NACIONALNA EKONOMIJA – 1.KOLOKVIJ

1. DUGOROČNE RAZVOJNE PERFORMANSE HRVATSKOG GOSPODARSTVA

- Gosp. razvoj kao širi i gosp. rast kao uži pojam kojim se opisuje sveukupan napredak nac.gosp. i živ.standarda individualnih kućanstva od iznimnog je javnog interesa

- Ek.rast – prvorazredna gosp. tema iz koje se izvode svi ostali elementi makroek. analize (zaposlenost, proizvodnost, cijene, tečaj nac.valute)

- 4 ključne makroekonomske varijable : rast, zaposlenost, cijena, tečaj

Povijesna dinamika hrv.ekonomskog rasta

- Novo ili suvremeno doba u svjetskom gosp. razvoju – od Velikih otkrića (Amerike 1492.)

- Italija – tada bila najrazvijenija zemlja, začetnik renesanse – 1100 am.dolara BDP per capita, a u RH 577 PPP

- Povijesna dinamika hrvatskog BDP-a prikazana u poredbenom nizu sa 4 zemlje: Italija, Nizozemska, V. Britanija/Engleska, SAD

- 2 za RH značajna momenta:1. Razina razvijenosti prigodom ulaska u rani kapitalistički razvoj – zaostajala za

Italijom, ali na razini sa VB i Nizozemskom; životni standard cca. 400 PPP dolara; regionalne razlike u razvijenosti Hrvatske

2. Razvidna divergencija u razvojnoj dinamici ; na ovakva gibanja utjecala dva činitelja: prvo, velika geo.otkrića premjestila trg.puteve sa Mediterana na Atlantik, drugo, Hrvatsku unazadio sukob Austrijskog i Turskog carstva, bila je poprište ratnih sukoba; 1500-1820. razvojna regresija i padanje živ.standarda, tek u dr.pol. 19.st prodorom kapitalizma počinje ekonomski rast; najpropulzivnija razdoblja: između 1870. i 1913, te 1950. i 1980., od 1980. ponovno zaostajanje RH

- RH u 2000. imala BDP per capita 6632, SAD 28129, UK 21591, Nizozemska 21591, Italija 18740 PPP dolara iz 1990.

- Živ.standard se u pet stoljeća povećao 70 puta u SAD-u, 28 u UK i Nizozemskoj, 17 puta u Italiji, 11 puta u RH

- Od početka 80-ih do kraja 20.st. hrvatska su gosp.gibanja inverzna procesima razvijenog svijeta

- RH je tijekom 20.st uvećala BDP 9 puta, prosječna god.stopa rasta 2,19%- Pučanstvo je povećano za 1,4 puta, BDP po stan. porastao za 6 puta-prosječna

god.stopa rasta per capita BDP 1,85%

- U razdobljima kriza npr 1932., stopa rasta negativna -9%, negativne god.stope preko -20%, -4,2 u 1956, pa rast od 19% u 1957.

- 1960-e – razdoblje gosp.prosperiteta, stope rasta: 7%, 2%, 10% i 3%- Jedina stabilna veličina je kontinuirano smanjenje stope porasta stanovništva- 50-ak mirnih godina koje obuhvaćaju prvo i treće desetljeće, osobito od 1950-1980.

(god.stopa rasta 3,5%)- Uspješno je i razdoblje nakon I.svj.rata do depresije 1929., i razdoblja između 1952. i

1980.- Drugo, veći dio četvrtog (velika depresija 1929-33.), peto (II.svj.rat 41-45), deveto

(desetljeće stagnacije) i posljednje desetljeće 20. st (domovinski rat) – negativne stope rasta (nulte) -0,77

- RH tijekom 20.st poprište tri ratna sukoba koja su dimenzionirala gosp.aktivnosti i razvojne mogućnosti

Međunarodna poredba dinamike i razine razvijenosti u odnosu na SAD

- Solow model rasta sa i bez tehnologije – za zaključke u vezi konvergencije- RH je u odnosu na zemlje zap.Europe, sj.Amerike, Australije i N.Zelanda imala jednu

od tri najveće stope rasta od 4 promatrana razdoblja tijekom zadnjih 130 god.- Između 1870. i 1913. samo je Kanada imala sa 2,27% veću prosječnu stopu rasta od

hrvatskih 1,93%, od 1950.-1987. samo su Grčka i Španjolska sa 4,38% i 4,33% imale veću prosječnu stopu od hrvatskih 4,16, a u razdoblju 1993.-2000. samo Irska sa 8,37% i Poljska sa 5,35% nadmašili hrvatskih 4,71%

- RH je u razdoblju prije I.svj.rata, između II.svj.rata i domovinskog rata i tijekom tranzicije imala jednu od najvećih stopa rasta BDP per capita, ali nije konvergirala razvijenim zemljama, RH je uslijed ratova i kriza gubila značajne količine kapitala, pa bi kroz mirnodobska razdoblja rasla brže odostalih zemalja jer je stopa investicija bila veća od amortizacije ratom razorene količine fizičkog kapitala, stopa rasta živ.standarda je bila veća od stope rasta tehnologije – rast je bio neuravnotežen

- RH u smislu konvergencije pripada mediteranskom konvergencijskom krugu – Grčka, Irska, Portugal (velika sličnost s RH kroz 20.st.), Španjolska

