SVEUČILIŠTE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

STUDIJ KULTURA I TURIZAM

Luka Giljan

MULTIPLIKATIVNI UČINAK I

NJEGOVA PRIMJENA U TURIZMU

Seminarski rad

Zadar, 2014.

SVEUČILIŠTE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

STUDIJ KULTURA I TURIZAM

Luka Giljan

MULTIPLIKATIVNI UČINAK I

NJEGOVA PRIMJENA U TURIZMU

Seminarski rad

Doc. dr. sc. Božena Krce Miočić

Zadar, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD 1

2. TURIZAM 2

2.1. POJAM TURIZMA 2

2.2. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA 3

2.2.1. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA TURIZMA..………………………………………….....……...4

3. MULTIPLIKATOR……………………………………….…………………………………………………………………..6

3.1. POJAM MULTIPLIKATORA…………………………….………………………………………………………..6

3.2. MODEL MULTIPLIKATORA…………………………….……….……………………………………………….6

4. TURISTIČKI MULTIPLIKATOR…………………………………………….……………………………………………7

5. MULTIPLIKATIVNI UČINCI HRVATSKOG TURIZMA……………………………..…………………………11

6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………………………………..…..12

7. SAŽETAK………………………………………………………………………………………………………………………14

8. POPIS LITERATURE…………………………………………………………………………………………………….…15

9. POPIS ILUSTRACIJA………………………………………………………………………………………………………16

1. UVOD

U ovom seminarskom radu piše se o multiplikativnom učinku i njegovoj primjeni u turizmu.

Turizam, kao jedna od najsloženijih pojava 21. stoljeća, u posljednje se vrijeme sve više i više

proučava i velika mu se pažanja pridodaje. Iako se ne može nazvati gospodarskom granom,

vrlo je značajan za gospodarstvo neke turističke destinacije, regije ili zemlje ovisno o

kontekstu u kojem se spominje.

Cilj ovog seminarskog rada prvenstveno je bilo istražiti, analizirati, definirati i zaključiti što je

to multiplikativni učinak u turizmu, kako funkcionira te kako utječe na gospodarstvo neke

turističke destinacije, regije ili zemlje.

Kao zaokružena cjelina, ovaj seminarski rad pokušat će predočiti multiplikativni učinak i to

tako da se krene od osnovnih pojmova kao što je turizam, zatim ekonomske funkcije turizma

od kojih je za ovaj rad najznačajnija multiplikativna funkcija.

Uz sve navedeno, objasnit će se i pojmovi kao što su multiplikator, turistički multiplikator i

vrste multiplikatora te modeli multiplikatora i analiza multiplikativnih učinaka turizma u

Republici Hrvatskoj.

1

2. TURIZAM

Turizam, kao jedna od pojava suvremenog doba, je ušao u većinu aspekata života ljudi i vrlo

ga je teško definirati jednom definicijom i značenjem.

2.1. POJAM TURIZMA

Turizam je danas veoma širok pojam i može ga se promatrati sa više aspekata. Turizam

pojava suvremenog doba i prema tome razvile su se brojne definicije i tumačenja.

Danas je u većini zemalja prihvaćena opća koncepcijska definicija turizma koju je predložio

UNWTO i koja se može ubrojiti u definicije s pozicije turističke potražnje, a glasi: „Turizam

uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine

ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz

aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.“1

U svojoj knjizi „Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav“ Čavlek i njezini

suradnici naveli su da iz definicije koju je predložio UNWTO proizlazi pet temeljnih obilježja

turizma koje ističu da turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u

turističkim odredištima; putovanje se mora odvijati izvan sredine uobičajenog boravka;

turizam je kružno putovanje i ne traje dulje od godinu dana; svrha putovanja nije stalni

boravak i nije vezana uz zapošljavanje i naposljetku zadnje obilježje turizma je to da turisti na

svojim putovanjima i u odredištima ne privrjeđuju, već troše.2

Može se smatrati da je prema svojoj definiciji, turizam vrlo složena pojava iz koje proizlazi

nekoliko temeljnih obilježja koja određuju sam pojam i njegovo značenje jer svako putovanje

nije turističko putovanje.

