Nada Petrović: Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti

OPOREZIVANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI 55

Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti

Nada Petrovi}

Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti

1. UVODUgostiteljskom se djelatno{}u, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti smatra pri-

premanje hrane i obavljanje usluga prehrane; pripremanje i usluìvanje pi}a i napitaka; pripremanje hrane za potro{nju na drugome mjestu (npr. u prijevoznim sredstvima, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering), te obavljanje usluga smje{taja.

Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgova~ka dru{tva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za tu djelatnost te druge pravne i fi zi~ke osobe iz ~l. 3. st. 2. 3. i 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti1.

Pripremanje i posluìvanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pi}a i jednostavnih jela, {to pravne i fi zi~ke osobe organiziraju za potrebe svojih djelatnika i ~lanova u vlasti-tima poslovnim prostorijama i prostorima, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, ne smatra se ugostiteljskom djelatno{}u.

Ugostiteljskom djelatno{}u ne smatra se ni usluge prehrane i smje{taja u objektima usta nova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sli~nih ustanova, Oruà-nih snaga RH i Ministarstva unutarnjih poslova, ako se te usluge obavlja isklju~ivo vlasti-tim djelatnicima, pripadnicima ili korisnicima.

S obzirom na {irinu ugostiteljske djelatnosti i razli~it porezni poloàj pojedinih vrsta ugostiteljskih usluga, u nastavku se opisuje samo ugostiteljske usluge {to se odnose na pripremanje hrane i obavljanje usluga prehrane; pripremanje i posluìvanje pi}a i napitaka, dok nisu obu hva}ene hotelijerska djelatnost i usluge smje{taja u kampovima, doma}instvima i plov nim objektima.

2. NORMATIVNO URE\ENJENa~in i uvjete pod kojima pravne i fi zi~ke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost

propisuju Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te posebni strukovni propisi i podzakonski akti.

Osim strukovnih propisa, ugostitelji moraju provoditi i druge propise {to ure|uju obavljanje poslovne aktivnosti, prije svega Zakon o trgova~kim dru{tvima ili Zakon o obrtu te porezne i ra~unovodstvene propise.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti {to je stupio na snagu 28. prosinca 2006. uskla|en je s pravnom ste~evinom EU-a i Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2010.

1 NN 138/06, 152/08, 43/09. i 88/10.

56 POREZNI VJESNIK 4/2012.

Novosti u ovome Zakonu odnose se na radno vrijeme ugostitelja {to ga vi{e ne propisu-je lokalna samouprava, nego to jedinstveno ure|uje ovaj Zakon; vi{e nije propisana ob veza postavljanja voditelja poslovanja (stru~nog poslovo|e, direktora) objekta odgovornoga za poslovanje objekta. U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj vi{e ne mora primjenji-vati Posebne uzance te poslovne obi~aje u ugostiteljstvu, a ne propisuje se ni obvezu ovje re cjenika i normativa u Dràvnom inspektoratu. Osim zabrane usluìvanja, zabranje-na je i uporaba alkoholnih pi}a maloljetnicima, a za kontrolu su, osim Dràvnog inspekto-rata, nadle`ni i policijski slu`benici. Ugostitelj je obvezan osigurati gosta u svima smje-{tajnim objektima od posljedica nesretnog slu~aja. Zakon propisuje i mogu}nost izricanja usmenog rje{enja o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti u postupcima nadzora, ako se djelatnost obavlja bez upisa u propisani registar, ili bez odobrenja, odnosno ako se ugostiteljske usluge obavlja bez rje{enja {to utvr|uje da prostor, ure|aji i oprema udovolja-vaju propisanim uvjetima. Ovu se mjeru, iznimno, ne provodi, ako se nadle`nom inspek-toru dostavi dokaz o otklanjanju utvr|enih nedostataka i dokaz o uplati nov~ane svote 30.000,00 kn u korist Dràvnog prora~una.

3. VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATAUgostiteljsku djelatnost obavlja se u objektu namijenjenom, ure|enom i opremljenom

za takve usluge, a to moè biti:− gra|evina, odnosno odvojen dio gra|evine (zgrada, kiosk, kontejner, plutaju}i

objekt i sl.),− poslovni prostor u kojem se obavlja drugu djelatnost,− nepokretno ili priklju~no vozilu, èljezni~ki vagon i plovni objekt za prijevoz put-

nika,− {ator, klupa, kolica i sli~na naprava opremljena za davanje ugostiteljskih usluga.

S obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga, ugostiteljske se objekte razvrstava u skupine:− hoteli,− kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smje{taj,− restorani,− barovi,− catering objekti,− objekti jednostavnih usluga.

4. UVJETI OBAVLJANJA UGOSTITELJSKE DJELATNOSTIZa obavljanje ugostiteljske djelatnosti (usluga), mora se ispuniti minimalne uvjete u

pogledu ure|enja i opreme objekta te druge uvjete iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i propisa donesenih na temelju toga Zakona, odnosno zdravstvene uvjete za rad u ugosti-teljstvu prema posebnim propisima.

Prije po~etka obavljanja ugostiteljske djelatnosti ugostitelj treba pribaviti rje{enje nadle`nog ureda, odnosno Ministarstva turizma da objekt ispunjava uvjete propisane za odre|enu vrstu i kategoriju objekta2.

U obavljanju djelatnosti ugostitelj je obvezan3:− na ulazu u ugostiteljski objekt vidno istaknuti natpis s oznakom vrste i kategorije

ugostiteljskog objekta,

2 ^lanak 19. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti3 ^lanak 9. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti


− na ulazu u objekt vidno istaknuti obavijest o radnom vremenu i radnima odnosno neradnim danima i pridràvati se toga radnog vremena,

− utvrditi ku}ni red u ugostiteljskim objektima za smje{taj i istaknuti ga na recepciji te izvadak iz ku}nog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima,

− utvrditi normative o utro{ku namirnica za pojedino jelo, pi}e i napitak, davati usluge u koli~inama i kakvo}i sukladno normativima te na zahtjev normativ pre-do~iti gostu,

− primjetno istaknuti cijene ponu|enih usluga na na~in dostupan gostima i pridràva-ti se istaknutih cijena, a u pogledu usluga smje{taja u cjenicima istaknuti i svotu bo ravi{ne pristojbe te cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka,

− izdati gostu ra~un za svaku ugostiteljsku uslugu, uz naznaku vrste, koli~ine i cije-ne usluga, odnosno za odobren popust, a u vezi s uslugom smje{taja navesti u ra~unu i svotu boravi{ne pristojbe,

− pridràvati se propisanoga radnog vremena,− onemogu}iti izno{enje pi}a i napitaka radi potro{nje izvan zatvorenih prostora

ugostiteljskog objekta iz ~l. 8. st. 1. podstavak 2. Zakona.− na propisani na~in voditi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smje{taj,− voditi knjigu ̀ alba na propisani na~in u svakom objektu, u roku pet dana izjavljen

prigovor dostaviti Dràvnom inspektoratu te u roku 15 dana nakon izjavljivanja odgovoriti na prigovor,

− u ugostiteljskom objektu za smje{taj osigurati goste od posljedica nesretnog slu ~aja,− u roku osam dana pisano obavijestiti nadleàn ured ili Ministarstvo o prestanku

obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu.

5. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJENa~in vo|enja poslovnih knjiga ugostitelja ovisi o njihovu pravnom poloàju (trgova-

~ko dru{tvo, obrtnik) te o propisima {to za odre|ene kategorije obveznika propisuju na~in vo|enja poslovnih knjiga.

5.1. Poslovne knjige prema Zakonu o ra~unovodstvuUgostiteljska trgova~ka dru{tva te ugostitelji obrtnici koji temeljem ~l. 2. st. 3. Zakona

o porezu na dobit4, po vlastitom izboru, postanu obveznici poreza na dobit, i obrtnici koji temeljem ~l. 2. st. 4. istog Zakona ispune postavljene uvjete te postanu obveznici poreza na dobit po sili zakona obvezni su voditi poslovne knjige i analiti~ke evidencije propisane u Zakonu o ra~unovodstvu5:

− Dnevnik,− Glavnu knjigu i− Pomo}ne knjige.