- Najduži razvojni jaz ostvaren tijekom 1970-ih, da bi se u 80-im i 90-im opet produbio- U 20.st SAD je startala sa 4253, a RH sa 670 USD BDP per capita, što je razlika od 4,49

puta u stupnju razvijenosti- Kraj 20.st. – RH 4201 BDP per capita, SAD 34884, što je razlika od 5,79 puta- 1979. razvojni jaz najmanji (razlika 3,26 puta), u 21.st razlika smanjena na 4,58 puta

(RH 5782 BDP pc, SAD 38207)- Četiri razdoblja ubrzane konvergencije živ.standarda RH ka razvijenim zemljama i tri

razdoblja dugoročne divergencije i ek.zaostajanja

- Ulazak u 20.st karakterizirano prvom hrvatskom industrijalizacijom i sužavanjem razvojnog jaza, hrvatski BDP pc je bio 16% američkog

- 1948. sukob bivše Jugoslavije sa bivšim Sovjetskim Savezom rezultira jednom od najdubljih recesija, a nakon toga uspješno razvojno razdoblje do 1980. (22% SAD-ove)

- 1982. – naftni šokovi, indeksiranje cijena i plaća u odnosu na tečaj, prezaduženost- Od 80-ih do stabilizacijskog programa iz listopada 1993. živ.standard u odnosu na

SAD padao (1993.-10% SAD-ovog standarda)

Odrednice ključnih makroek. varijabli u hrv.gospodarstvu od 1952.-2007.

- U modelskom makroek. pristupu koriste se 4 makroek. varijable : 1. Kretanje proizvodnje/outputa kojeg mjerimo veličinom bruto domaćeg proizvoda

BDP, bruto nacionalnog proizvoda BNP ili nacionalnog dohotka Y (svaki od njih mjeri vrijednost proizvedene količine roba i usluga u nac.gosp. u jedinici vremena, na različitim punktovima kružnog toke ek.aktivnosti od proizvodnje do potrošnje i s različitih aspekata nužnih za razumijevanje cijeline gosp.zbivanja)

2. Zaposlenost odnosno nezaposlenost praćena mjerenjem proizvodnosti rada (pokazateljem učinkovitosti korištenja rada kao oskudnog resursa)

3. Inflacija mjerena indeksima kojima se bilježi promjena kako opće razine cijena tako i promjena relativnih cijena

4. Tečaj nacionalne valute , uz analizu platne bilance i njenih podračuna bilježi aspekte ek.razmjene nac.gosp. sa međunarodnim/globalnim okruženjem

- Rast prosječne stope BDP-a od 1,48% u 90-ima, do 6,29% u 60-im, od 1952.-1980 proces ubrzanog razvoja, 80-e desetljeće stagnacije, a rast u dr.pol. 90-ih nije uspio nadoknaditi gubitke tranzicije i rata, 21.st bilježi visoku stopu rasta od 4,26%

- Visoka inflacija 1953-90. s prosječnom god.stopom 59,72%, kratak tranzicijski period: 1991-93 (709,65%)

- Inflacija u 50-im ispod 10%, u 60-im 12,35%, 1968. - 5,38%, 1975. - 25%, 1976. počinje novi proces akceleracije inflacije, u 70-im je iznosila 17,56%

- Stabilizacijski programi iz 1981./82. i 1990. uspjeli nakratko zaustaviti akceleraciju inflacije, 1993. iznosila rekordnih 1486% na godišnjoj razini

- Visoke stope rasta su praćene niskom inflacijom, a niska inflacija nije stvorila okruženje za poželjno visoke stope rasta

- Broj zaposlenih je konstantno rastao tijekom predtranzicijskog razdoblja, tijekom 80-ih BDP je stagnirao, rast zaposlenosti je smanjivao produktivnost rada (BDP po zaposlenom)

- Razina zaposlenosti iz predtranzicijskog razdoblja od preko 1,6 milijuna još nije dostignuta (2007. 1,37 mil.), tranzicijske reforme su rezultirale padom broja zaposlenih koje je trajalo do 2000. („jobless growth“)

- Kretanje br.zaposlenih su rezultirala obrnuto proporcionalnim kretanjem br.nezaposlenih u tri iznimke: domovinski rat (migracije i demografska tranzicija,starenje i opadanje br.stan.), zatvaranje 500 tisuća radnih mjesta, promjena definicije nezaposlenosti (nakon 2000.)

- Nezaposlenost se kreće ispod 7%, početkom tranzicije raste na 18%, 2002. iznosi 24%, 2007. iznosi 17%

- Phillipsovom krivuljom predstavljen odnos inflacije i nezaposlenosti – odnos među varijablama je suprotan

- Nominalni tečaj je ostao jedan od najvažnijih instrumenata vođenja ek.politike (nakon II.svj.rata 50 dinara za 1 dolar)

- Prva devalvacija izvedena 1952. – tečaj dolara povećan na 300 dinara- U 60-im se napuštaju multilateralni tečajevi, u 1966. nakon denominacije tečaj dolara

dosegnuo je vrijednost od 1250- RH 1992. ostala u režimu fiksnog tečaja- Uzrok stalnih devalvacija treba tražiti u fenomenu nazvanom „utrka devalvacije i

inflacije“, rast tečaja je unapređivao konkurentnost i povećavao pokrivenost uvoza izvozom, nuspojava je bila smanjenje plaća

- U prosincu 1991. uveden je hrvatski dinar po tečaju 1:1, tečaj marke je bio 55 HRD, a dolara 88,19 HRD