1 ČAVLEK, N. et al.: Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011., p. 30.2 Ibid.

2

2.2. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA

Može se smatrati da je turizam veoma složen i kompleksan pojam te ima veliki obuhvat u

gospodarskom sustavu zemlje.

U svojoj knjizi Čavlek i sur. ističu kako složenost turizma proizlazi iz fragmentiranosti i

disperziranosti u većini segmenata nacionalnog gospodarstva i da se pritom ne misli na

fragmentiranost i disperziranost njegove ekonomske osnove u okviru različitih gospodarskih

grana i sektora, već se misli na brojne ekonomske učinke koji nastaju djelovanjem tržišnih

interakcija i izravne i neizravne međuovisnosti.3

Autori također navode kako uloga turizma u gospodarskom sustavu proizlazi iz njegovih

ekonomskih funkcija i da je važno imati i usvojiti znanja o načelima djelovanja turizma u

gospodarskom sustavu jer se na njima generiraju brojni ekonomski učinci.4

Kao najbolju definiciju ekonomskih funkcija turizma uzima se definicija poznatih domaćih

teoretičara turizma Markovića i Markovića:„Pod ekonomskim funkcijama turizma

razumijevaju se sva njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje postavljenih

ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju određenim ekonomskim učincima.“5

Iz navedene definicije Markovića i Markovića može se zaključiti da je turizam kompleksan

pojam koji ima više funkcija, što znači da je turizam zapravo višefunkcionalan. Međusobna

interakcija svih njegovih djelovanja ka ostvarivanju predočenih i željenih ciljeva dovodi do

stvaranja određenih ekonomskih učinaka.

Postoji više ekonomskih funkcija turizma:

1. multiplikativna funkcija, 2. induktivna funkcija, 3. konverzijska funkcija, 4. funkcija

zapošljavanja, 5. funkcija poticanja međunarodne razmjene dobara, 6. apsorpcijska funkcija,

7. funkcija uravnoteženja platne bilance, 8. funkcija razvoja gospodarski nedovoljno

razvijenih područja, 9. integracijska funkcija, 10. akceleracijska funkcija.6

3 ČAVLEK, N. et al.: op. cit. p. 261.4 Ibid.5 MARKOVIĆ, S., MARKOVIĆ, Z.: Ekonomika turizma, Školska knjiga, Zagreb, 1972., p. 286 ČAVLEK, N. et al.: Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011., p. 262.

3

2.2.1. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA TURIZMA

Kao osnovnu definiciju multiplikativne funkcije turizma Čavlek i sur. ističu da: „u svojoj

osnovi, multiplikativna funkcija turizma opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka

ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turističke potrošnje, tj. u trenutku kada privremeni

posjetitelj podmiri račun za bilo koju uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog

turističkog putovanja i boravka u turističkoj destinaciji.“7

Iz navedene definicije multiplikativne funkcije turizma može se zaključiti da je to jedna od

važnijih ekonomskih funkcija turizma jer ona opisuje turizam kao zaista snažnu pojavu koja

multiplicira svoj dohodak kada se turistička potrošnja realizira, tj. kada posjetitelj neke

turističke destinacije plati uslugu koju je iskoristio.

Kao nadopuna definiciji multiplikativne funkcije turizma proizlazi zaključak da svaki

privremeni posjetitelj, potrošnjom vlastitog novca na razne usluge i proizvode što ih nudi

turistička ponuda, potiče nekolicinu međusobno uvjetovanih gospodarskih aktivnosti i

interakcija, a da toga ni sam nije svjestan.8

Kako je sam pojam turističke potrošnje veoma složen pojam koji ostvaruje nekolicinu

ekonomskih učinaka važno je znati prepoznati i razlikovati različite tipove ekonomskih

učinaka turističke potrošnje: „u nastojanju da se dobije što cjelovitija slika ukupnih

ekonomskih učinaka koje turistička potrošnja ostvaruje cirkulacijom kroz različita područja