5.2. Poslovne knjige prema Zakonu o PDV-uUgostitelji u sustavu poreza prema Zakonu o PDV-u6 obvezni su voditi:− Knjigu ulaznih ra~una – Obrazac U-RA,− Knjigu izlaznih ra~una – Obrazac I-RA

4 NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08. i 80/10.5 NN 109/07.6 NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 76/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09. i 94/09.


Ugostitelji koji nisu u sustavu PDV-a ne trebaju voditi knjige U-RA i I-RA, nego Evi-denciju o obvezama i tra`binama koja, sukladno ~l. 37. st. 1. Pravilnika o porezu na do-hodak7, sadrì podatke o svima ispostavljenim i primljenim ra~unima, osim napla}enih i pla}enih na na~in {to ima obilje`je gotovinskog pla}anja.

Evidenciju o tra`binama i obvezama moraju voditi i obveznici koji knjige ulaznih i iz laznih ra~una, po propisima o PDV-u vode prema pla}enima odnosno napla}enim ra-~unima.

5.3. Poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodakUgostitelji koji dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz ~l. 18. Zako-

na o porezu na dohodak8, moraju voditi poslovne knjige propisane u ~l. 23. st. 2. Zakona i ~l. 33. Pravilnika o porezu na dohodak, i to:

− Knjigu primitaka i izdataka,− Knjigu prometa,− Popis dugotrajne imovine i− Evidenciju o tra`binama i obvezama.

Obveznici, iznimno, ne moraju voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom goto-vinskom prometu unose u Knjigu primitaka i izdataka ili u evidencije propisane drugim zakonima te ako se te evidencije vodi na mjestu gotovinskih primitaka.

5.3.1. Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i {umarstva moraju voditi evidenciju o nabavi i uporabi repro-dukcijskoga i potro{nog materijala, hrane pi}a i napitaka propisanu u ~l. 25. st. 3. Pravil-nika o porezu na dohodak.

U poslovne izdatke samostalnih obrtni~kih djelatnosti, sukladno ~l. 21. st. 1. Zakona i ~l. 25. st. 2. Pravilnika o PDV-u ulaze izdaci izravno povezani s obavljanjem djelatnosti. Kao poslovne se izdatke, dakle, moè priznati samo one o kojima postoje uredne isprave i {to su u izravnoj vezi s primicima. Izdaci i primici moraju biti me|uovisni, {to zna~i da izdatak treba utjecati na stjecanje (pove}anje) teku}ih ili budu}ih primitaka. Pri utvr |i-vanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utro{ka materijala i ener-gije i sl.), vode}i pritom ra~una o na~inu rada i osobinama djelatnosti.

Za utvr|ivanje povezanosti primitaka s izdacima obveznici ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pi}a te pi}a i napitke {to su ih sami proizveli i potro{ili u posebnim evidencijama moraju, prema ~l. 25. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak osi gurati podatke o:

− nabavi reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka (naziv dobavlja~a, broj i datum ra~una) i

− podatke o uporabi reprodukcijskoga i potro{nog materijala, pi}a i napitaka (broj internog dokumenta – specifi kacije, radnog naloga i sl.) za knjiènje u poslovne izdatke.

Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka mo raju sadràvati podatke o:

− koli~ini i vrijednosti utro{ena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napi-taka te

7 NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10. i 114/11.8 NN 177/04, 73/08. i 80/10.


− koli~ini i vrijednosti gotovih proizvoda u koje je ugra|en reprodukcijski i potro{ni materijal.

Promjene u evidenciji nabave i uporabe reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka, prema ~l. 25. st. 4. Pravilnika, knjiì se najkasnije u roku mjesec dana nakon nastanka promjene. Obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potro{ni materijal, pi}a i napitke moè obavljati knjiènja i na temelju specifi kacija o mjese~noj uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka te mjese~noj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugra|en reprodukcijski i potro{ni materijal.

Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuje na~in vo|enja te evidencije, ali je Porez-na uprava u Uputi o na~inu vo|enja evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i po-tro{nog materijala, hrane, pi}a i napitaka9 dala potanko obja{njenje o na~inu vo|enja s oglednim primjerom, {to ga donosimo u nastavku:

POREZNI OBVEZNIK: Naziv materijala, pi}a i napitka

OIB:

MJESTO:

BROJÂNA OZNAKA I NAZIV DJELATNOSTI:

EVIDENCIJA O NABAVI I UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTRO[NOG MATERIJALA, PI]A I NAPITAKA

NABAVA UPORABA STANJE

Red. br.

Datum knjiènja

Opis Mjerna jedinica

Koli~ina

Jedini~na vrijednost

u kn

Ukupna vrijed-

nost u knKoli~ina Koli~ina

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Osoba odgovorna za vo|enje evidencije Porezni obveznik (zakonski zastupnik)

S obzirom da ova evidencija treba biti podlogom za utvr|ivanje me|uovisnosti poslov-nih izdataka i primitaka iskazanih u propisanima poslovnim knjigama, Evidencija bi treba-la sadràvati najmanje podatke o:

− rednom broju poslovne promjene,− datumu knjiènja: nabavi reprodukcijskoga i potro{nog materijala, pi}a i napitaka

te njihovu utro{ku,− opisu nastale poslovne promjene: nazivu dobavlja~a i broju ra~una ili opisu drugih

isprava (npr. zapisnik o popisu) te broju specifi kacije o utro{ku reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka,

− mjernoj jedinici nabavljena odnosno utro{enog reprodukcijskog i potro{nog mate-rijala, pi}a i napitaka,

− koli~ini nabavljena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka,

9 Uputa o na~inu vo|enja evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskoga i potro{nog materijala, hrane, pi}a i napitaka, klasa: 410-18/05-01/141, ur. broj: 513-07-21-1/06-2, od 8. oùjka 2006 − Porezni vjesnik 8b/2011, str. 270. do 272.


− ukupnoj vrijednosti nabavljena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i na-pitaka,

− jedini~noj vrijednosti,− koli~ini utro{ena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka,− stanju (koli~ini) neutro{ena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka

u zalihama.

Evidenciju treba voditi za svaku vrstu reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i na pitaka odvojeno, neovisno o uobi~ajenu trgova~kom nazivu, dobavlja~u ili nabavnoj vrijednosti.

Za potro{ni materijal {to ga se ne ugra|uje u gotov proizvod ili uslugu, a nuàn je u obav ljanju djelatnosti (npr. materijal za ~i{}enje, uredski materijal i sl.) ne treba voditi takvu evidenciju.

Evidenciju o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka zaklju~uje se sa stanjem 31. prosinca svakoga poreznog razdoblja, odnosno vodi se za sva ko porezno razdoblje odvojeno. Za novo porezno razdoblje vodi se novu Evidenciju s po ~etnim stanjem za svaku vrstu materijala, pi}a i napitaka, a obveznik mora utvrditi sta-nje u godi{njem popisu.

Knjiènja u analiti~kim evidencijama za svaku nabavu provodi se po cijenama iz ra-~una dobavlja~a (bez PDV-a ako je dobavlja~ obveznik PDV-a), ili ako je rije~ o nabavi reprodukcijskog materijala od gra|anina na temelju otkupnog bloka, neovisno o tome {to mogu biti razli~ite pri svakoj nabavi.

Ugostiteljska trgova~ka dru{tva i obrtnici koji poslovne knjige vode prema Zakonu o ra~unovodstvu osiguravaju ove podatke u pomo}nim knjigama propisanima u Zakonu o ra~unovodstvu te u glavnoj knjizi u razredu 3, gdje osiguravaju analiti~ku evidenciju pre-ma vrstama zaliha.

Prema navedenoj Uputi, fi zi~ke osobe koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva i po toj su osnovi obveznici poreza na dohodak ne moraju voditi Evidenciju o nabavi i uporabi re produkcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka, ako u posebnoj materijalnoj evi-denciji osiguravaju koli~inske podatke o nabavi i utro{ku pi}a i napitaka.

Evidencije o nabavi i utro{ku reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka obveznici poreza na dohodak moraju voditi i kad ne drè zalihe reprodukcijskog i potro{nog materijala, nego ga nabavljaju prema potrebi10.