- Listopad 1993. – deklarirano je tečajno sidro od 4444 HRD za jednu marku (8690 HRD za 1 euro), kuna je zamjenjena 1:1000 za HRD, sidro je u kunama iznosilo 4,4kn za marku (8,69 za euro)

- Kretanje realnog tečaja kune, 3 razdoblja:1. 1952.-1980. – realni tečaj dolara je aprecirao, tečaj lire nešto manje, a marke

je bio stabilan2. Tijekom 80-ih – realni tečaj snažno devalvirao kako bi se potaknuo neto izvoz3. Slično i od 90-e do 95-e kada su posljedice rata i stabilizacije na konkurentnost

postale razvidne od turizma i suficit u trgovinskoj razmjeni sa ostalim republikama bivše države

- Stabilizacija je rezultirala snažnom aprecijacijom realnog tečaja, a priljev stranog kapitala omogućio je potrošnju veću od mogućnosti, kronični deficit tekućeg računa i gomilanje vanjskog duga

2. DEMOGRAFSKI KAPITAL

- Proizvodni resursi/faktori proizvodnje – zemlja, rad, kapital- U stacionarnim postind.ekonomijama agrarnog tipa resurs bio zemlja, nakon

ind.revolucije u 19.st resurs je postao kapital u fizičkom i financijskom obliku; u postind. društvu 20. i 21.st – ljudski faktor (pojmovi radne snage zamjenjuju se

pojmom intelektualnog kapitala – ukupnost ljudskih sposobnosti sintetiziranih u akumuliranom ljudskom znanju i novim sposobnostima („know how“))

Čimbenici populacijskih gibanja

- Demografska ili analiza stanovništva – područje najpreciznije gosp.raščlambe i područje najtočnijih prognoza budućih kretanja

- u analizi ostalih resursa dominiraju metode procjene ukupnih veličina temeljem većih ili manjih uzoraka, zatim posredne metode kojima se tražene veličine procjenjuju putem nekih drugih veličina – indirektne-posredne metode

- direktne-neposredne metode – jer posrednim nije bilo moguće sabrati potpune podatke -> cenzusi-popisi stnovništva

- ukupno kretanje stan. – rezultat je čimbenika (natalitet, mortalitet, migracije, ratovi) koji oblikuju dinamiku i strukturu populacijskih gibanja, temeljne determinante ovog procesa moguće je opisati kao prirodnu i mehaničku komponentu ukupnih promjena stan.

- 2 koncepcije popisa stan.: 1. Koncepcija prisutnog stan. – stanovnik područja je svaka osoba koja se u trenutku

popisa zatekne na tom području, bez obzira da li je tu stalno prebivalište ili ne2. Metoda stalnog (rezidencijalnog) stan. – ukupno stalno stan. neke zemlje čine sve

osobe koje imaju stalni boravak na određenom području u trenutku popisa - Ukupan br.stan. neke zemlje – stalno prisutno stan. + privremeno odsutne osobe -

privremeno prisutno stan.- Do II.svj.rata –načelo prisutnog stan., nakon II.svj.rata – popisi rezultat stalnog stan.

(u RH 2001.-metoda prisutnog stan., 4.437.460, 226.151 izvan granica, 1.travnja-4.214.452)

- Međupopisna promjena stan. – najjednostavnija mjera promjene br.stan. ( ukupan br.stan. u kritičnom trenutku popisa t2 - ukupan br.stan. u kritičnom trenutku popisa t1), slabost – ne uzima u obzir duljinu vrem.razdoblja između dva popisa

- Stopa prosječne god.promjene pučanstva između dva popisa – može se izračunati iz pokazatelja stope ukupne međupopisne promjene, koristi se aritmetička stopa promjene kao jednostavniji ali manje precizan pokazatelj, te geometrijska stopa promjene kao precizniji pokazatelj

- Prirodno kretanje stan. – razlika između rodnosti i smrtnosti u određenom vrem.razdoblju

- Rodnost – natalitet, fertilitet; broj rođenja u stanovitoj populaciji u određenom vrem.razdoblju; prvi pokazatelj je stopa ukupnog nataliteta – pokazuje ukupan broj poroda na 1000 stan. neke zemlje; stopa nataliteta (češća) – broj živorođenih na 1000 stan. neke zemlje

- Relevantne dobne skupine za reprodukciju: predfertilni (0-14 g.), fertilni (15-49), postfertilni (50+); fertilni kontigent se tijekom 20.st kretao na razini od 50% ukupnog stan.

- Stopa ukupnog fertiliteta – prvi pokazatelj; odnos broja živorođenih naspram muškog i ženskog pučanstva u fertilnoj dobi

- Stopa fertiliteta – stavlja se u odnos broj živorođenih prema ženskom stan. u fertilnom razdoblju (žensko pučansktvo u fertilnoj dobi je ključni čimbenik)

- U analizi fertiliteta značajni su specifični koeficijenti fertiliteta za pojedine dobne skupine tijekom fertilnog razdoblja, temelji se na empirijskim nalazima diferenciranog kretanja muškog i ženskog fertiliteta po dobnim skupinama

- Rađa se više muške djece, smrtnost muške djece u prvim godinama veća; prosječno trajanje života žena dulje od muškaraca; porastom životne dobi maskulinitet pada, a raste feminitet

- Analiza plodnosti/rodnosti koristi se i kategorijama fekonditeta (fiziološki kapacitet/potencijal plodnosti ženskog pučanstva) i steriliteta (biološki faktor + kontrola rađanja)