(gospodarske djelatnosti) nacionalnog gospodarstva, ekonomska teorija turizma primjenjuje

teoriju multiplikatora. Sukladno toj koncepciji, ekonomski učinci turističke potrošnje, nastali

na temelju cirkulacije novca, odnosno njegove multiplikacije, mogu biti okarakterizirani kao –

izravni, neizravni i inducirani.“9

Izravni učinci ekonomske potrošnje: „odnose se na ukupnost turističke potrošnje ostvarene u

gospodarskim djelatnostima koje izravno apsorbiraju turističku potrošnju (ugostiteljstvo,

turističko posredništvo, promet i trgovina na malo). Procjenjivanje vrijednosti ukupnih

izravnih učinaka ekonomske potrošnje odvija se agregiranjem vrijednosti novca koji su

privremeni posjetitelji potrošili u turističkoj destinaciji, tj. agregiranjem prihoda koji je

zaradila turistička ponuda na određenom turističkom tržištu.“10

7 Ibid.8 Ibid.9 ČAVLEK, N. et al.: op. cit. p. 263.10 Ibid.

4

Neizravni ekonomski učinci turističke potrošnje: „odnose se na ukupnu količinu svih troškova

(sirovina, poluproizvoda, proizvoda i usluga) koji su nastali u procesu formiranja turističke

usluge. Podmirivanje troškova pružatelja turističkih usluga svojim dobavljačima, ali i

dobavljača prema svojim dobavljačima smatraju se ekonomskim učinkom jer su posljedica

turističke potrošnje. Vrijednosti neizravnih učinaka turizma procjenjuju se pomoću tablice

međusektornih odnosa hrvatskog gospodarstva u okviru koje je moguće napraviti detaljnu

analizu razmjene među pojedinim sektorima nacionalnoga gospodarstva.“11

Inducirani ekonomski učinci turističke potrošnje: „odnose se na ekonomske učinke koji su

nastali kao rezultat povećane kupovne moći lokalnog stanovništva i javnog sektora na

turistički receptivnom području. Često se spominje rast potrošnje lokalnog stanovništva i rast

javne potrošnje koju su omogućili prethodno ostvareni multiplikativni učinci ekonomske

potrošnje. Vrijednosti induciranih ekonomskih učinaka turizma moguće je procijeniti samo za

manje geografsko područje jer zahtjeva najširi mogući obuhvat praćenja i utvrđivanja snage

utjecaja obrtaja novca na poticanje nove potrošnje.“12

11 Ibid.12 Ibid.

5

3. MULTIPLIKATOR

Da bi se lakše razumjela multiplikativna funkcija turizma, u ovom će se poglavlju objasniti

što je to multiplikator i kako on funkcionira.

3.1. POJAM

Samuelson i Nordhaus u svojoj knjizi „Ekonomija“ navode definiciju multiplikatora u kojoj

ističu da je multiplikator: „učinak koji promjena od jednoga dolara u egzogenim izdacima ima

na ukupnu proizvodnju. U jednostavnom modelu C + I multiplikator je omjer promjene u

ukupnoj proizvodnji, u odnosu na promjenu u investicijama.“ 13

U svojoj knjizi Samuelson i Nordhaus ističu da definicija multiplikatora govori o promjeni u

proizvodnji po jedinici u egzogenim izdacima i da to ukazuje da određene sastavnice

potrošnje treba smatrati kao varijable izvan modela – jer je u takvom slučaju ulaganje

egzogena sastavnica i taj se isti pristup može koristiti za određivanje učinaka promjena u

izdacima države za potrošnju roba i usluga, izvozu i ostalim stavkama na ukupnu

proizvodnju.14

Smatra se da je multiplikator zapravo učinak koji se javlja kada promjena u izdacima ima na

ukupnu proizvodnju.