U ugostiteljskoj praksi prisutan je i obrazac Promet i zaklju~no stanje popularno nazvan Knjiga {anka {to ga, iako zakonom nije propisan, rabe ugostitelji i pravne i fi zi~ke osobe, zato {to osigurava vrlo jednostavno dnevno pra}enje stanja dobara u svakome ugosti-teljskom objektu te podatke o prometu po vrstama, i to:

− za pi}e {to podlijeè op}inskom porezu na potro{nju (odvojeno se utvr|uje podatke o prodanom vinu, èstokom alkoholnom pi}u, pivu te bezalkoholnim napicima),

− za ostalu prodaju u ugostiteljstvu (hrana, kava, sokovi i dr.).

Nagla{avamo da ne postoji zakonska obveza vo|enja ove evidencije (ugostitelji je vode ili ne vode, prema vlastitom izboru, isklju~ivo za osobne potrebe), te je se ne moè zahtije-vati od ugostitelja u postupcima nadzora radi utvr|ivanja ~injeni~nog stanja.

10 Mi{ljenje MF, klasa: 411-01/06-01/518, ur. broj: 513-07-21-01/06-3, od 12. listopada 2006. − »Upute i mi{ljenja o porezu na dohodak i dobit«. Porezni vjesnik 8b/2011, str. 287.


Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u11 od 1. oùjka 2012. pove}ao je op}e stope PDV-a na 25%. Prema ~l. 33a. Zakona o PDV-u, od po~etka primjene odredba o promje-ni porezne stope obveznici moraju popisati zalihe dobara za koja se mijenja poreznu stopu. S obzirom da ugostitelji ne vode zalihe prema prodajnoj cijeni s ura~unanim PDV-om, na njih se ne odnosi obveza popisa dobara u vezi s obavljanjem ugostiteljske djelatnosti. No, ugostitelji koji imaju registriranu i trgova~ku djelatnost, pa uz ugostiteljsku djelatnost obav-ljaju i prodaju trgova~ke robe (slatki{i, cigarete, ~okolada i dr. ), kakvu se u knjigovodstvenim evidencijama vodi kao trgova~ku robu po prodajnim cijenama, moraju popisati ta dobra na zalihama i utvrditi cijene s ura~unanim PDV-om prema novoj poreznoj stopi.

Popis trgova~ke robe namijenjene prodaji u ugostiteljskom objektu ugostitelj mora popisati i kada se odlu~i da za trgova~ku robu na zalihi ne}e mijenjati cijene zbog pove}ane stope PDV-a. Tada se mijenja osnovicu za obra~un PDV-a, a obveznik PDV izra~unava na temelju prera~unane stope PDV-a iz ukupnog prometa. Prera~unana je stopa PDV-a od 1. oùjka 2012. godine − 20%.

6. NORMATIVI U UGOSTITELJSTVUPrema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti12, ugostitelj mora utvrditi normative o utro-

{ku namirnica, pi}a i napitaka za pojedine usluge prehrane, pi}a i napitaka, obaviti uslu-ge u koli~inama i kakvo}i sukladno normativima te normativ, na zahtjev, predo~iti gostu. Utvr|ene normative ne mora se ovjeravati. Ugostitelja koji ne utvrdi normative o utro{ku ili ne obavi usluge u koli~inama i kvaliteti sukladno normativima kaznit }e se nov~anom kaz nom za prekr{aj u rasponu od 5.000,00 do 100.000,00 kn13.

Pravne i fi zi~ke osobe u obavljanju djelatnosti moraju postavljati i rabiti zakonita mje-rila na na~in kakav osigurava nu`nu to~nost mjerenja i odgovorne su za tehni~ku isprav-nost mjerila i to~nost mjernih rezultata. Kako bi ugostiteljska usluga udovoljila utvr|enim normativima, osoba koja obavlja ugostiteljsku djelatnost obvezna je stoga rabiti ugosti-teljsko posu|e kakvo udovoljava propisanim uvjetima14.

Normativ se utvr|uje za svaku vrstu pi}a, napitaka i jela ponu|enih u ugostiteljskom objektu, a sastoji se od popisa namirnica i koli~ina, izraèno u jedinicama mjere, nu`nih za izradu tih pi}a, napitaka ili jela.

Primjer normativa:

Kava6,25 g kave (1 kg mljevene kave = 160 kava)7 g {e}era

Cappuccino6,25 g kave7 g {e}era0,05 l mlijeka; 0,1 l mlije~ne pjene

Pohana piletina200 g pile}eg fi lea0,05 kg pohinaulje 0,03 l

11 NN 22/12.12 ̂ lanak 9. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti13 ̂ lanak 45. st. 1. to~. 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti14 Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03. i 111/07)


Temeljem normativa provodi se razduìvanje u Evidenciji nabave i utro{ke dobara, pa bi u tome primjeru za prodanih 250 kava u razdoblju od 1. do 31. sije~nja ugostitelj u Evi-denciji nabave i utro{ka kave trebao razduìti ukupno 1,56 kg kave (250 x 6,25 g) u nabav-noj vrijednosti 81,12 kn i 250 vre}ica {e}era ukupne nabavne vrijednosti 25,00 kn.

Normativ namirnica sluì kao podloga za izra~un prodajnih cijena i ugostitelj, u pravi-lu, treba imati toliko normativa koliko ima i proizvoda. Pri izra~unu prodajne cijene pola-zi se od normativa utro{ka namirnica za koje se izra~unava prodajnu cijenu. Koli~ine do-bara navedene u normativu mnoì se s nabavnim cijenama sirovine i materijala, na {to se dodaje ugostiteljsku marù te obra~unava PDV i porez na potro{nju, ako je propisan.

Primjer izra~una prodajne cijene vina:

Kutjeva~ka gra{evina 0,7 l

Nabavna cijena 32,00 kn

Marà 90,00 kn

Prodajna cijena 122,00 kn

PDV 25% 30,50 kn

Porez na potro{nju 3% 3,66 kn

Prodajna cijena s PDV-om 156,16 kn

7. GOTOVINSKA PLA]ANJA PRI NABAVI DOBARA I USLUGAU vezi s gotovinskim pla}anjem treba upozoriti na ~l. 61. Zakona o porezu na dohodak

{to propisuje da poduzetnici pravne i fi zi~ke osobe obavljaju isplate primitaka kakve se smatra dohotkom obveznicima poreza na dohodak na ìro-ra~un u ovla{tenoj organizaciji za platni promet, a iznimno u gotovu novcu na propisani na~in.

Bez ikakvih ograni~enja, poduzetnici, iznimno, mogu gra|anima u gotovini isplatiti naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu ovih gra|ana {to im nije sluìla za obavljanje samostalne djelatnosti odnosno za ostvarivanje dohotka15.

Ova je odredba osobito va`na za poduzetnike koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost, jer im, bez ograni~enja svote, omogu}uje obavljati isplate gra|anima u gotovini za otkup po ljoprivrednih proizvoda (raj~ica, salata, grah, mrkva, krumpir, jaja i sl.), uz uvjet da gra |anin nije obveznik poreza na dohodak od poljoprivrede i {umarstva.

Otkupljene poljoprivredne proizvode ugostitelj upisuje u otkupni blok16 za pra}enje podataka o poljoprivrednom proizvo|a~u s brojem pod kojim je upisan u Upisnik

15 ̂ lanak 90. st. 2. to~. 8. Pravilnika o porezu na dohodak16 Otkupnim se blokom dokazuje materijalno-fi nancijski u~inak nastanka poslovnog doga|aja, otkupa poljo-

privrednih proizvoda od poljoprivrednih proizvo|a~a, u pravilu na njihovim imanjima ili sajmovima. To je isprava {to je rabi, prije svega, kupac koji u trenutku kupnje treba i platiti proizvod – npr. kad prodavatelj, u pravilu, nema obvezu ispostaviti ra~un, a kupac kupljen proizvod mora platiti odmah, jer bez pla}anja prodavatelj ne}e isporu~iti proizvod. Kupac otkupnim blokom dokazuje {to je kupio i koliko je platio za kupljen proizvod, odnosno opravdava novac preuzet na blagajni ili s ra~una kad ide kupovati poljoprivred-ne proizvode od nepoznatog prodavatelja. Otkupni blok isprava je {to, uobi~ajeno, sadrì podatke iz kojih je razvidno tko je kupac a tko prodavatelj, {to je predmet kupoprodaje, kolika je koli~ina, mjerne jedinice te cijenu, mjesto i datum prodaje. Poljoprivredni proizvo|a~ koji za vlastite prodane proizvode ispostavlja otkupni blok, u pravilu nije obveznik, a ako jest, na temelju otkupnog bloka mora ispostaviti ra~un. Vi{e o otkupnom bloku u Mi{ljenju, klasa: 410-10/08-01/54, ur. broj: 513-07-21-01/08-2, od 9. lipnja 2008, IJF, »Upute i mi{ljenja o porezu na dohodak i dobit«. Porezni vjesnik 8b/2011, str. 537. do 538.


sukladno Zakonu o poljoprivredi17 i Pravilniku o upisniku poljoprivrednih gospodar-stava18.