- Totalna stopa fertiliteta (TFR) – opisuje razinu plodnosti; prosječan br. djece koji bi rodila jedna žena u svom fertilnom razdoblju (2,1 prosječno djece po ženi); konstantno se smanjuje od 60-ih

- Smrtnost (mortalitet) – broj umrlih u stanovitoj populaciji u određenom vrem.razdoblju; nije dinamička kategorija; 2 ključna faktora: 1. opći napredak karakteriziran industrijalizacijom, urbanizacijom, med.otkrićima, zdrav.zaštitom, utječe na smanjenje mortaliteta dojenčadi i djece; 2. Produljene prosječnog/očekivanog trajanja života utječe na povećanje mortaliteta

- Sirova stopa rasta pučanstva – odnos nataliteta i mortaliteta; razvojni potencijal dem.kapitala iskazuje se kao potrebno vrijeme udvostručenja br.stan. neke zemlje

- Migracija – prostorna pokretljivost, mobilnost ili mehaničko kretanje stan. (mobilnost širi pojam od migracije); sastavnice: imigracija (useljavanje) i emigracija (iseljavanje); migracijska kretanja – zbog gosp. i društ. čimbenika; gospodarski čimbenici djeluju kao potisni ili push faktori (u ishodišnom mjestu migracije) i privlačni ili pull faktori (u odredištu migracije)

- U zadnja tri stoljeća Europa ima negativan migracijski saldo, a RH pozitivan; u 20.st Europa ima pozitivan mig.saldo a RH negativan

- Pouzdaniji se saldo migracija saznaje prigodom popisa-inventure stan., kao razlika između ukupne promjene stan. i prirodnog kretanja stan.

- ukupna promjena stan. – zbroj prirodnog kretanja i salda migracija, zbroj razlike nataliteta i mortaliteta te imigracije i emigracije -> predstavlja demografsku bilancu (pozitivni procesi-aktiva su natalitet i imigracija, negativni-pasiva mortalitet i emigracija)

Demografska analiza ekonomske aktivnosti pučanstva

- radni kontigent stan. – stan. u dobi života, koju s obzirom na fiziološkusposobnost rada u određenom radnom vremenu i s određenim stupnjem intenzivnosti, nazivamo radna snaga ili radno sposobno stan. (15-64 g.); u RH muško 15-64, žensko 15-59 g.

- Kontigent radne snage – je samo fiziološki demografski okvir za formiranje radne snage

- Predind. ekonomije karakterizira visoka stopa iskorištenosti radnog kontigenta- RH pokazuje nizak stupanje participacije radne snage od cca. 40% snage- Opći gosp. napredak praćen opadajućim prirodnim priraštajem utječe na odnos

radnog i neradnog odnosno aktivnog stan., a time i posredno na visinu javnih izdataka, na odnos drž.proračuna i BDP-a, na oblik i visinu porezne presije

- Koef.demografske opterećenosti radnog kontigenta – omjer stanovništva u postradnoj dobi (1971.-2001. 15,6%) i radnoj dobi (66,9%)

- Između 1971.-2001. koef.ulaska u radnu dob smanjen s 12,05 na 9,04, koef.izlaska iz radne dobi povećan sa 7,78 na 8,82; koef.zamjene (razlika između apsolutne vrijednosti priljeva u radnu dob i odljeva iz radne dobi) smanjen sa 154,9 na 102,05; tendencija pada koef.zamjene upućuje na sve manji demografski pritisak mladih naraštaja na zapošljavanje, što implicira opadajuću reprodukciju radnog kontigenta, tj. smanjenje potencijalnog obujma radne snage u narednom razdoblju

- Koeficijent ukupne dobne ovisnosti – sumarna mjera keoficijenata dobne ovisnosti mladih (0-14) i koeficijenata dobne ovisnosti starih (65+) i pokazuje stupanj opterećenosti stan. u radnoj dobi mladima i staračkim kontigentom

- Koef.zamjene radnog kontigenta – odnos broja osoba koji pristižu u radni kontigent kao zamjena za one koji izlaze iz njega

- Suvremena ek.analiza – u ek.aktivne radne osobe ubrajaju se svi koji stvarno rade ili bi željeli raditi -> radna snaga (u aktivi bilance su koji rade i bi željeli raditi, u pasivi oni koji nisu aktivni bez obzira ostvaruju li prihod ili ne); stalno pučanstvo – saldo bilance, razlika aktive i pasive

- Opća stopa ek.aktivnosti – odnos aktivnog prema ukupnom stan.- Koeficijent ek.ovisnosti – odnos neaktivnog pučanstva u užem smislu (bez prihoda) i

aktivnog u širem smislu (s prihodom)

Dugoročne implikacije strukturnih promjena demografskog kapitala

- Efekt naraštajnog pomaka – starenje stan. u duljem razdoblju izaziva starenje fertilnog kontigenta, što utječe na pad opće stope nataliteta, čime se demografsko starenje ubrzava

- Nizak natalitet implicira manji priljev stan. u fertilnu i radno sposobnu dob; povećava se osobna i javna potrošnja; u RH 2001. stan. do 14 god. 15,5%, od 65 i više god. 17,2%; prosječna starost 30 g. (29 m, 31 ž)

- Pri analizi starenja tj pomlađivanja upotrebljavanju se dva analitička pokazatelja procesa starenja: indeks starenja (najbolji pokazatelj starosti) i koef. starosti (rezulati su u skladu s indeksom starenja)