3.2. MODEL MULTIPLIKATORA

Model multiplikatora je „makroekonomska teorija koja se koristi da bi se objasnilo kako se

kratkoročno određuje proizvodnja. Naziv multiplikator potječe od otkrića da promjena u

egzogenim izdacima (kao što su investicije) za jedan dolar rezultira promjenom BDP-a za više

od jednog dolara (uzrokuje umnoženu promjenu). Glavna je pretpostavka modela

multiplikatora ta da su cijene i nadnice fiksne te da u ekonomiji postoje resursi koji su

neuposleni.“15

Može se smatrati kako je model multiplikatora jedna od značajnijih teorija za određivanje

kratkoročne proizvodnje te kako svaka promjena u izdacima rezultira umnoženom promjenom

BDP-a.

13 SAMUELSON, P., NORDHAUS,W.: Ekonomija, Mate d.o.o., Zagreb, 2011., p. 440. 14 Ibid.15 SAMUELSON, P., NORDHAUS,W.: op.cit., p. 437.

6

4. TURISTIČKI MULTIPLIKATOR

Imajući na umu kako je turizam kompleksan pojam koji ima velik broj ekonomskih funkcija,

od kojih je jedna i multiplikativna funkcija, može se zaključiti, tj. razabrati postojanje

turističkog multiplikatora.

Bartoluci navodi da se multiplikatori višestruko primjenjuju u ekonomici turizma te da se

standardna analiza koristi multiplikatorom za izračun učinaka potrošnje na dohodak, osobito

inozemne turističke potrošnje. 16

Može se zaključiti da je turistički multiplikator pojava do koje dolazi zbog obrtaja novca, tj.

kada taj novac koji su potrošili posjetitelji kruži kroz transakcije u ekonomiji na lokalnoj ili

nacionalnoj razini.

Da bi se lakše razumio cijeli taj proces, multiplikacija ostvarene turističke potrošnje prikazana

je sintetski gdje je vidljivo kretanje jedne jedinice potrošnje kroz samo 3 razine (inicijalna

faza i dvije iteracije).

Slika 1.: Proces multiplikacije turističke potrošnje

Izvor: ČAVLEK, N., BARTOLUCI, M., PREBEŽAC, D. et al: Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011., p. 264

16 BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013., p. 37.

7

Iz shematskog prikaza procesa multiplikacije turističke potrošnje jasno je vidljivo da se

turistička potrošnja u inicijalnoj fazi grana, tj. sastavljena je od više komponenti. Te

komponente su uvoz (iz kojeg se događa odljev sredstava), prihodi domaćinstava, lokalni i

gospodarski subjekti i javni sektor. Iz te druge tri komponente proizlazi sekundarna potrošnja,

odnosno prva iteracija koja je umanjena za novac koji je izašao iz cirkulacije.

U sekundarnoj potrošnji (prvoj iteraciji) postupak je isti kao i u inicijalnoj fazi turističke

potrošnje. Dakle, ponovno je vidljivo da se u uvoznoj komponenti događa odljev sredstava, a

iz komponenti prihoda domaćinstava, lokalnih i gospodarskih subjekata i javnog sektora

proizlazi sekundarna potrošnja, ali ovaj put druga iteracija koja je također umanjena za dio

novca koji je izašao iz cirkulacije prve iteracije turističke potrošnje.

Taj proces, odnosno cirkuliranje turističke potrošnje može imati više od dvije iteracije: „Zbog

činjenice da je turistička usluga najčešće sastavljena od najrazličitijih ulaznih elemenata

(inputa) koji su također prošli određene faze dovršetka i rafiniranosti, cirkulacija turističke

potrošnje rijetko se kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini (iteraciji) sekundarne potrošnje. U

tom smislu veći broj iteracija u cirkulaciji turističke potrošnje je logičan i očekivan, ali to

samo pokazuje koliku snagu turizam ima u aktivaciji najrazličitijih gospodarskih aktivnosti,

što u završnici utječe na poticanje razvoja i diverzifikacije gospodarskih aktivnosti na lokalnoj

i regionalnoj razini.“17

Iz navedenog se može zaključiti da turizam ima veliku snagu za aktivaciju mnogih

gospodarskih aktivnosti i da utječe na razvoj na mnogim razinama gospodarske aktivnosti te

da cirkulacija turističke potrošnje može imati više iteracija koje su svaki put umanjene za dio

novca koji je izašao iz cirkulacije.