Otkupni blok u obliku u kojemu se pojavljuje u praksi, nije ni ra~un ni isprava o pla}anju. Zato pravne i fi zi~ke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i prodaju poljo-privredne proizvode uz prihva}anje kup~eva otkupnog bloka, moraju ispostaviti ra~un za isporu~ene proizvode.

Primjer:

Prodavatelj: Kupac:Marko Markovi} Ugostiteljski obrt »MM«OIB: OIB:êpin, Osje~ka 32 Osijek, Vukovarska 32

Broj rje{enja/upisnika: Datum:

OTKUPNI BLOK br. 21za otkup poljoprivrednih proizvoda

Red. broj Naziv proizvoda Jedinica mjere Koli~ina Jedini~na cijena Svota1 2 3 4 5 61. Krumpir kg 10 4,00 40,00

2. Zelena salata kg 3 12,00 36,00

3. Grah kg 2 20,00 40,00

Ukupno 116,00

Izjavljujem da nisam porezni obveznik prema ~l. 18. st. 3. Zakona o porezu na dohodak.

Prodavatelj:

8. DOPU[TENA VISINA KALA, RASTEPA, KVARA I LOMAKalom, rastepom, kvarom i lomom smatra se gubitke na proizvodima {to su posljedi-

com prirodnih utjecaja ili radnja nu`no poduzetih pri rukovanju proizvodima tijekom obrade odnosno skladi{tenja u ugostiteljstvu, i to:

1. Kalo: a) pri fi zi~koj obradi proizvoda u kuhinji – kosti, koìce, masno}e i sl., pri obradi

svjeèga i suhog mesa, ribe, rakova, {koljaka, meku{aca, pri obradi i posluìva-nju sireva, suhomesnatih proizvoda te ~i{}enju vo}a i povr}a,

b) pri skladi{tenju proizvoda i u kuhinji – isu{enje, isparenje, odmrzavanje i sl. (pri rodni kalo),

c) pri toplinskoj obradi proizvoda u kuhinji – kuhanje, pirjanje, prènje i pe~e-nje,

2. Rastep u skladi{tu i kuhinji − rastepanje, curenje, topljenje, razlijevanje, i dr.3. Kvar u skladi{tu i kuhinji − truljenje, klijanje, uègnu}e i sl.

Obveznici poreza na dobit utvr|uju dopu{tenu visinu kala, rastepa, kvara i loma teme-ljem Odluke o dopu{tenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehnolo{kog manjka u ugosti-

17 NN 149/09. i 127/10.18 NN 76/11.


teljstvu19 {to je donosi Hrvatska gospodarska komora (HGK), dok ih ugostitelji obrtnici utvr|uju temeljem Odluke o dopu{tenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu {to je donosi Hrvatska obrtni~ka komora (HOK)20.

Najvi{e dopu{tene visine kala, rastepa, kvara i loma, prema Odluci, utvr|uje se u po-stot ku prema bruto-koli~inama, i to:� dopu{tena visina gubitaka (kvar, rastep) pri ~uvanju u skladi{tu (vo}e, povr}e,

ostalo),� dopu{tena visina gubitaka (kalo) pri ~uvanju u skladi{tu zbog isu{enja i isparenja

(suhomesnati proizvodi i sirevi),� dopu{tena visina gubitaka pri obradi (otpaci u fazi pripreme jela),� dopu{tena visina gubitaka pri odmrzavanju,� dopu{tena visina gubitaka pri toplinskoj obradi.

Primjena Odluke HGK i HOK-a pri izra~unavanju dopu{tene visine kala, rastepa, kvara i loma u fazama obrade namirnica uvjetovana je vo|enjem koli~inskih evidencija u svakoj fazi obrade. Da bi se npr. moglo utvrditi dopu{tene gubitke u procesu odmrzavanja, treba imati koli~insku evidenciju namirnica po vrstama prije zamrzavanja i nakon odmrzavanja.

Manjak prema Odluci HGK i HOK-a moè se utvr|ivati:− neposredno nakon nastajanja,− izvanrednim popisom robe,− redovitim popisom robe, odnosno na drugi na~in utvr|en aktom fi zi~ke odnosno

pravne osobe.

Manjak se utvr|uje u zapisniku {to ga sastavlja fi zi~ka ili pravna osoba ugostitelj u ko je je nastao kalo, rastep, kvar i lom.

Sukladno ~l. 56. Op}eg poreznog zakona21, ugostitelji i drugi obveznici moraju potkraj poslovne godine i pri promjeni cijena dobara ili poreznih stopa, ako je to bitno za oporeziva-nje, te pri statusnim promjenama i otvaranju postupka ste~aja i likvidacije, popisati imovinu i obveze te utvrditi vi{kove i manjkove. Porezni tretman manjkova odre|uju Zakon o PDV-u, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit s pripadaju}im pravilnicima.

Prema ~l. 11. st. 2. Pravilnika o PDV-u, manjkove dobara za koje se ne tereti odgovor-nu osobu smatra se izuzimanjem dobara u nepoduzetni~ke svrhe i podlijeù oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najvi{e do visine utvr|ene u odlukama HGK i HOK-a i manjkova dobara nastalih djelovanjem vi{e sile. Manjkovima uslijed vi{e sile, prema Pra-vilniku o PDV-u, smatra se manjkove ({tete) od elementarnih nepogoda (poplava, poàr, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih kra|a, do visine utvr|ene temeljem o~evidnika nadle`nog tijela za procjenu {teta.

Tehnolo{ki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvr|ene normativima prema vrsti djelatnosti, odnosno do visine utvr|ene zako-nima o posebnim porezima ili tro{arinama za proizvode {to podlijeù pla}anju tih poreza. Normative moè utvrditi poduzetnik ili strukovna grupacija, a ako ih nema, utvr|uje ih Porezna uprava procjenom, na temelju me|uovisnosti prihoda i rashoda (primitaka i izda-taka), putem normativa utro{ka materijala, energije, rada i drugih proizvodnih ~imbenika.

Manjak dobara zbog neodgovaraju}e kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvr|ene prema ~l. 11. st. 2. moè se priznati, ako je pri utvr|ivanju

19 NN 72/99.20 NN 101/04.21 NN 147/08. i 18/11.


~i njeni~nog stanja prisutan ovla{ten slu`benik Porezne uprave ili ako obveznik ima nu`nu dokumentaciju nadle`nih tijela (ustanova) o koli~ini i vrsti preuzetih dobara danih na zbrinjavanje ili uni{tenje22.

Kod ugostitelja trgova~kih dru{tava i obrtnika utvr|ene se manjkove, kalo, rastep, kvar i lom, iznad visine utvr|ene aktom nadle`ne komore oporezuje PDV-om (po ~l. 11. st. 2. Pravilnika, to se smatra izuzimanjem dobara u nepoduzetni~ke svrhe). Osnovica je za izuzimanje dobara, sukladno ~l. 8. st. 6. Zakona o PDV-u te ~l. 54. st. 3. i 4. Pravilnika, trì{na cijena, odnosno uve}ana cijena nove nabave, odnosno neto-nabavna cijena uve}ana za ovisne tro{kove nabave, {to zna~i da je osnovica za PDV nabavna cijena iz kalkulacije hrane, pi}a, napitaka i drugih ugostiteljskih dobara. S obzirom da se izuzimanje dobara u nepoduzetni~ke svrhe, sukladno ~l. 3. st. 5. Zakona o PDV-u, smatra isporukom uz nakna-du {to podlijeè oporezivanju, ako je za ta dobra u cijelosti ili djelomi~no mogao biti iskori{ten odbitak pretporeza. Porezna obveza tada nastaje po isteku obra~unskog razdob-lja u kojemu su dobra izuzeta23.

