava (ili grupa za otuenje) klasificira kao sredstva namijenjena za prodaju ako je odgaanje uzrokovano dogaajima ili okolnostima koje su izvan kontrole pravnog lica , a postoji dovoljno dokaza da se pravno lice i dalje dri plana prodaje sredstava i grupe za otuenja., Iznimka jednogodinjem zahtjevu iz toke 8. e se primjenjivati u sljedeim situacijama iz kojih takvi dogaaji ili okolnosti proizlaze: (a) na dan kad se pravno lice obvee na plan prodaje stalnog sredstva (ili grupe za otuenje) on razumno oekuje da e ostali (ne kupac) nametnuti odreene uvjete prilikom transfera sredstava (ili grupe za otuenje) koji e produiti razdoblje potrebno da se zakljui prodaja, pa: (i) radnje koje su neophodne da se odgovori na te uvjete ne mogu biti pokrenute dok se ne dobije vrsta obveza na kupovinu, i (ii) vrsta obveza na kupovinu je vrlo vjerojatna unutar jedne godine; (b) pravno lice dobiva vrstu obvezu na kupovinu i, kao rezultat, kupac ili ostali neoekivano nameu uvjete transfera stalnog sredstva(ili grupe za otuenje) prethodno klasificirane kao namijenjene prodaji koji produuju razdoblje potrebno za zakljuenje prodaje, pa: (i) se poduzimaju pravovremene radnje neophodne da se odgovori na te uslove, i (ii) oekuje se povoljno razrjeenje faktora koji utjeu na kanjenje; (c) tokom prvog jednogodinjeg razdoblja dolazi do okolnosti koje su se ranije inile malo vjerovatnima i, kao rezultat toga, stalna sredstva (ili grupa za otuenje) prethodno klasificirana kao namijenjena za prodaju, nije prodana na kraju tog razdoblja, pa: (1) tokom prvog jednogodinjeg razdoblja pravno lice poduzima radnje koje su neophodne da se odgovori na promjenu okolnosti, (2) aktivno se trguje stalnog sredstva (ili grupom za otuenje) po cijeni koja je u danim okolnostima razumna, i 3) dolazi do zadovoljavanja kriterija iz taaka 7. i 8.