Također je važno predočiti zbog čega dolazi do smanjivanja količine novca: „Smanjenje tog

novca posljedica je odlijeva novca iz gospodarskog sustava koji je neizbježan u gotovo svim

gospodarskim ciklusima, a riječ je o dijelu novca ostvarenog inicijalnom turističkom

potrošnjom, koja u svom prolasku kroz nacionalno gospodarstvo na svakoj od lančano

povezanih razina sekundarne potrošnje (iteraciji) djelomično nestane iz optjecaja.“18

Navedeno upućuje na to da teorija multiplikatora polazi od činjenice da ekonomski učinak

turističke potrošnje nastaje kao produkt cirkulacije turističke potrošnje kroz više iteracija, a

čine ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih učinaka turističke potrošnje. Kao rezultat te

17 ČAVLEK, N. et al.: op. cit. p. 264.18 ČAVLEK, N. et al.: op. cit. p. 265.

8

cirkulacije smatra se multiplikativni učinak koji se predočava kao vrijednost novca koje je

ušla u gospodarski ciklus u prvoj, inicijalnoj fazi, pomnožena s prosječnim brojem iteracija u

kojima ona sudjeluje.19

Može se zaključiti da je multiplikativan učinak zapravo novac, tj. vrijednost novca koja je u

inicijalnoj fazi turističke potrošnje pomnožena s prosjekom ukupnog broja iteracija u kojima

sudjeluje.

Za potrebe analize multiplikativnih učinaka u gospodarstvu u literaturi je definirano pet vrsta

multiplikatora:

1. Multiplikator proizvodnje – vrijednost je dodatne proizvodnje, koja je u gospodarstvu

stvorena kao rezultat dodatne jedinice turističkih izdataka, odnosno potrošnje.

2. Multiplikator dohotka - dodatni je dohodak generiran jediničnim povećanjem turističkih

izdataka, odnosno potrošnje.

3. Multiplikator zaposlenosti – definiran je omjerom generirane dodatne zaposlenosti (izravne

i neizravne) i dodatne jedinice turističkih izdataka odnosno potrošnje.

4. Multiplikator poreznih prihoda – opisuje koliko se u gospodarstvu dodatno stvara poreznih

prihoda na temelju dodatne jedinice turističkih izdataka, odnosno potrošnje.

5. Uvozni multiplikator – multiplikator koji je u kontekstu mjerenja ukupnih multiplikativnih

učinaka turizma u gospodarstvu jedini ima negativni predznak, a ukupna je vrijednost robe i

usluga koje se u gospodarstvu dodatno uvezu kao posljedica dodatne jedinice turističkih

izdataka, odnosno potrošnje. 20

Prema Bartoluciju, svaki od opisanih multiplikatora odnosi se na jedan parcijalni aspekt

multiplikativnih učinaka turizma u gospodarstvu, a cjelovita se slika može sagledati tek

njihovom zajedničkom i sustavnom primjenom te da je izračun multiplikativnih učinaka

turizma posebno važan za one zemlje čija su gospodarstva više ovisna o turizmu, kao što je

npr. Hrvatska. 21

19 Ibid.20 BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013., p. 52.21 Ibid.

9

Može se smatrati da su zaključci u vezi turističkog multiplikatora i općenito multiplikativne

funkcije turizma dobra podloga za oblikovanje turističkog razvoja, strategije i politike neke

turističke regije ili zemlje.

10

5. MULTIPLIKATIVNI UČINCI HRVATSKOG TURIZMA

Turistička privreda Republike Hrvatske je jedan od značajnijih sektora hrvatskog

gospodarstva i ima vrlo važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu.