Manjak dobara zbog neodgovaraju}e kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, kvara i loma iznad visine utvr|ene odlukom, odnosno iznad visine utvr|ene o~evidnikom nadle`nog tijela za procjenu {tete uslijed vi{e sile (elementarne nepogode, ratna razaranja i provalne kra|e), sukladno ~l. 11. st. 4. Pravilnika o PDV-u, moè se priznati ako je pri utvr|ivanju ~injeni~nog stanja prisutan ovla{ten djelatnik Porezne uprave ili ako obveznik ima nu`nu dokumentaciju nadle`nih tijela o koli~ini i vrsti preuzetih dobara danih na zbrinjavanje ili uni{tenje24.

S motri{ta poreza na dohodak, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvr|ene aktom nadle`ne komore, sukladno ~l. 26. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak, smatra se izuzi-manjem {to ih u Knjizi primitaka i izdataka treba evidentirati kao poslovni primitak u naravi po usporedivoj trì{noj vrijednosti. Usporedivom trì{nom vrijedno{}u izuzimanja (~l. 28. st. 1. Pravilnika) smatra se cijenu kakvu bi se u trenutku izuzimanja moglo posti}i na trì{tu (prodajna cijena). To zapravo zna~i da se u Knjizi primitaka i izdataka knjiì vrijednost primitka u naravi utvr|enu prema vaè}em cjeniku ugostitelja.

Prema Zakonu o porezu na dobit, u rashode poreznog razdoblja ura~unava se i tro{kove s naslova kala, rastepa, kvara i loma, najvi{e do visine utvr|ene odlukom komore, te manjkove nastale djelovanjem vi{e sile. Manjkovi iznad propisanih u odlukama komore porezno su nepriznati, pa se stoga osnovicu poreza na dobit iz ~l. 5. Zakona o porezu na dobit, sukladno ~l. 7. st. 1. to~. 5. Zakona i ~l. 26. Pravilnika o porezu na dobit, pove}ava

22 ̂ lanak 11. Pravilnika o PDV-u23 ̂ lanak 48. Pravilnika o PDV-u24 U vezi s primjenom toga ~lanka o~itovalo se Ministarstvo fi nancija u Mi{ljenju, klasa: 410-19/00-01/237,

od 6. prosinca 2000: »Bitno je naglasiti da se manjak dobara zbog nezadovoljavaju}e kvalitete, sukladno ~l. 25. st. 4. Pravilnika o PDV-u, moè porezno priznati samo ako su ta dobra uni{tena i ako je utvr|ivanju ~injeni~nog stanja nazo~io ovla{ten djelatnik Porezne uprave. Pri utvr|ivanju ~injeni~nog stanja ovla{ten djelatnik prisustvuje uni{tenju robe nezadovoljavaju}e kvalitete. Porezni obveznik moè, me|utim, slu`-beniku Porezne uprave predo~iti dokumentaciju drugih nadle`nih tijela (Dràvnog inspektorata – Trì{ne, Sanitarne ili Veterinarske inspekcije te drugih) o tome da roba udovoljava kvaliteti odnosno da je uni{tena. Kada se iz takve dokumentacije nedvojbeno moè utvrditi kako se zbog lo{e kvalitete robu ne moè isporu~iti ili uzeti za vlastitu potro{nju pa stoga, radi ekonomi~nosti postupka, nije nu`na nazo~nost ovla{tena djelatnika Porezne uprave, moè se porezno priznati manjak nastao zbog nezadovoljavaju}e kvalitete. Ako nema dokaza da je roba {to ne udovoljava zahtjevima kvalitete uni{tena (spaljivanjem, izlijevanjem, uni{tavanjem kemijskim procesima ili druk~ije), ne moè se primijeniti odredbe ~l. 25. st. 4. Pravilnika o PDV-u. Manjkove dobara za koje se ne tereti odgovornu osobu smatra se vlastitom potro{-njom poduzetnika i podlijeù oporezivanju na temelju ~l. 25. st. 2. Pravilnika o PDV-u«. Napominjemo da se ovo Mi{ljenje na istovjetan na~in moè primijeniti i na ~l. 11. st. 4. Pravilnika o PDV-u.


za manjkove na imovini iznad visine utvr|ene odlukama HGK ili HOK-a, prema propisima o PDV-u, na osnovi ~ega se ne pla}a porez na dohodak, ako je odluku da se ne tereti od-govornu osobu donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skup{tina trgova~kog dru{tva, zbog nepostojanja objektivne mogu}nosti utvr|ivanja osobne odgovornosti radnika, ~lana dru-{tva ili druge fi zi~ke osobe.

Primici prema osnovi manjkova na imovini iz ~l. 7. st. 1. to~. 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za svotu tih manjkova ne tereti odgovornu osobu i ako se po toj osnovi ne utvr|uje dohodak od kapitala iz ~l. 30. st. 2. Zakona, smatra se primicima po osnovi ne-samostalnog rada. Utvr|en se manjak uve}an za obra~unan PDV smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada (pla}om) i pripisuje radniku ovla{tenom donijeti odluku o tere}enju odgovorne osobe, a to nije u~inio (~l. 14. st. 3. Zakona i ~l. 15. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Ako se tereti odgovornu osobu kao ~lana dru{tva, jer je propustila utvrditi stvarnu od-govornost za manjak, radi se o skrivenoj isplati. Vrijednost izuzimanja oporezuje se kao dohodak od kapitala, prema ~l. 30. st. 2. Zakona i ~l. 41. st. 1. Pravilnika o porezu na doho-dak, prema stopi 35%. Ako se, dakle, porezno nepriznat manjak oporezuje nekim oblikom poreza na dohodak, za takav se manjak ne uve}ava poreznu osnovicu poreza na dobit, jer se radi o dohotku kao porezno priznatom rashodu ili o potraìvanju za ispla}enu dobit.

Za porezno nepriznat manjak iznimno }e se uve}ati poreznu osnovicu (~l. 7. st. 1. to~. 5. Zakona i ~l. 26. Pravilnika o porezu na dobit), ako se radi o manjku {to ga se ne moè pripisati ne~ijoj osobnoj odgovornosti ili kad je ~lan dru{tva drugo dru{tvo te, iznimno, neki nepredvi|en i propisom neobuhva}en primjer kada se ne pla}a porez na dohodak.

9. IZDAVANJE RAÛNAObveza izdavanja ra~una za ugostitelja proizlazi i iz ~l. 9. st. 1. to~. 6. Zakona o ugosti-

teljskoj djelatnosti prema kojemu ugostitelj mora gostu izdati ra~un za svaku ugostiteljsku uslugu s naznakom vrste, koli~ine i cijene. Neizdavanje ra~una, prema Zakonu o ugosti-teljskoj djelatnosti, smatra se prekr{ajem za {to je u ~l. 45. st. 1. to~. 6. predvi|ena nov~ana kazna 5.000,00 do 100.000,00 kn.

S ra~unovodstvenoga i poreznog motri{ta ra~un je isprava za knjiènje, pa ako ga se ne ispostavi zapravo nema pripadaju}eg dokumenta za iskazivanje prihoda/rashoda u poslovnim knjigama davatelja i primatelja usluga.

Ugostitelji trgova~ka dru{tva i obrtnici obveznici PDV-a, prema Zakonu, moraju isposta-viti ra~un propisanog sadràja. Po Zakonu o PDV-u ra~un je svaka isprava prema kojoj ob veznik ili osoba kojoj on naredi obra~unava isporu~ena dobra i obavljene usluge, svejed-no kako se tu ispravu naziva u poslovnom prometu.

Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u pove}ana je op}a stopa PDV-a na 25%, pa obveznici ugostitelji od 1. oùjka 2012. za isporu~ena dobra i obavljene usluge u ra~unima moraju obra~unavati i iskazivati PDV prema stopi 25%.

Obveznici koji porez obra~unavaju prema napla}enim naknadama, ako su isporu~ili dobra ili obavili usluge i ispostavili ra~une s iskazanim porezom po stopi 23% do 29. velja~e 2012, a naknadu su za te isporuke primili nakon 29. velja~e 2012, vrijednost te isporuke i svotu obra~unanog poreza iskazat }e u obra~unskom razdoblju u kojem je naknada primljena ili napla}ena, i to prema stopi 23% te }e im se i za ra~une dobavlja~a ispostavljene prije 29. velja~e 2012. na kojima je iskazan PDV prema stopi 23%, a pla}eni su nakon 29. velja~e 2012. priznati PDV kao pretporez po stopi 23%.