- Stanovništvo RH – srednje stara populacija (1953.-1961.), 1981.- staro stanovništvo nadmašuje djecu, 90-e – uravnoteženje djece i starih

3. PROIZVODNI KAPITAL

- proizvodni kapital – kapital u smislu raspoloživih strojeva, tehnologije, opreme, zgrada, inovacija, patenata itd., bitan čimbenik poslovne aktivnosti, definira potencijalni nacionalni proizvod

- tranzicijsko gosp. kao Hrvatsko karakterizirano intenzivnim investiranjem u ind.postrojenja; problem valorizacije i djelotvornosti proizv.kapitala ima i 2 dodatna obilježja: postojanje velikih zaliha proz.kapitala (zastarjelost visoka), procjena vrijednosti proiz.kapitala kao pretpostavke usoješnosti projekta privatizacije (realna vrijednost veća/manja od procjenjene)

Proizvodni kapital i nacionalno bogatstvo

- nacionalno ili društveno bogatstvo – sveukupno raspoloživi materijalni resursi nekog gosp.; sastoji se od prirodnog i proizvedenog bogatstva/kapitala

- Prirodno bogatstvo – zemljište, obnovljivi (šume) i neobnovljivi (želj.ruda) prirodni izvori (prirodni izvori se ne obračunavaju/iskazuju vrijednosno)

- Proizvedeno bogatstvo – svi proizvodni i drugi potencijali neke nac.ekonomije, sve ono što je stvoreno radom sadašnje i svih prethodnih generacija; sastoji se od kulturnih spom., proizv.fondova javnih dobara, neproizv.fondova javnih dobara, proizv.fondova odnosno proizv.kapitala

- Svako povećanje proizvedenog bogatstva istodobno je smanjenje prirodnog kapitala; razliku kojom se u procesu transformacije prirodnog u proizvodni kapital uvećava ukupno nac.bogatstvo čini ljudski rad

- Prirodni kapital uz ljudske resurse je preduvjet stvaranja i veličine proizvedenog bogatstva, odnosno proizv.kapitala pod pretpostavkom zatvorenog nac.gosp.

- Nacionalni kulturni kapital – kul.spomenici i umjetnička djela- Javni kapital – proizvodni (ceste, željeznice, pruge, postrojenja za prijenos el.energije,

ne sudjeluje izravno u proizvodnji ali je njihovo postojanje materijalna/infrastrukturna pretpostavka) i neproizvodni fondovi javnih dobara (intelektualni; od kapitala stvorenih ljudskom aktivnošću koji ne ulazi u obračun proizvodnog potencijala; škole, bolnice, vojarne, zatvori, sportski objekti, kazališta)

- Privatni kapital – neproizv.fondovi privatnog kaopitala čine stambene zgrade, stanovi, kuće za odmor, pomoćne zgrade, garaže i dr.objekti koji ne služe poslovnoj aktivnosti

Proizvodni kapital i obrtni fondovi

- Nacionalni proizvodni kapital čine fiksni i obrtni fondovi- Temeljni kriterij distinkcije fiksnih, osnovnih ili kapitalnih fondova od obrtnih je

funkcija prema gotovom proizvodu- Obrtne fondove – možemo motriti kao izravne/direktne i neizravne/indirektne;

izravni (poslovni) su zalihe sirovina, materijala koji se stvarno koriste u proiz.procesu-inputi, proizv.inputi; neizravni (potrošni) su zalihe potrošnih sredstava koji se posredno uporabljuju u proizv.procesu, neophodne su za funkcioniranje ljudskog kapitala -> obrtni kapital definira se kao zbroj poslovnih (zalihe sirovina, zalihe nedovršene proizv., zalihe gotovih proiz., zalihe gotovog novca) i potrošnih obrtnih fondova (zalihe netrajnih – hrana,piće ogrijev, polutrajnih – odjeća, obuća i trajnih – vozila, namještaj, aparati potrošnih dobara)

- Fiksni ili trajni kapital (osnovni) – sastoji se od strojeva, alata, posl.zgrada, građ.zemljišta i opreme; oskudan resurs

- Najčešći pokazatelj mjerenja efikasnosti uporabe kapitala kao oskudnog resursa koristi omjer uporabljenog kapitala i stvorene dodane vrijednosti u nac.gospodarstvu; on nam omogućuje uvid u intenzivnost kojom sadašnje generacije koriste ukupno raspoložive fondove proiz.kapitala u stvaranju nove, dodane vrijednosti, stavili smo u pdnos ukupnu vrijednost proizv.kapitala kojeg su stvorile prethodne generacije uključujući i posljednju „našu“ sa dodanom vrijednošću proizvodnje u „našoj“ tekućoj godini ->prosječni kapitalni koeficijent

- Marginalni/granični kapitalni koeficijent – odnos stope investicija i stope rasta (icor)- Amortizacija – iznos novčane protuvrijednosti proizv.kapitala utrošenog/ugrađenog u

vrijednost gotovog proizv.- Tehnološko/funkcionalno zastarijevanje – razvitak novih tehnologija i lanac inovacija

postojećih tehnologija uvjetuje otpis i stavljanje izvan funkcije strojeva i opreme i prije nego se fizički istroše

- Vrijeme amortizacije/amortizacijsko razdoblje – odnos ukupne vrijednosti proiz.kapitala i ukupnog godišnjeg iznosa amortizacije

Hrvatski proizvodni kapital

- Hipoteke na imovinu su najvažniji pojedinačni izvor kapitala

- Između dva svjetska rata RH bilježi skromne pomake; industrija, rudarstvo, trgovina i ugostiteljstvo ostvarili pomak od cca. 5% na 10% strukture proizv.kapitala; proizv.kapital poljoprivrede, prometa te stambene zgrade čine preko 80% vrijednosti hrv.proizvedenog bogatstva, a poljoprivreda i promet sudjeluju sa 80%

- Investicijska aktivnost (50% promet i stamb.izgradnja) pokazuje male pomake u industrijalizaciji jer je u čitavom razdoblju bila gotovo izjednačena visina investicija u ind. i polj.