O ekonomskoj ulozi turizma u hrvatskom gospodarstvu svjedoče ostvareni ekonomski učinci

u posljednjih deset godina. Napominje se da u tim vrijednostima nisu podatci o

neregistriranom turističkom prometu koji se ostvaruje u stanovima i kućama za odmor i

drugim vrstama smještaja ili u rodbine i prijatelja i koji se statistički ne evidentira te ostaje u

zoni sive ekonomije. 22

U svojoj knjizi, Bartoluci ističe kako je u Hrvatskoj u poslijeratno doba velik pad turističkog

prometa, što se značajno odrazilo na ekonomske učinke turizma. Također ističe kako se u

posljednjih desetak godina turizam počeo značajno oporavljati i ostvarivati pozitivne stope

rasta, ali još nije dostigao rekordne pokazatelje iz predratnog vremena. 23

Može se smatrati da je Domovinski rat koji je zahvatio Hrvatsku ostavio velike posljedice na

razvoj turizma Republike Hrvatske i samim tim veliki pad turističkog prometa u poslijeratno

doba. No posljednjih se godina turizam kontinuirano razvija i njegov se značaj za nacionalno

gospodarstvo širi, ali to još nije dovoljno zbog sezonskog tipa Hrvatskog turizma.

Bartoluci također navodi i pojašnjava ekonomske učinke hrvatskog turizma u posljednjih

desetak godina dobivenih iz istraživanja BIST-a24 te navodi kako ostvareni dolasci turista

konstantno rastu, ostvarenja noćenja su imala sličnu tendenciju rasta, ali ih je najviše

ostvareno 2008. godine prije ekonomske krize u glavnim emitivnim zemljama, povećao se

udio stranih turista, također su se povećala noćenja stranih turista u odnosu na noćenja

domaćih turista, vidljiv je i sezonski karakter hrvatskog turizma, povećao se i BDP te je i

porastao broj zaposlenih u turizmu jer je riječ o izravnoj zaposlenosti u turizmu. 25

Smatra se kako u posljednjih desetak godina hrvatski turizam doživljava svoj procvat. Kao

potvrda toj hipotezi idu u prilog podaci koji govore da broj dolazaka, broj noćenja i količina

potrošnje turista, a i samim time nacionalni BDP, rastu.

22 ČAVLEK, N., BARTOLUCI, M. et al.: Prilog novim odrednicama turističke politike u Hrvatskoj, Acta Turistica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Vol.22., 2010., br. 2., p. 140.23 BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013., p. 53.24 BIST - online management sustav za turističke destinacije Hrvatske koji korisniku nudi informacije o razvoju turizma, tržišnim trendovima, smještajnim kapacitetima.25 BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013., p. 53.

11

6. ZAKLJUČAK

Dakle, turizam je jedna najsloženijih pojava suvremenog doba i prema tome razvile su se

brojne definicije i tumačenja. Turizam su, dakle, sve aktivnosti koje su proizašle iz putovanja

i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine radi odmora, poslovnih i drugih razloga do

najviše jedne godine bez da te osobe primaju ikakvu naknadu. Može se smatrati da je turizam

veoma složen i kompleksan pojam te ima veliki obuhvat u gospodarskom sustavu zemlje.

Složenost turizma podrazumijeva brojne ekonomske učinke koji nastaju djelovanjem tržišnih

interakcija i izravne i neizravne međuovisnosti. Uloga turizma u gospodarskom sustavu

proizlazi iz njegovih ekonomskih funkcija jer se na njima generiraju brojni ekonomski učinci.

Kao takva, ekonomska funkcija podrazumijeva sva djelovanja turizma koja su usmjerena na

ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju određenim ekonomskim

učincima.