Obveznici pla}anja PDV-a prema izdanim ra~unima, kad plate ra~un R-2 ispostavljen do 29. velja~e 2012, iskoristit }e pretporez iskazan u ra~unu na kojemu je obra~unan PDV po stopi 23%, iako je ra~un pla}en nakon 29. velja~e 2012.

Isti~emo kako }e se od 1. sije~nja 2013. na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluìvanje bezalkoholnih pi}a i napitaka, vina i piva PDV pla}ati prema stopi 10%.

Od 1. sije~nja 2013. pove}an je i prag za ulazak u sustav obveznika PDV-a s 85.000,00 na 230.000,00 kn.

Sukladno ~l. 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, obveznici koji su pri ja{njih godina, zbog obavljenih isporuka dobara i usluga s vrijedno{}u ve}om od 85.000,00 kn postali obveznici PDV-a, a u 2012. im vrijednost isporuka nije prema{ila 230.000,00 kn (bez PDV-a), od 1. sije~nja 2013. vi{e nisu obveznici PDV-a. Ti su obveznici (nasuprot onima iz ~l. 40. st. 4. Pravilnika o PDV-u koji su postali obveznici PDV-a na vlastiti zahtjev), obvezni do 15. sije~nja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a nadle`noj ispostavi Porezne uprave. U tom roku ujedno mogu pisano zahtijevati da ostanu obveznici PDV-a, s time da se obveù na oporezivanje PDV-om sljede}ih pet godina, o ~emu nadle`na ispostava donosi rje{enje.

Obveza izdavanja ra~una za obrtnike koji nisu obveznici PDV-a proizlazi iz ~l. 23. st. 4. Zakona o porezu na dohodak u kojem se navodi: »...za svaku prodaju, odnosno obavlje-nu uslugu, mora se izdati ra~un«, {to prema ~l. 38. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak obvezno sadrè podatke o izdavatelju (naziv i podatke o vlasniku odnosno nositelju dje-latnosti − osobito ime i prezime, OIB, adresu prebivali{ta ili uobi~ajena boravi{ta), o pos lovnoj jedinici ako promet ostvaruje poslovna jedinica, datumu izdavanja ra~una, broju ra~una, nazivu robe ili usluge, jedini~noj cijeni i ukupnoj svoti ra~una, a ispostavlja ih se najmanje u dva primjerka od kojih se jedan uru~uje korisniku usluge, a drugi sluì izdava-telju kao isprava za knjiènje. Ra~unom se smatra i potvrdnice iz naplatnih ure|aja, pod uvjetom da sadrè navedene podatke.

9.1. Ra~un za negotovinski prometRa~un za negotovinski promet, prema ~l. 15. st. 3. Zakona o PDV-u, mora sadràvati:

mje sto izdavanja, broj i nadnevak; ime, adresu i OIB poduzetnika koji je isporu~io dobra i obavio usluge; ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika kojemu su isporu~ena dobra ili obav ljene usluge, koli~inu i uobi~ajen trgova~ki naziv isporu~enih dobara te vrstu i koli~inu obavljenih usluga, nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga, svotu naknade ispo ru-~enih dobara ili obavljenih usluga razvrstano prema poreznoj stopi, svotu poreza razvr-stanu prema poreznoj stopi i zbrojnu svotu naknade i poreza.

Primjer:

Ugostiteljski obrt »Srna« R-2Vl. Marko Markovi}Ilica bbOIB: »MAO« d.o.o. Zagreb Klai}eva bb OIB: Zagreb, 1.oùjka 2012.

Ra~un br. 18/11za obavljene ugostiteljske usluge 1. oùjka 2012.


Red. br. Naziv Koli~ina Jedini~na cijena Svota1. Kava 4 8,00 32,00

2. Gusti sok 2 15,00 30,00

3. Mineralna 0,25 2 6,00 12,00

4. Lignje 4 30,00 120,00

5. Pomfrit 4 10,00 40,00

6. Salata zelena 4 12,00 48,00

7. Kruh 4 1,00 4,00

Ukupno 266,00

Osnovica PDV 25% 208,82PDV 25% 52,20Osnovica PDV 0% 4,00Osnovica poreza na potro{nju 32,67Porez na potro{nju 3% 0,98

Ukupno 266,00

9.2. Ra~un za gotovinski prometRa~un za gotovinski promet mora sadràvati najmanje podatke iz ~l. 15. st. 6. Zakona

o PDV-u, a to su broj i nadnevak izdavanja; ime i prezime (naziv), adresa i OIB ugostitelja, naznaka mjesta gdje je usluga obavljena; vrsta jela i pi}a te ukupna svota naknade i po-reza razvrstana prema poreznoj stopi. Iz ukupne svote naknade i poreza prera~unanom se stopom utvr|uje svotu PDV-a i poreza na potro{nju.

Primjer:

Ugostiteljski obrt »Srna«Vl. Marko Markovi}Ilica bb

OIB:

Zagreb, 5. oùjka 2012.

Ra~un br. 886

Naziv Koli~ina Jedini~na cijena SvotaKava 2 8,00 16,00

Gusti sok 2 15,00 30,00

Mineralna 0,25 2 6,00 12,00

Ukupno 58,00

Osnovica PDV 45,62PDV (25%) 11,40Osnovica porez na potro{nju 32,67Porez na potro{nju 0,98Ukupno 58,00

Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljene usluge napla}uju u gotovini (naju~estaliji oblik pla}anja u ugostiteljstvu) obvezni su promet iskazivati preko naplatnih ure|aja ili na drugi primjereni na~in.


Zakon o PDV-u ne propisuje obvezu iskazivanja svote poreza na potro{nju u ra~unu, ali s obzirom na ~injenicu da je ovaj podatak nu`no osigurati u poreznim evidencijama za svako obra~unsko razdoblje, u praksi se naj~e{}e osnovicu i svotu poreza na potro{nju iskazuje upravo u ra~unu. Tada pri utvr|ivanju PDV-a i poreza na potro{nju ne treba ra-biti prera~unanu svotu, jer su i osnovice i svote poreza primjetne u ra~unu. S obzirom da Knjiga I-RA nije prilago|ena osobitostima ugostiteljske djelatnosti, svotu ra~una s porezom evidentira se u koloni 6 Knjige I-RA, dok se porez na potro{nju moè evidentirati u koloni 7 (ne podlijeè oporezivanju) ili se moè dodati novu kolonu.

Podatke o napla}enom gotovu novcu i ~ekovima, prema poreznim propisima, ugosti-telji moraju evidentirati u Knjizi prometa na kraju radnoga dana ili prije po~etka sljede}ega radnog dana.

Ugostitelji u sustavu PDV-a koji dnevni gotovinski promet vode u Knjizi I-RA u Knjigu primitaka i izdataka mogu upisati svotu gotovinskog prometa za cijelo obra~unsko razdob-lje, sukladno rokovima propisanima za utvr|ivanje obveze i uplatu PDV-a.

Ugostitelji izvan sustava PDV-a koji dnevni gotovinski promet svakodnevno unose u Knjigu prometa, najkasnije do 15. dana u teku}emu mjesecu moraju svotu gotovinskog prometa iz prethodnog mjeseca upisati u Knjigu primitaka i izdataka.

Obvezu svakodnevnog evidentiranja gotovinskog prometa na mjestu ostvarivanja pro-meta te dostupnost evidencije o gotovinskom prometu poreznom nadzoru u svakom tre-nutku propisuje i ~l. 56. st. 5. Op}eg poreznog zakona.

S poreznog je motri{ta, dakle, va`no propisane evidencije voditi na mjestu stjecanja gotovinskih primitaka te da su u svakom trenutku dostupne poreznom nadzoru.

10. OBRAÛN PDV-aUgostitelji trgova~ka dru{tva te obrtnici koji, temeljem ~l. 2. Zakona o porezu na dobit,

prema vlastitom izboru ili po sili zakona postanu obveznici poreza na dobit, obra~unavaju PDV prema izdanim ra~unima (~l. 17. st. 1. Zakona), a porezna obveza za obavljene uslu-ge nastaje po isteku obra~unskog razdoblja iz ~l. 16. st. 2. Zakona (mjese~na ili tromjese ~ na) u kojem su obavljene.