- II.svj.rat – visoki ljudski gubitci i materijalna razaranja – najviše promet i poljoprivreda- RH trpjela stagnaciju i nazadovanje do 1953.- Uslužni sektor (turizam, ugo., trgovina) se počinje razvijati 60-ih; kapacitet hrv.

turizma i ugo. je u 30-godišnjem razdoblju (1960-1980) povećan za 12 puta, a u trgovini za 10-ak

- Od 1950 do 1990. proizvodni kapital rastao po prosječnoj god.stopi od 6,5%, najdinamičniji rast imali kapaciteti u turizmu (9%), trgovina (8,4%), građevinarstvo (7,5%), industrija i poljoprivreda (6,5%)

- Pretežni dio proizvodnik fiksnih fondova u tranzicijskom razdoblju RH nalazio se u onim sektorima u kojim je u predtranzicijskom razdoblju dominiralo društveno/državno vlasništvo; prijelaz na tržišni način poslovanja

- Vrijednost proizvodnog kapitala RH padala do 1996. – 38 milijardi USD- Hrvatski nac.proizv.fiksni kapital u 2000. smanjen za 2/3 u odnosu na 1990.- Siguran znak gosp.oporavka neke ekonomije rast je outputa u građevinarstvu koje

svojim poznatim multiplikativnim učinkom utječe na ubrzanje ukupnog rasta- U poljoprivredi dominira privatni sektor u čijem vlasništvu je preko 80% zemljišta- Kvaliteta smještaja u tur.obrtu je u prosjeku niža nego u tur.industriji- Tijekom 10 godina tranzicije 1990.-2000., vrijednost hrv.proizv.kapitala

prepolovljena; privatizacija se reducirala na financijske elemente transformacije vlasništva bez stvarnog učinka na raspoloživi nac.proizv.kapital

- Analiza hrvatskog proizvodnog kapitala 2001.-2007 . – kroz strukturu dugotrajne imovine hrv.poduzetnika kao pokazatelja proizv.potencijala hrv.gosp., kao i u tranzicijskom razdoblju; u strukturu dugotrajne imovine uključena je materijalna, nematerijalna i financijska

- dugotrajna imovina se povećala oko 75%, dominira materijalna imovina (ali se smanjuje), brži rast financijske od materijalne imovine

- raspoloživi proiz.kapital na materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosio 55,7 mlrd USD (povećanje 50%)

- u svim sektorima raste proizv.kapital definiran kao vrijednost materijalne i nematerijalne imovine, ali su razlike velike; sektori s najmanjim porastom dugotrajne imovine su poljoprivreda, prerađivačka ind., građevina, opskrba energijom, vodom, prijevoz, skladištenje, veze (indeksi od 111 do 119); brz rast imovine imaju sektori za fin.posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, javna uprava, obrana, obvezno soc.osiguranje ( indeksi od 415 do 737)

- dugoročno visoka stopa nezaposlenosti hrv.gospodarstva i niska stopa ek.aktivnosti pučanstva ukazuje na strukturni karakter nezaposlenosti kojeg nije moguće rješavati bez produktivnog zapošljavanja u realnom sektoru, ostvareni rast proizv.kapitala u realnom sektoru je ispod potrebnog za punu zaposlenost i rast proizv.kapitala ne omogućuje rješavanje dugoročnih izazova hrv.gosp.

- proizv.kapital uz rad predtavlja bitan čimbenik posl.aktivnosti, dio je nac.bogatstva; izračun proizvodnih mogućnosti kapitala – fiksni ili trajni, osobitost fiksnog je kreiranje/investicije i trošenje/amortizacija; nac.proizv.kapital i djelotvornost njegova korištenja omeđuju stope gosp.rasta i rasta živ.standarda; značenje veličine i strukture nac.proizv.kapitala raste sa stupnjem njegove oskudnosti; orjentacijska vrijednost proizv.kapitala u 2007. iznosila 56 mlrd USD

4. STRUKTURNE PROMJENE HRVATSKOG GOSPODARSTVA 1997.-2007

Makroekonomski i razvojni trendovi – Bruto domaći proizvod (BDP)

- RH je 2006. ostvarila ukupni bruto BDP 42,9 milijardi USD (0,089% svjetskog BDP-a)- S bruto nacionalnim dohotkom po stanovniku od 12.750 USD mjereno po kupovnoj

snazi (PPP) pripada skupini zemalja s višim srednjim dohotkom (69 mjesto)- Nakon 2000. prosječna stopa rasta oko 4,7% - ušla u putanju stabilnih pozitivnih

stopa rasta- Dva desetljeća stagnacije i nultih stopa rasta 1980.-2000., a 2000.-2007. stalne

pozitivne stope rasta- Druga polovina 2008.g obilježena prvim naznakama gospodarske i financijske krize

koju u početnoj fazi karakterizira smanjenje stope rasta BDP-a, lagani rast cijena, pad realnih plaća, lagani rast kamata, pad potražnje u sektoru inozemstva