Postoji više ekonomskih funkcija turizma. U ovom se seminarskom radu obrađivala

multiplikativna funkcija koja opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u

inicijalnoj fazi realizacije turističke potrošnje, tj. u trenutku kada privremeni posjetitelj

podmiri račun za bilo koju uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog turističkog

putovanja i boravka u turističkoj destinaciji. To je jedna od važnijih ekonomskih funkcija

turizma jer opisuje turizam kao snažnu pojavu koja multiplicira svoj dohodak u trenutku

realizacije turističke potrošnje. Kako je sam pojam turističke potrošnje veoma složen pojam

koji ostvaruje nekolicinu ekonomskih učinaka važno je znati prepoznati i razlikovati različite

tipove ekonomskih učinaka turističke potrošnje. To su izravni, neizravni i inducirani

ekonomski učinci turističke potrošnje.

Multiplikatori se vrlo često primjenjuju u ekonomici turizma i standardna analiza koristi se

multiplikatorima za izračunavanje učinaka potrošnje na dohodak, osobito inozemne turističke

potrošnje.

Turizam ima veliku snagu za aktivaciju mnogih gospodarskih aktivnosti i utječe na razvoj na

mnogim razinama gospodarske aktivnosti

Multiplikativan učinak je zapravo novac, tj. vrijednost novca koja je u inicijalnoj fazi

turističke potrošnje pomnožena s prosjekom ukupnog broja iteracija u kojima sudjeluje.

12

Što se tiče Republike Hrvatske u poslijeratno doba velik pad turističkog prometa, što se

značajno odrazilo na ekonomske učinke turizma. Ali u posljednjih desetak godina turizam se

počeo značajno oporavljati i ostvarivati pozitivne stope rasta, ali još nije dostigao rekordne

pokazatelje iz predratnog vremena. Domovinski rat koji je zahvatio Hrvatsku ostavio velike

posljedice na razvoj turizma Republike Hrvatske i samim tim veliki pad turističkog prometa u

poslijeratno doba. No posljednjih se godina turizam kontinuirano razvija i njegov se značaj za

nacionalno gospodarstvo širi, ali to još nije dovoljno zbog sezonskog tipa Hrvatskog turizma.

U posljednjih desetak godina hrvatski turizam doživljava svoj procvat. Kao potvrda toj

hipotezi idu u prilog podaci koji govore da broj dolazaka, broj noćenja i količina potrošnje

turista, a i samim time nacionalni BDP, rastu.

13

7. SAŽETAK

Ovaj rad bavi se analizom pojma turizma kao složene društveno-ekonomske pojave

suvremenog doba i njegovih definicija i tumačenja te složenosti turizma koja podrazumijeva

brojne ekonomske učinke koji nastaju djelovanjem tržišnih interakcija i izravne i neizravne

međuovisnosti. Seminarski se rad nastoji predočiti uloge turizma u gospodarskom sustavu

koje proizlaze iz njegovih ekonomskih funkcija jer se na njima generiraju brojni ekonomski

učinci. Postoji mnogo ekonomskih funkcija turizma, no ovaj rad se bavi multiplikativnom

funkcijom, njezinim definicijama i primjeni. Također se navode i definiraju pojave poput

multiplikatora i turističkog multiplikatora i naposljetku multiplikativni učincima turizma

Republike Hrvatske.

Ključne riječi: turizam, ekonomske funkcije turizma, multiplikativna funkcija turizma,

multiplikator i turistički multiplikator, multiplikativni učinci hrvatskog turizma.

14

8. POPIS LITERATURE

PISANI IZVORI:

BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

ČAVLEK, N., BARTOLUCI, M. et al.: Prilog novim odrednicama turističke politike u Hrvatskoj, Acta Turistica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Vol.22., 2010., br. 2., p. 137 – 160.

ČAVLEK, N. et al.: Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

MARKOVIĆ, S., MARKOVIĆ, Z.: Ekonomika turizma, Školska knjiga, Zagreb, 1972.

SAMUELSON, P., NORDHAUS,W.: Ekonomija, Mate d.o.o., Zagreb, 2011.

15

9. POPIS ILUSTRACIJA

Popis slika

Slika Stranica

I. Proces multiplikacije turističke potrošnje 5

16