Za ugostitelje obveznike poreza na dohodak obveza PDV-a za sve usluge napla}ene tijekom obra~unskog razdoblja nastaje nakon isteka toga razdoblja.

Obra~unska su razdoblja od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. Za ugostitelje u kojih je vrijednost usluga s PDV-om u pro{loj godini bila manja od 300.000,00 kn iznimno su obra~unska razdoblja za 2012. od prvoga do posljednjeg dana u tromjese~ju ili, prema vlastitoj odluci, od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu.

Isti~emo kako od 1. sije~nja 2013. tromjese~ni obveznici PDV-a mogu biti poduzetnici s godi{njom vrijedno{}u isporuka (s PDV-om) u 2012. ispod 800.000,00 kn.

Osnovica PDV-a naknada je za isporu~ena dobra ili obavljene usluge {to u ugostiteljstvu ~ini vrijednost prodane hrane, pi}a, napitaka, trgova~ke robe, ostataka i sl. Pri utvr |ivanju osnovice PDV-a treba voditi ra~una i o iskazanim napojnicama – nagradi za uslugu.

Kad je napojnica iskazana na ra~unu i kad je za tu svotu uve}an ra~un, osnovica je PDV-a ukupna svota u ra~unu {to sadrì i napojnicu. Ako poslodavac èli tu nagradu isplatiti zaposleniku, to se smatra primitkom od nesamostalnog rada na {to treba obra~unati propisane poreze i doprinose.

Ako napojnica nije iskazana u ra~unu nego samo na »slipu« pri pla}anju karticama (Amex, Diners i dr.) {to uve}ava obvezu karti~ara, ali ne i svotu ra~una, osnovica je za


obra~un PDV-a ukupno napla}ena svota, jer se sukladno ~l. 8. st. 1. Zakona o PDV-u po-reznom osnovicom smatra sve {to primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti poduzet-niku za isporu~ena dobra ili obavljene usluge.

Napojnica u gotovini dana izravno konobaru nije predmet oporezivanja.

Za nastanak obveze PDV-a ugostitelja koji utvr|uju i pla}aju porez na dohodak bitan je trenutak naplate prihoda od te djelatnosti. Stoga pri obra~unu PDV-a treba sastaviti rekapitulaciju prometa obra~unskog razdoblja, kako bi se promet moglo razvrstati prema na~inu pla}anja na naplatu u gotovini, za {to obveza PDV-a nastaje u obra~unskom razdob-lju naplate, te na naplatu karticama (Amex, Diners, Visa i dr.), za {to obveza PDV-a nastaje u obra~unskom razdoblju kad je obavljena uplata karti~ara na ìro-ra~un.

PDV (pretporez) iskazan u ra~unima za isporuke dobara i usluga {to su ih drugi po-duzetnici obavili na temelju R-1 i R-2 odbija se u obra~unskom razdoblju kad je ra~un pla}en (negotovinski ili gotovinski), uz pretpostavku da ra~un za primljena dobra ili obav-ljene usluge sadrì sve podatke sukladno Zakonu o PDV-u; da je dobra ili usluge isporu~io drugi obveznik PDV-a; da za primljene isporuke Zakon ne isklju~uje pravo na odbitak pretporeza; te da je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetni~ke svrhe.

Ako su dobra ili usluge primljene u jednomu, a ra~un u drugome obra~unskom razdob-lju, pretporez se moè odbiti u obra~unskom razdoblju kada su ispunjena oba uvjeta.

11. OBRAÛN I PLA]ANJE POREZA NA POTRO[NJUPla}anje poreza na potro{nju ure|uju ~l. 31. do 36. Zakona o fi nanciranju jedinica

lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08. i 25/12), a pla}a ga se na potro{nju alkohol-nih pi}a (vinjak, rakija i èstoka pi}a), prirodnih i specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pi}a u ugostiteljskim objektima.

Obveznik poreza na potro{nju pravna je i fi zi~ka osoba koja obavlja ugostiteljske usluge. Stopu poreza na potro{nju propisuje grad odnosno op}ina, i ne moè biti ve}a od 3% od osnovice na koju se pla}a taj porez.

Osnovica je za obra~un poreza na potro{nju prodajna cijena pi}a u ugostiteljskim objektima. S obzirom da je, prema ~l. 8. st. 1. Zakona i ~l. 51. st. 1. Pravilnika o PDV-u, osnovica PDV-a naknada za isporu~ena dobra ili obavljene usluge, osim toga poreza, osnovicu poreza na potro{nju ~ini prodajna cijena pi}a prodanoga u ugostiteljskom objektu, u koju nije ura~unan PDV. O osnovici za obra~un poreza na potro{nju vi{e puta se je o~itovalo Ministarstvo fi nancija u mi{ljenjima, klasa: 410-19/98-01, od 12. sije~nja 1998, te klasa: 410-01/01-01/945, od 12. studenoga 2001.

Ako se PDV i porez na potro{nju izra~unava iz ostvarena prometa, treba iskoristiti prera~unane stope {to ih se izra~unava prema sljede}oj formuli:

Prera~unana stopa za izra~un PDV-a 100 x stopa (PDV-a ili por. na potro{njui poreza na potro{nju) = 100 + (stopa PDV-a + stopa por. na potro{nju)

Nakon izmjene op}e stope PDV-a na 25%, od 1. oùjka 2012. prera~unane se stope izra~unava kako slijedi:

Ako cijena sadrì porez na potro{nju u visini 3%, prera~unana je stopa PDV-a 19,53125% (100 x 25)/(100 + 28), a za porez na potro{nju, uza stopu 3%, ~ini 2,34375% (100 x 3)/(100 + 25 + 3).


Ako je, dakle, porez na potro{nju 3% i ako ga se obra~unava na poreznu osnovicu {to ne obuhva}a PDV, prera~unana je stopa po kojoj }e se iz ukupne prodajne cijene izra~unati porez na potro{nju 2,34375%, dok je prera~unana stopa PDV-a, kakvu se primjenjuje na ukupnu prodajnu cijenu, 19,53125%. Ako se iz ukupne prodajne cijene prera~unanom stopom 2,34375% izra~una porez na potro{nju i tu svotu odbije od ukupne prodajne cijene, izra~unat }e se PDV uz primjenu prera~unane porezne stope 20% na osnovicu – prodajnu cijenu iz koje je isklju~en porez na potro{nju.

Ugostitelj izvan sustava PDV-a iz gotovinskog prometa porez na potro{nju izra~unava prema sljede}oj formuli:

Prera~unana stopa poreza 100 x stopa poreza na potro{nju 3 x 100na potro{nju = = = 2,91262% 100 + stopa poreza na potro{nju 3+100

To zna~i kako ugostitelji izvan sustava PDV-a porez na potro{nju izra~unavaju iz ukupnog prometa alkoholnih pi}a, vina, bezalkoholnih pi}a i piva, uz primjenu prera~una-ne stope prema formuli {to za propisanu stopu od 3% ~ini 2,91262%

Radi ispravna utvr|ivanja obveze poreza na potro{nju i PDV-a, obveznik ugostitelj mora u poreznoj evidenciji osigurati podatke o prometu {to podlijeè porezu na potro{nju i podatke o ostalom prometu.

Primjer

Promet od utr{ka blagajne ugostiteljskog obrta »MM« bio je 5. oùjka 2012. ukupno 12.000,00 kn.

Prema podacima u registar-blagajni i analiti~kim evidencijama, utvr|eno je da se promet sastoji od prodaje:

alkoholnog i bezalkoholnog pi}a 5.200,00 ostalog (hrana, kava, napici) 6.800,00 Ukupno 12.000,00

Obra~un PDV-a i poreza na potro{nju primjenom prera~unanih stopa:

5.200,00 x 19,53125% = 1.015,62 PDV 5.200,00 x 2,34375% = 121,87 3% porez na potro{nju 6.800,00 x 20% = 1.360,00 PDV

Ukupno PDV: 2.375,62

Ukupno potro{nja: 121,87

Obveznik poreza na potro{nju mora podnijeti mjese~no izvje{}e o obra~unanu i upla-}enom porezu na potro{nju na Obrascu PP-MI-PO, kako predvi|a Uputa Porezne uprave, klasa: 410-01/94-01-436, od 9. oùjka 1994. godine. Rokovi predaje prijave i pla}anja po-reza na potro{nju povezani su s rokovima predaje prijave i pla}anja PDV-a, iz ~ega proiz-lazi da je rok podno{enja Obrasca i pla}anje poreza do posljednjeg dana u teku}emu mjesecu po proteku obra~unskog razdoblja (mi{ljenja, klasa: 410-19/98-01/09, od 12. sije~nja 1998. te klasa: 410-19/00-01/653, od 22. rujna 2000).