- RH u zadnjih 15g prošla kroz 3 gospodarska podrazdoblja: 1. Od osamostaljenja do 1993. – prve faze tranzicije, ekonomska

kriza, početak tranzicijske transformacije, ratna stradanja, 1993.g najniža točka tranzicijske krize i najmanji BDP u povijesti

2. 1994.-1999. – zaustavljena hiperinflacija (stabilizacijski program 1993.), pozitivne stope rasta, obnova, reforme (najveće-bankovnog i poreznog sustava), 1999.g jedina u zadnjih 14g s negativnom stopom rasta

3. 2000.-2007. – ostvarenje pozitivnih stopa rasta (prosječno 5%), niska inflacija (3%), pad nezaposlenosti, prijelomna točka hrv.gospodarstva u kojoj je dostignut predtranzicijska razina BDP-a

- Struktura BDP-a RH – udio osobne potrošnje (C) u čitavom razdoblju najveći oko 53,3% BDP-a 94.g do 63% 95.g., iza 2002. C je sve manji; udio javne potrošnje od 1994.-2000.g visok (25,9-29,4% BDP); najveće promjene zbivale se s udjelom investicija u BDP-u -> od 97-2001.g udio im se povećava na 23% BDP-a (poslijeratna obnova), 2002.-2007.g visoka stopa od 30% BDP-a (ali RH ostvarila manje stope rasta od zemalja koje su imale manju stopu investicija-suboptimalna efikasnost investiranja -> investicije su neefikasne, portfelj investicija opterećen prevelikim udjelom investicija s malom stopom povrata i velikim razdobljem povrata)

- Konstantno postojanje negativnog salda tekućeg računa platne bilance i stalan rast inozemnog duga

- Za ocjenu glavnih makroek.varijabli koristi se analitički alat tzv. „tri deficita“–knjigovodstveni identitet koji na razini nac.računovodstva ex post povezuje 6 makroek.varijabli u jednostavan identitet koji na kraju svakog razdoblja mora biti zadovoljen -> taj identitet upućuje kako suma salda privatne štednje i salda proračuna mora biti identična saldu vanjskotrgovinske bilance

- U RH saldo tekućeg računa platne bilance od 1995.-1997. kontinuirano negativan; kontinuirana je veća potrošnja od domaće proizvodnje, a razlika je pokrivana uvozom kapitala što rezultira stalnim rastom inozemnog duga

- U razdoblju 2008.-2012. RH ima obvezu vratiti 22 milijarde EUR-a inozemnog duga- Održavanje domaćih deficita (privatne štednje i proračunskog deficita) koje se nužno

mora izravnavati održavanjem deficita tekućeg računa platne bilance ili prodajom domaće imovine, nije moguće na dugi rok bez posljedica na razvojnu opstojnost domaćeg gosp.; u dugom roku vanjski dug se povećava do razine koja vjerovnike navodi na sumnju u sposobnost otplate duga ili se za izravnavanje domaćih deficita mora prodavati imovina što za posljedicu ima deficit razvojnih resursa

- U svakoj kombinaciji razvojne i ek.politike koja želi stabilizirati deficite izvoz ima vrhunski prioritet

Stanovništvo, zaposlenost, nezaposlenost

- Stanovništvo ima dvostruku ek.funkciju: temeljni činitelj gospodarstva jer formira ponudu rada, cilj i svrha je svake ek.aktivnosti koja se sastoji u potrošnoj funkciji i funkciji rasta standarda stanovništva koji je jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti gosp.aktivnosti

- Stanovnišvo u RH (1998.-2007.) smanjivano po prosječnoj godišnjoj stopi -0,16% godišnje, aktivno stan. povećano za 108.000 (0,69%)

- Broj zaposlenih povećan za 109.500 (1998.-2007.) – 1,02%- Prosječna stopa rasta zaposlenosti znatno manja od stope rasta BDP-a- U strukturi ulaganja u globalnu strukturu investicija velik udio imaju državna ulaganja

u infrastrukturu te općenito u nove tehnologije koje su sve manje radno a više

kapitalno intenzivne, pa zahtjevaju zapošljavanje manjeg broja obrazovanih radnika; visoka rigidnost tržišta rada

- Broj zaposlenih u pravnim osobama za 10g povećan za 141.000 (1,38%), br.zaposlenih u obrtu povećan za 63.000, broj osiguranika smanjen za 72.000; klasični poljoprivrednici zamjenjuju pravnu formu fizičke osobe u pravnu osobu (poticaji, porezni propisi, povrat poreza...)

- Broj nezaposlenih 1998.-2007.g smanjen s 288.000 na 264.000- Broj umirovljenika u zadnjem desetljeću ima manji prirast, ali je porast još uvijek viši

od porasta broja zaposlenih; povećan s 939.000 na 1.110.000

Strukturne promjene

- Najznačajnije strukturne promjene – u udjelu poljoprivrede (primarni sektor), industrije (sekundarni), usluga (tercijarni)

- 1990-2006.g udio poljoprivrede u BDP-u RH pao s 11% na 7% BDP-a, udio industrije smanjen s 36% na 31%, udio sektora usluga povećan s 53% na 62%

- Indeks društvenog razvoja – HDI – indeks koji kombinira nekoliko različitih pokazatelja koji imaju značenje prilikom ocjene kvalitete života i dostignute razine životnog standarda u nekoj zemlji; obuhvaća očekivano trajanje života, stopu pismenosti, kombiniranu stopu upisa u osnovno, srednje i visoko obrazovanje te BDP per capita; teorijska vrijednos mu je od 0 do 1, što je vrijednost bliža 1 to je dostignuta viša razina kvalitete života i obrnuto

- 2005. RH je s 55 rangiranog mjesta dostigla 47, vrijednost HDI u 97.g bila 0,773 (rang 55), a u 2005.g 0,85 (47)

- Poljoprivredne površine se smnajuju brže nego u euro zoni; indikator CO2 po stan. je na svjetskom prosjeku; trošimo 20-30% više energije od svjetskog prosjeka ali manje od euro zone

- RH koristi dvostruko više fiksnih i mobilnih telefona od svjetskog prosjeka ali -20% manje od euro zone, na 100 stanovnika 33 korisnika interneta (ez 44, svijet 16)

- U visokoj tehnologiji zaostajemo -43%; indikator broja dana kako bi se startalo sa nekim poslom je 45 dana

- Ginijev koeficijent – mjera nejednakosti dohotka, može poprimati vrijednost između nula (dohodak među građanima jednako distribuiran-egalitarizam) i jedan (jedna osoba raspolaže sveukupnim dohotkom), čim je bliže jedinici to su veće nejednakosti (2001.-0,29, 2005.-0,31)

- Postotak stanovništva koje živi u gradovima - 1990. – 50%, 2005. – 60%

Ocjena konkurentnosti

- Temeljna odrednica svih reformi ima za cilj i povećanje konkurentnosti koje je moguće promatrati kroz procese prilagodbi hrv.gospodarstva uvjetima i obilježjima modernog tržišnog gosp.

- Indikatori strukturnih i institucionalnih promjena EBRD-a: 4 najvažnija područja – poduzeća, tržište, trgovanje, financijski sektor i infrastruktura

- U skupini indikatora kojima se prate promjene u sektoru poduzeća važno mjesto pripada udjelu privatnog ssektora; 1997.-2006. RH povećala udio priv.sektora s 55% na 70% BDP-a; udio zaposlenih u priv.poduzećima povećao s 54% na 68%

- Na području liberalizacije tržišta i trgovanja hrv.gospodarstvo ostvarilo napredak, udio administrativno određenih cijena koje ulaze u izračun indeksa potrošačkih cijena sveden je na nulu – ostvaren apotpuna liberalizacija cijena

- Ukupan broj banaka smanjen sa 61 na 33 banke- HHI – Herfondahl-Hirschmanov indeks – zbroj kvadrata pojedinačnih udjela banaka u

ukupnoj imovini svih banaka- Pokazatelj burzovne kapitalizacije – povećan u zadnjih 10g s 21,6% na 64,6% BDP-a- U području infrastrukture ostvaren napredak, fiksne tel.linije povećane s 33,2 na 40,2

linije, od 2,7 mob.telefona rast na 98,1; porast br.korisnika interneta na 34,6 na sto stan.

- EBRD je za potrebe praćenja napretka procesa tranzicije razvio sustav indikatora napretka tranzicije koji obuhvaća 4 područja: poduzeća, tržište, fin.sektor i infrastruktura; najveći napredak ostvaren u privatizaciji malih poduzeća, liberalizacije vanjske trgovine i tržišta te u sektoru bankovnih reformi i liberalizacije kam.stopa; sporiji tempo razvoja infrastrukture, najveći napredak u telekomunikacijama

- Ocjena globalne konkurentnosti u svijetu – objavljuje Svjetski ek.forum u vidu Indeksa konkurentnosti (Global Competitivness Indeks, GCI)

- RH popravila konkurentsku poziciju za 13 mjseta (s 64 na 51 rang); povećana poslovna konkurentnost – s 70 na 56 rang; najveći napredak u području inovacija, makroek. i obrazovanja, manji na području institucionalnih reformi

- Slaba iskorištenost najvažnijeg faktora konkurentnosti – ljudskog faktora (podzaposlen i nedovoljno iskorišten)

- Spor i nedovoljan rast izvoza, nizak udio proizvoda za izvoz više tehnološke složenosti- RH bilježi rast produktivnosti na razini prosjeka zemalaj s kojima se može usporediti

ali uz spor rast zaposlenosti – rast produktivnosti bez novog zapošljavanja- Investicijska potrošnja veća u odnosu na najveći broj usporednih zemalja,

prevladavaju investicije u građevinarstvu; stopa investicija u RH ne generira proporcionalno visoku stopu rasta; spora tehnološka preobrazba što umanjuje potencijale rasta konkurentnosti

- Zaostatak u regulaciji tržišnog natjecanja; porezno opterećenje je preveliko- Tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, poslovna politika i plasman banaka više

okrenuti stanovništvu nego poduzetničkom sektoru

- Porast cijena nekretnina neravnomjerno raspoređen što utječena nove regionalne disproporcije

- Hrvatsko gospodarstvo 1997.-2007.g dostiglo prijelomnu točku, odnosno prijeratnu vrijednost BDP-a uz ostvarivanje tranzicijskih i strukturnih promjena; strukturne promjene rezultirale pojavom 2 problema: deficit vanjskotrgovinske bilance i deficit proračuna; zbog stalnog deficita vanjskotrg.bilance ostvaren je visok rast inozemnog duga a zbog stalnog proračunskog deficita i politike ekspanzije domaće potrošnje domaći sektori su dostigli visok stupanj inozemne i domaće zaduženosti