Porez na potro{nju upla}uje se u korist ìro-ra~una prora~una grada-op}ine gdje po-sluje ugostiteljski objekt, neovisno o tome gdje je sjedi{te dru{tva ili obrta.


12. PRIMJER UNOSA POSLOVNIH PROMJENA U UGOSTITELJA OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK U nastavku slijedi primjer evidentiranja nabave i utro{ka hrane i pi}a, obra~una PDV-a

i poreza na potro{nju te evidentiranja poslovnih promjena u poslovnim knjigama i propi-sanim evidencijama u ugostiteljskom obrtu.

Ugostiteljski obrt »MOMO« djelatnost obavlja u mjestu u kojem je op}inskom odlukom propisan porez na potro{nju po stopi od 3% na pivo i vo}ne sokove, a u oùjku 2012. imao je sljede}e poslovne doga|aje:� 5. oùjka 2012. primljen je ra~un 44/12 dobavlja~a Promet d.o.o. u svoti 2.500,00

kn, u kojemu je PDV 500,00 kn. Ra~un je pla}en 15. oùjka 2012, a nabavljena je sljede}a roba:

Kava 4 kg po cijeni 50,00 kn 200,00 Vo}ni sok 150 boca 0,25 l x 5,00 kn 750,00 Pivo 300 boca 0,5 l x 3,50 kn 1.050,00 Ukupno nabava bez PDV-a 2.000,00� 5. oùjka 2012. gotovinski promet bio je 3.440,00 kn, a prodano je: Kava 100,00 x 8,00 kn 800,00 Pivo 100 boca 0,5 l x 18,00 kn 1.800,00 Vo}ni sok 70 boca 0,25 x 12,00 840,00 Ukupno prodaja 3.440,00

Na temelju specifi kacije o mjese~noj uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala hrane, pi}a i napitaka te mjese~noj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugra|en repro-dukcijski i potro{ni materijal, ugostitelj }e prema normativima potro{nje evidentirati raz du-ìvanje u Evidenciji o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala, hrane pi }a i napitaka.

To zna~i da bi u navedenom primjeru za prodanih 100 kava u razdoblju od 1. do 31. oùjka, uz pretpostavljeni normativ 6,25 g kave ugostitelj u evidenciji nabave i utro{ka ka ve trebao razduìti ukupno 0,625 kg kave (100 x 6,25 g) u nabavnoj vrijednosti 31,25 kn i 100 vre}ica {e}era, npr. u ukupnoj nabavnoj vrijednosti 5,00 kn.

EVIDENCIJA O NABAVI UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTRO[NOG MATERIJALA, HRANE PI]A I NAPITAKA

Nabava Uporaba StanjeRed. broj

Datum doku-menta

Opis Mjerna jedinica

Koli~ina Cijena Svota (5x6)

Koli~ina Koli~ina

1 2 3 4 5 6 7 8 94. 05.03.12. Rn. 44. 05.03.12. Kg 4 50,00 200,00 45. 05.03.12. Promet Kg 0,625 3,375

Naziv: Vo}ni sok

4.. 05.03.12. Rn. 44. 05.03.12. 0,25 150 5,00 750,00 1505.. 05.03.12. Promet 0,25 70 80

Naziv: Pivo

4. 05.03.12. Rn. 44. 05.03.12. 0,50 300 3,50 1.050,00 3005.. 05.03.12. Promet 0,50 100 200


Obra~un PDV-a i poreza na potro{nju za ostvaren promet od 1. do 31. oùjka 2012.

OPIS Ostvaren pro-met

Prera~unana stopa PDV-a

PDV Porez na potro{njupo prera~unanojstopi 2,34375%

OSNOVICA

1 2 3 4(2*3) 5(2*2,34375%) 6(2-4-5)Pivo 1.800,00 19,53125% 351,56 42,19 1.406,25Vo}ni sok 840,00 19,53125% 164,06 19,69 656,25I. Podlijeè porezu

na potro{nju 2.640,00 515,62 61,88 2.062,50Kava 800,00 20% 160,00 640,00II. Ne podlijeè po-

rezu na potro{nju 800,00 160,00 640,00Ukupno (I+II): 3.440,00 675,62 61,88 2.702,50

KNJIGA IZDANIH ( IZLAZNIH RAÛNA) Obrazac: I-RA25

Red-ni

broj

RAÛN KUPAC ( PRIMATELJ DO-BARA I USLUGA)

Ne

podl

ijeè

opo

-re

ziva

nju

OSLOBO\ENO 0% OPOREZIVO

Broj Datum

Naziv - sjedi{te/prebiva-

li{te

OIB Svota poreza

Iz-voz

U vezi s me|. prij.

U tu-

zem-stvu

Osta-lo

Vri-jed-nost ispor.

10% 25%

Osno-vica

Po-rez

Osnovi-ca Porez

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 17 18

…

86-236 01.03.-31.03.12.

Gotovin-ski prometza oùjak 2012.

3.440,00 61,88 2.702,50 675,62

Napomena: U koloni 7. iskazan je porez na potro{nju

KNJIGA PRIMLJENIH (ULAZNIH RAÛNA) Obrazac U-RA

Red.br.

RAÛN DOBAVLJA^ ISPORUÎTELJ DOBARA ILI USLUGA PRETPOREZ

Broj Nadnevak Naziv ime i prezime

OIB POREZNA OSNOVICA Ukupna svota ra~. s por.

UKU-PNO

10% 25%

0% 10% 23% 25% Moè se

odbiti

Ne moè

seodbiti

Moè se

odbiti

Ne moè

se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 16 17

....

1 44 5.03.12.Promet d.o.o. 12345 2000,00 2.500,00 500,00 500,00

25 U Knjizi I-RA izostavljene su kolone 15 i 16, a u Knjizi U-RA kolone 14 i 15, {to se odnose na stopu PDV-a 22% odnosno 23%.


KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Obrazac: KPI

Datum Broj PRIMICI IZDACI Izd. ~l.22. st.1. to~. 1. i 5.

UKU-PNO

Red.br.

Primitkaizdatka

Tem.izv.

OPIS Ugotovini

Naìro-rn.

Una-ravi

PDV uprim.

UKUPNI Ugot.

Putemìro-rn.

Una-ravi

PDV uizd.

DOP.IZDACI

ISPRAVA PRIMICI 15(10 + 11+ 12 − 13 − 14)

1 2 3 4 5 6 7 8 9(5+6+7-8)

10 11 12 13 14

1 5.03.12. T-1 URA Promet d.o.o. br. 44

2.500,00 500,00 2.000,00

2 05.03.12. T-2 Gotovinski promet

3.440,00 675,62 2702,50

12. PRIMJER EVIDENTIRANJA POSLOVNIH PROMJENA U UGOSTITELJA OBVEZNIKA POREZA NA DOBITUgostitelj obveznik poreza na dobit poslovni doga|aj iz navedenog primjera knjiìo

bi u:− analiti~kim evidencijama (materijalnim karticama),− knjizi U-RA i I-RA, te − glavnoj knjizi.

Knjiènje u glavnoj knjizi

Red. Br. Opis Konto Duguje Potraùje1. Ra~un dobavlja~a 44/12

− Zalihe alkoholnih i bezalkoholnih pi}a− Zalihe kave− Pretporez− Obveze prema dobavlja~ima

310731081600220

1.800,00200,00500,00

2.500,00

2. Ostvaren promet− Blagajna− Prihodi− Obveza za PDV− Obveza poreza na potro{nju− Razduènje zaliha pi}a− Razduènje zaliha kave− Tro{kovi hrane, pi}a i napitaka

1027412260

2632310731084000

3.440,00

906,25

2.702,50675,6261,88

875,0031,25

Documents

Nada Petrović: Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti